Home Blog Page 718

Zaštita malih poljoprivrednika od oligarha i kriminalaca u EU je neophodna, ističu aktivisti

Foto-ilustracija: Unsplash (Clark Young)

Grupa Evropska narodna partija (EPP) u Evropskom parlamentu zatražila je 13. maja zakon Evropske unije kojim će se sprečiti oligarsi i “otimači” poljoprivrednog zemljišta da uzimaju subvencije EU na štetu malih i srednjih poljoprivrednih biznisa. Takva praksa raširena je u istočnoj Evropi i Italiji.

“Novim zakonom treba da se ograniče subvencije po osobi, uvede jasan registar pravih vlasnika kompanija i spreči krađa zemlje”, rekla je evroposlanica iz grupe narodnjaka Monika Holmajer koja predsedava Odborom za budžetsku kontrolu Evropskog parlamenta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Warren Wong)

“Fondovi EU se u nekim članicama sistematski zloupotrebljavaju od strane široko rasprostranjenih oligarha ili kriminalnih struktura. Sukob interesa češkog premijera (Andreja) Babiša i drugih moguće oligarhijskih struktura bio je poziv za promenu pravila EU koja se odnose na to koliko jedna osoba može da dobije iz EU budžeta”, rekla je Holmajer koja je autorka izveštaja parlamenta o tome kako Evropska komisija upravlja fondovima EU.

“EU takođe mora da ponudi mehanizam direktnog izveštavanja za male farmere čiju su zemlju koja ispunjava uslove subvencije ukrale kriminalne mreže, kao što je Agencije EU za borbu protiv prevara (OLAF) izvestila o slučajevima u Slovačkoj i Italiji”, dodala je ona.

O njenom izveštaju će se glasati u Evropskom parlamentu 13-14. maja.

“To što u nekim zemljama samo nekoliko biznisa dobija ogroman deo subvencija EU nije pošteno, niti je u skladu sa ciljem strukturnog finansiranja EU. Korist od EU fondova treba da ima većina poreskih obveznika EU a ne da se njihovim novcem plaćaju oligarsi”, rekla je Holmajer.

Ona je dodala da će to biti deo zahteva EPP u predstojećim pregovorima o dugoročnom budžetu EU.

“Evropska komisija treba da predloži budžetska pravila kojima se precizira maksimalna suma koju fizička lica i velika imanja u vlasništvu više kompanija mogu da dobiju iz kohezionog i poljoprivrednog fonda EU”, istakla je Holmajer.

Foto-ilustracija: Unsplash (Social.cut)

Prema EPP, mere protiv oligarha treba da prati registar krajnjih korisnika i njihovih pravih vlasnika kako bi se došlo do transparentnosti u pogledu toga ko dobija fondove EU.

“Želimo standard izveštavanja o tome ko su fizička lica koja stoje iza krajnjih korisnika EU fondova širom članica. Ako je jedna osoba vlasnik matične kompanije, mora da se vidi da subvencije koje su primila zavisna preduzeća završavaju u istim rukama”, objasnila je Holmajer.

U parlamentarnom izveštaju Monike Holmajer posebna pažnja je posvećena praksi “grabljenja” zemlje.

Poljoprivrednici moraju da znaju da će ih EU zaštiti ako to ne urade nacionalne vlasti. Zato grupa EPP traži mehanizam preko koga poljoprivrednici kojima je naneta šteta mogu da se žale direktno Evropskoj komisiji”, zaključila je Holmajer.

Izvor: Euraktiv.rs

U pogon pušteno najveće bečko solarno postrojenje sa 6.500 panela

Foto: Facebook (screenshot)

Solarna elektrana na krovu trgovačkog centra “Donauzentrum” otvorena krajem oktobra 2019. više nije najveća u Beču. Austrijska metropola je od ove nedelje bogatija za novo fotonaponsko postrojenje snage 1,92 MW, a njegovih 6.500 solarnih panela zauzimaju površinu od 28.000 kvadratnih metara.

