Home Blog Page 745

Mađarska kompanija, prvi proizvođač solarnih pločnika za kuće

Foto: Platio
Foto: Platio

Platio je kompanija s fokusom na čistu tehnologiju osnovana 2015. godine u Budimpešti. S težnjom da stvaraju održive urbane površine, tim je osmislio solarne panele koji se ne postavljaju na krov ili zemljište kao što smo navikli.

Platiove ćelije za proizvodnju električne energije pomoću Sunca se ugrađuju u pločnike. Namenjene su gradovima, preduzećima i privatnim domovima. Dolaze u crnoj, zelenoj, crvenoj i plavoj boji i estetski su privlačnija zamena za standarne solarne jedinice na krovovima objekata, tvrdi kompanija.

Platio je prvi proizvođač koji je svojim klijentima omogućio da pomoću njihovih inovativnih panela za pločnike smanje ugljenični otisak i povećaju energetsku nezavisnost svojih kuća. Na kupcima je samo da odluče da li malu elektranu žele na prilazu, terasi ili u dvorištu.

Kao i kod standardnih postrojenja tog tipa, korisnici imaju priliku da višak energije predaju u mrežu.

Svaki panel je izrađen od 400 recikliranih plastičnih flaša i izdržljivi je od betona.

Foto: Platio

Instalacija je, prema kompanijskim tvrdnjama, brza i efikasna, a struju nadomak kućnog praga moći ćete da generišete makar 20 godina.

Ćelije su niskonaponske i potpuno je bezbedno hodati po njima – čak je otklonjena i opasnost od klizanja. Obložene su čvrstim staklom, a izdržaće i težinu automobila.

Jelena Kozbašić

Šišmiši ipak ne prenose virus KOVID-19

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučna istraživanja pokazuju kako šišmiši ne prenose virus KOVID-19.

Foto-ilustracija: Pixabay

Konvencija o migratornim vrstama (CMS)Sporazum o zaštiti evropskih populacija šišmiša (EUROBATS)Sporazum o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa (AEWA) objavili su stoga zajedničko saopštenje o šišmišima i virusu KOVID-19.

Oni ukazuju na to da šišmiši ne prenose KOVID-19, već se bolest prenosi s čoveka na čoveka. Dodaju da ne postoje dokazi da se virus SARS-CoV-2 inicijalno preneo direktno sa šišmiša na čoveka. I dalje se sprovode istraživanja kako bi se utvrdilo od kojeg izvora i uz koje posrednike je virus prešao na ljude.

Povod za ovu reakciju s međunarodnog nivoa je žalosna činjenica da se u nekim delovima sveta odvija ubijanje slepih miševa, kao neopravdana mera za suzbijanje epidemije.

Od oko 1.400 vrsta šišmiša u svetu, većina je prisutna u urbanim sredinama, gde nastanjuju dvorišta, parkove, mostove i druge objekte, a da pri tom ne predstavljaju nikakvu pretnju ljudskoj vrsti. Ovi sisari uveliko omogućavaju brojne dobrobiti društvu, između ostalog oprašivanjem i širenjem semena biljaka, te kontrolom štetočina.

Brojne su vrste slepih miševa pod zaštitom CMS-a i EUROBATS-a. Tokom trenutne borbe čovečanstva s pandemijom novog koronavirusa još je izraženija potreba za zaštitom i očuvanjem ovih već ugroženih životinja.

Na stranici sporazuma EUROBATS dostupan je kratki video o ovoj temi, a objavljene su i detaljne informacije iz različitih relevantnih izvora.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Glavna opasnost za divlji svet – klima ili čovek?

Foto-ilustracija: Unsplash (The Ian)

Svet divljih životinja sve je više ugrožen. Poslednja istraživanja o efektu klimatskih promena na živi svet pokazuju da postoji veliki rizik od naglog propadanja čitavih ekosistema. Naime, mnoge vrste mogu izdržati određene vremenske oscilacije i mogu se prilagoditi manjim promenama u temperaturi. Ipak, kad se bude prešao temperaturni prag one više neće moći da se adaptiraju i tada ekosistemi mogu početi naglo da propadaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Silas Baisch)

Prvi “na udaru” pretpostavlja se da bi bili okeanski ekosistemi, jer su povećana temperatura mora, kao i nedostatak kiseonika i povećana kiselost već nagoveštaji problema.

Pored toga, na kopnu su u najvećoj opasnosti divlje životinje sa teritorije IndonezijeAmazonije, Indije, severa  Australije i podsaharske Afrike i oblasti Kongo.

Naučnici su razmatrali moguću opasnost prema podacima koji se tiču klimatskih uslova između 1850. i 2005. koji su nam poznati, podelivši svet na mapi na kvadratne površine od 100 puta 100 km, tako da prate geografski raspon za više od 30.000 divljih vrsta sisara, gmizavaca, riba, kao i biljaka unutar svake od tih “ćelija”. Zatim su na godišnjem nivou ispitivali uticaj koristeći se klimatskim predviđanjima i razmatrali kako će pojedinačne vrste reagovati na globalno zagrevanje do 2100. godine.

Zaključak je pokazao da će, ukoliko se temeperature na svetskom nivou povise za 4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, najmanje 15 odsto postojećih ekosistema biće u opasnosti, odnosno preći će temperaturni prag. Ako se pak granica od manje od 2 stepena ispoštuje, kao što je i predviđeno Pariskim sporazumom, te radikalne promene odnosiće se na 2 odsto svetskih ekosistema.

Pored ove jasne opasnosti, divlje životinje imaju još jednog velikog neprijatelja – trgovinu divljim vrstama.

