Home Blog Page 722

Hemijski voz za uklanjanje rastinja krenuo duž srpskih pruga

Foto-ilustracija: Pixabay

„Infrastruktura železnice Srbije“ u petak, 8. maja 2020. godine, počinje ovogodišnje redovno suzbijanje vegetacije Hemijskim vozom duž pruga širom Srbije.

Hemijsko suzbijanje vegetacije duž srpskih pruga trajaće tokom maja i juna 2020. godine. Hemijski voz proći će duž gotovo svih pruga u Srbiji i uništavati rastinje sa obe strane pruge na udaljenosti do pet i po metara od koloseka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Hemijski voz u prvih sedam dana suzbijaće vegetaciju na sledećim prugama:

8. maj – pruge Subotica – Kelebija – državna granica i Subotica – Horgoš – državna granica;

9. maj – pruga Subotica – Sombor – Vrbas;

10. maj – pruga Sombor – Bogojevo – Novi Sad;

11. maj – Novi Sad – Rimski Šančevi – Žabalj – Rimski Šančevi – Orlovat – Zrenjanin Fabrika – Zrenjanin;

12. maj – Zrenjanin – Pančevo Glavna – Pančevo Varoš – Rasputnica 2a – Pančevo Varoš – Vršac;

13. maj – Vršac – državna granica – Vršac;

14. maj – Vršac – Pančevo Glavna – Rakovica – Resnik.

Obezbeđene su potrebne količine herbicida, a supstance kojima će se uklanjati rastinje duž pruga nije opasno po zdravlje ljudi.

Tokom hemijskog tretiranja vegetacije duž pruge, pčelari bi trebalo da zaštite svoje košnice, koje se nalaze u zoni rada Hemijskog voza.

Saobraćaj Hemijskog voza biće prilagođavan vremenskim uslovima, a o daljem rasporedu hemijskog uklanjanja vegetacije duž pruga „Infrastruktura železnice Srbije“ blagovremeno će obaveštavati javnost.

Izvor: Infrastruktura železnice Srbije

U Francuskoj se uživo prati nivo zračenja 5G stanica

Foto-ilustracija: Unsplash (Nil Castellví)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)

Kako piše Telecompaper i prenosi Nova ekonomija, Francuska Nacionalna agencija za frekvencije (ANFR) pokrenula je veb-sajt za praćenje izloženosti radio-talasima u realnom vremenu u blizini probnih stanica za mrežu 5G.

Snagu izloženosti, koja se meri u voltima po metru, konstantno mere nedavno postavljeni autonomni senzori. Prvi gradovi koji učestvuju u projektu su Marsej i Nant, a narednih nedelja očekuje se da bude postavljeno još senzora na drugim lokacijama širom zemlje.

Senzori su postavljeni na uzvišenjima udaljenim oko 150 metara od antena za mrežu 5G koje se testiraju. Merenja se obavljaju na svaka dva sata, i beleže izloženost zračenju od sve opreme koja radi na frekvencijama između 80 megaherca i šest gigaherca.

ANFR je saopštila da je saobraćaj u mreži 5G na mestima koje prate senzori trenutno nizak, pošto će mobilni operateri moći da pokrenu komercijalnu uslugu kasnije tokom godine. To će analitičarima ANFR omogućiti da prate uticaj 5G kada faza testiranja mreže bude okončana.

Izvor: Nova ekonomija

Novi gasovod povezaće transportne gasovode Hrvatske i BiH

Foto: Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas

BH-Gas u cilju pravovremenog i objektivnog informiranja želi da upozna javnost da je u toku izrada idejnog rešenja projekta Južna interkonekcija. Radi se o gasovodu koji će povezati transportne gasovode Hrvatske i Bosna i Hercegovine, tj. PLINACRA i BH-Gasa. Ovaj projekat spada u linijske infrastrukturne projekte i u toku je projektovanje trase u dužini od 160 km, čime ovaj projekat spada u najkompleksnije projekte koji se trenutno realizuju u BiH. Ovo je projekat koji svojom dužinom spada u projekte sa najdužom projektiranom linijskom trasom u BiH. Kompleksnost projekta ogleda se i u tome sto se projektovanje odvija na teritoriju 4 kantona/županije i zahteva uključenost svih lokalnih zajednica na tom području od ideje do realizacije.

Foto: Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas

Prvog augusta 2019. godine je zvanično započela realizacija projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, održavanjem inicijalnog sastanka sa Projektantom. Izrada projektne dokumentacije finansira se Grant sredstvima Evropske komisije, a za Projektanta je izabran konzorcij CONNECTA – Mott MacDonald.

Projektant je započeo aktivnosti preciznog definisanja trase uz geodetsko snimanje i geološke istražne radove. Poseban segment projektovanja je upotreba dronova za precizno određivanje trase gasovoda kao i tačke spajanja gasovoda sa obe strane granice.