Foto: Facebook (screenshot)

Fotonaponsko postrojenje “Unterlaa” je najnovija bečka državna elektrana u čijem finansiranju građani učestvuju otkupom 5.000 vaučera u vrednosti od 250 evra. Svako ih može kupiti najviše tri i to putem internet stranice www.klimaschützen.at. Novi fotonaponski sistem napaja pumpni sistem cisterni vode “Unterlaa”, čijih se 40 odsto energetskih potreba sada može zadovoljiti čistom, lokalno proizvedenom električnom energijom. Električna energija koja se ne koristiti na licu mesta pušta se u mrežu, a taj višak energije može se iskoristiti za godišnje snabdevanje oko 600 domaćinstava.

Kako se navodi na internet stranici kompanije “Wien Energie”, najveći bečki fotonaponski sistem na cisterni vode “Unterlaa” u okrugu Favoriten ima ukupnu površinu od 28.000 kvadratnih metara (2,8 hektara), što odgovara površini od gotovo četiri fudbalska igrališta. Solarna elektrana snage 1,92 MW sastoji se 6.500 solarnih panela i od ponedeljka „omogućava isporuku visokokvalitetne bečke izvorske vode na još ‘zeleniji’ način“, rekao je Volfgang Cerobin, šef bečkog Magistratskog odeljenja MA 31 (Bečka voda).

Izgradnja postrojenja započela je u novembru 2019. pa je prema planu završena u maju ove godine. Ova elektrana će svakako doprineti zaštiti klime i njenim radom će se godišnje uštedeti dodatnih 706 tona ugljen-dioksida. Akumulacija vode “Unterlaa” na južnoj periferiji austrijske metropole ima vrlo važnu ulogu u vodosnabdevanju grada jer zapreminom od 162.000 kvadratnih metara pokriva više od trećine bečkih dnevnih potreba za vodom snabdevajući hiljade bečkih domaćinstava.

Foto: Facebook (screenshot)

Kompanija “Wien Energie” trenutno raspolaže sa 215 fotonaponskih sistema, uključujući 27 državnih solarnih elektrana, te je s ukupno instaliranom snagom od 35 MW najveći operater solarne energije u Austriji. “Wien Energie” godišnje generiše oko 37 GWh solarne energije (samo u novoj elektrani “Unterlaa” 2,05 GWh), čime se postiže ušteda od 12.000 tona CO2. Tokom ove godine u planu su investicije u vrednosti 20 miliona evra i instalacija dodatnih 25 MW fotonaponskih sistema. Uz delotvorne mere prilagođavanja klimatskim promenama koje bečka uprava već godinama sprovodi, Bečlijke i Bečlije se sunčevim zracima zaista mogu bezbrižno radovati.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Program “Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja OIE” u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Dil

Ministarstvo zaštite okoline i energetike na središnjem portalu za savetovanje sa zainteresovanom javnošću e-Savetovanja pokrenulo je savetovanje o nacrtu Uputa za prijavljivanje na Poziv na dostavu projektnih predloga „Povećanje energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama“.

Poziv se planira u okviru Specifičnog cilja 4b1 – Povećanje energetske efikasnosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)

Ukupna vrednost bespovratnih sredstva koja su na raspolaganju u okviru Poziva je 266 miliona kuna (34,6 miliona evra), pri čemu najniži iznos koji se može dodeliti pojedinačnom projektu iznosi 350 hiljada kuna (45.000 evra) dok se pojedinačnom podnosiocu zahteva, za jedan ili više projekata, može dodeliti najviše 20 miliona kuna (2,6 miliona evra).

Poziv je namenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim preduzećima registrovanim za obavljanje delatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuju sve proizvodne i prerađivačke delatnosti u skladu s NKD-om.