U mnogim azijskim zemljama ishrana se gotovo tradicionalno sastoji od divljih životinja, ulovljenih po šumama, od kojih su mnoge i zaštićene. Ipak, ilegalan lov nailazi na odobravanje takozvanih “mokrih” tržišta. Naziv su dobila po ledu koji se topi, a koji se koristi za čuvanje mesa, kao i pranje poda nakon ubijanja životinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Giselle Herrera)

Stručnjaci tvrde da su upravo ova mesta strahovito pogodna za razvoj virusa, koji u tako direktnom kontaktu prelazi sa jedne vrste životinje na drugu, do čega u prirodi ne može doći, ali i sa životinje na čoveka. Iako još uvek nije utvrđeno da li je koronavirus nastao upravo na pijaci u Vuhanu, smatra se da do zaraza ovakvih razmera može doći na ovaj način. Mnogi koji žive od ovog posla bune se zbog ukidanja trgovine divljim vrstama za vreme trajanja epidemije, dok stručnjaci tvrde da je potrebno da to bude odluka koja ne treba da se okonča kada se izborimo sa KOVID-19.

Veliki problem do kojeg aktivnosti na ovom sada ilegalnom tržištu mogu dovesti jeste i izumiranje velikog broja vrsta, kao i neprestano uništavanje prirode.

Naučnici već decenijama skreću pažnju na izbijanja ljudskih bolesti koje su nastale kod životinja, uključujući i akutni respiratorni sindrom (SARS), respiratorni sindrom Bliskog istoka (MERS) i ebolu.

Ipak, azijske vlasti veruju da će biti teško promeniti kulturološki stav, kao i kompletnu prehrambrenu i farmaceutsku industriju, koja se takođe služi sastojcima iz divljeg sveta.

Pored toga, u nekim zemljama gozba egzotičnom divljači postala je znak statusa i bogatstva. Mnogi se pribojavaju da bi postojeće zabrane otvorile put ilegalnoj trgovini, koju bi bilo teško kontrolisati.

Jelena Cvetić

 

Kako je KOVID-19 promenio odnos prema plastici?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Rehbein)

Pre samo nekoliko nedelja, mnogi gradovi, čak i čitave države bili su obuzeti zabranom plastičnih slamki,  plastičnih kutija za hranu i kesa u samoposlugama, uz zahtev da kupci donose torbe za višekratnu upotrebu ili da u radnji plate za plastične kese, a jačao je pokret za ukidanje sve plastike za jednokratnu upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yasir Eryilmaz)

Pandemija je to promenila: Za svega nekoliko dana, teško izdejstvovane zabrane kesa radi smanjenja upotrebe plastike koja zagađuje planetu, dospele su u Sjedinjene Američke Države pod oštru kritiku zabrinutih trgovaca jer se ne zna gde su torbe kupaca za višekratnu upotrebu već bile, i šta se sve na njima nahvatalo, a tvrdi se da koronavirus dugo opstaje na raznim površinama.

Guverneri Masačusetsa i Ilinoisa su zabranili ili snažno obeshrabrili korišćenje torbi za višekratnu upotrebu. Oregon je ove nedelje suspendovao tek donetu zabranu korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, a mnogi gradovi su najavili privremeno odustajanje od te zabrane tokom pandemije.

Kada se tome doda skok narudžbi za dostavljanje obroka i druge hrane kući, ekolozi brinu da bi KOVID-19 mogao da sasvim unazadi njihovu borbu protiv plastičnog otpada.

Međutim, Glen Kuadros, vlasnik restorana za brzu hranu “Great American Diner and Bar” iz Sijetla, čije je poslovanje opalo za 60 odsto, kaže da “briga za okolinu pada u drugi plan jer se ljudi plaše za svoje zdravlje, za bezbednost hrane”.

Kuadros za sada za dostavu hrane po kućama ipak ne koristi plastične kutije za jednokratnu upotrebu kao ranije, već biorazgradive, kartonske, ali kaže da one koštaju triput više od plastičnih, a i teško ih je naći zbog skoka tražnje.

Industrija plastike iskoristila je krizu zbog pandemije i snažno lobira u SAD-u da se poništi zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, tvrdeći da je ta ambalažna plastika najsigurnija opcija u zaštiti od zaraze.

Udruženje industrije plastike nedavno je u pismu Aleksu Azaru, šefu Službe SAD-a za zdravstvo, zatražilo da se izjasni protiv zabrane plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, jer torbe i kese za višekratnu upotrebu “dovode u opasnost i potrošače i zaposlene” u ugostiteljstvu i trgovini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Tome su se pridružili sindikati maloprodaje hrane. Sindikat koji predstavlja radnike samousluga u Oregonu, lobira za zabranu upotrebe torbi i kesa za višekratnu upotrebu, a sindikat u Čikagu je zatražio potpunu zabranu torbi za nabavku, uz izričitu tvrdnju da “torbe prenose bolest”.

Kritičari kažu da ljudi retko kad peru torbe za nabavku, a kese za višekratnu upotrebu nikad.

“Ako su te torbe zaražene bilo čime, kada se donesu u trgovinu i stave na tezgu ili kasu, svi su u opasnosti, a taj rizik nam ne treba”, rekao je Mat Siholm, izvršni direktor Američkog saveza za recikliranje plastičnih kesa.

Studija Instituta SAD za zdravstvo utvrdila je da novi koronavirus može ostati na plastici i nerđajućem čeliku do tri dana, a na kartonu do jednog dana, sve u posebnim, laboratorijskim uslovima.

