Home Blog Page 720

Užičanin počistio nered u parku koji su napravili njegovi sugrađani

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Posle ukidanja vanrednog stanja u Užicu, veliki broj građana odlučilo je da provede neko vreme napolju. Najviše mladih okupilo se u gradskom parku.

Stanovništvo se požalilo na veliki nered i otpad koji je ostao nakon što su se grupe omladine okupile u parku, provodeći vreme u druženju. Za sobom su ostavili plastične flaše i limenke, koje su svima zasmetale.

Ipak, jedan mladić je rešio da sam očisti čitav park.

Mladi Užičanin Uroš Ješić sredio je ostavljeni nered i očistio park za nešto više od pola sata. Smatra da je svako to trebao da učini i jedina želja mu je bila da se o njegovom rodnom gradu ne širi ružna slika.

Jelena Cvetić

Pčelinji otrov štiti od koronavirusa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anggi Nurjaman)

Prema podacima Centra za praćenje koronavirusa na čuvenom Univerzitetu Džon Hopkins (Baltimor, SAD), dana 15. aprila, broj potvrđenih slučajeva obolelih od KOVID-19 u svetu premašio je dva miliona, dok je sada već više od četiri miliona ljudi zaraženo virusom. Nekoliko lekara istraživača iz Kine (Vei Yeng, Fu-liang Hu, Sjao-feng Sju) pokušalo je da odgovori na pitanje iz naslova, te da ispita potencijalnu preventivnu i terapijsku primenu pčelinjeg otrova kod infekcija izazvanih novim koronavirusom SARS-CoV-2.

Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline)

Naime, ovi lekari su sa nama podelili jedno otkriće. U Hubei provinciji, epicentru KOVID-19 u Kini, lokalno udruženje pčelara sprovelo je specifično istraživanje među pčelarima. Od 23. februara do 8. marta anketirano je ukupno 5115 pčelara, uključujući 723 u Vuhanu, gradu koji je bio epicentar epidemije u provinciji Hubei. Nijedan anketirani pčelar nije razvio simptome povezane sa KOVID-19, niti je bili ko od njih imao neki zdravstveni problem u tom periodu. Nakon toga, anketirano je petoro apiterapeuta u Vuhanu, i praćen je 121 pacijent njihove Klinike za apiterapiju u Vuhanu. Ovi pacijenti su bili na apitoksinoterapiji (terapija pčelinjim otrovom – ubodi pčela) od oktobra 2019. godine do decembra 2019. godine, ali i sami apiterapeuti su na sebi primenjivali istu terapiju, jer im je to godinama sastavni deo sopstvene zdravstvene nege.

Bez ikakve zaštitne opreme, dvoje od petoro apiterapeuta bilo je izloženo sumnjivim slučajevima KOVID-19, a drugi su bili izloženi potvrđenim slučajevima virusa (u kontaktu sa obolelim pacijentima), i niko od njih na kraju nije bio zaražen niti je pokazao simptome bolesti. Nijedan od 121 pacijenta nije bio zaražen virusom SARS-CoV-2, a troje od njih su imali bliski i neposredni kontakt sa članovima najbliže porodice kojima je potvrđena infekcija novim korona virusom SARS-CoV-2.

Moglo bi se se pretpostaviti da su pčelari manje izloženi novom koronavirusu, jer mnogi žive u manje naseljenim ruralnim područjima, ali pet pomenutih apiterapeuta i njihovi pacijenti žive u Vuhanu, gusto naseljenom gradu sa više miliona stanovnika.

Kao što je poznato, ubod pčele može izazvati alergijske reakcije, čak i one ozbiljne koje mogu dovesti do smrtnog ishoda zbog prekomernog odgovora imunološkog sistema čoveka. Pčelinji otrov može uticati na taj isti imunološki sistem čoveka na više načina, između ostalog i tako što pojačava diferencijaciju regulatornih T ćelija, koje igraju važnu ulogu u kontroli SARS-CoV-2 infekcije.

Da li stimulacija imunološkog sistema uzrokovana pčelinjim otrovom smanjuje osetljivost organizma na SARS-CoV-2? Da bi se došlo do odgovora, smatra se da su potrebni eksperimenti na životinjama. Majmuni bi mogli biti pogodni za ovo istraživanje. Majmuni se mogu podeliti u dve eksperimentalne grupe, i to majmuni iste vrste i istog uzrasta. Jedna grupa bi mogla biti tretirana pčelinjim otrovom svakodnevnim ubodima pčela, dok druga grupa ne bi bila podvrgnuta takvom tretmanu. Zatim bi majmuni i iz jedne i iz druge grupe mogli da se odgajaju u istom okruženju, kontaminiranom novim korona virusom SARS-CoV-2, a onda bi bila vršena testiranja na infekciju pomenutim virusom.