Na savetovanju su potencijalnim podnosiocima zahteva objavljeni dokumenti Nacrta Uputa za podnosioce zahteva i kao prilog savetovanju i Metodologija izračuna i iskazivanja ušteda u svrhu kvalitetnije pripreme projektnih predloga.

Podnosilac zahteva po predmetnom Pozivu u postupku dodele bespovratnih sredstava može podneti maksimalno jedan projektni predlog i sa jednim podnosiocem može se sklopiti maksimalno jedan Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava.

Financiraće se projekti koji podupiru ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje efikasnosti korišćenja energije u proizvodnim industrijama, omogućavajući jednake količine proizvoda korišćenjem manje količine isporučene energije i smanjenje udela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem sistema za korišćenje obnovljivih izvora energije, dok prihvatljive aktivnosti uključuju pripremu dokumentacije projektnog predloga i ostale projektno–tehničke dokumentacije, sprovođenje aktivnosti energetske obnove i aktivnosti upravljanja projektom.

E-savetovanje će biti otvoreno do 15. juna 2020. godine do kad zainteresovani podnosioci zahteva imaju mogućnost postavljanja pitanja i dobijanja svih potrebnih pojašnjenja vezano za Poziv od strane Ministarstva. Objava Poziva planirana je tokom juna.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Povećana vrednost građevinskih radova za gotovo 25 odsto u odnosu na prošlu godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Muhr)
Foto-ilustracija: Unsplash (Troy Mortier)

Vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu 2020. godine povećana je za 24,4 odsto odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, iskazani u stalnim cenama.

Najveći rast vrednosti izvedenih građevinskih radova, 35,2 odsto, zabeležen je na tzv. ostalim građevinama, u kojoj se, između ostalog, ubraja izgradnja saobraćajne infrastrukture, cevovodi, kao i složene industrijske građevine, dok je kod zgrada zabeležen rast od 13,2 odsto.

Među projektima koji su najviše doprineli rastu građevinarstva nalaze se, pored ostalog, i veliki infrastrukturni projekti na kojima su se radovi odvijali bez prekida i u vreme vanrednog stanja, kao što su izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta na deonicama od Beograda do Novog Sada, izgradnja obilaznice oko Beograda, kao i izgradnja stambeno-poslovnih kompleksa u Beogradu i Novom Sadu.

U prethodnoj, 2019. godini, rast građevinarstva iznosio je 35 odsto, čime je ovaj sektor dao najveći doprinos privrednom rastu Republike Srbije.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Srbija stota na listi 115 zemalja plasiranih prema Indeksu energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Frederick Tubiermont)

Iako globalni prelazak proizvodnje energije sa visoko zagađujućih fosilnih goriva na obnovljive izvore teče sporije od brzine borbe protiv klimatskih promena propisane Pariskim sporazumom, tokom protekle decenije mnoge zemlje sveta su svakako napravile značajan iskorak u energetici, penzionišući postrojenja na ugalj i okrećući se prirodnom gasu i čistoj energiji kao alternativama.

Srbija, nažalost, nije među njima. Ona se, prema Indeksu energetske tranzicije, našla na stotom mestu od ukupno 115 zemalja obuhvaćenim istraživanjem. Tome su doprinele izuzetno niske ocene održivosti životne sredine (30,6/100), spremnosti na tranziciju (38,4/100), ljudskog kapitala i učešća korisnika (25,8/100) i strukture energetskog sistema (18,5/100).

Naša zemlja ima visoke emisije ugljen-dioksida u ukupnom snabdevanju primarnom energijom – 70,6 kg/GJ. Dodatni problem predstavlja i mali broj zelenih radnih mesta. Loš plasman na ovoj listi je takođe posledica udela uglja u proizvodnji električne energije (72,9 odsto). Povrh toga, autori studije su negativno ocenili i fleksibilnost sistema.

