Home Blog Page 748

Gde je nestao najveći vodopad u Ekvadoru?

Foto: Wikipedia/Amalavida.tv
Foto: Wikipedia/Amalavida.tv

Vodopad San Rafael na reci Koka u Ekvadoru, bio je velika turistička atrakcija. Posećivali su ga turisti iz celog sveta – desetine hiljada godišnje. Vodopad je bio visok 45 metara i završavao je u krateru.

Ekvadorski vodopad San Rafael nestao je pošto je uzvodno nastao ponor i progutao veći deo vode koja se slivala prema vodopadu. Prema snimcima NASA-e, na mestu gde je bio vodopad, sada se nalaze samo tri potoka.

Stručnjaci Ministarstva zaštite životne sredine Ekvadora, veruju da se ponor otvorio uzvodno i preusmerio rečni tok ispod zemlje.

Još nije jasno da li se radi o prirodnoj pojavi ili je promena rečnog toka izazvana izgradnjom brane uzvodno.

Izvor: RTS

Roštiljanjem izazvali požar u Nacionalnom parku Fruška gora

Foto: Wikipedia/Goran Smith
Foto: RTV

Na Fruškoj gori je prethodnog vikenda tokom prepodnevnih časova izbio požar, koji su izazvali građani koji su tu pravili roštilj, a lokalizovan je u subotu oko 14.30 sati, rečeno je Tanjugu u JP “Nacionalni park Fruška gora”.

“Građani, koji su pekli roštilj na Fruškoj gori, na lokalitetu Dumbovo, izazvali su požar na tom potezu, koji je izbio oko 11 sati, a vatrogasna brigada iz Beočina i Čuvarska služba JP Nacionalni park Fruška gora, lokalizovali su požar oko pola tri”, rekli su iz Nacionalnog parka.

Kako su naveli, požar je bio vidljiv čak sa grebenskog puta – sa Brankovca se video dim iz Dumbova.

“Postojala je velika pretnja da zahvati visoku šumu i proširi se u nedogled. Uzrok je ljudski faktor, izgorelo je preko deset hektara livade i niskog rastinja na području Nacionalnog parka. Podneli smo krivičnu prijavu protiv NN lica”, rečeno je Tanjugu u NP Fruška gora.

Napominju da je kazna za nedozvoljeno loženje vatre od 50.000 dinara.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju dobio nova vozila za dezinfekciju

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i član Gradskog veća Slobodan Šolević prisustovali su danas u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju primopredaji 11 novih vozila za potrebe dezinfekcije ustanova i javnih prostora od značaja u borbi protiv virusa korona.

Događaju je prisustvovala i direktorka Zavoda Dragana Despot.

Nikodijević je rekao da se Zavod za biocide i medicinsku ekologiju uz medicinske radnike nalazi na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa, te da oni rade veoma važan i težak posao.

“Rekli smo da ćemo, ukoliko se bude povećavao obim posla, a to je očigledno, nabaviti novu opremu i angažovati ljudstvo, kako bi mogli da odgovore svim izazovima koji su pred njima. Zavod je iz sopstvenih sredstava nabavio 11 novih vozila, koja će doprineti radu u narednim nedeljama. Odluka Gradskog štaba je i da im se dozvoli angažovanje 60 ljudi, koji će doći kao ispomoć iz drugih javnih preduzeća”, naglasio je Nikodijević.

Foto: Grad Beograd

Kako je naveo, ukoliko bude bilo potrebe, spremni su da angažuju još ljudi i mehanizacije kako bi Zavod mogao da obavlja posao na kvalitetan način.

“U danima koji su iza nas povećan je broj zaraženih i umrlih, pa se tako povećava i obim posla koji ova ustanova obavlja na teritoriji grada Beograda. Oni vrše dezinfekciju svih javnih ustanova, objekata, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne zaštite, kao i gradskog prevoza, i iz dana u dan raste obim posla. Tu se više ne postavlja pitanje vremena, kapaciteta i mogućnosti, oni jednostavno moraju stići u svakom trenutku na svako mesto gde je neophodno kako bismo sprečili širenje zaraze”, istakao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, juče su 22 ekipe bile angažovane u tri smene, a u toku jednog dana oni dezinfikuju 60.000 kvaratnih metara prostora.

“Juče je hitno intervenisano u bolici „Narodni front”, a taj posao je urađen i u „Štark areni” koja je pripremljena kao privremena bolnica”,  kazao je Nikodijević.

Zahvalio je zaposlenima u Zavodu i naveo da oni 24 sata rade veliki posao za sve Beograđane. Ekipe ove ustanove ulaze tamo gde je žarište, gde je najveći broj zaraženih i preminulih kako bi dezinfikovali prostor, te na taj način žrtvuju sebe da bi Beograđani bili bezbedni, rekao je Nikodijević.