Ideja lekara koji su došli do nekih saznanja i podelili ih s nama jeste da ovim motiviše naučnike istraživače da u odgovarajućim uslovima testiraju ovu pretpostavku. U nedostatku vakcine protiv novog korona virusa, pčelinji otrov bi mogao da pruži nadu da će se čovečanstvo uspešno izboriti sa novom bolešću nazvanom KOVID-19.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Za projekat procene smanjenja rizika od katastrofa u Hrvatskoj osigurano 17,5 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Sporazum o dodeli bespovratnih sredstava za projekat “Multisensor aerodromske fotografije Republike Hrvatske u svrhu procene rizika od katastrofe” potpisali su ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. dr Zoran Đuroković i generalni direktor Državne geodetske uprave dr Damir Šantek. Potpisivanju ugovora u ime partnera na projektu prisustvovali su delegati Grada Zagreba, dr sc. Pavle Kalinić, šef Kancelarije za upravljanje u hitnim situacijama, Jasna Jezerčić Cvitković, upravnica Gradske kanelarije za katastar i geodetske poslove i Mirjana Zubak, upravnica Kancelarije za programe i projekte Evropske unije i dekanka Geodetskog fakulteta doc. dr sc. Almin Japo. Ukupna vrednost projekta je 135.045.851,70 kuna (17,5 miliona evra). Iz nepovratnih sredstava Evropske unije iz operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Sufinansiraće se 85 odsto opravdanih troškova, odnosno 114.788.973,93 kuna (gotovo 15 miliona evra). Preostalih 20.256.877,77 kuna (2,6 miliona evra) osiguraće Državna geodetska uprava, Grad Zagreb i Hrvatske vode.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Cilj projekta je osigurati homogene baze zasnovane na prostornim podacima odgovarajuće kvalitete, koji će poslužiti kao osnova za modeliranje i procenu rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, po prvi put će se razviti jedinstvene specifikacije na nivou cele Republike Hrvatske za snimanje LiDAR-om, s posebnim naglaskom na ispunjavanje potreba kao što su pravovremenost, pouzdanost i geometrijska i prostorna tačnost podataka u modelu.

„Multisenzorno snimanje iz vazduha pomoću LiDAR tehnologije prvi put će snimiti čitavu teritoriju Republike Hrvatske, tako da će snimanje biti mnogo obimnije nego u prethodnim tehnologijama. To će nam omogućiti da utvrdimo rizične tačke na području Republike Hrvatske u vezi s potencijalnim problemom poplava, ali i na području Grada Zagreba u pogledu otpornosti pojedinih objekata na zemljotrese “- istaknula je ministrica okoliša i energetike dr sc. Tomislav Ćorić. Generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković naglasio je da su kvalitetni supstrati osnova za svaki projekat.

“Do sada nismo imali taj nivo preciznosti, tačnosti digitalnih modela terena. Zahvaljujući ovom projektu imaćemo mnogo preciznije modele, moći ćemo bolje predvideti visinu vodenih talasa, uspostaviti liniju odbrane od poplava na vreme i ovi podaci moći će da se koriste za bolji dizajn, jer je svaki projekat zasnovan na dobroj osnovi“, rekao je Đuroković. Direktor Državne geodetske uprave dr sc. Damir Šantek najavio je da će institucija razviti digitalni model reljefa visoke tačnosti od 10 cm na osnovu podataka laserskog skeniranja iz vazduha u okviru ovog projekta.

“Rezultati projekta moći će se koristiti u različitim oblastima i aktivnostima, a projekat će značajno doprineti poboljšanju kvaliteta i pravovremenosti službenih državnih karata i geoprostornih sistema podataka Državne geodetske uprave”, rekao je direktor Santek.

Projekat uključuje istraživanje celokupne teritorije Hrvatske vazdušnom fotogrametrijom i LiDAR (detekcija svetlosti i dometom) metodom, koridorski pregled svih nasipa dugačkih oko 4.100 km, hiperspektralni i termički pregled poplavnih odbrambenih nasipa na koridorima reka Kupe, Save, Drave i Dunava, 1.350 km i analiza i obrada prikupljenih podataka. Tako će se uspostaviti baze podataka i VEB GIS portal za podatke o snimanju multisenzora Republike Hrvatske. Osim toga, ovim projektom će se uspostaviti i opremiti Centar za analizu i obradu podataka multisenzorskog vazdušnog snimanja na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a za grad Zagreb biće utvrđen specifičan seizmički rizik, odnosno pripremiće se karte rizika od zemljotresa. Planirani završetak projekta je 2023. godine.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Organizacije za zaštitu prirode predlažu vlasti kako da ubrza prelazak na klimatski neutralnu privredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Emma Simpson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Leigh Cooper)

Smislena, dosledna i stalna primena principa transparentnosti i dobrog upravljanja važna je u ovim izazovnim vremenima kako se ne bi narušili temelji demokratskog društva – ljudska prava, vladavina prava i demokratsko odlučivanje. Ovo je poruka koju je WWF, zajedno sa partnerskim organizacijama, prošle nedelje uputio predsedniku Republike i predsednicama Vlade i Skupštine Srbije.

Organizacije razumeju da donosioci odluka rade u teškim uslovima koji su uzrokovani SARS-CoV-2 virusom, ali ipak pozivaju vlast da odloži svako donošenje odluka koje nije neposredno relevantno za zdravlje i sigurnost ljudi, a za koje nije moguće osigurati transparentnost i učešće zainteresovane javnosti.

U pismu upućenom Vladi, Skupštini i Predsedniku, organizacije – WWF, Beogradska otvorena škola, Alternativa za bezbedne hemikalije (Alhem), Mreža za klimatske akcije (CAN Europe), Centar za unapređenje životne sredine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Inženjeri zaštite životne sredine, Udruženje Jedan stepen Srbija i Mladi istraživači Srbije, predlažu nekoliko pristupa koji će pomoći Srbiji da ubrza proces prelaska na klimatski neutralnu privredu, koja štiti i obnavlja naš prirodni svet, čuva naše zdravlje i ne stvara otpad – na pravičan i pravedan način koji ne isključuje niti jednog člana društva.