Kako smo rekli da trasa gasovoda prolazi kroz više kantona/županija Federacije Bosne i Hercegovine, kontaktirane su i relevantne institucije na federalnom, kantonalnom i opštinskom nivou u svrhu traženja neophodne prostorno-planske dokumentacije, te obezbeđivanja informacija o postojanju prepreka kao što su minska polja, arheološke iskopine, itd.

Do sada je izvršeno geodetsko snimanje koridora gasovoda, te trasiranje dela trase počevši od Novog Travnika. Trasa gasovoda je projektovana do danas na oko 40 km od zahtevanih 160 km. Dodatno, započela su geološka istraživanja s ciljem utvrđivanja pogodnosti tla za polaganje gasovoda.

Ono sto je posebno bitno za ovu fazu izrade projektne dokumentacije je to da je BH-Gas započeo proceduru obezbeđivanja grant sredstava za izradu glavnog projekta i granta za obezbeđivanje dela sredstava za samu izgradnju gasovoda u BiH.

Foto: Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas

Realizacijom projekta Južna interkonekcija će se omogućiti integracija BiH tržišta sa Evropskim tržištem prirodnog gasa povezivanjem transportnih sistema prirodnog gasa BiH i Hrvatske, te diverzifikacija pravaca i izvora snabdevanja prirodnim gasom (LNG Krk, Kaspijska regija (projekat IAP), evropska čvorišta za trgovinu gasom), uz povećanje sigurnosti snabdevanja. Ujedno, projekat Južna interkonekcija je deo i neodvojivi krak gasovoda IAP, čijom realizacijom, a kako je to saopšteno sa poslednjeg sastanka u Azerbejdžanu, Bosna i Hercegovina će imati priliku i za kupovinu prirodnog gasa sa gasnih polja ove zemlje.

Projekat sa BiH strane podrazumeva izgradnju gasovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik sa ogrankom za Mostar, a sa strane Hrvatske podrazumeva gasovod granica BiH-Zagvozd-Split.

Izvor: Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas Sarajevo

Produžen rok za dostavljanje izveštaja za Nacionalni registar izvora zagađivanja!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skupština Republike Srbije je na donela Odluku o ukidanju vanrednog stanja, proglašenog 15. marta 2020. godine. Shodno navedenoj Odluci, Agencija za zaštitu životne sredine je produžila rok za dostavljanje izveštaja za Nacionalni registar izvora zagađivanja do 15. juna 2020. godine.

Agencija moli sva pravna lica i preduzetnike koja izveštavaju ka Nacionalnom registru da podatke dostave do naznačenog datuma.

Podrška za sva vaša pitanja vezana za izveštavanje za NRIZ će biti i dalje dostupna na sledećim brojevima telefona:

  • 064/8348643
  • 064/8348625
  • 064/6455852
  • 064/8348622
  • 064/8348644

kao i na adresi elektronske pošte nrizpodrska@sepa.gov.rs.

Agencija naglašava da kolege iz podrške redovno odgovaraju na sva pitanja i da su tokom perioda vanrednog stanja odgovorili na više od 5000 imejl poruka.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Pomor riba u Gabrovačkoj reci

Foto: Ribočuvarska služba Južna Morava 2
Foto: Ribočuvarska služba Južna Morava 2

Više hiljada mrtvih riba plutalo je Gabrovačkom rekom, procenjuju iz Ribočuvarske službe i kažu da čekaju izlazak na teren policije, tužilaštva i inspektora.

Navode da se pomor dogodio u sredu, 6. maja, oko 18 sati, a uzrok uginuća je za sad nepoznat.

Iz Ribočuvarske mreže kažu da se čeka odluka da li će biti naloženo uzorkovanje ribe ili vode, ali kažu da je reč o nečem što je brzo prošlo kroz vodu i otrovalo nekoliko hiljada riba.

“To je otišlo nizvodno, otpratili smo do ušća u Nišavu. Uginule ribe ima od MIN Instituta (Gabrovac), zatim nizvodno 200 metara, pa do ušća”, navode iz Ribočuvarske službe Južna Morava 2.

Uzrok trovanja treba da utvrde nadležni, zbog čega ribočuvari ne žele da nagađaju mogući razlog uginuća riba.

Izvor: Južne vesti

Prvi put u Srbiji radovi na održavanju puteva krenuli na početku građevinske sezone

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović obišla je juče, 7. maja, radove na rehabilitaciji deonice auto-puta BeogradNiš, između Pojata i Ražnja.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Mihajlovićeva je tom prilikom rekla da je ovo prvi put da su radovi na održavanju puteva krenuli na početku građevinske sezone i da nema razloga da se sa tim počinje u julu i avgustu, tj. u jeku letnje sezone.

