Home Blog Page 723

Koje se mere preduzimaju za oživljavanje turizma u Srbiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Yu Kato)

Fokus rada Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Srbije (PKS) usmerava se na sektorske mere, kako bi se pronašla što bolja rešenja za podršku delatnostima kao što su organizacija događaja, sajmova i manifestacija, nautički i receptivni turizam, ugostiteljstvo, hotelijerstvo i licencirani vodiči, koje su zbog pandemije potpuno neaktivne ili tek počinju da rade, kaže Tijana Maljković, sekretar tog udruženja.

Privredna komora Srbije od početka krize aktivno je radila na definisanju mera kako bi se umanjile posledice pandemije KOVID-19 po čitavu privredu, a sada aktivnosti preusmerava na sektorske mere za oživljavanje najugroženijih privrednih grana, među kojima je i turizam i ugostiteljstvo.

Povodom početka rada ugostitelja, gde je oko 90 odsto objekata bilo zatvoreno zbog zabrane rada, Petar Gajić, predsednik Grupacije pružalaca usluga hrane i pića PKS i vlasnik restorana „Petar at Tika’s“ ukazuje da je neophodno da ugostitelji shvate da se sada radi pod drugačijim uslovima i da je ispunjavanje higijenskih zahteva, u skladu sa preporukama, prioritet, kako ne bi došlo do situacije da se zbog pojave zaraze virusom, objekti ponovno zatvaraju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Spencer)

Usvajanje Uredbe o zamenskim putovanjima, pomoći će da opstane turistički sektor, ali i da se zaštite prava korisnika, smatra Ljubiša Nešovanović, predsednik Grupacije turističkih agencija PKS i vlasnik turističke agencije “Robinzon”. Nešovanović je zahvalio Privrednoj komori Srbije na posebnom angažmanu da se u saradnji sa resornim ministarstvom i YUTOM, dođe do jedinstvenog dokumenta koji će pomoći privredi u ovom sektoru da nastavi da posluje, a korisnicima da zaštite svoje interese. Uredba je doneta na vreme, jer je veliki broj putnika još od početka novembra uplaćivao “first minute” aranžmane, najviše za Grčku, Španiju i Egipat.

“Kao savesni turistički poslenici otvaraćemo jednu po jednu destinaciju, shodno situaciji kad je u pitanju pandemija, a prva na redu je Grčka”, navodi Nešovanović, dodajući da će agencije u julu biti spremne da organizuju sopstveni prevoz, a potom se očekuje regulativa za avio i autobuski prevoz, s obzirom na predviđene dodatne troškove zbog polovične popunjenosti kapaciteta u uslovima propisanih mera zaštite.

Prema proceni YUTA, turističke agencije imaće gubitak između pet i sedam miliona evra dobiti od početka godine do kraja maja. Za veliki broj turista, destinacija za odmor ove godine biće domaće banje, jezera, etno domaćinstva i planine, pa će Udruženje za turizam PKS-a pružiti podršku i vlasnicima kategorisanih apartmana da obezbede kontinuiranu ponudu tokom cele godine, kaže Tijana Maljković, sekretar Udruženja za turizam PKS. Takođe, radimo na povezivanju privrednih subjekata iz različitih privrednih grana da bi se stvorila dodatna vrednost, povećala proizvodnja i unapredio kvalitet turističkih proizvoda Srbije. Povezivanjem lokalnih proizvođača etno hrane sa vinarima, proizvođačima suvenira, galerijama, muzejima u Srbiji, etno-turistički proizvod dobija novi kvalitet.

Aktivno se radi i na podršci manifestacionom turizmu, s obzirom na otkazane događaje u ovoj godini. Okvirno, ukupan broj manifestacija i događaja koji se organizuje u državi godišnje je oko 17.000, od čega je oko oko 2.000 sportskih manifestacija i oko 15.000 kongresa i korporativnih događaja, a čitava „event“ industrija stalno zapošljava oko 10.000 ljudi i petostruko više honorarnih angažmana.

Kada su u pitanju hoteli, od 380 kategorizovanih hotela u Srbiji, od 17. marta 340 ne radi, dok je 40 svoje kapacitete preorijentisalo za smeštaj medicinskog osoblja, kao podršku u borbi protiv KOVID-19 pandemije.

Prema podacima Udruženja za turizam PKS, u sektoru turizma posluje 33.793 kompanija i preduzetnika. Izvoz turističkih usluga Srbije već deceniju beleži stalni rast i u 2019. godini vrednost izvoza tih usluga dostigla je oko 1,4 milijarde evra, što čini 20,9 odsto ukupnog izvoza usluga Srbije. Srbiju je u 2019. godini posetilo rekordnih 3,7 miliona turista. U aprilu 2020. godine ukupno je u oblasti turizma i ugostiteljstva poslovalo blizu 8.000 privrednih društava i oko 26.000 preduzetnika.

U januaru 2020. godine, u odnosu na januar 2019. godine, broj dolazaka turista bio je veći za 24,2 odsto, u februaru za 18,9 procenata, dok je u martu ove godine u odnosu na isti mesec prošle, zbog pandemije virusa, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj dolazaka turista prepolovljen.

Izvor: Privredna komora Srbije

Uspešno se realizuju projekti NVO u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Uz podršku Glavnog grada Podgorice u toku je realizacija devet novih projekata nevladinih organizacija u oblasti jačanja saradnje civilnog sektora i lokalnih vlasti. Vrednost projekata je blizu 100.000 evra, a izabrani su na drugom javnom konkursu u okviru Regionalog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLoad), koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Glavni grad je prepoznao značaj nevladinih organizacija za razvoj demokratskog društva, te je i sam doprineo sa novčanim sredstvima u iznosu od 10.000 evra. Projektima se doprinosi društvenoj inkluziji, zaštiti životne sredine i afirmaciji kulture.

Foto: Glavni grad Podgorica

Devet najboljih projektnih prijedloga u okviru programa Reload koje je odabrala komisija za raspodelu sredstava :

  • „Programi podrške roditeljstvu u zajednici ” – NVO Roditelji, u iznosu od 10.961 evra. Cilj projekta je unapređenje uslova za zdrav rast i razvoj dece bez nasilja u porodici, kroz podršku roditeljima u uspostavljanju alternativnih, nenasilnih modela vaspitanja djece;
  • „Zanatska akademija – Green craft ” – NVO Unija mladih preduzetnika Crne Gore u iznosu od 11.935 evra, usmeren na smanjenje nazaposlenosti mladih u Glavnom gradu kroz jačanje motivacije za pokretanje biznisa u oblasti zanatstva, posebno tradicionalnih zanata, i sticanja novih veština;
  • „Podrška porodici u riziku za nesmetan rast i razvoj deteta ” – NVO Centar za prava deteta Crne Gore, u iznosu od 11.199 evra, usmeren na pružanje podrške porodicama u riziku kako bi se osigurao nesmatan razvoj dece i unapređenje svesti u sektoru zdravstva i socijalne zaštite;
  • „Upoznaj Rome i presudi – UROP” – NVO Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ u iznosu od 10.215 evra, čije aktivnosti će doprineti edukaciji sredjoškolaca o kulturi Roma, ali i opštoj informisanosti javnosti o romskoj zajednici;
  • „Reke bez otpada za lepši Glavni grad” – NVO Green Home, u iznosu od 10.540 evra, koji će delovati na poboljšanje vodenih i obalnih ekosistema reka Glavnog grada putem otklanjanjanja postojećih nelegalnih odlagališta na obali Ribnice, sadnjom, postavljanjem mobilijara na obali Morače, itd.;
  • „Ćemovsko polje – osvajanje naklonosti lokalnog stanovništva“ – NVO EnvPro-Program za zaštitu životne sredine, u iznosu od 12.000 evra, čija svrha je da doprinese zaštiti faune, posebno ugroženih vrsta ptica, kao i da pridobije podršku lokalnog stanovništva za kontinuiranu brigu o prirodnom staništu.
  • „#PodgoricaMovieTime” – Centar za omladinsku edukaciju, u iznosu od 10.789 evra, kojim će se popularisati filmska kultura u okviru omladinskih klubova, jačati filmska pismenost i podsticati kultura raznolikosti;
  • „Razvoj digitalne inteligencije“ – Digitalizuj.Me, u iznosu od 10,381 evra, koji će pomoći deci da odgovorno i bezbedno koriste digitalne tehnologije, sa ciljem podizanja nivoa digitalne inteligencije i suzbijanja nasilja na internetu;
  • „Održiva urbana mobilnost u srednjim školama u Podgorici“ – Biciklo.me, u iznosu od 11.430 evra, koji će istražiti uslove za razvoj e-mobilnosti u srednjim školama i podstaći učenike da praktikuju različite aktivnosti, poput pešačenja, biciklizma i javnog prevoza, istovremeno jačajući svest o smanjenju zagađenja životne sredine.