Organizacije smatraju da je neophodno:

  • Podržati i ojačati primenu i finansiranje postojećih ekoloških standarda i politika za suzbijanje klimatske krize, gubitka biološke raznovrsnosti i zagađenja životne sredine;
  • Uložiti u podizanje svesti i obrazovanje o ljudskim pravima, održivom razvoju i očuvanju prirode, jačajući naše društvo kako bi se suočilo s budućim izazovima;
  • Obezbediti raspodelu podsticajnih sredstava i državne pomoći u skladu sa Evropskim zelenim planom i Pariskim sporazumom, kako bi se reforma naše privrede usmerila prema održivosti;
  • Pokrenuti velike održive inicijative u skladu sa javnim interesom;
  • Pružiti podršku (lokalnim) organizacijama civilnog društva.

Pismo možete preuzeti ovde.

Izvor: WWF Adria

Istorijski pad potražnje za energijom uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)

Pandemija KOVID-19 izazvala je najveći šok za globalni energetski sistem kakav nije zabeležen tokom proteklih sedam decenija, a ovogodišnji pad potražnje za energijom trebao bi da umanji uticaj finansijske krize iz 2008. godine i rezultira rekordnim godišnjim padom emisija ugljen-dioksida od gotovo 8 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)

Međunarodna agencija za energiju (IEA) je prošlog ponedeljka objavila svoj najnoviji izveštaj “Global Energy Review” i iznela predviđanja za 2020. godinu, uzimajući u obzir ekonomsku krizu uzrokovanu globalnom pandemijom KOVID-19. Naime, očekuje se da će potrošnja energije doživeti istorijski pad od 6 odsto u odnosu na 2019. godinu, uz istovremeno povećanje obnovljivih izvora energije za gotovo 1 odsto. Promene u korišćenju električne energije tokom sprovođenja mera ograničenja kretanja i karantina rezultirale su značajnim padom ukupne potražnje za električnom energijom, a nivo potrošnje radnim danima bio je na nedeljnim nivooima.

Uticaj krize na potražnju za energijom uveliko zavisi od trajanja i sprovođenja strogih mera suzbijanja širenja virusa. Na primer, IEA je temeljem nivoa potrošnje zabeleženih početkom aprila utvrdila da svaki mesec globalnog zastoja u svetu smanjuje godišnju globalnu potražnju za energijom za oko 1,5 odsto. Najrigoroznije mere su tako smanjile potražnju za električnom energijom za 20 odsto, pa bi se potražnja za električnom energijom u 2020. godini trebala smanjiti za 5 odsto u odnosu na prošlu godinu, što je u apsolutnim brojkama svakako najveći pad još od Velike depresije 1929. godine.

Crna godina za energetiku, ali zelena za obnovljive izvore?

Prema izvorima energije, IEA predviđa dramatičan pad potražnje za naftom (9 odsto), što je već objavljeno u ranijem izveštaju “April Oil Market Report”, kao i ugljenik (8 odsto). Potrošnja gasa je stabilnija, ali se predviđa i njegov pad za 5 odsto. Zbog toga se očekuje da će se emisije CO2 u 2020. godini smanjiti za 8 odsto, što je takođe najveći pad u istoriji – gotovo šest puta veći od prethodnog rekordnog pada od 400 miliona tona u 2009. godini, čime će se emisije vratiti na nivou iz 2010. godine. Nuklearna energija se pokazala „otpornijom“ na pandemiju jer ima prioritetni pristup mrežama u odnosu na termoelektrane. No ipak, IEA u ovoj godini predviđa i pad potrošnje nuklearne energije i to za nešto više od 2 odsto.

Unatoč krizi, obnovljivi izvori energije zadržavaju svoj rast

Foto-ilustracija: Pixabay

S druge strane, obnovljivi izvori energije trebali bi zadržati svoj rast zahvaljujući dovršetku novih projekata krajem 2019. i početkom 2020. godine. Njihov porast od 1,5 odsto u prvom tromesečju 2020. godine trebao bi se na celogodišnjem nivou spustiti na nešto ispod 1 odsto, i to zahvaljujući prioritetnom pristupu mrežama i niskim operativnim troškovima. Tri glavna razloga za to su: prvo, kad se jednom instaliraju, obnovljivi izvori energije često proizvode jeftiniju električnu energiju od klasičnih elektrana. Zatim, s ciljem potpore energetskoj tranziciji, mnogi regulatori obnovljivim izvorima energije daju prioritet u pristupu mrežama. Konačno, zahvaljujući posebno izraženoj snazi vetra i sunca u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama početkom 2020, generalno je proizvedeno više energije iz obnovljivih izvora.

Zbog svega navedenog, udeo obnovljivih izvora energije u globalnom snabdevanju električnom energijom trebao bi u 2020. godini dostići 30 odsto u poređenju s 26 odsto prošle godine. Međutim, kako svetski proizvođači opreme obnovljivih izvora energije usporavaju proizvodnju to će tokom godine uticati na smanjenje rasta instalirane snage obnovljive energije. „Još je prerano za utvrđivanje dugoročnih uticaja krize, ali energetski sektor će iz nje izaći potpuno drugačiji“, zaključio je Fatih Birol, direktor IEA-e.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U toku je takmičenje s fokusom na održiviju poljoprivredu i proizvodnju hrane

Foto-ilustracija: Pixabay

Ove godine će se po prvi put u Srbiji održati RIS Innovation Prizes takmičenje u organizaciji Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju u oblasti hrane (EIT Food) i Startita.