Državni Centri SAD za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je moguće da se neko razboli od KOVID-19 tako što dodirne površinu na kojoj je virus, a zatim dodirne usta, nos ili oči, mada nije verovatno da je to glavni način širenja virusa.

Potrebno je proučavanje da bi se u potpunosti procenila opasnost koju predstavljaju kese za višekratnu upotrebu i torbe za nabavku, koje su uglavnom od tkanine, rekla je Dženifer Vajns, glavna službenica javne zdravstvene službe Portlanda.

Neki veliki maloprodajni lanci u SAD-u ipak dopuštaju kupcima da koriste sopstvene torbe, ali samo ako ih nigde ne spuštaju, ako ih sami ih drže, i ako sami u njih stavljaju namirnice, dok drugi trgovinski lanci zabranjuju donošenje bilo kakvih torbi za nabavku.

Neke prodavnice kupcima porukama na ulazu kažu: “Za sada, molimo vas, ne unosite svoje torbe i kese”, a druge radnje dopuštaju kupcima da ih unose, ali “samo ako su sveže oprane”.

Izvor: Zelena Srbija

U koji projekat će Užičani uložiti nagrade od 3,6 miliona dinara?

Izvor: Grad_Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice je od strane Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu proglašen za lokalnu samoupravu sa najboljom praksom u oblasti Transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave (projekat “Udružimo se” u okviru programa „Reforma poreza na imovinu“ koji finansira švajcarska vlada) i dobio je godišnju nagradu vrednu 2,6 miliona dinara.

Pored sredstava iz Budžetskog fonda Ministarstva, a u cilju osnaživanja podrške razvoju i primeni principa dobre uprave, odnosno sprovođenja Užičkog programa lokalnog partnerstva – “Udružimo se”, Grad Užice je nagrađen i dodatnim finansijskim sredstvima u iznosu od 960.000 dinara, koja dodeljuje Stalna konferencija gradova i opština iz budžeta programa „Podrška Vlade Švajcarske razvoju opština kroz unapređenje dobrog upravljanja i socijalne uključenosti – Swiss PRO“, koji realizuje Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

Sva ova sredstva u ukupnom iznosu od 3.560.000 dinara biće upotrebljena za finansiranje jednog projekta koji građani izaberu. Glasanjem za jedan od tri ponuđena projekta doprinosi se povećanju uključenosti građana u proces donošenja odluka. Svoj glas možete dati do kraja aprila OVDE.

Rekonstrukcija Malog parka

Rekonstrukcijom dela Malog parka oko esnafske česme predviđa se popločavanje tla granitnim pločama i formiranje novog mesta okupljanja Užičana. Zona intervencije obuhvata stazu duž ulice Dimitrija Tucovića, kao i njeno proširenje u vidu platoa koji obuhvata postojeću česmu i prodire prema unutrašnjosti parka. Time se formira novo „odmorište” kojim dominira voda.

Foto: Grad Užice

Izgradnja dečjeg igrališta na Megdanu

Igralište na Megdanu je još jedna mirna oaza u centru grada koja zavređuje živost koju će joj doneti naši najmlađi sugrađani. Prostor u Ulici Vukole Dabića, takozvani ,„bazar“, na Megdanu, koji je trenutno devastiran i neuređen, rekonstrukcijom i zamenom dela behaton ploča i postavljanjem „tartan“ obloge bezbedne za igru dece, kao i novih sprava, razveseliće i decu i roditelje novom bezbednom i uređenom površinom u centru grada.

Foto: Grad Užice

Rekonstrukcija igrališta za mali fudbal na Gradskoj plaži

Teren za mali fudbal na Gradskoj plaži je još jedan sportski teren u gradu koji je posećen i koga je neophodno, nakon višegodišnjeg korišćenja, preurediti.

Rekonstrukcija postojećeg terena podrazumeva zamenu dotrajale veštačke trave, kao i zamenu i farbanje dotrajale ograde i formiranje tribina koliko je to prostorno moguće.

Izvor: Grad Užice

Završeni radovi na rekonstrukciji deonice puta Fundina – Zatrijebač u vrednosti od 250.000 evra

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktor gradskog preduzeća “Putevi” Radenko Bulatović obišli su u četvrtalk, 9. aprila, rekonstruisanu deonicu putnog pravca Fundina-Zatrijebač.

Foto: Glavni grad Podgorica

“Glavni grad Podgorica je uspešno priveo kraju realizaciju još jednog važnog projekta koji je podrazumevao potpunu rekonstrukciju puta koji povezuje Fundinu i Zatrijebač, u dužini od preko 3 km, a vrednost svih izvedenih radova je 250.000 evra”, istakao je gradonačelnik Vuković, dodajući da je poseban značaj ovog projekta to što je veliki doprinos prethodnih nekoliko godina za razvoj ovoga kraja i unapređenja stanja u oblasti putne infrastrukture dala dijaspora.

“To je za nas predstavljalo i dodatnu obavezu i zato sam veoma srećan i ponosan što smo ovaj posao odradili kako smo i planirali i ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Kolji Cacaju koji je opredelio značajna finansijska sredstva, a kome sam prilikom našeg susreta prošle godine dao čvrsto obećanje u ime Glavnog grada da ćemo ovaj putni pravac rekonstruisati na proleće 2020. godine”, naglasio je Vuković.

Ističući da je ovaj putni pravac veoma značajan jer predstvalja još jednu kvalitetnu i bezbednu saobraćajnu vezu Tuzi i Podgorice, gradonačelnik se zahvalio predstavnicima MZ Ubli i MZ Fundina na tome što su sve vreme pomagali u realizaciji planiranih aktivnosti, tradicionalnim partnerima Glavnog grada iz Fonda za razvoj Kuča „Marko Miljanov“, kao i direktoru “Puteva” i njegovim saradnicima što su važan posao za Glavni grad odradili na pravi način i na ponos svih.