“Trenutno se radi rehabilitacija auto-puta na tri mesta, važno je da pripremimo sve za saobraćaj kojeg će, verujemo, biti više, u narednim mesecima. Na današnji dan 4.200 radnika angažovano je na najvećim infrastrukturnim projektima u Srbiji”, rekla je ona.

Mihajlovićeva je dodala i da je u martu i aprilu ove godine na auto-putevima zabeleženo 4,8 miliona automobila, što je za četiri miliona manje nego prošle godine u isto vreme.

“Beležimo pad obima saobraćaja od 60 odsto, a procene su da će pad prihoda iznositi oko 30 miliona evra. Štete u drumskom saobraćaju postoje, do kraja godine one će biti oko pola milijarde evra. S druge strane, mi smo opredeljeni da ne smanjujemo novac za održavanje puteva niti će bilo šta trpeti u izgradnji novih i rehabilitaciji postojeće putne mreže”, rekla je ona.

Zoran Drobnjak, direktor JP “Putevi Srbije”, rekao je da će se ove godine raditi rehabilitacija oko 200 km auto-puteva u vrednosti od oko pet milijardi dinara.

“Zahvaljujući Vladi Srbije i Ministarstvu saobraćaja, dobili smo sredstva za održavanje i rehabilitaciju deonica auto-puta. Radiće se kod Subotice, oko Niša i Doljevca, Merošine. Na ovoj deonici radimo rehabilitaciju u dužini od 13 km i vrednosti oko 350 miliona dinara, biće gotova krajem maja. Više od 25 godina nije se radilo na tome”, rekao je on.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Započeti radovi na prvoj fazi projekta gradnje retencije Ogulin

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić učestvovao je 5. maja na službenom otvaranju radova na prvoj fazi projekta gradnje retencije Ogulin. Ova faza, od ukupno četiri faze „Projekta zaštite od poplava grada Ogulina“, vredna je 54,7 miliona kuna (7,1 miliona evra), a predviđeni završetak planiran je za 25 meseci.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Izgradnja celokupnog zahvata retencije Ogulin s pripadajućim građevinama izvodi se kroz četiri faze, a ukupna vrednost projekta je 186,2 miliona kuna (24,2 miliona evra) i finansira se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020. gde je Republici Hrvatskoj za projekte jačanja sistema upravljanja katastrofama na raspolaganju 215 miliona evra bespovratnih sredstava. Iz Evropskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 158,1 miliona kuna (20,5 miliona evra), odnosno 85 odsto, dok se 27,9 miliona kuna osigurava iz izvornih sredstava Hrvatskih voda.

Realizacijom projekta umanjiće se poplavni rizici ogulinskog područja, poboljšati sistem obrane od poplava, a značajno će se smanjiti i potencijalne godišnje štete od poplava. Ublažiće se vodni talasi velikih voda ovog područja, a čišćenjem Đulinog ponora povećala se protočnost.

Prva faza obuhvata izgradnju retencije kapaciteta 6,27 miliona kubnih metara, evakuacijske građevine i pristupne saobraćajnice i izmeštanje toka reke Dobre.

Do sada su izvedeni radovi treće faze koji obuhvataju izgradnju zaštitnog zida na ribnjaku na reci Vitunjčici. Za radove druge faze – izgradnja zaštitnih građevina železničke pruge uz retencijski prostor, u toku izrada projektne dokumentacije, a za radove četvrte faze – izgradnja brane retencije Ogulin s pripadajućim objektima, u toku je postupak dobijanja građevinske dozvole.

Ministar Ćorić je na otvaranju radova naglasio kako je u ovom trenutku na nivou države 57 potpisanih aglomeracija ukupne vrednosti nešto više od 22 milijarde kuna (2,86 milijarde evra).

„Svi ti projekti trebali bi biti dovršeni do kraja 2023. godine, a uveren sam da izvođači radova vrlo ozbiljno shvataju ruku pruženu od strane Hrvatskih voda i Ministarstva zaštite okoline i energetike te da će prionuti na rad“, izjavio je ministar Ćorić.

Na taj način, istakao je, učinio bi se ogroman korak kako bi RH što je moguće pre uhvatila korak ekonomskog razvoja i rasta standarda građanstva.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Podvodna skladišta ugljen-dioksida “odstrane” oko 33 tone CO2 iz vazduha godišnje!