Foto-ilustracija: Pixabay

RIS Innovation Prizes jedno je od najvećih takmičenja startapova u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Jugoistočnoj Evropi s ciljem da podrži startapove i preduzetnike u ranoj fazi koji mogu doprineti transformaciji našeg sistema hrane, čineći je zdravijom, održivijom i pouzdanijom.

Za RIS Innovation Prizes se možete prijaviti putem ovog linka, a prijave su otvorene do 24. maja.

Saznajte više OVDE.

Izvor: Startit

Otkud sve više flamingosa u Albaniji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Cheng)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erick Su)

Zabrana kretanja radi suzbijanja novog koronavirusa možda se nije svidela mnogim ljudima u Albaniji, ali jeste flamingosima, i drugim pticama, čiji je broj znatno porastao u jednoj laguni pored Jadranskog mora.

Lokalni zvaničnici i stanovnici navode da sada ima i do 3.000 flamingosa u laguni Narta, važnom staništu vodenih ptica, gde su se vratili posle dugog odsustva.

Promatrači ptica su ovog proleća takođe primetili više pelikana, čaplji i drugih vrsta u laguni od 28 kvadratnih kilometara, 145 kilometara od Tirane.

Smanjena aktivnost ljudi zbog zabrana tokom pandemije koronavirusa objašnjenje je za dolazak ptica u lagunu, smatra regionalni stručnjak za biodiverzitet Nedžip Hisolokaj.

Hisolokaj navodi da je ptica flamingo “veoma nežna vrsta” i da im prija kada u njihovoj blizini nema ni vozila ni ljudi.

“Našli su hranu i mir, i to je verovatno pomoglo da im se poveća brojnost”, kazao je Hisolokaj.

Izvor: Zelena Srbija

Negativna posledica vraćanja kineske privrede u pogon – zagađenje vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Adi Constantin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hanny Naibaho)

Kineska ekonomija polako staje na noge posle izlaska iz pandemije, kako prenosi Nova ekonomija, što je jedna od najboljih vesti ove nedelje u Kini. Međutim, u isto vreme se pojavljuju satelitski snimci koji pokazuju da se uporedo sa tim vraća i zagađenje vazduha koje je i pre pandemije bilo veliki problem, javljaju Južnokineske jutarnje novosti.

U poslednjih par meseci, usled karantina i obustavljanja rada fabrika, kvalitet vazduha u Kini se drastično poboljšao.

Nivo azot-dioksida u vazduhu je opao tokom perioda karantina na 150 mikromola po kvadratnom metru (umol/m2) i bio je na tom nivou do kraja marta. Ali nakog ukidanja karantina i nastavka rada fabrika, nivo azot-dioksida je skočio na 300 umol/m2 već u aprilu.

Iako je pandemija koronavirusa u tim oblastima gotova, neki građani navode da će zbog zagađenja vazduha nastaviti da nose maske.

Nadležni u oblasti o prevencije zagađivanja vazduha upozoravaju ostale delove sveta da će, ako ne budu pazili, da naprave istu grešku kao Kina.

Uprkos smogu, povećani broj biznisa koju su krenuli da rade daju nadu da će se ekonomija ubrzo oporaviti nakon udarca koji je primila tokom pandemije. Najveći udarac su pretpeli tržni centri, prodavnice, restorani i hoteli.

U Šangaju je vlast objavila dvomesečni šoping festival kako bi podstakla građane da kupuju. Ishod je bio pozitivan, što se da videti po tome što je u prvih 24 časa festivala zarađeno 15,6 milijardi juana (2,2 milijarde dolara). Kombinovana onlajn i oflajn kupovina ukupno su zaradili 2,3 milijarde dolara.

Izvor: Nova ekonomija

Na Avali će se graditi dve pasarele za životinje zarad njihovog očuvanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

U okviru realizacije projekta „URBforDAN”, predviđena je izgradnja dve pasarele za prelazak životinja na Avali, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Jedna pasarela će biti pozicionirana kod azila za pse, uz Kragujevački put, a druga u blizini Kraljeve česme, kako bi životinje lakše dolazile do hrane.

Prelaz za divlje životinje (ekodukt) je specijalizovan objekat i alternativan prelaz preko velikih putnih i drugih saobraćajnica ili ispod njih, u predelima zaštićene prirode.

Izgradnja dve pasarele za prelazak životnja na Avali trebala bi da posluži kao primer i motivacija da se širom Srbije realizuju slične ideje koje će doprineti zaštiti i opstanku brojnih životinjskih vrsta na našim prostorima.

Izvor: Grad Beograd

Češka želi da obezbedi veću energetsku nezavisnost pomoću nuklearnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Trebalo bi da budemo energetski nezavisni, uz istovremeni fokus na odbacivanje uglja i ciljeve Evropske unije vezane za ugljeničnu neutralnost”, istakao je nedavno češki ministar industrije, trgovine i saobraćaja Karel Havliček. Njegova zemlja kao tačku pomirenja navedene dve težnje vidi nuklearnu energiju, te nastavlja implementaciju projekta izgradnje nuklearke u selu Dukovani. Vođa projekta je grupa ČEZ.