Prvih deset mesta zauzele su sledeće zemlje:

Jelena Kozbašić

Očekuju nas temperature iznad proseka tokom maja i juna

Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Villasmil)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Brodeur)

Svetska meteorološka organizacija najavila je da će ovog i narednog meseca biti zabeležene temperature iznad proseka, što će se najverovatnije nastaviti i čitavog leta. Prethodni meseci ove godine bili su najtopliji ili drugi najtopliji po redu od početka merenja, a očekuje se da će se isti ritam nastaviti i tokom godine.

Uz temperaturu vazduha, raste i temperatura mora i okeana, što ima veliki uticaj na tropske ciklone i obrasce padavina, ali se veruje da na fluktacije okeana, poput El Ninja, kao prirodne pojave koja uobičajeno dodatno utiče na zagrevanje globalnih temperatura, ove godine neće imati značajnog dejstva.

Glavni uzrok povišenoj temperaturi vode u okeanima jeste ogromna količina energije (više od 90 odsto), zarobljena u gasovima staklene bašte, koja dospeva upravo u okeane.

Pored toga, najavljene su veće količine padavina,, iznad proseka za naredni period godine u oblasti Indijskog okeana, u Australiji i Indoneziji, dok će manje kiše biti u većem delu tropske i ekvatorijalne oblasti Tihog okeana, u Centralnoj i Južnoj Americi, Karibima i južne Afrike.

U predelu Severne Amerike takođe se očekuju povišene temperature tokom maja, juna i jula na većem delu teritorije. Meteoroloz u avgustu na prostoru gotovo čitavih Sjedinjenih Američkih Država prognoziraju temperature iznad proseka.

Prošlu godinu obeležila je pojava takozvanog “Indijskog Ninja”, odnosno oscilacija u temperaturi vode koja je dovela do velikog zagrevanja, a zatim hlađenja zapadnog dela Indijskog okeana u odnosu na istočni deo, što je izazvalo sušu, a zatim i požare u Australiji i poplave u Africi, koje su dodatno prouzrokovale invaziju skakavaca u zemljama na istočnom delu afričkog kontinenta.

Svetska meterološka organizacija uvela je Sezonsko ažuriranje klima na globalnom nivou, koje se i dalje nalazi u probnoj fazi.

Jelena Cvetić

 

Čista energija treba da bude u fokusu ekonomskog oporavka regiona nakon pandemije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Uta Scholl)

Zemlje Zapadnog Balkana su od Evropske unije dobile veliku finansijsku pomoć za rešavanje ekonomskih posledica pandemije koronavirusa, ali taj ekonomski oporavak mora ići u pravom smeru – prelaska na čistu energiju, saopštio je energetski tink-tenk Agora (Agora Energiewende). Države regiona moraju da iskoriste pakete stimulansa da modernizuju energetske sisteme, smanje zagađenje i redukuju emisije štetnih gasova.

“Program rasta i investicija se mora fokusirati na velike izazove 21. veka koji su postojali i pre korona krize”, navodi se u saopštenju i dodaje da je jedan od najvećih izazova s kojim se suočava šest zemalja Zapadnog Balkana zagađenje, koje je među najvećim u Evropi.

Od osam evropskih država u kojima je prekoračen preporučeni nivo izloženosti mikroskopskim česticama PM2,5, pet je iz regiona Zapadnog Balkana. Prekoračenje maksimalno dozvoljene dnevne koncentracije čestica PM10 registruje se između 120 i 180 dana godišnje u zapadnobalkanskim gradovima, a prema nacionalnim i evropskim zakonima dozvoljeno je prekoračenje 35 dana u toku godine.

Zagađenje vazduha u gradovima regiona doprinosi 4 do 19 odsto prerane smrti i smanjuje životni vek za 0,4 do 1,3 godine, navodi se u saopštenju Agore.