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivek Kumar)
Foto-ilustracija: Unsplash (Guille Pozzi)

Znate, čovečanstvo se kod svakog pojedinačnog kita zaduži oko 2 miliona dolara u toku njegovog života od oko 60 godina. Izgleda da ono kazivanje “što veći bogataš, manji bazen” ne pije vodu, a slično tako mi se čini i da nam je očajnički potreban dobar prevod engleske kovanice “pun intended”. Pa samo ja bih je u ovim blogovima četvrtkom toliko puta iskoristila da bi njen trošak-po-korišćenju pao na cca milisekund vremena prevodioca koji nam je obnarodovao…

Bilo kako bilo, da ne mešam kitove i jezike, vraćam se temi.

Prema proračunima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), tokom samo jedne godine, pojedinačni kit “upije” oko 33 tone ugljen-dioksida. Poređenja radi, prosečan automobil za isti vremenski period ispusti oko 4,6 tona ovog gasa. Dakle, jedna životinja neutrališe štetu koju napravi sedmoro vozača. Jedno drvo npr. “usisa” oko 20 kilograma štetnog gasa godišnje.

Besomučno pokušavamo da razvijemo tehnologiju za skladištenje ugljen-dioksida, zanemarujući da nam je priroda podarila sopstvena rešenja. Zbog lova na kitove, njihova populacija se smanjila sa 5-6 miliona jedinki na 1,3 miliona. Da smo bili nešto osećajniji prema njima, danas bi nam atmosfera za 365 dana bila “lakša” za 1,7 milijardi tona.

Iako istovremeno pojedine grupe i organizacije nastoje da očuvaju i povećaju njihovu brojnost, drugi isplovljavaju na brodovima kako bi hvatali kitove, treći ih pripremaju u restoranima, četvrti jedu.

Iako nisu prvo sredstvo za borbu protiv klimatskih promena na koje pomislimo, kitovi su izuzetno važni za suzbijanje problema globalnog zagrevanja. Ironija je da njihov opstanak, pored ribarske industrije i zagađenja plastikom, ugrožava i porast temperature.

https://www.instagram.com/p/B_4pURmJmtq/

Udeo u njihovom doprinosu snižavanju ugljeničnog otiska civilizacije zauzima i njihova “pomoć” razvoju fitoplanktona u okeanima u kojima se krije 50 puta veća količina ugljen-dioksida nego u vazduhu.

Kada kitovi uginu, i potonu na dno okeana, sa njima zauvek odlazi i velika zaliha jednog od najvećih neprijatelja planete Zemlje koji su stvorili ljudi. Iako je komercijalni kitolov zvanično zabranjen 1986. godine, Svetski fond za prirodu (WWF) navodi da više od 1.000 kitova za godinu dana biva ubijeno u komercijalne svrhe.

Jelena Kozbašić

Javni prevoz u Beogradu od 8. maja mogu da koriste svi građani

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Melanie Brown)

Posle zahteva predsednika Republike i nove odluke Republičkog Kriznog štaba, kojim je obavezna instrukcija o organizovanju javnog prevoza pretvorena u preporuku, Sekretarijat za javni prevoz dao je instrukcije prevoznicima i uputio apel građanima.

Kako je precizirao gradski sekretar za javni prevoz Jovica Vasiljević, javni prevoz u Beogradu obnavlja se od 8. maja u 4 sata u istom obimu i na isti način kao pre odluke o ukidanju javnog prevoza.

“Javni prevoz mogu da koriste svi građani a ne samo zaposleni. Za korišćenje javnog prevoza mogu da se koriste sve postojeće karte, kao i pre odluke o ukidanju javnog prevoza u vanrednom stanju. Pošto javni prevoz mogu da koriste svi građani ukidaju se redari koji su uvedeni na osnovu instrukcije Republičkog Kriznog štaba da se kontroliše ko koristi javni prevoz”, istakao je Vasiljević.

On je apelovao na građane da poštuju preporuke epidemiologa, da koriste maske i rukavice, kao i da drže socijalnu distancu. To će biti lična odgovornost građana, a ne odgovornost prevoznika, poručio je Vasiljević.

Izvor: Grad Beograd

Evropski vinari razmatraju pretvaranje vina u etanol za proizvodnju dezinficijensa

Foto-ilustracija: Unsplash (Hermes Rivera)

U Italiji restorani, barovi i kafići ostaju zatvoreni još mesec dana, a koronavirus je uništio i globalnu trgovinu i izvoz. Upravo iz tih razloga njihovi proizvođači vina doživljavaju veliku krizu i suočeni su sa brojnim problemima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Hild)

Italijanska proizvodnja od 47,5 miliona hektolitara vina u 2019. skinula je s trona Francusku, najvećeg proizvođača vina u svetu. Ipak, najpoznatija vinska zemlja prednjači u izvozu, u vrednosti 9,8 milijardi evra čime je nadmašila italijanskih 6,4 milijarde evra. U Italiji se proizvede gotovo petina svetskih vina, a u toj se zemlji proda više od polovine.