Ministar Antić je naveo da će Zavod za biocide i medicinsku ekologiju od sutra biti u potpunosti spreman da počne da radi testove na virus korona.

“Zavod ima dva vrhunska PCR uređaja, izuzetan stručni tim ljudi koji mogu da rade taj posao. Prethodnih dana su pristigli testovi i reagensi i očekujemo sutra prve laboratorijske analize i testiranja na KOVID-19. Dnevni kapacitet je 144 testa, što je oko 1.000 testova sedmično. To će značajno uticati na povećanje ukupnog kapaciteta Srbije za testiranje”, precizirao je Antić.

Prema njegovim rečima, Zavod za biocide i medicinsku ekologiju ima 85 zaposlenih.

“Zaposleni u ovoj ustanovi rade herojski posao. Izvršiti dezinfekciju svih ključnih prostora od vitalnog interesa i za republiku i za grad, izvršiti dezinfekciju kontaminiranih prostora je posao koji zaslužuje veliko poštovanje. Ljudi rade u teškim uslovima i zato je važno da imaju vrhunsku opremu. Od velikog je značaja i to što Grad Beograd snažno podržava rad ove ustanove i omogućava im da imaju neophodnu logistiku. Važno je i to da Zavod ima dobar menadžment, dobro rukovođenje koje je obezbedilo da se iz sopstvenih prihoda kupi oprema”, zaključio je ministar Antić.

Izvor: Grad Beograd

Centar Podgorice krasiće drvored kamforovog drveta!

Foto: Glavni grad Podgorica

Radovi na temeljnoj rekonstrukciji jedne od najvažnijih ulica u centru Podgorice izvode se svakodnevno, uz poštovanje preporuka za suzbijanje epidemije koronavirusa, a već se naziru i finalne konture njenog budućeg izgleda.

Foto: Glavni grad Podgorica

Osim radova na samoj saobraćajnici sa pripadajućom infrastrukturom, ekipe gradskog preduzeća “Zelenilo” rade i na formiranju novog drvoreda kamforovog drveta. Naime, projektom je predviđeno da ulicu krasi, pored postojećeg zelenila, i 38 odraslih sadnica kamforovog drveta, koji će se posaditi u sklopu pejzažnog uređenja ulice. U prvom delu sadnje u prvoj fazi rekonstrukcije ulice posađeno je 18, trenutno se radi na pripremanju podloge i sadnji 11 sadnica u drugoj fazi rekonstrukcije ulice, nakon čega ostaje da se nakon okončanja predviđenih radova na preostalom delu saobraćajnice i pločnika izvrši i sadnja preostalih 9.

Ovo je jako važan projekat za Podgoricu vredan 850.000 evra. Rekonstrkcija ove ulice samo je još jedna u nizu inicijativa koje je pokrenula gradska uprava u cilju oživljavanja centra grada, kako bi se ovom delu Podgorice vratio prepoznatljivi podgorički duh.

Radovi na ovoj saobraćajnici podrazumevali su njenu kompletnu rekonstrukciju, što znači da je urađena atmosferska, vodovodna, fekalna i TK kanalizacija. Ova saobraćajnica će celom dužinom imati obostrani parking sa 56 parking mesta, urađenih od behatona, trotoarske površine biće urađene od visokokvalitetnog kamena, što je prirodni nastavak onoga što je do sada urađeno u Karađorđevoj, Ulici slobode i na Trgu nezaviosnosti.

Izvor: Glavni grad Podgorica

U okolini Černobilja izmeren 16 puta viši nivo radijacije od normalnog usled šumskog požara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U subotu, 4. aprila, šumu u blizini Černobilja su, prema navodima ukrajinskih vlasti, zahvatila dva požara koja su rezultovala evakuacijom žitelja obližnjih sela.

Vatrogasci su uspeli da umire plamenu stihiju koja se proširila na oko 5 hektara površine pod drvećem. Obuzdavanje drugog požara, na površini od oko 20 hektara, nastavljeno je i danas.

Pojačana radijacija u pojedinim područjima je u nedelju otežala misiju gašenja, ali zračenje nije predstavljalo opasnost za okolno stanovništvo.

Načelnik inspekcije za životnu sredinu Egor Firsov je na društvenoj mreži  Fejsbuk objavio video zapis Gajgerovog brojača u tzv. černobiljskoj zoni isključenja koji je očitao vrednosti radijacije čak 16 puta više u odnosu na normalne.

U Kijevu, prestonici Ukrajine udaljenoj oko 100 kilometara južno, nisu zabeleženi povišeni nivoi radijacije, saopštili su nadležni organi.