Jedan od najvećih izvora zagađenja je eksploatacija uglja zbog velike zavisnosti od domaćeg lignita u proizvodnji električne energije u svim zemljama Zapadnog Balkana, osim Albanije. Agora dodaje da je u planu proširenje kapaciteta lignita u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji i da je to u suprotnosti sa evropskim odredbama o državnoj pomoći i ograničenju zagađenja vazduha.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Potrebna je snažnija akcija EU za smanjenje zagađenja, postepeno ukidanje postrojenja na lignit i pomaganje zemljama Zapadnog Balkana da ostvare energetsku tranziciju”, piše Agora.

Organizacija ističe da Zapadni Balkan ne sme biti isključen iz Evropskog zelenog dogovora jer bi se to negativno odrazilo i na ciljeve same EU.

Regionu je i pre pandemije bila potrebna pomoć za reformu i dekarbonizaciju svoje ekonomije, tako da, navodi Agora, EU mora prelazak na čistu energiju postaviti kao prioritet u paketima pomoći koju daje tim zemljama.

“U tom svetlu, Evropska komisija treba da uključi nekoliko mera kada bude predstavljala detalje najavljenih paketa pomoći. Te mere treba da osiguraju da zemlje slede koliko god je moguće put EU ka ekonomiji sa nultom emisijom gasova sa efektom staklene bašte, da privuku zelene javne i privatne investicije i da identifikuju oblasti u kojima je potrebna administrativna ili tehnička podrška”, navodi Agora.

Tink-tenk stoga preporučuje da paketi pomoći EU za oporavak zemalja Zapadnog Balkana od pandemije koronavirusa obuhvate pet elemenata: smanjenje emisije štetnih gasova, povećanje energetske efikasnosti, veće korišćenje obnovljivih izvora energije, energetsku tranziciju na socijalno prihvatljiv način i unapređenje obrazovanja i inovacije.

Izvor: Euraktiv.rs

Završetak radova na izgradnji Centralnog gradskog trga u Leskovcu krajem godine

Foto: Grad Leskovac
Foto: Grad Leskovac

„Nalazimo se na jednom od najvećih gradilišta u našem gradu. Vrednost investicije je 223 miliona dinara, i ako saberete površinu samog trga koji će biti izgrađen na 8.600 kvadratnih metara i trotoara na Bulevaru na površini 2.700 metara kvadratnih, dolazi se do zaključka da će ovaj deo u centru grada biti uređen na fantastičnoj ukupnoj površini od 11.300“, rekao je gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović okupljenim novinarima na obilasku radova na izgradnji trga.

Govoreći o rokovima gradonačelnik je podsetio da su radovi počeli krajem 2019. i da se završetak radova očekuje krajem 2020. godine.

„Deo drveća je prebačen u park u ulici Kralja Petra Prvog, fontana u park Devet Jugovića i vrednost te investicije je 5,9 miliona dinara“, dodao je i rekao da su u Leskovac stigle ploče koje će biti postavljene na trg.

Direktor JP Urbanizam i izgradnja Leskovac Novica Nikolić je na konferenciji rekao da su juče, 12. maja, počeli radovi na izgradnji pozornice i tehničkih prostorija u kojima će biti smeštena oprema za regulisanje rada fontane, zalivanje zelenila i elektroenergetske instalacije i istakao da, kada navedeno bude završeno, može se reći da je završen najteži deo posla.

Foto: Grad Leskovac

Suzana Grebenarević, glavni projektant trga, je kazala da je na gradilištu napravljen značajan pomak i pokazala uzorke granitnih ploča kojima će centralni gradski trg biti popločan i dodala: „Popločane površine će biti u prirodnom granitu koji je jako svetle boje što će doproneti komforu trga jer će privlačiti manje svetlosti i toplote. I klupe koje će biti postavljene u završnoj fazi će biti od granita.“