Cilj projekata je povezivanje lokalnih zajednica i nevladinog sektora, kako bi se zajedničkim snagama pomoglo najranjivijim grupama stanovništa.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Grejanje u Londonu – smanjenje štetnih emisija i do 90 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Jaanus Jagomägi)

Saradnja između energetske kompanije sa sedištem u Londonu “Vattenfall Heat UK” i kompanije za reciklažu i upravljanje energijom “Cory Riverside Energy” mogla bi da obezbedi dovoljno toplotne energije za 10.500 domova u istočnom delu grada. A to je tek početak!

Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Moon)

S ciljem proizvodnje niskougljenične energije, čime će smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 80 do 90 odsto u odnosu na tradicionalne gasne kotlove u pojedinačnim domaćinstvima, Vattenfal će grejati engleske domove pomoću otpadne toplote iz postrojenja u vlasništvu njihovog partnera na projektu. Za potrebe ambicioznog poduhvata razviće toplotnu mrežu koja će pokrivati lokalno područje Istočnog Londona. Kako je najavljeno, već postoje planovi za njeno proširenje.

Vattenfall će voditi čitavu izgradnju infrastrukture toplovoda, kao i kasnije upravljenje i snabdevanje. Sam dizajn mreže obezbediće mogućnost buduće dogradnje novih kapaciteta.

Procene su da bi ceo projekat uspeo da obezbedi dovoljno energije za grejanje 75.000 domova.

U planu je i povezivanje sa stambenim, poslovnim, maloprodajnim objektima i industrijskim zgradama.

Benefiti ovog projekta su mnogostruki i uključuju znatno smanjenje zagađenja vazduha, ali i niže izdatke za stanovništvo.

Dostava preko “oblaka”

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Alexe)

GetSwift je kompanija sa sedištem u Njujorku (Sjedinjene Američke Države), koja je svoje poslovanje započela 2013. godine u Melburnu (Australija) kao dostavljač pića. Kako se njihovo poslovanje širilo i na dostave drugih roba, kompanija je razvila poseban cloud softver koji omogućava veću efikasnost i veće zadovoljstvo klijenata i krajnjih kupaca. GetSwift je sada javna kompanija izlistana na australijskoj berzi.

Foto: GetSwift

Kompanija GetSwift je lider u industriji, fokusirana na oblikovanje i usavršavanje inovativnog, pametnog programskog rešenja za upravljanje celim procesom dostave, poznatijim kao “last mile delivery”.

Epidemija koronavirusa koja je uslovila uvođenje vanrednog stanja u našoj zemlji je nesumnjivo pogodovala kurirskim službama i svim firmama koje se bave dostavom svojih ili tuđih dobara, te je na ulicama i putevima veliki broj kombija, motora i bicikala s prepoznatljivim logooima. Zašto te firme treba da se opredele za saradnju sa GetSwift, pitali smo. “Naše mušterije se kreću od multinacionalnih korporacija poput YumBrands, preko srednjih preduzeća do pojedinačnih, malih prodavnica, restorana, apoteka, koje isporučuju svoje proizvode do krajnih korisnika, svojih mušterija. Prisutni smo na šest kontinenata i naš softver (SaaS) je našao primenu u više od 75 različitih industrija”, odgovorio nam je Dejan Đekić, šef sektora prodaje i rasta u GetSwift. Dejan je dodao i da GetSwift ima platforme prilagođene različitim klijentima i njihovim potrebama, te da se tako npr. za platformu Delivery Biz Pro, najčešće odlučuju farmeri, mlekare i proizvođači voća i povrća.

“Svojim klijentima pružamo potpunu vidljivost i apsolutnu kontrolu nad celokupnim procesom dostave, od prijema porudžbine do njene isporuke, te i da svoje poslovne odluke temelje na detaljnim dostupnim podacima. Naša platforma im omogućava da ubrzaju vreme isporuke, povećaju prosečnu veličinu i vrednost porudžine, da smanje broj zakasnelih dostava, uštede na troškovima goriva, kao i da uvećaju zadovoljstvo svojih klijenata”, objasnio je Dejan i dodao da im je 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji, dostupna korisnička podrška. S ciljem povećanja njihove efektivnosti, GetSwift im takođe pruža priliku da platformu prilagođavaju i kroje prema svom poslovanju, umesto da je slučaj obrnut.

Svi oni koji su se premišljaju da li je upravo GetSwift platforma ono što traže da bi pobošali svoje poslovanje, imaju na raspolaganju besplatan probni period bez ikakvih budućih obaveza. Mnogi preduzetnici su tokom uvođenja mera predostrožnosti širom sveta, izazvanih pandemijom, zabeležili pad profita. Oni koji su pretrpeli “slabiji” udarac na svoj novčanik su se brzo prilagodili novom načinu funkcionisanja tržišta. Među njima su bili prodavci na pijacama, apoteke, restorani… Usled ograničenog radnog vremena, svoja dobra i usluge zainteresovanim pojedincima isti su uspeli da lakše dostave uz pomoć platforme GetSwift.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Alexe)

“Nije moguće pouzdano tvrditi koliko dugo će ova ‘nova normalnost’ potrajati, ali verovatno ćemo svedočiti dugotrajnim promenama i većem broju ljudi koji koriste dostavu do kućnog praga. Ubrzo nakon pojave virusa, interesovanje za našim softverom i korišćenje naše platforme je skočilo za 130 odsto. Smatram da će u budućnosti elektronska trgovina (tzv. e-commerce poslovanje) biti sve neophodnija i popularnija, a uz to brza i efikasna dostava kupcu na ruke igra veoma bitnu ulogu”, otkrio nam je Dejan.

A koje su prednosti virtuelne tezge ili radnje? Po mišljenju našeg sagovornika, to su pre svega cena, jednostavnost, preglednost, sigurnost, pouzdanost, dostupnost današnjem kupcu. Nadasve, izbegavanje čekanja u dugim redovima koje je posebno stresno dok kolektivno strahujemo od širenja zaraze i bilo čiji kašalj u daljini ima potencijal da nam skrati životni vek na psihičkoj bazi.