U spasilačkoj akciji učestvuje više od 100 ljudi, potpomognutih vazduhoplovima i drugom neophodnom opremom.

Požari su uobičajena pojava na šumovitom prostoru nedaleko od ugašene nuklearne elektrane.

Černobilj je u aprilu 1986. godine bio žarište najveće mirnodopske nuklearne katastrofe u istoriji. Eksplozija četvrtog reaktora tamošnjeg postrojenja prouzrokovala je zagađenje značajnog dela Evrope.

Ubrzo nakon katastrofe, uspostavljena je zona isključenja koja zahvata površinu od gotovo 3 hiljade kvadratnih metara. Na kobnom reaktoru, izgrađen je betonski sarkofag. Proizvodnja električne energije s tog mesta stala je tek 2000. godine.

Jelena Kozbašić

Škoti koji su ostali bez posla zamenili radnike iz Istočne Evrope u lokalnim voćnjacima

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)

Mnoge zemlje Zapadne Evrope suočile su sa problemom nedostatka poljoprivrednih radnika u periodu pandemije koronavirusa. Među njima je i Škotska, koja je pronašla rešenje kako da se nosi sa ovim problemom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Langley)

U Škotskoj berbu voća obično obavljaju radnici koji dolaze iz Bugarske i Rumunije. Međutim, kako sada to nije moguće usled globalne krize izazvane smrtonosnim virusom, ovoga puta će poljoprivredne radove obavljati isključivo lokalno stanovništvo. Poljoprivrednici širom Velike Britanije bili su izuzetno zabrinuti zbog mera zatvaranja graničnih prelaza zbog kojih njihovi redovni radnici iz Istočne Evrope nisu mogli da dođu, dok su mnogi Britanci dobili otkaze usled pandemije.

Nekoliko hiljada ljudi u Škotskoj koji su ostali bez posla u restoranima i barovima, među kojima je bilo i studenata, odlučilo se na ovaj slabije plaćen posao berbe voća. Mnoge agencije za zapošljavanje su predložile iznajmljivanje specijalnih letova upravo za zainteresovane radnike širom zemlje, ali su slobodna mesta popunili lokalci.

Škotske farme proizvode oko 25 odsto mekog voća širom zemlje, te se raduju što će ipak uspeti da obezbede ovogodišnje useve.

Berba prvih useva očekuje se tek za dve nedelje, ali je potrebno da novi radnici prođu obuku. Znanje o voću, ali i učenje o mašinama i opremi sa kojom rade, kao i poštovanje pravila o neophodnoj fizičkoj distanci kako ne bi postojala opasnost od prenošenja koronavirusa, zahtevaju određeno vreme. Pored toga, ne zna se da li će neki od prijavljenih ljudi u međuvremenu odustati.

Ističu, takođe, da će naredni meseci biti prilično eksperimentalni kada je reč o poljoprivrednim radovima, ali da je u uslovima kućne izolacije i borbe protiv virusa neophodno da se unosi dovoljno zdravih sastojaka u organizam.

Jelena Cvetić

 

 

 

Pomozimo opstanak više od 3.000 životinja u akvarijumu i tropikarijumu u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Biljana Martinić)
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode Srbije i Javni akvarijum i tropikarijum Beograd pozivaju sve građane koji su u prilici da pomognu ishranu i time opstanak više od 3.000 jedinki 220 divljih i gajenih vrsta riba, gmizavaca, korala, biljaka i drugog živog sveta smeštenog u 208 akvarijuma i terarijuma i barskom ekosistemu na otvorenom.

Imajući u vidu Odluku Vlade Republike Srbije o proglašenju vanrednog stanja („Službeni glasnik RS“, br. 29/2020) i poštujući mere zaštite zdravlja stanovništva i sprečavanja širenja koronavirusa, do proglašenja završetka vanrednog stanja Javni akvarijum i tropikarijum je prekinuo rad sa posetiocima, usled čega je došlo do prekida priliva novčanih sredstava od prodatih ulaznica za kupovinu hrane neophodne za život svih životinja koje se trenutno nalaze u ovom jedinstvenom mini zoo vrtu u prestonici Srbije.

Trenutno, Javni akvarijum i tropikarijum ima novčanih sredstava i zalihe hrane za 7 dana, nakon čega će opstanak zavisiti samo od donacija gradskih institucija, privrednih subjekata i uglednih građana.