„Pored velikog broj klupa, na trgu će se naći i veliki broj info-panela na kojima će biti istaknuta obaveštenja koja građanima nedostaju, posebno onima koji ne koriste internet, a mislili smo i na interaktivne panele. Osim pozorinice, koja će biti stepenasta, imamo i podest za spomenik, koji će dati akcenat trgu. Taj spomenik biće vajarsko delo, oslikavaće duh našeg naroda, spomenik našeg duha i mentaliteta. Na ulazu u trg naći će se karta ili mapa starog Leskovca, za sve one koji su zaboravili kako je to izgledalo. Što se tiče vodenog elementa – parterne fonatane, ona će se naći između podesta i pozornice, na radost dece. Pored zelenila, trudili smo se da imamo i veći broj drveća, jer je potrebno drveće koje će stvarati hladovinu za klupe koje će se nalaziti po obodu”, dodala je Grebenarevićeva.

Izvor: Grad Leskovac

Kragujevac pokrenuo kampanju za savesno držanje pasa “Dobrobit za sve”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jose Carlos Ichiro)

U nameri da podseti sugrađane na odredbe Odluke o držanju i zaštiti domaćih životinja, koje se odnose na izvođenje kućnih ljubimaca u šetnju, Komunalna milicija grada Kragujevca pripremila je flajer pod nazivom Dobrobit za sve.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xiang Gao)

Kampanja Komunalne milicije ima za cilj podizanje svesti sugrađana o savesnom držanju vlasničkih pasa. Ljubav, pažnju i brigu koju vlasnici iskazuju prema kućnim ljubimcima, podseća Komunalna milicija, neophodno je podeliti i sa građanima u očuvanju i zaštiti životne sredine i dobrobiti građana.

Površine javne namene su: ulice, trotoari, parkovi, spomen parkovi, šume, obale jezera, staze i druge površine u javnom korišćenju svih nas, zbog čega je važno da one budu čiste i bezbedne.

Flajerom Dobrobit za sve, Komunalna policija podseća koje su to vrste pasa za čiju je šetnju neophodno koristiti samo povodnik ili povodnik i korpu, kako se na pravilan način održava higijena javnih površina prilikom šetnje kućnih ljubimaca, a propisane su i mere zabrane odnosno novčane kazne koje se izriču na licu mesta za one koji se ne pridržavaju navedenih normi i zabrana.

Komunalna milicija se nada da će ta uputstva i upozorenja biti pravilno shvaćena i primenjena na dobrobit vlasnika kućnih ljubimaca, dece i ostalih sugrađana, koji zajedno sa vlasnicima kućnih ljubimaca koriste iste javne površine, parkove, šetališta i uživaju u njihovoj uređenosti, higijeni i lepoti.

Flajer preuzmite OVDE.

Izvor: Grad Kragujevac

U BiH se dodeljuju koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmina Ajkić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poziva odgovarajuće kvalifikovane kompanije da se prijave na konkurs za ostvarivanje prava na vršenju istraživanja, na prethodno određenim blokovima za istraživanje na kopnu Federacije Bosne i Hercegovine, sa ciljem da se utvrde ekonomski interesantne rezerve nafte i gasa i ostvari komercijalna proizvodnja. Vlada FBiH sa ponosom podržava Ministarstvo da izvrši ovo istorijsko i prvi otvoren javni konkurs kako bi se istražili i koristili netaknuti potencijalni geološki resursi Federacije BiH, za razvoj energetske industrije, povećanje energetske sigurnosti i budućeg ekonomskog rasta i prosperiteta Federacije Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine.

Veruje se da će potencijalni investitori da analizuju ovu mogućnost u kontekstu povoljne okoline za investicije koju FBiH može da ponudi kako dokazuje sledeće:

  • brojnost industrijskih zona FBiH, atraktivne lokacije, povezanost luka i dostupna proizvodna postrojenja;
  • nedavno implementirane reforme u FBiH u pogledu oporezivanja i fiskalne održivosti kao i poslovne klime i konkurentnosti, npr. konkurentske poreske stope, povoljno zakonsko okruženje i stabilna domaća valuta BAM (vezana za EURO);
  • pristup visoko obrazovanoj i cenovno konkurentskoj radnoj snazi u FBiH;
  • strateška lokacija FBiH na Balkanu u blizini evropskih tržišta;
  • stvaranje političkog okruženja za investiranje u skladu sa putanjom FBiH prema članstvu u Evropskoj uniji (potencijalni kandidat od 2013. g).