Iz postojeće nuklearne elektrane u tom mestu, snage 510 MW, Češka se snabdeva od polovine osamdesetih godina prošlog veka, i to u količini od oko 14 TWh električne energije godišnje.

Životni vek postrojenja na nuklearnu energiju u ovoj srednjeevropskoj zemlji ističe između 2035. i 2037. godine, pa vlasti žele da zamene trenutne kapacitete novim elektranama.

Česi se nadaju da će se nuklearna energija pokazati kao rešenje koje će, pored nultih emisija štetnih gasova, obezbediti i stabilnost i ekonomsku isplativost.

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, Češka više od polovine električne energije (51 odsto) iz domaće proizvodnje dobija sagorevanjem uglja, dok ukupno šest nuklearnih reaktora generiše 34,5 odsto.

Prag najavljuje da će svoje planove na polju nuklearne energije “gurati” čak i ukoliko se javi suprotstavljanje Evropske unije. Dve komšijske zemlje, Nemačka i Austrija, se na ideološkim osnovama protive njenom korišćenju.

Jelena Kozbašić

Udruženje Sunce iz Splita poklanja članstvo u programu „Dalmatia Green“

Foto: Ekovjesnik
Foto: Ekovjesnik

Tokom trajanja mera za sprečavanje širenja pandemije koronavirusa, udruženje za prirodu, životnu sredinu i održivi razvoj Sunce iz Splita u sklopu programa „Dalmatia Green“ privatnim iznajmljivačima nudi besplatno sertifikovanje turističkog objekta, kao i članstvo u programu, izveštava Ekovjesnik.

Programom se podstiče boravak turista u ekološki odgovornim i održivim smeštajnim objektima, promoviše lokalna i organska hrana, unikatni suveniri, održive aktivnosti, odgovoran način putovanja i posećivanje jedinstvenih lokaliteta u Dalmaciji.

Akcija onlajn sertifikovanja za članstvo u programu počela je 16. aprila i traje do 1. juna 2020. godine, a pokrenuta je iz više razloga. „Ozelenjavanjem“ poslovanja što većeg broja turističkih objekata doprinosi se usmjeravanju dalmatinskog turizma prema održivosti i smanjuje negativan pritisak na okruženje. Osim što ima pozitivan uticaj na životnu sredinu, „zeleni“ način poslovanja omogućuje uštede vode i energije. Takođe, svako od nas može dati svoj doprinos ublažavanju pritisaka na životnu sredinu i očuvanju prirodnih resursa.

Ova kriza otvara nove prilike i podstiče dugoročniji razvoj održivog turizma. Program „Dalmatia Green“ je jedan od alata koji privatnim iznajmljivačima nudi alternativu kako bi njihova primanja postala održivija i stalnija, bez posledica na prirodu i životnu sredinu, te u skladu s načelima cirkularne ekonomije.

Više informacija o programu potražite OVDE.

Izvor: Ekovjesnik

Upravljanje medicinskim otpadom u toku pandemije – kako da sačuvamo živote i životnu sredinu

Foto: Executive Group

Pandemija koronavirusa stavila je na ispit spremnosti različite sektore društva, na čelu sa zdravstvenim sistemom. On se našao pod najvećim opterećenjem zbog naglog povećanja broja pacijenata i nedostatka adekvatne terapije, ali i zbog velikog rizika po same zdravstvene radnike. Obavezne mere predostrožnosti, koje podrazumevaju upotrebu zaštitne opreme i čestu i temeljnu dezinfekciju, kao i učestalost primene terapija za inficirane osobe, doveli su do naglog povećanja medicinskog otpada. Ukoliko se medicinskim otpadom ne upravlja na odgovarajući način, ovakva situacija može da predstavlja veliki rizik po životnu sredinu, ali i po zdravlje osoba uključenih u sektor upravljanja otpadom.

Foto: Executive Group

Uloga ovog sektora u sprečavanju daljeg širenja infekcije je od neizmernog značaja, budući da je u njegovoj nadležnosti bezbedno odlaganje medicinskog otpada koji je bio izložen virusu. Tako su se lokalne samouprave i zaposleni u ovoj delatnosti suočili sa novim izazovima koji zahtevaju hitan odgovor.

„Osim nedostatka radnika, što je hroničan problem ovog sektora, usled novonastale situacije javno-komunalna preduzeća i lokalne samouprave suočavaju se i sa nedostatkom profesionalaca stručnih u postupanju sa medicinskim otpadom, kao i sa nedostatkom adekvatne opreme, poput vozila, zaštitne opreme i specijalnih kanti za medicinski otpad,“ upozorila je Marija Bogdanović, vođa projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)“ koji u sklopu Nemačke razvojne saradnje sprovodi GIZ.

Ona je naglasila i to da se u Srbiji na odgovarajući način tretira samo medicinski otpad iz zdravstvenih ustanova, dok onaj koji se nađe u kućnom otpadu, uglavnom netretiran, završi na deponiji. Odvajanje ove vrste otpada, kog usled epidemije nastaje sve više, nedovoljno je organizovano. Osim toga, ni građani ni radnici u sektoru upravljanja otpadom nisu dovoljno obučeni kako da rukuju ovom specifičnom vrstom otpada.