Mole sve građane koji su u prilici da pomognu da se jave Javnom akvarijumu i tropikarijumu, kako bi pomoć realizovali u skladu sa poštovanjem svih zdravstveno-bezbednosnih mera u borbi protiv širenja koronavirusa.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Pomoć je neophodna kako bi prvi akvarijum na teritoriji Grada Beograda, namenjen ljubiteljima prirode i edukaciji dece predškolskog i školskog uzrasta, ali i studentima bioloških i veterinarskih fakulteta i svim ostalim zainteresovanim stranama, nastavio svoju misiju. Cilj svih saradnika Akvarijuma i tropikarijuma je da svoje znanje i iskustvo prenesu posetiocima različitog uzrasta, kako u vezi sa čuvanjem kućnih ljubimaca, njihovim održavanjem, ishranom i lečenjem, tako i da ih upoznaju sa prelepim šarenilom biljnog i životinjskog sveta planete Zemlje.

Sve informacije o misiji i dosadašnjim rezultatima rada Javnog akvarijuma i tropikarijuma dostupne su na internet stranici.

U vreme teško za svakog pojedinca i društvo u celini, zahvaljuju se svima koji mogu da pomognu da se spasu bića kojima jedino ljudi velikog srca i plemenite duše to i mogu omogućiti!

Nadaju se da će se pomoći Udruženju građana “Aquaria life” iz Beograda, koje brine o ovim životinjama, da sačuvaju životinje i opstanak Javnog akvarijuma i tropikarijuma.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Više od 52 odsto energetskog miksa u Nemačkoj čine obnovljivi izvori energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mārtiņš Zemlickis)

S obzirom na to da je Nemačka postavila cilj udela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije od 65 odsto do 2030. godine, čini se da je s 52 odsto električne energije dobijene iz obnovljivih izvora u prvom tromesečju 2020. godine na dobrom putu da to i postigne. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se taj trend zaustavlja zbog usporavanja izgradnje novih vetroelektrana i solarnih elektrana. Kako je objavljeno u saopštenju Nemačkog udruženja energetskih i vodnih industrija (Bundesverband der Energie- und Wasserwirtschaft – BDEW) i Centra za istraživanje solarne energije i vodonika (Zentrum für Sonnenenergie und Wasserstoff-Forschung – ZSW) u Štutgartu, u poređenju s potrošnjom energije iz fosilnih goriva, obnovljivi izvori energije su zabeležili porast od 7 odsto u odnosu na 44,4 odsto u istom razdoblju prošle godine.

Olujni vetrovi i obilje sunca

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)

Energija vetra (43 milijardi kWh iz kopnenih vetroparkova i 9 milijardi kWh iz priobalnih vetroelektrana), solarna energija (7 milijardi kWh) i drugi izvori obnovljive energije generisali su tako 77 milijardi kWh u poređenju sa 67 milijardi kWh u prvom kvartalu 2019. godine. Standardnim merenjem potrošnje električne energije u Evropskoj uniji, u javnu mrežu je isporučeno ukupno 148 milijardi kWh, čime je udeo energije iz konvencionalnih elektrana na ugalj i gas, kao i nuklearnih postrojenja, iznosio 48 odsto (151 mlrd. kWh u prvom tromesečju 2019.). Porast udela obnovljivih izvora energije od 7 odsto dogodio se uz istovremeno zatvaranje konvencionalnih elektrana i uticaj pandemije koronavirusa na industriju, navodi se u saopštenju BDEW-a i ZSW-a. Rekordan rast obnovljivih izvora energije u prvom tromesečju usledio je nakon gašenja nemačke nuklearne elektrane “Philippsburg 2” krajem 2019. godine i privremenog stavljanja elektrana na smeđi ugalj (lignit) u stanje mirovanja.

Napominje se, takođe, da su na porast uveliko uticali olujni vetrovi u februaru i obilje sunčeve energije u martu. Naime, zahvaljujući olujnom vetru, nemačke vetroelektrane su u februaru proizvele 20,9 TWh električne energije, što je za sada najveći iznos zabeležen u jednom mesecu. Taj trend se, međutim, ne bi mogao primeniti za čitavu 2020. godinu, upozoravaju BDEW i ZSW, ukazujući na trenutnu neodlučnost investitora i usporavanje izgradnje novih vetroelektrana i solarnih elektrana. Neki stanovnici Nemačke se, pozivajući se prvenstveno na zdravstvene razloge, odupiru izgradnji novih vetroelektrana i dodatnih dalekovoda za prenos električne energije iz priobalnih vetroelektrana na Severnom moru do industrijskog juga Nemačke.