Trenutni zastoj koji je posledica KOVID-19, prilično je pogodio vinogradarske mediteranske zemlje, pogotovo Italiju.

Prodaja blizu nule

Lodoviko Đustinijani, predsednik poljoprivrednog lobija “Confagricoltura” u vinogradarskoj regiji Veneto, rekao je za AFP: “Domaće tržište se ugasilo kad su se restorani i barovi zatvorili početkom marta, a situacija nije bila bolja ni što se tiče izvoza. Prodaja penušavih vina svetskim restoranima i vinskim barovima sada je blizu nule.”

“Drugi kanal distribucije, onaj u supermarkete, i dalje radi, ali ne može nadoknaditi kanal prodaje restoranima i barovima koji je u potpunosti zaustavljen”, dodao je. Đustinijani je vlasnik vinarije Borgoluče, čiji se proseko ne prodaje u supermarketima, već se izvozi u Sjedinjene Američke Države i Aziju, a prošlog meseca njegova kompanija zabeležila je pad prodaje za čak 90 odsto.

“Decenijama je crno vino Barolo fokusirano na maksimalan kvalitet i tako se našlo na vinskim listama najboljih svetskih restorana”, kaže Paolo Bofa, predsednik zadruge “Terre del Barolo”. Međutim, situacija je vrlo kritična s obzirom na to da se 90 odsto tog vina prodaje u zatvorenom kanalu distribucije poput restorana.

Ostala vina, kao što su Barbere ili Dolčeta, postižu bolji napredak zbog pristupačnijih cena i dostupnosti u trgovinama mešovitom robom. Ipak, ističe on: “Takva prodaja ne može da spasi proizvodnju”.

Podsećamo, i Evropska komisija je predvidela da će potrošnja vina u 27 država članica Evropske unije pasti na 108 miliona hektolitara, odnosno 24 litre po stanovniku što predstavlja pad od osam odsto u odnosu na prosek zadnjih pet godina.

Vinari ne samo da brinu za prodaju, već i logistiku. Budući da vino u podrumima nije prodano, neće znati gde će novo koje će proizvesti ove jeseni. Proizvođači Barola se nadaju se da će im biti omogućeno skladištenje izvan tradicionalnog proizvodnog područja, što je inače podložno strogim klasifikacijskim pravilima.

Pitanje za razmatranje je da li će proizvođači smanjiti proizvodnju zbog trenutne slabe potražnje?

Konzorcijum vina Ćanti već je doneo odluku o smanjenju proizvodnje za 20 odsto. Ovaj korak, koji je predsednik Đovani Busi nazvao “drastičnim”, verovatno bi prouzrokovao ozbiljnu ekonomsku štetu proizvodnji.

Destilacija vina za proizvodnju dezinficijensa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Maja Petrić)

Neki proizvođači razmatraju odluku o destilaciji dela vina lošeg kvaliteta kako bi ga pretvorili u etanol koji se koristi za proizvodnju hidroalkoholnog gela, koji je trenutno vrlo tražen. Vinske zadruge Francuske, Italije i Španije apelovale su na Evropsku uniju da izdvoji 350 miliona evra za evropski projekt destilacije u iznosu od 10 miliona hektolitara.

“Coldiretti”, italijansko poljoprivredno udruženje, Vladi je iznelo plan pretvaranja najmanje tri miliona hektolitara jeftinijeg vina u dezinfekcijsko sredstvo. “To bi rešenje moglo da privuče proizvođače čije vino ima kratak rok trajanja”, rekao je Đustinijani. Međutim, ovo nije opcija za vrhunska vina poput Barola, koja se mogu čuvati decenijama.

Italijanska vlada u nedelju je objavila da će 1. jula biti otvoreni restorani, barovi i kafići, a iz vinske industrije poručuju da je to velika i dobra vest, iako sumnjaju da će restorani i barovi u skorije vreme ponovo biti puni ljudi.

“Svi razumemo ozbiljnost ove epidemije i krizu koju će izazvati za naše porodice, ali mi poljoprivrednici smo navikli da se žrtvujemo i nećemo se odreći proizvodnje”, zaključuje Bofa.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

Naučnici stvorili antitela za koronavirus zahvaljujući lami

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Dascal)

Istraživači sa teksaškog Univerziteta u Ostinu, Nacionalnog instituta za zdravlje i belgijskog Univerziteta u Gentu navode da su zahvaljujući lami stvorili antitela koja, kako tvrde, mogu da štite ljudske ćelije od virusa KOVID-19.

Tim naučnika je još pre četiri godine počeo da istražuje antitela koja mogu da se suprotstave virusima SARS ili MERS, koja su povezani sa novim koronavirusom. Tada su lami zvanoj Vinter, koja ima četiri godine i živi na farmi u belgijskom selu, ubrizgane bezbedne doze virusa SARS i MERS, prenosi Skaj njuz.