Važnost teme upravljanja medicinskim otpadom prepoznala je i Privredna komora Srbije (PKS), pa je pokrenula platformu Eco Corner, kao odgovor na pandemiju i potencijalni rizik u kom su se našli javno zdravstvo i komunalni radnici, usled povećanih količina medicinskog otpada.

„Privredna komora Srbije je proaktivno reagovala i pokrenula nacionalnu platformu za dijalog o životnoj sredini u vreme pandemije. Preko 100 učesnika (stručnjaci, univerzitet, instituti, kompanije, poslovna udruženja), nedeljno „proizvode“ preporuke i zagovaraju prakse postupanja sa komunalnim otpadom, a posebno medicinskim“, izjavio je Siniša Mitrović, rukovodilac Službe za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije. On je naglasio i da PKS svakodnevno sa Ministarstvom zaštite životne sredine koordinira održiva rešenja za upravljanje medicinskim otpadom i da su u tom procesu uočili određene slabe tačke.

„Ministarstvo je izdalo i obavezujuće Uputstvo za postupanje sa medicinskim otpadom. Srbija mora da uz pomoć fondova i privatnog kapitala ubrzano podiže infrastrukturu za tretman opasnog otpada. To mora postati deo nacionalne bezbednosti i odgovora na budućnost i izazove klimatske krize i mogućih pandemija,“ dodao je Mitrović.

On je upozorio da sada plaćamo cenu što već 20 godina odlažemo primarnu selekciju otpada. „Medicinski otpad je pomešan sa komunalnim, tako je kontaminiran i ostatak komunalnog otpada, te kao takav završava na deponijama nezaštićen i otvoren za širenje infekcije. Deo lokalnih samouprava postavio je posebne kontejnere za odlaganje maski, rukavica i skafandera, ali nam nije poznato da li su ih odložili na deponiju bez tretmana ili ih prosledili ovlašćenim kompanijama. Važno je da kada sve ovo prođe, otvoreno analiziramo učinjeno, propuste i slabosti jer se u budućnost ne može nastaviti sa istim praksama i politikom.“ Uz predviđenu zakonsku regulativu, strateški finansijski okvir i nacionalni konsenzus, buduća rešenja trebalo bi da obuhvate mere kao što su prevencija, ekonomski instrumenti, ponovna upotreba otpada alatima cirkularne ekonomije i održive potrošnje, istakao je Mitrović.

Međunarodna asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom (ISWA) dalo je preporuke kako da sve zemlje pronađu adekvatno rešenje. Kako pravilno odlaganje medicinskog otpada podrazumeva nekoliko koraka u različitim situacijama, važno je da se prate detaljne instrukcije nadležnih institucija. Tako je ISWA kreirala seriju dokumenata na temu upravljanja otpadom koja umnogome može da pomogne u razumevanju ove važne teme za očuvanje zdravlja i naše životne sredine. Asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom Srbije SeSWA članica je ove organizacije i formirala je posebne preporuke za odlaganje medicinskog otpada. Neke od najvažnijih podrazumevaju izbegavanje odlaganja medicinskog otpada na smetlišta, kao i da radnici na upravljanju otpadom i sakupljači otpada ne smeju doći u kontakt sa otpadom tokom odlaganja. Takođe, medicinski otpad ne bi smeo da se odlaže tokom redovnih aktivnosti na deponiji.

Foto: Executive Group

„Anketa sprovedena u 17 partnerskih opština uključenih u projekat DKTI pokazala je da i pored trenutne situacije JKP u lokalnim samoupravama pružaju neometanu uslugu odnošenja i odlaganja otpada. U najvećoj meri obezbeđena je zaštitna oprema za radnike. Međutim, lokalne samouprave nisu preduzele dodatne mere odvojenog sakupljanja medicinskog otpada koji nastaje u okviru mera zaštite zdravlja, niti imaju procene o njegovim količinama“, objasnila je rezultate Marija Bogdanović.

“Svetska pandemija uzrokovala je još teže uslove za naše komunalne radnike, ali i kolege iz neformalnog sektora. Ipak, moramo da primetimo da su komunalni radnici još jednom pokazali koliko su važan segment društva i koliko moramo još više voditi računa o ovom sektoru. Stalna komunikacija se nastavlja i u iščekivanju povoljnije situacije ona će biti nastavljena putem IT platformi. Fokus je na izradi preporuka i priručnika koji bi pomogli u pravilnom rešavanju otpada u uslovima svetske pandemije, na čemu radimo zajedno sa našim partnerima. Tako smo u saradnji sa projektom ‘Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)’ ova uputstva preveli i prosledili svim JKP u Srbiji“, rekao je Goran Vujić, izvršni direktor SeSWA.

Medicinski otpad predstavlja potencijalni izvor infekcije, stoga je neophodno da se bezbedno i na odgovarajući način sakupi, tretira i odloži. Pravilno reagovanje i planiranje je presudno, a naročito u kriznim vremenima i vanrednim situacijama. Mediji naveliko učestvuju u edukaciji jer mogu da dopru do najvećeg auditorijuma ali, isto tako su potrebni i eksperti na lokalu koji će pomoći zajednicama i jedinicama lokalne samouprave da se važno pitanje upravljanja medicinskim otpadom sprovodi u skladu sa najvišim standardima.

Projekat DKTI pruža podršku sektoru upravljanja otpadom, kroz saradnju sa Ministarstvom zaštite životne sredine, Privrednom komorom Srbije, profesionalnim organizacijama i lokalnim samoupravama, u vidu razmene znanja, razvoja politika i izrade strateških dokumenata.