Digitalizacija prodaje i kupovine, prema Dejanovim rečima, ne nosi nužno gubitak ličnog odnosa između prodavca i kupca. Naprotiv! “Lepo je imati redovnu interakciju s osobom od koje kupujete određeni proizvod, raspitivati se o njemu i ugledati prijateljsko lice. Sada zamislite da pored te ustaljene rutine dobijete mogućnost i da pazarite iste jabuke od iste osobe čak i kada ste previše zauzeti da odete na pijacu ili jednostavno želite da se izležavate u svom domu. Još lepše, zar ne?”, upitao je Dejan. Na vama je da mu odgovorite.

Jelena Kozbašić

Prva hibridna plutajuća platforma proizvodi energiju pomoću Sunca, talasa i vetra

Foto: SINN Power
Foto: SINN Power

Nemačka kompanija SINN Power je, prema sopstvenim tvrdnjama, razvila prvu plutajuću platformu koja proizvodi energiju pomoću tri obnovljiva izvora – Sunca, talasa i vetra. U leto ove godine pružiće proizvođačima solarnih panela priliku da testiraju svoje proizvode u sklopu ove neobične energetske konstrukcije u gradu Iraklio u Grčkoj.

Pored toga što će predstavljati idealni izvor za snabdevanje obalskih naselja energijom čistog porekla i neće zahtevati priključak na električnu mrežu (off grid), SINN Power najavljuje da će svojevrsna hibridna elektrana biti izdržljiva. Testovi su pokazali da ni talasi od 6 metara neće omesti njeno funkcionisanje, pa će korišćenje biti moguće i u područjima burnog mora.

Iako je konstrukcija modularna, inovativna i robusna, biće pristupačna, najavila je kompanija.

Generalni direktor Filip Sin je naglasio da je modularnost okosnica poslovanja kompanije od samog začetka i dodao da njihovi izumi imaju visok stepena fleksibilnosti i širok spektar upotrebe. “Plutajuća platforma bi mogla da bude obnovljivi izvor energije letovalištima na Karibima, ali i da doprinese raširenijoj primeni vetroelektrana u svetu. SINN Power je prvi ponudio prilagodljivo energetsko rešenje koje crpi energiju Sunca, talasa i vetra i podešava se prema klimatskim uslovima uz cenu koja je konkurenta drugim već dokazanim tehnologijama”, objasnio je Sin.

SINN Power posluje i gradi sisteme na energiju talasa počev od 2015. godine. U njihovom asortimanu se nalaze i visokotehnološki generatori, elektroenergetske komponente i “skladišta” energije.

Jelena Kozbašić

Prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom i čist vazduh – prioriteti životne sredine u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Marko Manojlović)

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan održao je video sastanak sa stalnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Republici Srbiji Fransoaz Žakob. Tema sastanka bila je sumiranje dosadašnje saradnje Republike Srbije i UN-a u oblasti zaštite životne sredine i mogući modaliteti zajedničkog rada u narednom periodu.

Najviša predstavnica UN-a u Srbiji i ministar Trivan razgovarali su o nastavku saradnje na uspostavljanju okvira za cirkularnu ekonomiju u Srbiji, jer je koncept cirkularne ekonomije sastavni i veoma važan deo evropskog i svetskog ekonomskog sistema, koji otvara prostor za inovacije i može biti od velikog značaja za pomoć ekonomskom napretku zemalja, naročito u krizi koja je nastupila kao posledica svetske pandemije virusa KOVID-19.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Huber)

Zajednički je ocenjena važna uloga Srbije, u regionalnim i globalnim aktivnostima u zaštiti životne sredine i klimatskih promena, koju ima kao potpredsednik UNEA-5 i COP-26 i koja je pokrenuta i potvrđena i na Ministarskoj konferenciji zemalja Južne i Jugoistočne Evrope održanoj prošle godine u Beogradu.

„Za Srbiju je veoma važno da nastavimo sa projektima za koje smo se, i na prethodnom sastanku koji je održan u januaru ove godine, gospođa Žakob i ja saglasili da su prioritet kada je u pitanju očuvanje životne sredine u Srbiji i regionu, a to su: izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda, regionalnih centara za upravljanje otpadom i poboljšanje kvaliteta vazduha“, rekao je ministar Trivan.

Istakao je zadovoljstvo što je Srbija prisutna i prepoznata kao odgovoran i pouzdan partner od strane značajnih organizacija i programa pri Ujedinjenim nacijama.

„Radili smo u saradnji i uz finansijsku podršku organizacija UN-a, kroz desetine projekata kojima smo unapredili razne oblasti zaštite životne sredine, od edukacije javnog i privatnog sektora za bolje razumevanje međunarodnih sporazuma iz oblasti ekologije, preko smanjenja emisije izduvnih gasova, ublažavanja klimatskih promena, pošumljavanja, upravljanja otpadom“, ukazao je ministar

„Saglasili smo se da je potrebno još mnogo toga da se uradi i pokrene kada je u pitanju ekologija, kako u Srbiji, tako i u čitavom regionu i da u narednom periodu treba raditi na projektima od regionalnog značaja, kao što je smanjenje zagađenja vazduha“, izjavio je ministar Trivan.

Stalna koordinatorka UN-a Srbiji Fransoaz Žakob ponovila je da je pitanje zaštite životne sredine veoma značajno za društveno-ekonomski razvoj jedne zemlje i izrazila spremnost da ova organizacija nastavi sa pružanjem podrške i pomoći u unapređenju životne sredine Srbije.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Akcelerator za energetski i klimatski snažnije gradove

Foto-ilustracija: Unsplash (Ernest Ojeh)

Danas počinje prvi vebinar u sklopu projekta Akcelerator za gradove, programa podrške fokusiranog na gradove koji daje znanje, resurse i alate za klimatsku i energetsku tranziciju gradova.

Mnogi evropski i svetski gradovi planiraju da izađu iz karantina snažniji i zdraviji i odgovore na ekonomsku krizu kombinacijom zelenih razvojnih rešenja i novih poslova za grad i građane – povećavaju se kilometri biciklističkih staza, zelene, rekreativne i pešačke zone kako bi vazduh ostao čist bez štetnih gasova iz saobraćaja, budući da su upravo osobe s respiratornim problemima najranjivije na koronavirus. Planiraju se intenzivne energetske obnove domova i zgrada i solarizacija krovova. Gradovi se transformišu u zelenija, zdravija i otpornija mesta za život svojih građana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)

A šta planiraju hrvatski gradovi?

Devet hrvatskih gradova: Velika Gorica, Vrbovec, Karlovac, Sveta Nedjelja, Zabok, Pazin, Poreč, Rovinj, Ivanić Grad idu u smeru energetske i klimatske tranzicije putem uključivanja u Akcelerator za gradove gde će dobiti mogućnost da svoje projekte razvijaju uz pomoć relevantnih stručnjaka za teme u Hrvatskoj. Gradovi koji se žele pridružiti to mogu učiniti putem onlajn prijave.

Zelena energetska zadruga i REGEA osmislili su program podrške Akcelerator za gradove, prvi takav i jedinstven program u Hrvatskoj. Akcelerator je osmišljen u saradnji s gradovima kako bi čelnici unutar i izvan gradskih većnica mogli nadvladati prepreke, redizajnirati procese sprovođenja projekata i testirati društvene i tehničke inovacije koje mogu poboljšati život stanovnika u gradu. Program podrške je podržan od strane Zajednice inovacija za klimu Evropskog instituta za inovacije i tehnologije – EIT Climate-KIC-a.