Foto: Glavni grad Podgorica

Direktor gradskog preduzeća “Putevi” Radenko Bulatović je istakao da su se izvedeni radovi na rekonstrukciji navedene deonice putnog pravca Fundina-Zatrijebač odnosili na pripremu podloge za asfaltiranje, izradu ravnajućeg sloja i ugradnja završnog sloja asfalta i dodao da će u narednom periodu završiti iscrtavanje horizontalne signalizacije duž celog putnog pravca od 14 km.

On je podsetio da je prvenstveno bilo predviđeno da se u ovaj projekat uloži 220.000 evra, ali da zbog dodatnih radova koji su obuhvatali sanaciju klizišta dugog 110 metara i rekonstrukciju priključka za selo Raševići, ova investicija ukupno iznosi preko 250.000 evra.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Tri četvrtine novih energetskih kapaciteta u 2019. godini proizvode čistu energiju!

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2019. godine, globalni energetski kapaciteti su prošireni sa 176 gigavata (GW) obnovljivih izvora, što je manje nego u 2018. godini kada je njihov doprinos energetskom miksu planete iznosio 179 gigavata, saopštila je Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA).

Foto-ilustracija: Pixabay

Uprkos lošijem godišnjem zbiru, čista energija je ipak činila 72 odsto udela u ukupnom uvećanju proizvodnje električne energije, čime je nastavljena njena dominacija nad fosilnim gorivima ustanovljena još 2012. godine. Najznačajniju ulogu u tome prošle godine imali su energija vetra i solarna energija (90 odsto novih postrojenja na obnovljive izvore).

Mnogi veliki hidroenergetski projekti nisu završeni na vreme, te je učešće hidroenergije u “ozelenjavanju” energetskih mreža širom sveta bilo zanemarljivo. Skromnu količinu struje dale su i bioenergija i geotermalna energija.

Predvodnik energetske tranzicije na čiste resurse u godini za nama bila je Azija u kojoj se smestilo više od polovine novih elektrana koje su manje štetne po životnu sredinu (54 odsto).

Frančesko La Kamera, direktor Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije, smatra da je energija “zelenog” porekla ekonomičan izvor električne energije koji štiti pojedinačna tržišta i njihove potrošače od neuravnoteženosti, podržava ekonomsku stabičnost i podstiče održivi razvoj. Prema njegovim rečima, mnoge zemlje su prepoznale pozitivne rezultate koje ona donosi, ali je na tom polju neophodno još i više rada kako bismo zauzdali klimatske promene. “Trenutna izazovna vremena nas podsećaju koliko je bitno da izgradimo otporne privrede. Naredna decenija mora da bude posvećena akciji u kojoj će politike da omoguće više investicija i brže ‘prihvatanje’ obnovljivih izvora energije”, zaključio je La Kamera.

Jelena Kozbašić

Nema prekida infrastrukturnih radova u Novom Sadu

Foto: Grad Novi Sad

Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije i u uslovima teške epidemiološke situacije nije obustavila niti usporila planirane radove na izgradnji infrastrukture. Na teritoriji Grada Novog Sada aktivna su sva gradilišta na kojima su radovi počeli pre proglašenja vanrednog stanja, a uvode se u posao i izvođači sa kojima je u međuvremenu zaključen ugovor.

Predviđenom dinamikom realizuje se jedna od najvećih ovogodišnjih investicija, koja će omogućiti bolju i efikasniju saobraćajnu povezanost Novog Sada i Veternika. Na budućoj saobraćajnici u produžetku Bulevara Jovana Dučića u najvećoj meri završena je izgradnja podzemne infrastrukture i postavljeni su tamponski slojevi na obe kolovozne trake, kao i stubovi i svetiljke javnog osvetljenja. Trenutno se radi na popločanju parkinga i trotoara, a preostalo je da se obavi asfaltiranje kolovoza i biciklističkih staza.

Foto: Grad Novi Sad

Intenzivni građevinski radovi u toku su i u naselju Podbara, gde se, osim izgradnje saobraćajnih površina u četiri ulice, pristupilo uređenju jedne od najprometnijih gradskih saobraćajnica. U Ulici Marka Miljanova, na deonici od budućeg kružnog toka (kod Kvantaške pijace) do Šumadijske ulice, nakon rekonstrukcije kanalizacione i toplovodne mreže, obavljaju se putarski radovi. Saobraćaj je ovih dana obustavljen i u delu ulice od Šumadijske do Kosovske, radi pripreme terena za izgradnju saobraćajnice.

Nesmanjenom dinamikom teku radovi i u naselju Sajlovo. U velikom delu ovog naselja izgrađena je vodovodna mreža, a završeno je i uređenje saobraćajnih površina u sedam od ukupno trinaest ulica, predviđenih u prvoj fazi radova.

Pre nekoliko dana počeli su radovi na uređenju blokovske površine u naselju Satelit. Na ovoj lokaciji biće izgrađene pristupne saobraćajnice i pešačke staze iz ulica Anđe Ranković i Bate Brkića, blizu 80 parking mesta, priključak vodovoda sa javnom česmom, kao i pripadajuća kanalizacija i javno osvetljenje.

U uslovima vanrednog stanja intenzivno se radi i u prigradskim naseljima. Kroz redovno održavanje trenutno se saniraju oštećenja na izlaznom pravcu prema Bačkoj Palanci, a u Veterniku se obavljaju radovi na popravci saobraćajnih površina. Predviđeno je da 30 ulica u ovom naselju dobije novi asfaltni kolovoz, a prethodno su radovi ovog tipa izvedeni u sedam ulica u naselju Futog.