„Rekordni rezultati obnovljivih izvora energije u suprotnosti su s usporavanjem ulaganja u nova postrojenja, što bi, ako se ne ubrzo ne otkloni, nemački cilj od 65 odsto moglo učiniti teško ostvarivim“, rekla je čelnica BDEW-a Kirstin Andre. „Pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala ekonomsku situaciju“, dodala je Andre. Takođe, s obzirom na već primetan pad ulaganja u nove projekte obnovljivih izvora energije, član izvršnog odbora ZSW-a, Fritjof Štajs, izrazio je mišljenje da će kriza koronavirusa dodatno smanjiti ulaganja te da će se ulagači okrenuti trenutno manje rizičnim projektima.

Uticaj pandemije koronavirusa

Inače, kako se navodi u drugom saopštenju o uticaju krize koronavirusa, u Nemačkoj se trenutno koristi 8,7 odsto manje električne energije nego početkom marta, dok je u ostalim zemljama pad potrošnje još veći. Značajno smanjena industrijska proizvodnja, prazne poslovne zgrade, zatvoreni restorani i prodavnice i ostale mere sprečavanja širenja zaraze koronavirusom takođe imaju vidljiv uticaj na potrošnju električne energije u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama. Iako se u početku beležio tek umereni pad, potrošnja električne energije značajno se smanjila u posljednje dve nedelje, što je posebno vidljivo u poređenju s prethodnim nedeljama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Pretprošle nedelje je potrošnja električne energije bila 7,4 odsto manja nego prve nedelje marta, a samo u prva tri dana 14. sedmice u godini (od 30. marta do 5. aprila 2020.), pad u odnosu na 10. sedmicu (od 2. marta. do 8. marta 2020.) iznosi čak 8,7 odsto. Pandemija koronavirusa utiče i na potrošnju električne energije u drugim evropskim zemljama. U Italiji je potrošnja u prva tri dana prošle nedelje bila 30 odsto niža u odnosu na početak marta, u Francuskoj je zabeležen pad od 20 odsto, u Španiji 19, a u Nizozemskoj 18 odsto.

Budući da stanovništvo sada većinu vremena provodi kod kuće, u samoizolaciji ili karantinu, pa su mnogi primorani na rad od kuće, očito je da se najveći deo potrošnje električne energije sada ostvaruje u domaćinstvima.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

EPS izlazi u susret građanima

Foto: Festoon Fairy Lights
Foto: EPS

EPS će u ovim teškim vremenima maksimalno izaći u susret građanima. Ukoliko kasne sa plaćanjem računa tokom vanrednog stanja nećemo im obračunavati kamate, a penzionerima ćemo produžiti rok za plaćanje uz popust od pet odsto, izjavio je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

“Zahvaljujem se penzionerima, pozdravljam ih sve i molim ih i u svoje lično ime da ostanu kod kuće, da se sačuvaju i neka ne brinu i neka ne žure da plate račun. Mi ćemo im računati pet odsto popusta, bez obzira koliko dugo vanredno stanje bude trajalo”, napominje Grčić.

On ističe da za vreme vanrednog stanja EPS neće računati kamatu bilo kome ko je kasnio sa plaćanjem u ovom periodu, ali neće dozvoliti pokušaje zloupotrebe.

Proizvodnja struje košta, ljudi koji rade moraju da prime plate, moraju da kupe svojim porodicama namirnice, objašnjava v. d. direktora EPS-a.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Kako se ljudi širom sveta bore sa potencijalnom nestašicom hrane?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeff Ackley)

Kako Nova ekonomija prenosi prema pisanju britanskog lista Gardijan, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija upozorila je da bi protekcionističke mere tokom krize zbog pandemije koronavirusa mogle da izazovu nestašicu hrane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay LeConey)

Glavni ekonomista Organizacije Maksimo Torero rekao je da su žetve bile dobre i da su izgledi za osnovne žitarice obećavajući. Međutim, nedostatak radnika i mere protekcionizma, kao što su takse i zabrane izvoza, znače da se narednih nedelja mogu pojaviti problemi.

“Najgore što može da se desi je da vlade ograniče protok hrane. Sve mere protiv slobodne trgovine biće kontraproduktivne. Nije vreme za ograničenja ili postavljanje trgovinskih barijera. Sada je vreme da se sačuva protok hrane u svetu”, rekao je Torero.

Ograničenja na koja je Torero upozorio u mnogim zemljama već su postale realna opcija za zaštitu domaće poljoprivrede.

Ruski ministar ekonomije ranije je podržao predlog ministarstva poljoprivrede da se zbog pandemije od aprila do juna ograniči izvoz žitarica na sedam miliona tona, javio je Rojters.

Iako predlog verovatno neće imati snažan početni uticaj, jer je sedam miliona tona količina koju je Rusija očekivala da izveze tokom poslednjeg kvartala sezone 2019/20, trgovci kažu da on podstičke očekivanja oštrijih mera.