Naučnici su zatim iz Vinterove krvi izolovali antitela nastala kao odgovor na ubačeni antigen. Veruje se da ova antitela mogu u sprečavanju buduće infekcije.

Ovo je korišćeno za stvaranje novog antitela za koje naučnici kažu da moze da spreči SARS-CoV-2, koronavirus koji uzrokuje da KOVID-19 inficira ćelije.

„Ovo je jedno od prvih antitela za koje se zna da neutrališe SARS-CoV-2“, kaže Džejson Meklelan, vanredni profesor molekularne bionauke Univerziteta u Ostinu i jedan od autora studije.

Izvor: RTS

Kuvanje “na gas” čini vazduh u domu i do pet puta zagađenijim od spoljašnjeg

Foto-ilustracija: Unsplash (John-Mark Smith)

Prema skorašnjem izveštaju istraživača sa Instituta u Koloradu, koji su sarađivali sa udruženjima za zaštitu životne sredine, zaključeno je da bi nivo zagađenja vazduha koji je posledica kućnih uređaja na gas bio nezakonito visok kada bi se zabeležio u spoljašnjoj sredini.

Tokom perioda karantina pitanje kvaliteta vazduha u unutrašnjim privatnim prostorijama došao je više do izražaja s obzirom na veliki broj ljudi koji je gotovo sve svoje vreme provodio u kući.

Foto-ilustracija: Unsplash (Janko Ferlič)

U domaćinstvima u kojima se grejanje i kuvanje obavlja “na gas” doprinosi se zagađenju vazduha unutar prostorija, a sam vazduh je u tim uslovima od dva do pet puta zagađeniji od spoljašnjeg.

Ipak, nemali broj ljudi koristi upravo uređaje za kuvanje i grejanje na gas.

Oko trećine američkih domaćinstava kuva prvenstveno na gas, isti gas koji emituje azot-dioksid i ugljen-monoksid. Pored toga, tu su i peći na gas, od kojih još više zagađuju one starije, slabo održavane.

Azot-dioksid je veoma opasan, oštećuje na respiratorne organe, a može se povezati i sa srčanim problemima, kancerom i dijabetesom.

Pored toga, čak i manja izloženost ovom jedinjenju kod dece može povećati rizik od astme. Trovanje ugljen-monoksidom može se manifestovati glavoboljom, mučninom, izaziva ubrzan rad srca, zastoj srca i naposletku smrt.

Uprkos svim rizicima, ne postoje regulatori za postavljanje standarda za kvalitet vazduha u zatvorenim prostorijama.

Ovim problemom najviše su pogođene socijalno ugrožene grupe i siromašniji slojevi društva, a pogotovo radnici iz industrijskih postrojenja i izloženi drugim štetnim materijama.

Smatra se da je najefikasnije rešenje zamena plinskih peći električnim. Ukoliko to nije moguće, saveti stručnjaka su da se prilikom rada peći ili rerni na gas otvore prozori, koristi ispusni otvor i ugradi prečišćivač vazduha sa HEPA filterom, kao i detektor ugljen-monoksida.

Jelena Cvetić

 

Beč planira da postane prvi grad u Evropi potpuno pokriven 5G mrežom

Foto-ilustracija: Pixabay

Trenutna situacija izazvana pandemijom koronavirusa pokazala je koliko je digitalna komunikacija postala važna za sva područja života. Član bečke gradske vlade za digitalizaciju, Peter Hanke je stoga postavio cilj: “Beč bi trebao da postane prvi grad u Evropi potpuno pokriven 5G mrežom.” Programom finansiranja vrednim 20 miliona evra Grad Beč sada osigurava da se brzo izvrše potrebna ulaganja u širenje mreže.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

“Za Beč, kao najbolji grad za život, neophodna je dobra ponuda komunikacijske tehnologije. Uz širenje širokopojasne mreže pomoću optičke tehnologije, mobilna komunikacija jedno je od osnovnih obeležja koja čine izvanredno mesto za život i savremenu poslovnu lokaciju s najnovijom tehnologijom. 5G je najnovija generacija mobilne mreže i mobilni internet postaje sve važniji. To primećujemo i sada u krizi. Zato podržavamo brzo širenje 5G mrežu u Beču sa 20 miliona evra “, rekao je Peter Hanke, član gradske vlade za finansije i digitalizaciju.

“Digitalizacija je danas važnija nego ikad i može nam pomoći da bolje prevaziđemo ovu krizu”, naglašava Markus Grausam, direktor A1 (Telekom Austria Group). “Dobro razvijene, stabilne širokopojasne mreže osnova su za iskorištavanje digitalnog potencijala, a 5G je ključna tehnologija za digitalizaciju poslovne lokacije. Početkom godine započeli smo s najvećom 5G mrežom, u Beču već postoji 60 lokacija. Za dalje širenje, novi program finansiranja Grada Beča za korišćenje vlastitih gradskih baznih stanica važan je doprinos 5G strategiji i digitalnoj budućnosti”, rekao je Grausam.