Iako se, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, akcenat stavlja na unapređenja putne infrastrukture, nije zanemareno ni pitanje nedostajuće kanalizacione mreže. U naselju Klisa u toku je druga faza radova na izgradnji kanalizacije sliva Baje Pivljanina, što obuhvata 4,9 km mreže, a uskoro će početi i radovi na izgradnji 4,5 km kanalizacije u Rumenci. Izvode se i radovi na izgradnji crpne stanice „Žička“, neophodne za funkcionisanje kanalizacione mreže u većem delu naselja Adice.

S obzirom na to da učenici trenutno prate nastavu na daljinu, povoljan je trenutak za obavljanje radova u školama. U narednim danima počeće izgradnja javnog osvetljenja u dvorištima tri novosadske škole (OŠ „Ivan Gundulić“, OŠ „Vuk Karadžić“ i Srednjoj ekonomskoj školi „Svetozar Miletić“). Takođe, sredinom ovog meseca pristupiće se i izgradnji javnog i dekorativnog osvetljenja centralnog trga u Stepanovićevu.

Sa ciljem da svaki deo gradske teritorije bude adekvatno osvetljen, aktivno se radi na popravci kvarova i zameni svih neispravnih sijalica javnog osvetljenja, kako u gradskim kvartovima, po mesnim zajednicama i na saobraćajnicama bulevarskog tipa, tako i u prigradskim naseljima.

Uz povećanu opreznost i poštovanje svih propisanih mera, iako sa nešto skraćenim radnim vremenom, novosadski neimari, pod nadzorom Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije, i dalje će nastaviti da obavljaju svoje poslove, ulažući napore da dobrom organizacijom i marljivim radom ispune dinamički plan i ugovorene rokove.

Izvor: Grad Novi Sad

Većina pijaca u regionu otvorena

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pranata)

Mnoge pijace u regionu rade uprkos koronavirusu, uz pridržavanje dodatnih mera predostrožnosti, pod uslovima koji se razlikuju od zemlje do zemlje, prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Winkler)

U Srbiji su zelene pijace zatvorene u potpunosti, osim u Šapcu, gde je ponovo otvorena pre nekoliko dana. Na šabačkim pijacama će biti odvojeni ulazi i izlazi, dezinfikovaće se dva puta dnevno, svi kupci i prodavci imaće obavezu da nose zaštitne maske i rukavice, a pri ulasku će se dezinfikovati i vozila, dok će ljudi dezinfikovati obuću i ruke. Ministar Nedimović je najavio elektronsku pijacu koja će spojiti vlasnike plastenika, kupce i prevoznike.

Na primer, pijace u Sarajevu rade uz sprovođenje posebnih mera. Kantonalno javno komunalno preduzeće “Tržnice-pijace” saopštilo 13. marta da su radnici zaduženi za održavanje objekata pojačali čišćenje svih površina, da koriste i dezinfekciona sredstva, kao i rukavice i maske pri naplati. Preduzeće Tržnice osnovalo je i krizni štab za rukovođenje preventivnim merama. On je u kontaktu sa kriznim štabom nivou resornog ministarstva i prenositi sve buduće mere zaštite i važna obaveštenja.

Krizni štab KJKP “Tržnice” odlučio je da se na pijacama u Kantonu Sarajevo sprovodi više preventivnih mera. Ulazak na tržnice i otvorene pijace odvija se u manjim grupama, razmak između kupaca mora biti najmanje jedan metar, ne smeju se stvarati gužve i radnici koji održavaju ćistoću sprovode pojačane mere čišćenja i dezinfekcije. Na ulaze u zatvorene objekte postavljeni su sunđeri sa antibakterijskim sredstvima, a pijace stalno kontrolišu sanitarne inspekcija. Proverava se i poreklo robe.

Na pijacama u Podgorici je 26.marta skraćeno radno vreme, u skladu sa Naredbom Nacionalnog koordinacionog tima Vlade Crne Gore. Određeno je da zelene pijace rade od 8 do 16, a nedeljom do 15 časova, Kamionska od 8 do 18 svakog dana, a stočna pijaca samo ponedeljkom do 13 časova. Od 3. aprila, zelene pijace “Pobrežje”, “Bazar” i “Forum” rade po skraćenom radnom vremenu, od 8 do 12 časova.

Ranije je doneta odluka da mešovite pijace “Pobrežje” i “Forum”, pijaca korišćene robe i pijaca Tuzi prestanu sa radom.

Na svim pijacama određen je jedan ulaz i jedan izlaz iz objekta, na kojima se nalaze dezinfekciona sredstva za zakupce tezgi i kupce. Nakon zatvaranja pijace svakog dana vrši se dezinfekcija zelene pijace, a zakupcima se dele rukavice.

U Republici Srpskoj je od 31. marta moguć ograničen rad pijacama i radnjama sa belom tehnikom, javlja Srpskainfo. Posle sastanka Glavnog koordinacionog tima, saopšteno je da će u ograničenom vremenu raditi tržnice na veliko, pijace, kao i stočne pijace, uz obavezno predsuzimanje mera Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

U Makedoniji su, u skladu sa merama od 20. marta bile zatvorene stočne pijace, a prodaja poljoprivrednih proizvoda bila je dozvoljena na zelenim pijacama, uz poštovanje preporuka Vlade o održavanju higijene, udaljenosti od jednog metra i kupovine u razumnim količinama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pattie Mitchell)

Odlukom lokalnih vlasti neke su zbog pojave zaraze koronavirusom bile zatvorene. Kako piše Nova Makedonija, 25. marta je zbog pojave koronavirusa u Prilepu zatvorena je gradska pijaca, kao dodatna mera zaštite. Neke pijace koje su iz tog razloga ranije bile zatvorene počele su saradom. Kako javlja MIA, 8. aprila je otvorena pijaca u Novom Selu, na kojoj je sada moguća prodaja hrane.