Šta je tačno Akcelerator za gradove?

Akcelerator za gradove jedinstven je program podrške fokusiran na gradove koji daje znanje, resurse i alate za klimatsku i energetsku tranziciju gradova. Za savladavanje izazova s kojima se gradovi suočavaju potreban je doprinos različitih sektora, nivoa vlasti, civilnog društva i stanovnika, a akcelerator okuplja sve te učesnike kao jedan povezani točak promene.

„Gradove vidimo kao aktivne nosioce lokalnih rešenja za izgradnju održivosti i otpornosti na promene koje dolaze. Udružili smo snage u pronalaženju odgovora na lokalne izazove te ćemo omogućiti mentorsku i tehničku podršku gradovima pri implementaciji lokalnih rešenja. Cilj nam je podstaći što više gradova da se odvaže i krenu u smeru energetske i klimatske tranzicije te pozivamo i druge gradove da se priključe Akceleratoru za gradove”, objasnila je voditeljka programa podrške Hajdana Rukavina iz Zelene energetske zadruge.

Foto-ilustracija: Unsplash (Loudge)

Akcelerator je osmišljen kao osmomesečni program, a zbog pandemije koronavirusa i preporuka epidemiologa za održavanje fizičke distance, kroz mesec maj aktivnosti se održavaju isključivo putem digitalnih alata, odnosno vebinara:

6. maja u 13h – Kako oživeti ulice i trgove u vašem gradu?
14. maja u 13h – Kako doći do zajedničkih rešenja u gradovima?
20. majau 13h – Kako stvoriti mogućnosti za solarizaciju gradova?
27. majau 13 – Kako sprovoditi urbanu energetsku obnovu u skladu s Evropskim zelenim planom?

Akcelerator je započeo s dva važna digitalna događaja koja su se održala u aprilu. Prvi je izazov “Danas za sutra”, koji je Zelena energetska zadruga organizovala u saradnji s Gradom Križevcima. Uključivanjem raznih lokalnih aktera, ZEZ je uspešno mobilizovao lokalnu zajednicu koja je tražila rešenja za otporan i nezavistan grad nakon krize. Drugi je usledio nakon nedelju dana – nacionalni hakaton “VersusVirus”, koji su, uz ostale partnere, organizirali ZEZ i REGEA, a na kojem je 15 timova i 50 učesnika zajedno „hakovalo“ probleme izazvane pandemijom virusa KOVID-19. Akcelerator za gradove sprovodi se od strane Zelene energetske zadruge, Regionalne energetske agencije Severozapadne Hrvatske, Udruženja gradova RH i Programa Zajednice inovacija za klimu Evropskog instituta za inovacije i tehnologije – EIT Climate-KIC-a, a podržan je od strane Terra Hub-a, Energy Cities, programa EUKI te EU programa Horizon 2020.

Izvor: Ekovjesnik

Zamena svetiljki u opštini Vrbas rezultovaće uštedom energije od 80 odsto

Foto: Invictus (Vrbas posle)
Foto: Invictus (Vrbas pre)

U opštini Vrbas u toku je realizacija projekta zamene javnog osvetljenja, koja se sprovodi kroz model javno privatnog partnerstva. Zamenom ukupno 2.530 svetiljki novim LED svetiljkama garantovano je da se ostvari ušteda u potrošnji električne energiji od oko 80 odsto, a ukupni troškovi funkcionisanja sistema javnog osvetljenja će se smanjiti za oko 12 odsto najmanje odnosno za 20.000 evra na godišnjem nivou.

“Završetak radova za našu zajednicu doneće osvetljenje boljeg kvaliteta u skladu sa standardom JUSEN 13210, prosečno oko 200 odsto bolju osvetljenost, direktnu finansijsku uštedu u budžetu od oko 12 odsto, veću bezbednost na ulicama i kretanje u saobraćaju, višu energetsku bezbednost i smanjenje emisije CO2 za oko 4.043,82 tona godišnje, odnosno 24.475,32 tona u periodu trajanja ugovora, kao i poslovanje i ulaganje bez kreditnog zaduženja za našu lokalnu samoupravu. Benefit je i da ugrađena oprema i primenjene mere u celosti postaju vlasništvo grada i to bez ulaganja od strane grada, a najveći deo efekata je besplatno korišćenje u prvih 2-6 meseci, jer se tokom radova sve koristi bez naknade i održavanja”, izjavio je predsednik opštine Vrbas Milan Glušac.

Foto: Invictus (Vrbas posle)

Privatni partneri Petrol Ljubljana i Smart Energy Investment obezbeđuju 100 odsto sredstava za realizaciju investicije, garantuju uštedu uz bankarsku garanciju i vek trajanja LED svetiljki od oko četvrt veka. Zamenom neefikasne javne rasvete vrši se usklađivanje sa najmodernijim evropskim standardima.

Opština Vrbas potpisala je Povelju gradonačelnika, kojom su se priključili porodici 6.170 lokalnih samouprava u Evropi i van nje, sa više od 190 miliona stanovnika, koje karakterišu zajednička posvećenost povećanju energetske efikasnosti i smanjenju gasova s efektom staklene bašte. Evropska unija podržava ovakvu vrstu projekata koji doprinose ostvarivanju važnih ciljeva vezanih za klimu i energiju.

Izvor: Invictus

Razvijen prototip prvog srpskog respiratora

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović saopštio je juče, 5. maja, da su srpska startap kompanija „SmartResearch“ i Institut „Mihajlo Pupin“ razvili prototip prvog srpskog respiratora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Oxford)

Popović je u izjavi za agenciju Tanjug istakao da je ovo velika pobeda srpske pameti i znanja srpskih inženjera, i dodao da će osvojena tehnološka rešenja biti korišćena u proizvodnji srpskih respiratora za tretman pacijenata zaraženih koronavirusom.

On je objasnio da je dizajn ovog proizvoda prilagođen brzim tehnologijama proizvodnje, 3D štampom, CNC mašinama i laser sekačima, uz napomenu da je najveći deo komponenti proizveden u Srbiji.

Za sada je, kako je naglasio, proizvedeno pet prototipskih uređaja, a po njihovoj verifikaciji, proizvodni kapacitet Instituta „Mihajlo Pupin“ mogao bi da bude deset kompletnih uređaja dnevno.

Prema njegovoj oceni, uz podršku partnera iz namenske industrije moguće je značajno povećati proizvodni kapacitet.

Ministar je podsetio na to da je primarni cilj bio da se uređaj uspešno razvije u datom periodu i da se potvrde sve potrebne tehničke karakteristike za visoko sofisticirani medicinski uređaj ovog tipa.

Ova faza razvoja završena je u roku od 30 dana, kao što je i predviđeno ugovorom o finansiranju između Fonda za inovacionu delatnost i preduzeća „SmartResearch“, naveo je Popović i najavio da će prezentacija prvog srpskog respiratora biti održana sledeće nedelje.

On je precizirao da su u timu, koji je razvio ovaj respirator, učestvovali brojni inženjeri elektrotehnike, mašinstva i programeri, prvenstveno iz Instituta „Mihajlo Pupin“, kao i lekari anesteziolozi i jedan molekularni biolog, tako da se može zaključiti da je spoj znanja lekara i inženjera budućnost medicine.