Izvor: Executive Group

Koji je najzeleniji grad na svetu?

Foto: Regina Hügli
Foto: Regina Hügli

Konsultantska kuća Resonance Consultancy je u svom najnovijem izvještaju austrijsku prestonicu proglasila najzelenijim gradom za 2020. godinu. Odmah iza Beča u ovoj kategoriji su se pozicionirali Minhen, Berlin i Madrid.

U rangiranju najboljih upoređeno je 100 gradova širom sveta koji imaju više od milion stanovnika i ujedno najveći broj recenzija na platformi Tripadvisor.

Beč je u sveobuhvatnom poretku zauzeo 36. mesto, a prema rangiranju najzelenijih gradova prvo.

Ovo su neki od kriterijuma poretka zelenih gradova:

Beč je bodove osvojio na osnovu “inovativnih ideja u polju mobilnosti i javnih parkova”. Pored toga se istakao kao jedan od retkih gradova sa nacionalnim parkom u okviru grada, Donau-Auen. Prema poretku Resonance Consultancy, glavni grad Austrije predstavlja evropsko merilo lokalnog javnog prevoza. Gotovo polovina stanovništva poseduje godišnju kartu za javni prevoz i redovno je koristi.

“Odličan rezultat pokazuje da Beč u mnogim oblastima predstavlja uzor za druge metropole. Parkovi i zelene površine u gradu koji su dostupni stanovnicima čine upravo taj visoki kvalitet života. Kao pametan grad sa održivim idejama za mobilnost, energiju, život i rad, Beč je dobro opremljen za budućnost”, rekao je gradonačelnik Beča Majkl Ludvig.

Izvor: Eurocomm-PR

Da li će okean napajati domove u Australiji?

Foto-ilustracija: Unsplash (K. B.)

Većina energije koja se koristi za snabdevanje Australije potiče od uglja. Tek 17 odsto proizvodnje električne energije u 2017. godini i samo 6 odsto potrošnje u ovoj zemlji činila je obnovljiva energija. Razlog za ovakvom statistikom leži u tome što je Australija bogata ugljem, koji je i najjeftiniji resurs u zemlji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manuel Sardo)

Ipak, stvari se polako menjaju u korist čiste energije. Proizvodnja energije vetra povećana je za 20 odsto, a korišćenje energije sunca za 23 odsto. Pored toga, u svom nastojanju da se udalji od fosilnih goriva, Australija sad radi na tome da počne da se napaja pomoću plime.

Ovi projekti su još uvek pionirski, ali ono što se ističe kao najveća prednost ovog izvora energije jeste predvidljivost morskih struja, a time i plime i oseke.

Ipak, izgradnja turbina za plimu nije baš jeftina, te predstavlja veliki izazov. Projektovanje najveće svetske elektrane koja se napaja pomoću plime u Južnoj Koreji koštala je više od 300 miliona dolara.

Energija plime najviše privlači jer se čini gotovo beskonačnom, poput okeana. Ipak, neka istraživanja ukazuju na to da još nije provereno kako izgradnja plimskih istalacija može uticati na morski svet, a pored toga visoki troškovi ograničavaju njenu primenu širom sveta.

Uprkos svemu tome, australijska vlada investira u različite projekte ove vodene energije, kako bi se što pre zaključilo na koji način snaga okeana može pomoći u obogaćivanju energetskog miksa države.

Jelena Cvetić

Er Srbija od 18. maja ponovo leti

Foto-ilustracija: Unsplash (Blake Guidry)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović obišla je u petak, 8. maja, sa generalnim direktorom beogradskog aerodroma Fransoom Berizom radove na modernizaciji i proširenju Aerodroma “Nikola Tesla”.

Mihajlovićeva je ovom prilikom istakla da je to početak novog putovanja za beogradski aerodrom, te da je ponosna što koncesionar „Vansi“ realizuje dogovorene planove koji iznose 700 miliona evra investicija u narednih 25 godina.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Vrednost ovog projekta, kao i izgradnja novog kontrolnog tornja, iznose oko 60 miliona evra. Važno je da kažemo i da je ovo gradilište radilo sve vreme vanrednog stanja, što je od velikog značaja za naš privredni razvoj i dane koji slede”, rekla je ona.

Mihajlovićeva je podelila nekoliko dobrih vesti za građane Srbije.

“Od 18. maja ‘Er Srbija’ počinje da leti ka nekoliko destinacija. U pitanju su London, Frankfurt, Beč i Cirih. Kao što znate, dosta toga zavisi i od odluka izlaska i ulaska u zemlju, odluka drugih država i preporuka struke. Ali, mi se nadamo da će posle 18. maja biti još više redovnih linija”, rekla je ona.

Potpredsednica Mihajlović izrazila je i zadovoljstvo jer niko od zaposlenih na beogradskom i niškom aerodromu nije oboleo od koronavirusa, što pokazuje da su uprave vodile računa i pridržavale se mera.

Generalni direktor Aerodroma Beograd rekao je da će završetkom ovog projekta kapaciteti biti duplirani, jer će viti izgrađeno 11 novih gejtova.