Za poljoprivrednike koji nemaju pristup pijacama koje rade, makedonsko Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu napravilo je onlajn-platformu “Ponuda-potražnja” za kontakt kupaca i poljoprivrednika.

Pijačna prodaja uz poštovanje mera predostrožnosti počela je i u Zagrebu. Na zelenoj pijaci se prodaja obavlja iz automobila. Na ostale pijace kupci mogu da uđu u ograničenom broju, uz obaveznu dezinfekciju ruku. Radno vreme pijaca je od 8 do 13 časova. Na otvorenim pijacama biće postavljene posebne kućice za prodaju, a u zatvorenim klupe za prodaju robe.

Izvor: Nova ekonomija

Rudarski radovi u Boru odvijaju se nesmetano, ali uz neophodnu zaštitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa Džienom Siminom, generalnim direktorom “Srbija Zijin Bor Copper“, i Fu Feilonom, direktorom kompanije “Rakita Exploration”(kompanija u vlasništvu “Zijin Mining Co. Ltd.”), koja razvija projekat „Čukaru Peki“ kod Bora. Džien i Fu upoznali su ministra sa situacijom u procesima proizvodnje rude, kao i o svim neophodnim merama koje su te kompanije preduzele u pogledu zaštite radnika u borbi protiv epidemije KOVID-19. Ministar Antić tom prilikom istakao je da se proizvodnja bakra i svih pratećih ruda odvija prema planiranoj dinamici i da u ovim procesima nema većih smetnji.

“Važno nam je da se proizvodnja u rudnicima u Boru i u narednom periodu nastavi prema dogovorenoj dinamici, a za to su, pre svega, neophodni uslovi potpune zaštite svih radnika tokom trajanja epidemije. Ove kompanije preduzele su sve mere prevencije, i zbog toga nema bojazni da će se održati kontinuitet proizvodnje. Kineski partneri preneli su sva iskustva o preduzimanju ovih mera iz njihovih rudnika širom sveta, te da je ovo još jedna okolnost koja će pomoći lakšem prevazilaženju epidemije”, rekao je.

Ministar Antić podsetio je da je za Srbiju rudarski sektor od velikog značaja, imajući u vidu udeo te privredne grane u ukupnom rastu BDP-a. Ekonomske mere koje je predstavio predsednik Aleksandar Vučić, tek će pokazati svoju pravu snagu, a od kineskih partnera očekujemo da će novim investicijama pružiti neophodnu podršku privredi Srbije, nakon epidemije. “Zijin Bor Copper” je za 2020. i 2021. godinu opredelio 800 miliona dolara za podizanje proizvodnih kapaciteta kroz rekonstrukciju postojećih i otvaranje novih rudnika, povećanje kapaciteta topionice, ali i ulaganje sredstava za zaštitu životne sredine, čiji efekti se već sada vide.

Kompanija “Zijin Bor Copper” i “Rakita Exploration”, zajedno su donirale 571 hiljadu dolara u okviru pomoći kineskih kompanija Srbiji, za nabavku opreme za laboratoriju u Nišu, koja će se koristiti za testiranje na koronavirus.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ukida se zabrana izvoza ulja i kvasca

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassiano Barletta)
Foto-ilustracija: Unsplash (Theme Photos)

Potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je da će vlada danas ukinuti zabranu izvoza ulja i kvasca, proizvoda koji su bili najtraženiji u prethodnom periodu.

Ljajić je gostujući na TV Prva podsetio da je ranije ukinuta zabrana za izvoz šećera i brašna, navodeći da je u martu, zbog povećane potražnje, izvezeno brašna i pšenice jednako kao u januaru i februaru, što je dobra okolnost imajući u vidu da se bliži nova žetva.

Govoreći o snabdevenosti, Ljajić je rekao da je ona sasvim dobra i da nema opasnosti da može doći do problema u isporukama glavnih životnih namirnica.

On je dodao da se može dogoditi da ima povremenih problema u isporukama određene robe, ali da takvih situacija sa osnovnim namirnicama nema.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Može li poljoprivreda prihvatiti električni traktor?

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Goodwill)

Kalifornijski dizajner Stefan Hekerot svoj život posvetio je pronalaženju alternativa za fosilna goriva. Više od 40 godina proizvodi električna vozila i uređaje koje pokreće solarna energija, a pažnju su mu privukli i traktori.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clint Patterson)

Hekerot je 2012. pokrenuo kompaniju “Solectrac Inc.”, koja je najviše usmerena na proizvodnju traktora na električni pogon. Pet godina kasnije, njegova dva modela, Compact Electric Tractor i eUtility, postali su, kako kaže, prvi komercijalno dostupni električni traktori u Sjedinjenim Američkim Državama, piše “Modern farmer”.

“Traktori su tihi, a što je najbitnije, ne zagađuju životnu sredinu. Iako sam imao dosta ponuda od raznih kompanija koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, “Solectrac” nisam želeo da prodam, jer imam dalje planove i želim da radim na njihovoj inovaciji”, rekao je Stefan.

Zavisno od opterećenja, mogu da rade do šest sati, a imaju i zamenjivu bateriju.