Državni Fond za inovacionu delatnost podržao je na javnom pozivu, čiji su rezultati objavljeni 26. marta, preduzeće „SmartResearch“ sa 5,54 miliona dinara za razvoj i proizvodnju pet prototipova uređaja za automatsku mehaničku ventilaciju pozitivnim pritiskom.

Fond za inovacionu delatnost odobrio je 53 miliona dinara za finansiranje 12 inovativnih projekata preduzeća, čiji je cilj suzbijanje efekata pandemije izazvane koronavirusom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Nove automobilske gume i EU oznake pomažu u smanjenju štetnih emisija

Foto-ilustracija: Unsplash (Wilhelm Boettger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shadrach Warid)

Gume dizajnirane za delotvorniju potrošnju goriva pomažu u smanjenju emisija, a nove oznake u odabiru zbog informacija o potrošnji goriva, prianjanju na mokroj podlozi i nivou buke.

EU se obavezao da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 40 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. do 2030. u skladu s Pariskim sporazumom. Ulični saobraćaj odgovoran je za otprilike 22 odsto emisijagasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji, a saobraćaj je jedini sektor u kojem su emisije na višem nivou nego u 1990. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050, EU želi da smanji emisije iz saobraćaja za 60 odsto do 2050. u poređenju s nivoom iz 1990.

Gume su odgovorne za između 20 i 30 odsto potrošnje goriva vozila, što znači da odabir guma s efikasnijom potrošnjom goriva može doprineti smanjenju emisija iz saobraćaja. Kako bi se potrošačima pomoglo u donošenju neformalnih odluka, EU uvodi novi sistem označivanja guma. Oznake treba da uključuju informacije o delotvornosti potrošnje goriva i prianjanju na mokroj podlozi, na lestvici od A do G (slično oznaci energetske efikasnosti koja se upotrebljava za kućne aparate), kao i informacije o njihovom spoljnom nivou buke, izražene u decibelima.

Informacije o prianjanju na snegu i ledu mogu se dodati u budućnosti, kao i informacije o kilometraži i abraziji (koji su odgovorni za zagađenje mikroplastikom) kada metoda ispitivanja postane dostupna.

Oznake moraju biti jasno vidljive potrošačima, na svim mestima na kojima se prodaju gume, uključujući i na internetu, i moraju osigurati QR kod za jednostavno skeniranje.

Novim oznakama guma potrošačima u EU-u omogućava se odabir guma s efikasnijom potrošnjom goriva, što može dovesti do velike uštede u pogledu potrošnje i smanjenja emisija. Sigurnost na putevima poboljšava se s pomoću boljeg prianjanja na mokroj podlozi, a informacije o nivoima buke pomažu u smanjenju zagađenja bukom koje uzrokuju automobili.

Evropski parlament i Veće EU-a postigli su neformalni dogovor o programu za oznake u novembru 2019. Veće je formalno podržalo pravila u februaru 2020, a Odbor za industriju, istraživanje i energetiku Evropskog parlamenta glasao je za njih 28. aprila. Dogovor još mora dobiti odobrenje celog Parlamenta.

Izvor: Evropski parlament

Šume i vode su naše najveće blago

Photo: Marina Stančević

Koji su najveći potencijali srpske poljoprivrede, kako ublažiti posledice klimatskih promena i povećati prinose, da li se zaista sprema novi zakon kojim ćemo dozvoliti promet genetički modifikovane hrane i hoćemo li do 2050. ispuniti plan i imati 40 odsto površina pod šumom, razgovaramo sa Branislavom Nedimovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Poljoprivreda je sigurno jedan od glavnih stubova srpske ekonomije i svaki napredak koji beleži direktno se odražava i na ukupni privredni rast naše države. Ipak, imajući u vidu da je decenijama bila na udaru teških ekonomskih i političkih kriza, ključne karike u proizvodnom lancu su pokidane, posebno prerađivački deo koji je primaran za oporavak agrara. „Upravo zbog toga svake godine povećavamo subvencije za podizanje prerađivačkih kapaciteta koje se mere desetinama miliona evra, bez obzira na to da li je reč o preradi voća, povrća ili mesa. Rezultati će, verujem, biti sve bolji, jer je za poljoprivredu potrebno vreme da se vrati na čvrsto tlo na kojem je nekada bila. Iako uvek može bolje, lično sam u velikoj meri zadovoljan pravcem kojim se krećemo”, kaže Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na početku razgovora za Energetski portal.

EP: Klimatske promene uveliko se osećaju i u našoj zemlji i posebno pogađaju poljoprivredu jer se smenjuju periodi velikih suša i poplava. Postoji li nacionalni plan adaptacije na izmenjene klimatske uslove i šta je do sada konkretno preduzeto da se ublaže posledice globalnog zagrevanja?

Foto: Iz privatne arhive Branislava Nedimovića

Branislav Nedimović: Ministarstvo poljoprivrede je u saradnji sa drugim institucijama izradilo procene uticaja klimatskih promena na poljoprivredu i pripremilo listu predloga mera adaptacije. Prva verzija izrađena je 2015. godine, a druga 2019. godine. Deo mera, kao što su protivgradna mreža i sistemi za navodnjavanje, Ministarstvo subvencioniše kroz svoje godišnje Programe, kao i kredite za iste. Po pitanju ublažavanja posledica, usklađivanje zakonodavstva  sa Evropskom unijom i sredstva IPARD-a, vode ka tome i pomažu smanjenju emisija u poljoprivredi.

EP: Naši poljoprivrednici se dosta bave voćarstvom, ali svake godine u pojedinim krajevima prinose uništi grad. U decembru prošle godine proradio je prvi automatski protivgradni sistem kod Valjeva koji će pokrivati 13 opština. Kakvi efekti se očekuju već u prvoj godini od ovog jednog sistema, koliko nam ovakvih sistema treba širom Srbije i kad ćemo ih nabaviti?

Branislav Nedimović: Sistem automatizovane odbrane od grada je od decembra u punoj funkciji na teritoriji radarskog centra Valjevo, čime je pokriven Mačvansko-kolubarski okrug, bez opštine Ljig, a sa opštinom Obrenovac. Sistem je puštan u rad po fazama tokom 2019. godine i činjenica je da je već te godine zabeležena minimalna šteta od grada na ovoj teritoriji. Efikasnost ovakvog sistema zaštite od grada je 70 odsto. U Srbiji postoji 13 radarskih centra, u budžetu Ministarstva za 2020. godinu je za automatizaciju centara Užice i Bukulja opredeljeno 600 miliona dinara, a kroz budžet AP Vojvodine predviđena je i modernizacija radarskih centara Fruška gora, Bajša i Samoš. Treba naglasiti da se kroz modernizaciju sistema odbrane od grada, podršku u izgradnji zaštitnih mreža i subvencionisanje osiguranja, poljoprivrednicima pruža maksimalna moguća zaštita od ove nepogode.

EP: U Srbiji je zakonom zabranjena proizvodnja i promet genetički modifikovane hrane. Ipak, često možemo da čujemo kako imamo na hiljade hektara pod GM sojom, kao i da, uprkos Zakonu i proverama na granici, uvozimo proizvode koji čak prelaze 0,9 odsto GM sastojaka. Koliko se ovaj zakon sprovodi i koliko u tome pomaže nedavno otvorena Nacionalna laboratorija za bezbednost hrane?

Branislav Nedimović: Svaka pošiljka koja ulazi u našu zemlju predmet je provere i ispitivanja, te u tom smislu inspekcije apsolutno sprovode kontrole, što znači da se na domaćem tržištu u prometu mogu naći isključivo proizvodi koji ne sadrže GMO. U slučaju da se utvrdi na granici da roba sadrži u bilo kom pogledu veće vrednosti od dozvoljenih, sprovodi se njeno uništavanje ili vraćanje pošiljke isporučiocu.