Program finansiranja uključuje antenske jarbole koje će početi s radom između 1. jula 2020. i 30. juna 2022. godine. Ovo vremensko ograničenje daje podsticaj da se naročito brzo implementiraju investicije u 5G mrežu u Beču i da se na taj način, pre drugih gradova, napravi važan korak u pravcu potpune pokrivenosti.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Da li će pčele nakon karantina doživeti preporod?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, jedan od najvećih uticaja globalnog karantina na životnu sredinu bio je značajno smanjenje zagađenja vazduha. Dok je to pčelama i njihovim staništima koristilo, komercijalni pčelari i poljoprivrednici osećali su negativne posledice. Ograničeno kretanje značilo je manje prikupljenog meda, ali više slobode za pčele, piše BBC.

Naučnici kažu da bi pčele mogle doživeti preporod. Populacija pčela je u svetu drastično opadala usled zagađenja vazduha, gubitka staništa, kao i zbog upotrebe pesticida.

„Ova stvorenja su od vitalnog značaja za ono što jedemo i kako izgleda naša priroda“, kaže Džil Perkins, izvršna direktorka Fonda za očuvanje pčela.

Međutim, komercijalni pčelari u Kanadi i mnogim evropskim zemljama u velikoj meri zavise od sezonskih radnika i od uvoza matica iz celog sveta kako bi nadoknadili svoje kolonije, izjavio je Džef Petis, predsednik Apimondije, međunarodne federacije pčelara. Obično se pčele prevoze avionom, ali s obzirom na to da su letovi prizemljeni prevoze se preko kontinenta, kaže Petis.

“Ako pčelari ne mogu da nađu radnu snagu za proizvodnju meda, kolonije će biti zagušene”, kaže on. To znači da će se pčele ranije razdvojiti i formirati nove kolonije, što će znatno otežati posao pčelarima.

Ovo može imati ozbiljnih posledica na poljoprivredu. Pčele su najznačajniji oprašivači na svetu, oplođuju trećinu hrane koju jedemo i 80 odsto cvetnica. Pčele i drugi insekti koji oprašuju imaju globalnu ekonomsku vrednost od oko 120 milijardi funti.

Izvor: Nova ekonomija

U BiH tvrde – vazduh nije ni čistiji ni zagađeniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knežević)

Iako su vanredne mere preduzete u Bosni i Hercegovini sa ciljem suzbijanja koronavirusa, zaustavile društveni i privredni život, to nije značajno uticalo na kvalitet vazduha u okolini.

Merne stanice Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdile su da nivo emisija štetnih čestica, pogotovo u gradovima s velikim industrijskim postrojenjima, nije znatno smanjen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pika Žvan)

Situacija je upravo obratna u nekim delovima sveta. Kako objasniti ovu specifičnost u BiH?

“Činjenica je da naša industrija nije radila ni pre krize, tako da nije imalo šta da prestane da radi, osim ovih standardnih zagađivača koji su tu i koji su nastavili sa radom u ovom periodu”, kaže Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, na severoistoku BiH, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Azotni oksidi su karakteristični za zagađenje vazduha koje nastaje iz saobraćaja. Međutim, industrijska postrojenja i dalje rade punom parom”, nadovezuje se Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica, odgovarajući na pitanje da li je pandemija KOVID-19 uticala na smanjenje zagađenja vazduha u Bosni i Hercegovini, koje, najčešće uzrokuju industrijska postrojenja, ali i automobili.

“Zenička Željezara radi bez ikakvih smetnji, termoelektrane u Tuzli i u Kaknju rade, nastavljaju dalje, tako da, u poređenju s prošlom godinom, mi čak imamo i nešto malo veće zagađenje”, pojašnjava sagovornik RSE.

Ministarka životne sredine i turizma Federacije BiH Edita Đapo kaže da trenutna ograničenja ili potpuna obustava rada pojedinih industrijskih postrojenja, može doprineti čistijem vazduhu, ali ne i ekonomiji.

“Stanje jeste bolje za okolinu, međutim, nije bolje za ekonomiju. Isto tako treba znati da ovo manje zagađenje znači da će biti manje priliva po osnovu zagađenja vazduha, jer priliv u fondove za okolinu dolazi od kompanija koje plaćaju po toni prašine, SOx-a (sumpor-dioksida) i NOx-a (azot-dioksida)”, kaže Đapo.