Postavlja se pitanje imaju li ovi traktori dovoljno snage da prestignu konvencionalne modele? Stručnjaci u poljoprivrednoj industriji smatraju da postoji nekoliko prepreka koje sprečavaju procvat i jačanje ove ekološke opcije.

Majk Pankonin, stručnjak za vozila i mašine, kaže kako je najveći problem električnih uređaja kao i ovih traktora – baterija.

“Trajanje baterije zavisi od opterećenja i posla koji mašina obavlja, a ono je kod većine poljoprivrednih radova jako veliko. Zato još uvek smatram da su konvencionalni traktori puno efikasniji, ali i ekonomičniji. S njima se može raditi i po 12 sati, a da se poljoprivrednik ne brine hoće li ga u pola posla morati da ga ponovo napuni”, pojašnjava Pankonin.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jinen Shah)

S njim se složio i dr. Rodžer Hoj, rukovodilac laboratorije na Univerzitetu u Nebraski gde su Stefanovi traktori testirani. “Jako su dobro napravljeni, ali veliki im problem stvara baterija na kojoj se mora dosta poraditi. Osim nje, mislim da je veliki problem i u ceni. Ona mora biti pristupačna prosečnom poljoprivredniku, a trenutno se traktori Solectrac prodaju po ceni od 45.000 dolara”, naglašava Hoj.

Hekerot priznaje da će biti potrebno neko vreme da svojim traktorima osvoji celokupnu poljoprivrednu zajednicu jer postoji puno onih koji ne žele da napuste tradicionalne načine, ali se nada da će upravo on to uskoro promeniti.

Izvor: Agroklub.rs

Hrvatski sabor usvojio Strategiju prilagođavanja klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Beamer)

Strategija prilagođavanja klimatskim promenama je prvi strateški dokument koji daje procenu promene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće uticaje i procene ranjivosti. Cilj Strategije je osvestiti važnost i pretnje klimatskih promena za društvo i nužnost integracije koncepta prilagođavanja klimatskim promenama u postojeće i nove politike, kako bi se smanjila ranjivost okoline, privrede i društva uzrokovana klimatskim promenama. Uz to, cilj je podstaći, odnosno usmeriti naučna istraživanja kako bi se bolje shvatila kompleksnost uticaja klimatskih promena i smanjio stepen neizvesnosti vezan uz efekat klimatskih promena, navodi se na stranici Prilagođavanje klimatskim promenama Ministarstva zaštite okoline i energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ornella Binni)

Strategija sadrži projekcije klime u Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu uzimajući u obzir sledeće klimatske parametre: padavine, snežni nanos, površinsko oticanje, temperaturu vazduha, ekstremne vremenske uslove, vetar, evapotranspiracija, vlažnost vazduha, vlažnost zemljišta, sunčeve zrake i srednju niov mora. U Strategiji je prikazana i ranjivost sektora na klimatske promene, među kojima je odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; biodiverzitet; energetika; turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje i upravljanje rizicima). Za njih su navedene 83 mere prilagođavanja klimatskim promenama koje su raspodeljene u pet grupa i za koje su istaknute procene potrebnih iznosa i izvora finansiranja prema sektorima.

Strategija prilagođavanja klimatskim promenama sprovodiće se akcijskim planovima koji će sadržati razradu konkretnih mera i aktivnosti, a donosiće se svakih pet godina. Akcijski planovi za svaku meru i aktivnost će dati opis, način sprovođenja, redosled ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore sprovođenja mera i aktivnosti, kao i izvore finansiranja.

Na osnovu ove Strategije prilagođavanja izradiće se prvi akcijski plan, pri čemu  sve mere i aktivnosti treba da budu komplementarne s ciljevima iz Evropskog zelenog dogovora. Odgovarajućim sistemom praćenja sprovođenja mera i aktivnosti i praćenja njihovog efekta i delotvornosti prikazivaće se efikasnost sprovođenja Strategije prilagođavanja koja se mora su koordinaciji sa svim sektorima, uz participativni pristup i uključivanje svih učesnika u njeno sprovođenje i praćenje. Strategija prilagođavanja klimatskim promenama u Hrvatskoj za period do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu s priloženim izveštajem o sprovedenom savetovanju sa zainteresovanom javnošću dostupna je na linku.

Izvor: Ekovjesnik, Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Na koji način je pandemija pomogla divljem cveću?

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dabir Bernard)

Vazduh je dosta čistiji, značajno se smanjila buka, brojne životinje su prestale da se skrivaju i vratile se u gradska područja, ali šta je sa cvećem?

U mnogim zemljama prestalo se sa košenjem divljeg cveća pored puta ili na ivicama parkova.

Mnogi se zalažu i za to da se ovo cveće ne seče i da se proredi košenje trave. Među njima je i dobrotvorna organizacija za divlje biljke “Plantlife”, koja napominje da prestanak određenih komunalnih radova usled pandemije može biti veoma koristan za prirodu u gradskim sredinama.

Razlozi za smanjenjem aktivnosti ovih službi svode se na uštedu novca, ali je često su prouzrokovani i odlukom osoblja da ostane u izolaciji ili, u nekim slučajevima, zbog zaraze.

Vlasti mnogih zemalja rešile su i da ograniče seču cveća, a da komunalne poslove službi preraspodele na prikupljanje i odnošenje smeća.

Sve ove promene doprinose raskošnom oporavku divlje prirode na ovim malim livadama, u čemu će posebno uživati pčele, leptiri, slepi miševi i drugi oprašivači.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anatoly S.)