Prema Zakonu o genetički modifikovanim organizmima, ispitivanje GMO i proizvoda od GMO u cilju identifikacije i kvantifikacije genetičke modifikacije u istim, obavljaju ovlašćene i akreditovane laboratorije, kojih je u ovom trenutku pet. One za potrebe Ministarstva poljoprivrede vrše ispitivanje uzoraka bilja i biljnih proizvoda, u cilju identifikacije i kvantifikacije genetičke modifikacije u ispitivanom uzorku.

EP: Da li vi kao građanin bez razmišljanja kupujete proizvode sa rafova ili pažljivo čitate deklaracije? Da li vi imate strah od GM hrane?

Branislav Nedimović: Nemam strah pri kupovini u tom smislu.

EP: Koliko ima istine u najavama dela stručne javnosti da Vlada Srbije priprema zakon kojim će dozvoliti promet GM hrane? Malo-malo, pa se ova tema pokrene u medijima…

Branislav Nedimović: Ne priprema se. Imamo jasan važeći zakon.

EP: Voda je jedno od najvećih prirodnih bogastava Srbije. Ipak, mnoge reke su nam zagađene, izvore pijaće vode, koji nisu nepresušni, eksploatišu uglavnom strane kompanije, a naš hidropotencijal, koji je iznad evropskog proseka, nedovoljno je iskorišćen, zbog čega uvozimo struju. Na koji od ova tri problema je vaše Ministarstvo najviše fokusirano i koje mere preduzimate da se resursi vode u Srbiji sačuvaju i odgovorno koriste?

Foto: Goran Đorđević

Branislav Nedimović: Vode su prirodno bogatstvo i u svojini su Republike Srbije i kao takve se ne mogu otuđiti. Zakonom o vodama određene su odgovarajuće obaveze koje se tiču korišćenja, zaštite i zahvatanja voda koje se koriste za piće. Velika posvećenost Ministarstva zaštiti voda od zagađivanja ogleda se u pripremi propisa i strateških i planskih dokumenata (zakoni i propisi iz oblasti voda, strategija upravljanja vodama, plan upravljanja vodama i drugi), sa jedne strane, ali i primeni tih propisa kroz mere za izgradnju i rekonstrukciju objekata za sakupljanje i prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u naseljima, primeni pravila dobre poljoprivredne prakse i preduzimanje agrotehničkih i drugih mera, kao i sprovođenje svih drugih potrebnih mera za zaštitu voda od zagađivanja. Treba imati na umu da ove mere, ne samo da iziskuju velike investicije koje podrazumevaju milijarde evra, već zahtevaju i vreme od dve do tri decenije za njihovu punu primenu.

Radi realizacije propisanih mera, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprovrede iz sredstava Budžetskog fonda za vode Republike Srbije, u skladu sa Uredbom o utvrđivanju Programa upravljanja vodama, koju donosi Vlada za svaku kalendarsku godinu, sufinansira izgradnju i rekonstrukciju vodnih objekata za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, i to: glavnih kolektora, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kolektora prečišćenih voda, kao i izradu tehničke dokumentacije za te vodne objekte.

EP: Kako upravljamo šumama kao prirodnim bogatstvom?

Branislav Nedimović: Šumama u Srbiji se gazduje po principu održivosti, koji podrazumeva upravljanje i korišćenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu, da se očuva biodiverzitet, a sa druge strane, da se zadovolje odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe i današnje i budućih generacija i da se pri tom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi. Gazdovanje šumama u Srbiji vrši se u skladu sa Strategijom razvoja šumarstva, kao osnovnog strateškog dokumenta u sektoru šumarstva, i u skladu sa Zakonom o šumama usvojenim 2010. godine.

Za sve šume u Srbiji, bilo da su u državnom ili privatnom vlasništvu, izrađuju se planski dokumenti na osnovu kojih se vrši gazdovanje. Državnim šumama gazduju javna preduzeća, a privatnim šumama gazduju njihovi vlasnici. Država kao donosilac Zakona o šumama prati njegovo sprovođenje preko Republičke šumarske i lovne inspekcije, koja podjednako prati implementaciju Zakona i u državnim i u privatnim šumama.

Ono čime se možemo pohvaliti jeste da se obim ilegalnih aktivnosti smanjuje iz godine u godinu i da velikog uticaja na to imaju aktivnosti koje mi, kao Ministarstvo, sprovodimo, a koje se sastoje najpre od primene preventivnih mera, a ukoliko to zahtevaju pojedinačni slučajevi, i od kaznenih mera u skladu sa Zakonom.

Foto: Vesna Mijailović

EP: Koliko smo blizu ostvarenja strategije da sa sadašnjih 30 odsto površina pod šumom dođemo do 42 odsto do 2050?

Branislav Nedimović: Prema podacima Nacionalne inventure šuma, koja je izvršena u periodu 2004-2006, šumovitost Srbije iznosi 29,1 odsto. Međutim, ono što treba istaći je da u Srbiji imamo opštine poput Majdanpeka, sa oko 70 odsto šumovitosti, a sa druge strane Kikindu, sa 0,5 odsto šumovitosti. Možda ne treba pričati o šumovitosti na nivou cele zemlje, već se detaljnije posvetiti povećanju šumovitosti opština koje imaju najmanju površinu pod šumom, a to su uglavnom opštine u AP Vojvodini. Trenutno se implementira projekat koji je finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu, u okviru kog se sprovodi nova Nacionalna inventura šuma.

Ono što možemo očekivati jeste da će šumovitost svakako biti iznad 30 odsto usled podizanja novih šuma. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kroz Budžetski fond za šume svake godine izdvaja sredstva za pošumljavanje državnih šuma i privatnih parcela. Samo u 2019. godini sredstva ovog fonda namenjena za pošumljavanje iznosila su 80.000.000 dinara, dok je u 2020. godini planirano 90.000.000 dinara.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Cene nafte ponovo u porastu

Foto-ilustracija: Pixabay

Cene nafte na svetskom tržištu prošlog vikenda su porasle za osam odsto nakon što je američki predsednik Donald Tramp izrazio očekivanje da će Saudijska Arabija i Rusija postići dogovor u svom sporu oko dnevne proizvodnje.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Londonu je cena sirove nafte “brent” iz Severnog mora porasla za 7,6 odsto i sada je 26,63 dolara po barelu.

U Njujorku je cena svetle sirove nafte veća za 7,8 odsto i iznosi 21,90 dolara po barelu.

Tramp je rekao da je razgovarao sa ruskim i saudijskim liderima i izrazio uverenje da će dve zemlje postići dogovor o smanjenju proizvodnje kako bi podržale rast cena.

Barel nafte je iznosio oko 65 dolara početkom godina, ali je dramatično pao zbog pandemije koronavirusa, kao i spora Saudijske Arabije i Rusije.

Naime, Rijad je tražio veće ograničenje proizvodnje kako bi porasle cene nafte. Moskva je smatrala da se time smanjuje njen udeo na svetskom tržištu, te da je tom omogućilo SAD-u da 2018. postane najveći proizvođač.