U susednoj Ukrajini, koja je veliki izvoznik žitarica i biljnih ulja, vlada je počela da nadgleda dnevni izvoz žitarica, piše Dojče Vele. Vlada je saopštila da pekari i mlinari zahtevaju smanjenje izvoza i mere za sprečavanje skoka cene hleba ako se kriza zbog pandemije pogorša.

Kazahstan je već zabranio izvoz pšeničnog brašna, heljde, šećera, suncokretovog ulja i nekog povrća, kao što su šargarepa i krompir. Zabrana će biti ukinuta najranije 15. aprila, kako bi se napravile dovoljne zalihe. Kazahstan je jedan od najvećih svetskih izvoznika pšeničnog brašna i za neke zemlje, kao što su Uzbekistan i Avganistan, ključni je snabdevač ovom sirovinom.

Vijetnam, koji je treći najveći izvoznik pirinča na svetu, krajem marta je počeo sa skladištenjem pirinča i suspendovao nove izvozne ugovore do kraja meseca, piše “South China Morning Post”.

Ministarstvo finansija saopštilo je da su u planu zalihe od 190.000 metričkih tona (190 milliona kilograma) pirinča, koje bi trebalo napraviti do 15. juna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibadah Mimpi)

U Pakistanu je Vrhovnom sudu podneta peticija za zabranu izvoza voća i povrća, piše list “Pakistan Today”.

Kao razlozi za ovaj korak navode se prodaja ovih namirnica po prekomernim cenama i da je “jedini lek za koronavirus imuni sistem, koji se može osnažiti konzumacijom voća i povrća”.

Turska Asocijacija izvoznika zapadnog Sredozemlja objavilo je da će, u skladu sa odlukom vlasti, zbog pada proizvodnje limuna usled epidemije koronavirusa obustaviti izvoz tog voća od kraja marta do avgusta.

Srbija kao meru zaštite domaćih proizvođača razmatra takse, odnosno prelevmane, na uvoz voća i povrća, prenosi eKapija.

Agroekonomista Milan Prostran smatra da je to dobra mera, ukoliko će štititi domaću proizvodnju i srpskog seljaka. Prostran ocenjuje da su sada najugroženiji mali i srednji poljoprivredni proizvođači.

“Domaće voće još nije stiglo, pa bi prelevmani imali smisla za uvoz jabuka, jer ima naših, a tek polovinom maja stižu naše prve trešnje”, smatra Prostran.

On ne zna da li bi prelevmani obuhvatali i uvoz južnog voća ili ono što se uzgaja u zemlji.

“Već sad imamo problem sa sezonskim povrćem, pa su pojedini povrtari koji imaju plastenike sa salatom pustili ovce da to pojedu ili zaoravaju već jer nemaju kome da prodaju”, rekao je Prostran.

Vlada Srbija je za sada uvela zabranu izvoza nekih prehrambenih proizvoda i sirovina, kao što su suncokretovo ulje, suncokret u ljusci i poluprerađeno ulje.

Izvor: Nova ekonomija

Apel za zaštitu sakupljača sekundarnih sirovina

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustraciija: Unsplash (Johnny Cohen)

Sakupljačima sekundarnih sirovina preti zaraza koronavirusom, prenosi Nova ekonomija, jer nemaju zaštitnu opremu prilikom direktnog kontakta sa otpadom koji građani odlažu. Zrenjaninski socijalni forum (ZSF) apeluje na sve solidarne građane koji u malim šivaonicama šiju zaštitne maske, da doniraju delić te zaštitne opreme i sredstava za ličnu higijenu sugrađanima koje je, kako kažu, država prekrižila i učinila nevidljivim.

“Sakupljači sekundarnih sirovina nisu prepoznati od države kao radnici, pa ne ostvaruju nikakva prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Nemali broj njih nema ni socijalnu niti zdravstvenu zaštitu jer nema ko da ih posavetuje kako da to ostvare. Zato često dolaze u situaciju da kada se razbole od raznih infektivnih bolesti tek prilikom odlaska u bolnicu saznaju da nemaju zdravstveno osiguranje koje bi pokrilo troškove lečenja, navodi se u saopštenju ZSF-a.

Apeluju na građane i da olakšaju prikupljanje plastične ambalaže tako što bi je razdvojili i posebno odložili, a gradsko preduzeće “Čistoću” da ne sklanja tu ambalažu koja je jedini izvor prihoda nekim porodicama.

U budućnosti bi, kažu, trebalo inicirati postavljanje dostupnih, a ne kao sada zaključanih, pet kontejnera i organizovanje sakupljača sekundarnih sirovina da budu prepoznati kao radnici nadničari.