Dodatnu korist za cveće predstavlja i smanjenje saobraćaja. Ivice kolovoza često su natopljene azotom iz izduvnih gasova iz vozila, što često potpomaže određenim otpornijim vrstama koje postepeno postaju dominantnije i gotovo invazivne u odnosu prema nežnijem divljem cveću, zbog čega ga ima sve manje. Prema procenama, prošle godine je u Velikoj Britaniji zbog saobraćaja nastradalo i oko 100.000 ježeva, 100.000 lisica, 50.000 jazavaca, 30.000 jelena godišnje, kao i sove i mnoge druge vrste ptica i insekata.

Samo u Velikoj Britaniji gradske zelene površine nastanjuje oko 700 vrsta divljih cvetova, što čini 45 odsto ukupne flore u toj zemlji. Ipak, svakog proleća to cveće biva pokošeno, i pre nego što procveta.

 

Pandemija prepolovila prihode aerodroma

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Kako prenosi Nova ekonomija, ekonomska analiza koju je izvršio Međunarodni Savet Aerodroma (ACI World) predviđa da će pandemija virusa KOVID-19 na globalnom nivou dovesti do smanjenja putničkog saobraćaja za dve petine i prihoda aerodroma za skoro polovinu u 2020. godini, navodi se u saopštenju Saveta.

ACI World očekuje smanjenje putničkog saobraćaja za blizu dve petine (38,1 odsto) ili 3,6 milijardi putnika u odnosu na predviđanja pre pojave virusa KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Belinda Fewings)

Azijsko-pacifički region, Bliski istok i Evropa – tri tržišta koja se najviše oslanjaju na međunarodni saobraćaj – izgubiće značajan udeo putnika, premašivši jednu trećinu u sva tri slučaja. Očekuje se da će aerodromi u Americi, za koje je karakterističan značajan udeo domaćeg saobraćaja, izgubiti preko jedne trećine ukupnog prevoza putnika. Apsolutno smanjenje saobraćaja do kraja 2020. godine može dostići do 1,5 milijardi putnika u Azijsko-pacifičkom regionu, 0,8 milijardi putnika u Severnoj Americi i približiti se milijardu putnika u Evropi. Južna AmerikaKaribi, Bliski istok i Afrika mogu izgubiti realno 250, 160 i 80 miliona putnika.

Pad broja putnika i obustava letova dovešće do smanjenja prihoda a od očekivanog prihoda oko 172 milijardi dolara sada se predviđa da bi aerodromski sektor mogao da izgubi oko 45 odsto ili preko 76 milijardi dolara do kraja ove godine.

„Drastičan pad u ovakvom obimu predstavlja egzistencijalnu pretnju po globalni aerodromski sektor. Potrebna je brza, efikasna i odgovarajuća reakcija vlasti kako bi se sačuvali milioni radnih mesta, zaštitilo osnovno poslovanje i omogućile najveće šanse za sektor da prebrodi krizu i brzo se oporavi. Globalni aerodromski sektor se suočava sa gubicima koji se mere u milijardama dolara već u prvom kvartalu 2020. godine, a sada se predviđa da će se uticaj virusa KOVID-19 produžiti ne samo na drugi kvartal, već i na drugu polovinu ove godine.

Većina stručnjaka u avio-transportnom sektoru se slaže da bi oporavak mogao da traje od godinu dana do 18 meseci da bi se dostigao nivo saobraćaja pre krize i da bi sektor tek krajem 2021. godine mogao da počne da beleži obim saobraćaja kao pre pojave virusa KOVID-19. Fer i odgovarajuća globalna reakcija u vidu ekonomskih mera je neophodna da bi se zaštitilo osnovno poslovanje aerodroma, sačuvali milioni radnih mesta širom sveta i obezbedio opstanak ovog sektora i postavili temelji za oporavak“, izjavila je Angela Gitens, genrealna direktora ACI Worlda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Olivia Snyder)

S obzirom na nagli pad prihoda, aerodromi preduzimaju sve moguće mere kako bi očuvali finansijsku stabilnost. Iako imaju visoke fiksne i neizbežne troškove, aerodromi maksimalno smanjuju varijabilne izdatke time što zatvaraju delove infrastrukture, odlažu kapitalna ulaganja i bave se troškovima zaposlenih. Ove teške odluke se donose kao neophodan odgovor na krizu sa kojom se ovaj sektor suočava.

Što se tiče izgleda za oporavak, ACI smatra da je razumno očekivati brži oporavak domaćeg putničkog saobraćaja. Kad je reč o međunarodnom, oporavak će trajati duže s obzirom na to da svi međunarodni letovi podrazumevaju recipročne dozvole, a zemlje će izlaziti iz trenutne krize u različito vreme i različitim tempom shodno smanjivanju nedavno uvedenih ograničenja.

Izvor: Nova ekonomija

Kako izgleda nov način prodaje i snabdevanja građana poljoprivrednim proizvodima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Syd Wachs)

Sekretarijat za privredu, u saradnji sa JKP „Gradske pijace”, organizovao je nov način prodaje i snadbevanja građana proizvodima malih, registrovanih poljoprivrednih proizvođača za vreme trajanja vanrednog stanja zbog nemogućnosti rada gradskih pijaca.

Na zvaničnoj internet stranici „Gradskih pijaca” https://bit.ly/3aSMNT3 trenutno se nalazi preko 250 kontakata poljoprivrednih prizvođača i zakupaca sa beogradskih pijaca od kojih će građani moći direktno da nabavljaju njihove proizvode.

Za sve dodatne informacije dostupan je broj 011/7857-940, kao i imejl-adresa: info@bgpijace.rs.

Izvor: Grad Beograd