Nakon toga, Saudijska Arabija je odlučila da znatno poveća proizvodnju što je dovelo do drastičnog pada cene nafte, na najniži nivo od 2002.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Bukove šume u NP Fruška gora, Tara i Kopaonik nominovane za svetsku prirodnu baštinu

Foto: Wikipedia/Lebrac

Tokom 2018. godine Zavod za zaštitu prirode Srbije je započeo intenzivan rad na pripremi novog upisa na tentativnu listu za upis na Uneskovu listu svetske prirodne baštine. Višemesečni rad se isplatio i Srbija je odabrane komponente drevnih i netaknutih bukovih šuma početkom prošle godine predložila kao proširenje postojećeg dobra svetske prirodne baštine „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope“. Evo kako je tekao proces!

Foto: Wikipedia/Lebrac

Kako prirodni i kulturni fenomeni ne poznaju državne granice, u slučaju da se nađu na teritoriji više država, a radi funkcionalnosti njihove integralne zaštite, na Listu svetske baštine se mogu upisati prekogranična dobra, kojima zajednički upravljaju dve ili više država. Ovo dobro svetske baštine je jedno od 37 prekograničnih dobara na Listi svetske baštine, od kojih je 15 u kategoriji prirodne baštine i 2 mešovita.

Nepregledne i guste bukove šume Karpata su 2006. godine nominovale Slovačka i Ukrajina kao prekogranično serijsko dobro pod nazivom „Netaknute bukve šume Karpata“, koje je upisano 2007. godine na Listu svetske baštine u kategoriji prirodne baštine, da bi 2010. godine Nemačka nominovala serijsko dobro pod nazivom „Drevne bukove šume Nemačke“ kao proširenje postojećeg dobra „Netaknute bukve šume Karpata“. Komitet za svetsku baštinu je upisao ovo proširenje 2011. godine na Listu svetske baštine, čime prošireno dobro menja naziv u „Netaknute bukove šume Karpata i drevne bukove šume Nemačke“. U odluci o proglašenju, Komitet ohrabruje države da rade na proširenju ovog dobra kako bi se osigurao opstanak ekosistema bukovih šuma u Evropi za buduće generacije, a u svetlu velikih i rastućih pritiska koji su prisutni na terestrične ekosisteme Evrope, posebno one koje gradi evropska bukova (Fagus sylvatica), koji su među najzastupljenijima.

Sledeće proširenje ovog dobra svetske baštine je upisano 2017. godine pod nazivom „Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope“, koje se trenutno čini ukupno 78 komponenti u 12 država Evrope (Slovačka, Ukrajina, Nemačka, Italija, Austrija, Belgija, Albanija, Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Slovenija i Španija).

Naredno proširenje je trenutno u pripremi, a njime bi trebali biti predstavljeni nedostajući delovi areala bukve u Evropi, njene vegetacijske i ekosistemske varijacije u odnosu na geografski položaj, klimatski pojas, nadmorsku visinu, uslove sredine i istoriju razvoja ove vrste na evropskom kontinentu. U narednom proširenju učestvuje 10 zemalja, koje su za to podnele odgovarajuće obrazce Uneskove tentativne liste: Bosna i Hercegovina, Češka, Francuska, Italija, Poljska, Srbija, Slovačka, Švajcarska, Severna Makedonija i Crna Gora.

Republika Srbija je nominovala ukupno 8 lokaliteta u režimu zaštite I (prvog) stepena unutar nacionalnih parkova „Fruška gora“, „Tara“ i „Kopaonik“, koji poseduju tzv. dodatu vrednost, odnosno reprezentativne karakteristike bukovih ekosistema koje do sada nisu predstavljene upisanim komponentama ovog dobra svetske baštine. U okvru NP „Fruška gora“ izdvojena su dva lokaliteta, Papratski do i Ravne, koji bi predstavljali prve komponente u Panonskom regionu bukovih šuma. U okvru NP „Tara“ izdvojena su takođe dva lokaliteta: lokalitet Zvezda, gde bukva gradi zajednice sa pančićevom omorikom (Picea omorika), endemičnom i reliktnom vrstom četirana, i lokalitet Klisura Rače, gde se može naći reliktna zajednica bukve sa orahom (Juglans regia). U okvru NP „Kopaonik“ su izdvojena 4 lokaliteta, Kozije stene, Metođe, Duboka i Jelak, koji se nalaze u klisurama Samokovske, Duboke i Brzećke reke, gde je prisutan veliki broj steno-endemičnih vrsta, a koji se takođe odlikuju i raznovrsnošću i specifičnošću geološkog sastava.

Institucionalna zaštita prirode u Srbiji započinje osnivanjem Zavoda za zaštitu prirode 1948. godine. Prve uspostavljene kategorija zaštite bile su  opšti i strogi rezervati prirode.  Status rezervata prirode prve dobijaju bukove šume, kao naši najzastupljeniji šumski ekosistemi koji su ostali u prašumskom obliku i koji se predmet mnogobrojnih izučavanja zbog svoje očuvanosti, retkosti i reliktnosti. Strogi prirodni rezervat „Zeleničje”, proglašen odmah nakon osnivanja Zavoda je upravo netaknuta bukova šuma sa lovor-višnjom.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Izbor za najlepši vrt Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aleksanian)

Svi građani koji su svoje domove i balkone ukrasili prekrasnim cvećem i biljkama moći će da učestvuju u gradskom foto-konkursu u Beču.

Foto-ilustracija: Unsplash (Simone Baldo)

Ljubitelji biljaka i cveća u austrijskoj prestonici se od 1. maja zaista posvećuju svojim vrtovima. Tada, naime, počinje fotografski konkurs „Rascvetani dom“, koji već dvanaesti put zaredom organizuje Grad Beč. U sklopu njega ove godine će se pod geslom „Balkoni u cvatu!“ ponovo birati najlepše privatne zelene oaze u Beču.

Stoga je članica gradske uprave za stanogradnju i prava žena, Katrin Gal, pozvala sve zainteresovane građanke i građane da do 23. avgusta 2020. na internet stranicama ovog konkursa objave najlepše fotografije svojih šarolikih vrtova. Nakon toga će stručan žiri odabrati ovogodišnje pobednice i pobednike koje očekuju razne novčane nagrade kao i korisna literatura o sadnji cveća i biljaka.

S obzirom na trenutnu pandemiju koronavirusa u fokusu će ovaj put – uz dvorišta kao i vrtove na balkonima i terasama – biti i takozvani indoor vrtovi. To podrazumeva odabir najlepših sobnih biljaka, odnosno najkreativnijih „kuhinjskih“ vrtova unutar vlastita četiri zida. Zahvaljujući toj novoj kategoriji u konkursu će moći da učestvuju i svi oni koji su uprkos nedostatku balkona ili terase u svojim domovima uspeli da stvore jedinstvene biljne i cvetne kreacije.

A sve vrtlarice i vrtlari − kao i oni koji to tek žele postati − zasigurno će pronaći inspiraciju u galeriji s fotografijama iz prethodnih godina ovog konkursa kao i na Instagram stranici. Jer u ovim teškim vremenima je jedan od najboljih načina za opuštanje upravo vrtlarenje.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Savesni konzumerizam (ne)će spasiti (modni) svet

Foto-ilustracija: Unsplash (Cam Morin)

Poznati švedski brend H&M uporno radi na tome da bude jedan od vodećih klimatski savesnih brendova u svetu mode i u čak 4.473 prodavnice, koliko ih ima širom sveta, ponosno ističe etiketu sa natpisom Svest (Conscious).