Izvor: Nova ekonomija/Zrenjaninski socijalni forum (ZSF)

Električni bicikl iz Srbije meri zagađenje vazduha

Foto: Facebook (screenshot)

Stručnjaci domaće kompanije “E prime” konstruisali su jedinstveni električni bicikl koji može da meri zagađenje u vazduhu, tokom vožnje i dok stoji.

Foto: Facebook (screenshot)

Kako je saopštila ta kompanija, model električnog bicikla “Effecto” sada se može nabaviti sa uređajem za spoljno očitavanje zagađenja vazduha, a merenja su moguća sa više ključnih parametara.

Taj model bicikla, pored toga što ne zagađuje okolinu i ima opciju merenja zagađenja, za svega nekoliko dinara utrošene struje može da pređe 100 kilometara, naveli su iz kompanije  “E prime”.

Električni bicikli tog proizvođača spadaju među najbolja rešenja na prostorima Evropske unije proizvedena kombinacijom domaćih ideja i najvećim delom od domaće sirovine, dodaje se u saopštenju.

Predstavnik kompanije “E prime” Milan Manojlović rekao je da su novim proizvodom želeli da vozačima bicikala omoguće stalno dostupne informacije o kvalitetu vazduha koji udišu dok se voze.

“Bilo da se voze kroz gradske gužve, ili se penju na Avalu ili se voze nekim planinskim vencem, sada imaju priliku da u svakom trenutku znaju koliko kvalitetan vazduh udišu. To se zove odgovorno ponašanje i sa naše i sa njihove strane”, rekao je Manojlović.

Izvor: Zelena Srbija

Tigar u Njujorku zaražen koronavirusom

Foto-ilustracija: Unsplash (Third Idea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Edewaa Foster)

Tigar u njujorškom zoološkom vrtu bio je pozitivan na testu za KOVID-19, dok je još šest životinja bolesno. Ne postoji dokaz o prenošenju virusa sa životinja na ljude, uveravaju zvaničnici.

Uprava njujorškog zoološkog vrta objavila je da je četvorogodišnji malajski tigar zaražen koronavirusu, pošto je na testu bio pozitivan. To je prvi slučaj u Americi, za tigrove u svetu, da je nekoj životinji registrovana inficekcija novim virusom.

“Vlasnike domaćih životinja i stoke uveravamo da ne postoji nikakav dokaz da životinje mogu da šire virus”, rekla je doktorka veterine i zvaničnik američkog Ministarstva za poljoprivredu Džejn Runi.

Pored tigra, još šest životinja je bolesno u zoološkom vrtu u Bronksu, a pretpostavlja se da im je virus preneo neko od zaposlenih.

Prva životinja počela je da pokazuje simptome 27. marta, dok je zoološki vrt zatvoren za javnost od 16. marta.

Očekuje se da će sve životinje biti izlečene.

Izvor: RTS

Velika Britanija beleži veliku potrošnju – 1,2 milijarde tona materijala godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Tudor)

Prema poslednjim proračunima, Velika Britanija koristi oko 1, 2 milijarde tona, odnosno po osobi 18, 5 tona materijala na godišnjem nivou. Pod materijalima podrazumeva se hrana, fosilna goriva, građevinski materijal, metali i drvni proizvodi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Rosset)

Svi ovi elementi su od vitalnog značaja za ekonomiju zemlje, ali skorašnje analize pokazuju da se u velikim broju država oslanja na uvoz ovih materija, i to uglavnom iz Kine.

Statistika pokazuje da se čak 80 odsto materijala uvozi, a razlozi su na strani tvrdnje da se na vađenje materijala iz prirode troši mnogo energije, uglavnom sagorevanjem fosilnih goriva, što ne ide na ruku postavljenim ciljevima za zaštitu životne sredine.

Velika Britanija je iz tog razloga potpisala međunarodne sporazume da će smanjiti potrošnju, ali to se nije dogodilo, naprotiv.

Potrošnja je, zapravo, neznatno porasla.

Prema nekim istraživanjima, Britanija je svoj štetan uticaj na životnu sredinu “prebacila” drugim zemljama, u koje prenosi otpad na reciklažu i odakle uvozi materijale koji se uglavnom dobijaju sagorevanjem uglja.

Stručnjaci tvrde da je neophodno da se država fokusira na smanjenje protoka resursa, što bi bilo i povoljnije i delotvornije.

Jelena Cvetić

Stara Zlatica dobila zelenu oazu

Foto: Glavni grad Podgorica

Površina koja je služila za odlaganje otpada, nefunkcionalna i zapuštena, dobrim projektovanjem i realizacijom radova po projektu, pretvorena je u zelenu oazu, koja će građanima Stare Zlatice biti mesto za odmor i uživanje u prirodi.