,,Radovi na modernizaciji i proširenju Aerodroma „Nikola Tesla“ se od početka godine odvijaju bez većih prekida, i tokom vanrednog stanja uz poštovanje svih preporuka i bezbednosnih mera nadležnih. U ovom trenutku veliki radovi teku na nekoliko lokacija, uključujući proširenje fingerskog hodnika C, što će povećati kapacitet aerodroma, koji će postati komforniji i funkcionalniji za putnike i avio-kompanije. U toku su i radovi na proširenju platforme, kako bismo omogućili da se parkira veći broj aviona istovremeno. Procenjena vrednost ovih radova je skoro pet milijardi dinara. Želja nam je da u narednom periodu ponudimo još bolje iskustvo boravka za naše putnike i partnere, kao i da značajno unapredimo nivo usluge i ponude sadržaja na aerodromu“, izjavio je Fransoa Berizo, generalni direktor Aerodroma Beograd.

Iz “Er Srbije” poručuju da su period tokom kojeg su bili sprečeni da obavljaju redovni saobraćaj iskoristili da se reorganizuju i pripreme za izazove.

“Imali smo izuzetnu čast da pružimo podršku Vladi Srbije kroz obavljanje mnogobrojnih humanitarnih i repatrijacionih letova, transport medicinske pomoći i prevoz eksperata, kao i vraćanje srpskih državljana koji su se zatekli na stranim aerodromima”, izjavio je Dankan Nejsmit, generalni direktor Er Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Destinacije do kojih će avioni leteti istim intenzitetom kao i do sada su Podgorica, Cirih, Beč, Pariz, Tirana, Zagreb, Skoplje, Bukurešt, London, Sarajevo, Sofija, Frankfurt, Brisel, Kijev, Krasnodar, Zadar i Nica.

Optimizovaće se nedeljni broj letova do destinacija kao što su Tivat, Ljubljana, Atina, Solun, Amsterdam, Prag, Moskva, Berlin, Rim, Istanbul, Milano, Diseldorf, Dubrovnik, Split, Larnaka, Kopenhagen, Štutgart, Njujork, Banjaluka, Tel Aviv, Stokholm, Venecija, Pula, Barselona, Sankt Peterburg i Madrid.

U narednom periodu, “Er Srbija” neće leteti do Helsinkija, Lavova, Amana, Firence, Kišinjeva, Rostova na Donu, Malte, Ženeve, Kaira, Bejruta i Rijeke.

Poručuju da će na svojim letovima primenjivati sve neophodne mere bezbednosti, u skladu sa najvišim bezbednosnim i higijenskim standardima, kao i uputstvima nadležnih domaćih i međunarodnih regulatornih tela. ome odmah obavestiti putnike.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, RTS

Produžen rok za sufinansiranje mera energetske efikasnosti u Užicu

Foto-ilustracija: Pixabay

Od ponedeljka 11. maja nastavlja se javni konkurs za sufinansiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stambenim zgradama na teritoriji grada Užica. Grad Užice je ove godine, za sufinansiranje nabavke kotlova na pelet i gas, izradu termoizolacije i zamenu stolarije u individualnim stambenim objektima i stambenim zgradama izdvojio ukupno 40 miliona dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević naveo je da će građani imati priliku da u naredne dve nedelje nastave da se prijavljuju za neku od mera energetske efikasnosti koje Grad sufinansira. Novina javnog poziva je da je rok za završetak radova na porodičnim kućama i stambenim zgradama produžen zbog vanredne situacije do kraja aprila 2021. godine.

„Nakon završetka vanrednog stanja i borbe protiv virusa KOVID-19, nastavaljamo tamo gde smo stali, tako da je Gradu Užicu jedan od glavnih prioriteta poboljšanje kvaliteta vazduha, a samim tim i života svih naših sugrađana“.- istakao je Stanisavljević.

Na konkurs se mogu prijaviti vlasnici porodičnih stambenih objekta koji su izgrađeni na gradskom području u prvoj, drugoj ili trećoj stambenoj zoni. Za sufinansiranje nabavke i ugradnje materijala za izolaciju spoljnih zidova na porodičnim stambenim objektima opredeljeno je 12.000.000 dinara, za nabavku i ugradnju stolarije sa odgovarajućim termičkim svojstvima na porodičnim stambenim objektima 8.000.000 dinara, dok je 2.000.000 dinara predviđeno za nabavku kotlova ili etažnih peći na drvni pelet za porodične stambene objekte. Za nabavku kotlova na gas, za porodične stambene objekte opredeljeno je 14.000.000 dinara, dok je za nabavku kotlova na gas za stanove u stambenim zgradama predviđeno 3.500.000 dinara.

Svetlana Drakul, rukovodilac Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj istakla je da su uslovi konkursa ostali isti, osim što je produžen rok za završetak radova i zamolila građane da za sve informacije u vezi konkursa konktaktiraju Odeljenje za zaštitu životne sredine i održivi razvoj isključivo putem telefona.

„Zainteresovani učesnici javnog konkursa informacije mogu dobiti na telefon broj 031/592-421 i 031/ 592-422. Konsultacije u vezi javnog poziva mogu se zakazati putem telefona i biće održane u zgradi Gradske kuće.“

Grad Užice je sa sufinansiranjem mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stambenim zgradama krenuo 2015. godine i do sada je preko 600 domaćinstava koristilo ova sredstva.

Prijava se podnosi u zatvorenoj koverti sa imenom, prezimenom i adresom podnosioca zahteva, na portirnici Gradske kuće ili poštom.

Javni konkurs za sufinansiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stambenim zgradama na teritoriji grada Užica možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Užice