Foto/ilustracija: Unsplash (Psk Slayer)

Modno carstvo H&M-a ima čitav niz programa zasnovanih na održivosti i ponovnoj upotrebi, podstičući kupce na recikliranje, ali i kupovinu komada napravljenih od recikliranih materijala. Na godišnjem nivou objavljuju izveštaje s početkom od 2002. godine, kada je i pokrenuta kolekcija Svest, u kojoj je koriščen organski pamuk i reciklirani materijali. Godine 2012. pokrenuli su program za reciklažu, omogućavajući kupcima da razmenjuju neželjenu odeću za vaučere sa popustima.

Sada su napravili još jedan veliki korak unapred. Naime, H&M grupa je objavila da im je plan da svu odeću proizvode od recikliranog održivog materijala do 2030. godine. Takođe, u toku je testiranje sistema iznajmljivanja odeće u Stokholmu.

Veliki problem i sastavni deo savremene modne industrije jeste stvaranje ogromnih količina otpada. U izveštaju fondacije Elen Mek Artur, navodi se da modna industrija svake sekunde spali ili šalje na deponiju jedan kamion smeća.

Pritom, deo smeća u najvećoj meri čini jeftinija odeća.

Upravo zato se kompanija H&M toliko posvećuje ovim pitanjima. Kada se uzme u obzir da se prema procenama očekuje da će do 2040. svetska populacija dostići neverovatan broj od 9 milijardi, jasno je da će odeća, čak i bukvalno, preplaviti planetu.

Svetska modna industrija prema aktuelnim proračunima proizvodi skoro 4 milijarde metričkih tona gasova sa efektom staklene bašte, ili 8,1 odsto ukupne svetske količine. Proračun obuhvata analizu sedam životnih faza odeće, odnosno od stvaranja vlakana (na primer, uzgoj pamuka) do prodaje, uključujući i proizvodnju i transport, ali i pranje.

Iako često deluje nejasno na koji način pojedinačne kupovine mogu imati veliki uticaj na prirodu, primeri dati pomoću osnovnih odevnih komada mogu pomoći u razjašnjenju. Obično se navodi kako se tokom procesa izrade jedne obične pamučne majice emituje oko 5 kilograma ugljen-dioksida, što je gotovo jednako količini proizvedenoj tokom 20 kilometara vožnje automobilom. Pored toga, potroši se oko 1.750 litara vode.

Proizvodnja jednog para farmerki je još skuplja – troši se oko 3.000 litara vode i emituje oko 20 kilograma ugljen-dioksida, koliko i tokom vožnje automobilom na nešto manje od 50 kilometara.  Prema analizama iz 2017. godine modna industrija je potrošila oko 79 milijardi kubnih metara vode, dovoljno za 32 olimpijska bazena. Bojazan je da će potrošnja vode unutar modne industrije biti duplirana do 2030. Izgleda je to razlog zašto ogroman broj ljudi u delovima sveta gde se uzgaja pamuk, najviše u Kini i Indiji, ima problem sa nedostatkom vode.

Za isušivanje jednog od nekadašnja četiri najveća slatkovodna jezera Aralnog mora smatra se da je dobrim delom odgovoran i uzgoj pamuka.

Pranje odeće dodatno doprinosi zagađenju, naročito kad je reč o sintetičkim materijalima, čija se vlakna pranjem razgrađuju u mikroplastiku i naposletku stižu do okeana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lauren Fleischmann)

Mnogi su zamerali kompaniji H&M što potrošačima ne pruža informaciju o količinu recikliranog materijala, te će i to biti dodato u budućnosti. Prema poslednjim izveštajima o održivosti, više od 50 odsto činila je odeća koja se ponovo upotrebljavala, reciklirano je 35 do 45 odsto odevnih komada, koji su zatim “pretvoreni” u proizvode poput krpa za čišćenje ili izolacioni materijal ili oformljeni kao nova tekstilna vlakna. Od 3 do 7 odsto koje nije bilo moguće reciklirati, sagorelo je za proizvodnju energije, a 0 odsto je završilo na deponiji, što se smatra priličnim uspehom.

Ipak, još uvek se postavlja pitanje na koji način će se napraviti balans između cene proizvoda, koja u korak sa održivošću ide nekad i van domašaja većine kupaca. Mnogi ipak smatraju da taj problem u većem delu jeste na potrošačima, odnosno da je možda bolje prilikom kupovine voditi se principom “Manje je više” te kupovati manje, iako nešto skuplje, ali kvalitetnije i dugotrajnije, jednom rečju – savesnije.

Svakako, ono što se uvek naglašava jeste da masovna proizvodnja garderobe koju nameću mnoge modne kompanije podstiče prekomerni otpad jer je ta odeća uglavnom za jednokratnu upotrebu.

Kada je reč o reciklaži u okviru modne industrije, stručnjaci tvrde da je glavni izazov nedostatak neophodne infrastrukture za reciklažu tekstila. Pomoću sadašnje tehnologije moguće je reciklirati tek manje od 1 odsto u novu garderobu.

Jelena Cvetić

Cene polovnih automobila u Srbiji uglavnom nepromenjene

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Ansley)

Epidemija koronavirusa i uvođenje vanrednog stanja nisu značajno uticali na cene polovnih automobila u Srbiji, odnosno na prodavce da ih koriguju, pokazala je analiza sajta polovniautomobili.com.

Foto-ilustracija: Unsplash (Parker Gibbs)

Analiza je obuhvatila 117.000 jedinstvenih oglasa fizičkih lica i trgovaca, koliko ih je ukupno bilo na sajtu Polovni automobili u periodu od 16. marta, kada je uvedeno vanredno stanje, do 16. aprila. Analiza je pokazala da je u periodu od mesec dana pre i nakon početka vanrednog stanja gotovo identičan procenat onih koji su odlučili da posle oglašene prodaje dodatno spuste ili podignu prvobitnu cenu automobila.

U periodu od 16. marta do 16. aprila, na sajtu Polovni automobili bilo je oko 117.000 jedinstvenih oglasa, a cena je u proseku za 7 odsto spuštena kod njih 15.923, odnosno kod 14 odsto.

U istom periodu kod 4.962 oglasa (4 odsto) cena je povećana u proseku za 10 odsto.

Kada se to uporedi sa periodom pre uvođenja vanrednog stanja, od 14. februara do 15. marta, tada je kod 15 odsto oglasa cena naknadno spuštena i to u proseku za 6 odsto, dok je kod 4 odsto oglasa iz tog perioda cena uvećana i to u proseku za 9 odsto.

“Ovi podaci nam govore da novonastala situacija nije značajno uticala na one koji prodaju automobil da koriguju, odnosno da spuste ili povećaju cene svojih polovnih automobila”, navodi se na sajtu.

Kakva su očekivanja kupaca

Sajt je sproveo u prvoj polovni aprila među svojim registrovanim korisnicima anketu o uticaju epidemije koronavirusa na tržište automobila.

Kada je reč o cenama, velika većina anketiranih smatra da cene automobila neće pasti ili će taj pad biti privremen, odnosno da će se cene vratiti na prethodni nivo nakon ukidanja vanrednog stanja.

Takođe, samo 13,7 odsto anketiranih navelo je da je definitivno odustalo od kupovine, dok je čak dve trećine reklo da je kupovinu odložilo i to: 44 odsto da je kupovinu odložilo dok sve ovo ne prođe, 22,1 odsto da je kupovinu odložilo, ali da će ako se pojavi dobra prilika ipak kupiti automobil.

Da nisu odustali od kupovine automobila reklo je 19 odsto anektiranih.

Izvor: RTS