Sistem monitoringa kvaliteta vazduha jedva radi, zato izostaju egzaktni podaci da li je u Bosni i Hercegovini bolja situacija u odnosu na period pre i u toku pandemije KOVID-a 19, tvrdi Anes Podić iz Udruženja građana Eko akcija.

“Ono gde smo potrošili nešto više novca i truda za stanice za merenje kvaliteta vazduha, i dalje problemi sa njihovim održavanjem su nastavljeni. Tako, na primer u Kantonu Sarajevo, kada je počela pandemija i kada su uvedene ove mere, poput policijskog sata i ograničenja javnog saobraćaja, kada smo imali drastično manji broj automobila na ulicama, merne stanice jedva da su radile”, kaže Podić.

Posledice po zaštitu životne sredine

Zbog pandemije koronavirusa ekonomija ove zemlje trpi ogromne štete.

Vlada Federacije BiH preduzela je mere i kreirala ekonomski program kako bi ublažila posledice. Nadležni kažu da će ova sredstva prikupiti kroz rezove i uštede u budžetu, ali i zaduženja. Na udaru će se naći i zaštita životne sredine.

Ministarka Edita Đapo kaže za RSE da će većinu sredstava iz ovog resora preusmeriti za pomoć privredi.

Federalno ministarstvo životne sredine i turizma je u budžetu imalo 1,5 miliona. I u rebalansu smo jedan milion dali za pomoć privredi u stabilizacijski fond i dva i po miliona iz turizma. Federalni fond za zaštitu okoline je prikupio u toku ove godine četiri i po miliona konvertibilnih maraka i oni će sve dati u fond za stabilizaciju privrede. A što se tiče kantonalnih ministarstava ili fondova, ja pretpostavljam da će oni uraditi isto, ali na kantonalnim nivoima”, navodi Edita Đapo.

Istovremeno, u Udruženju građana Eko akcija ističu da je problem to što su pandemiju mnogi iskoristili da aktivnije krenu u nelegalne poslove i uništavanje okoline.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Vujeva)

“Kad je ostatak naše životne sredine u pitanju u Bosni i Hercegovini stvari su krenule, ne na bolje, nego na gore. U Republici Srpskoj je intenzivirana gradnja malih hidroelektrana, imamo primer gdje se tri male hidroelektrane potpuno nezakonito grade, gde se dešavaju zaista strašni prizori krčenja šume bez ikakvih odobrenja, stotine kubnih metara drveta se svakodnevno izvozi. I to je prikaz Bosne i Hercegovine gde zakon jedva funkcioniše kad je normalno stanje, a čim se nešto poremeti onda ovi zagađivači dobiju svaki mogući izgovor da nastave sa svojim djelima”, smatra Anes Podić.

Bosna i Hercegovina je tokom zimskog perioda, zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, među najzagađenijim zemljama u Evropi.

Sarajevo je u decembru 2019. godine bilo najzagađeniji grad u svetu. Od 13. marta do 13. aprila, prema podacima Evropske svemirske agencije, koncentracija azot-dioksida (NO2) u evropskim metropolama – Parizu, Rimu, Milanu i Madridu smanjena za 45-55 posto.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Novi izgled centra Užica sa dosta zelenila

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Radovi na rekonstrukciji trotoara u Ulici Dimitrija Tucovića i Vlajkovog trga u Užicu nastavljeni su pre nekoliko dana. Obilazeći gradilište gradonačelnik Tihomir Petković naveo je da je usled uvođenja vanrednog stanja bilo zastoja u radu, ali da se sada radi punim intezitetom i da se očekuje da svi radovi budu gotovi do kraja juna.

„Ovi radovi predstavljaju nastavak rekonstrukcije trotoara u Ulici Dimitrija Tucovića koju smo započeli prošle godine, a ubrzo će biti raspisan i tender za rekonstrukciju Malog parka, za koju je elektronskim glasanjem oko 4.000 Užičana reklo da je to projekat koji najviše žele da ove godine bude realizovan“, rekao je on.

Gradonačelnik je naveo i da će na Vlajkovom trgu i delu trotoara koji se trenutno rekonstruiše umesto posečenih stabala biti zasađen novi drvored u skladu sa preporukom struke.

Foto: Grad Užice

„Nismo posekli ni stablo Ginka, koji je jedinstven u našem gradu, i novo drveće koje bude sađeno na ovoj lokaciji biće takvo da ni na koji način ne ugrožava ovo drvo“, objasnio je Petković.

Gradonačelnik je podsetio i da je Užice grad koji vodi računa o zaštiti životne sredine i pošumljavanju, i u skladu sa tim prošle godine je, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, u užem centru grada na 5,22 ha, posađeno 13.050 stabala javora, a ove godine je obezbeđeno još 22.800 novih sadnica koje će biti na jesen zasađene na nekoliko lokacija u gradu.

Izvor: Grad Užice