Foto: Glavni grad Podgorica

Kako bi se ova površina privela nameni, iz gradskog preduzeća “Zelenilo” navode da je bilo neophodno prvenstveno izvesti pripremne radove na čišćenju površine i sanitarnoj seči i orezivanju žbunja i drveća. Nakon pripremnih radova izgrađene su šetne staze nasute slojem rizle, ugrađen je parkovski mobilijar, klupe i korpe za otpatke, ali i piknik set – sto i klupa, kako bi se posetioci u potpunosti mogli prepustiti uživanju. Čitav prostor ograđen je rustičnom ogradom sa morednim detaljima koji daju specifičan izgled.

Kako bi se dodatno oplemenila površina, izvršena je sadnja ukrasnog drveća i žbunja i setva travnjaka, a da se biljni materijal održi u dobrom vitalnom stanju tokom vrelih letnjih meseci, ugrađen je i hidrosistem.

Vrednost realizacije ovog projekta iznosila je 11.500 evra, a iz gradskog preduzeća “Zelenilo” izražavaju nadu da će korisnici ove površine, nakon okončanja epidemije koronavirusa, uživati i brinuti o njoj kao o svom sopstvenom dvorištu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Probijen tunel Čortanovci na gradilištu brze pruge Beograd-Budimpešta

Foto: Železnice Srbije

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović rekla je, povodom probijanja prve cevi tunela “Čortanovci” na gradilištu brze pruge Beograd-Budimpešta, da infrastruktura uprkos epidemiji koronavirusa ostaje važan pokretač privrede i razvoja Srbije.

Foto: Železnice Srbije

“Probijanja tunela je važan trenutak na svakom projektu i uobičajenim okolnostima. Međutim, ako znamo da su ‘Čortanovci’ jedno od najvećih infrastrukturnih gradilišta u Evropi, na kojem se uprkos epidemiji poštuju svi rokovi, to je rezultat na koji Srbija treba da bude ponosna. Hvala svim radnicima, koji su kao i zdravstveni radnici, vozači, prodavačice i prodavci, takođe heroji Srbije u danima epidemije. Zahvaljujući njima, Srbija ne samo što nije stala ni u najtežim okolnostima, već i nastavlja da gleda ka budućnosti”, rekla je Mihajlovićeva.

Potpredsednica Vlade naglašava da je na celoj deonici od Stare Pazove do Novog Sada, od kad su na snazi mere države za suzbijanje epidemije KOVID-19, svakog dana bilo aktivno od oko 500 do gotovo 1.000 radnika. “Hvala ‘Ruskim železnicama’ na posvećenosti projektu, kao i na tome što posebno vode računa o zaštiti radnika u uslovima epidemije”, navela je Mihajlovićeva.

Mihajlovićeva je zahvalila svim domaćim i stranim izvođačima koji su ispoštovali preporuku Ministarstva da se održi nivo aktivnosti na gradilištima, uz primenu svih mera suzbijanje zaraze predviđenih odlukama Vlade Srbije. “Svih ovih dana naša najveća gradilišta u drumskoj i železničkoj infrastrukturi u Srbiji nisu stala i na njima je, u zavisnosti od vremenskih uslova, bilo između 1.500 i 2.300 radnika, a računajući i izgradnju stanova za snage bezbednosti, rehabilitaciju puteva i komunalnu infrastrukturu, i više od 3.500 radnika”, kaže Mihajlovićeva.

“Infrastruktura će biti važna i u periodu posle pandemije, kad se budemo borili za viši privredni rast i zato nam je važno da kroz mere Vlade za pomoć privredi sačuvamo naše kompanije, kao što i kompanije treba da posebno vode računa o svojim radnicima, jer nas čeka veliki zajednički posao i kad prođe epidemija”, kaže Mihajlovićeva.

Radovi na izgradnji tunela i vijadukta “Čortanovci” su deo projekta izgradnje deonice brze pruge Beograd-Budimpešta od Stare Pazove do Novog Sada, čija je dužina 40,4 km.

Ukupna dužina obe tunelske cevi je 2.242,5 metra, a 3. aprila 2020. godine probijena je desna cev, dužine 1.086,5 metara. Trenutna realizacija radova na ovom objektu iznosi 86 odsto. U okviru istog projekta, u toku je izgradnja i dvokolosečnog vijadukta “Čortanovci”, dužine skoro tri kilometra. Procenat realizacije radova na vijaduktu iznosi 91 odsto.

Vrednost radova na izgradnji tunela i vijadukta “Čortanovci”, koji se finansira iz kredita Ruske Federacije za modernizaciju srpske železnice, iznosi 337,6 miliona dolara.

Izvor: Železnice Srbije