Na 221. sednici, održanoj 30. aprila 2020. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o uticaju pandemije koronavirusa na međunarodni javni poziv za dodelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa na prostoru Federacije BiH i prihvatila produženje roka za dostavu ponuda za dodjelu koncesija za četvrti kvartal 2020. godine.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će na osnovu procenjenog stanja i mogućnosti pripreme i dostave ponuda, odrediti tačan datum do kojeg se ponude mogu dostaviti i blagovremeno objaviti na svojoj i internet stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najmanje dva meseca pre određenog dana za dostavu ponuda.

Detaljnije o konkursu možete pročitati ovde.

Izvor: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije BiH

Gradska čistoća u Beogradu bogatija za 34 vozila

Foto: JKP Gradska čistoća

JKP „Gradska čistoća“ od juče, 12. maja, bogatije je za još 34 nova vozila namenjenih potrebama odnošenja otpada sa beogradskih ulica, što će u velikoj meri povećati brzinu i kvalitet usluga koje ovo preduzeće pruža Beograđanima.

Foto: JKP Gradska čistoća

Pored presa za iznošenje smeća od 22 i 18 kubika, preduzeće je nabavilo i roto prese zapremine od 18 kubika za istu namenu, nove kamione za pražnjenje podzemnih kontejnera i kamione sa bočnim utovarom.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić istakao je da se, paralelno sa širenjem Beograda i uvećanjem broja stanovnika, povećava i obim posla, ali i nameće potreba za bržim i efikasnijim uslugama preduzeća.

„Ne samo za „Gradsku čistoću“, već i za sve Beograđane od velike važnosti je proširenje i obnova voznog parka preduzeća. Beograđani su ti koji naše usluge plaćaju i smatramo da je važno da one budu kvalitetne, brze i sigurne. Nova vozila predstavljaju naše osnovno sredstvo za rad i zbog toga stalno ulažemo i obnavljamo vozni park i mehanizaciju. Takođe, time povećavamo i bezbednost naših radnika, jer smo zamenom dotrajalih vozila, novim, obavljanje posla učinili bezbednijim, ali i ekološki prihvatljivijim“, rekao je Popadić.

Foto: JKP Gradska čistoća

On je dodao da je sada vozni park „Čistoće“ bogatiji nego ikad.

„Pored nova 34 vozila, tokom prošle godine nabavili smo više od 100 različitih vozila i mehanizacije. Zapravo, nikada u istoriji preduzeća nije nabavljen ovoliki broj vozila za samo godinu dana. I upravo zahvaljujući tome, bili smo potpuno spremni i za sprovođenje svih neophodnih mera tokom vanrednog stanja, tako da smo uspeli da higijenu u gradu podignemo i održavamo na izuzetno visokom nivou, na čemu bi nam pozavidele razvijenije svetske metropole“, podsetio je Popadić i najavio da će ovo preduzeće nastaviti da ulaže u modernizaciju preduzeća u cilju njegove veće efikasnosti.

Izvor: JKP Gradska čistoća

Samsung i Huavej prodali najviše 5G mobilnih telefona tokom prva tri meseca ove godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Leupe)

Prema pisanju Korea Herald, prodajom ukupno 8,3 miliona 5G uređaja, Samsung se ustoličio kao lider na tržištu ove tehnologije sa udelom od 34,4 odsto u prvom kvartalu 2020. godine.

U stopu ga prati Huavej koji je prodao 8 miliona pametnih telefona pete generacije. Uprkos kontroverzama oko korišćenja 5G mreže, a posebno oko poslovanja pomenute kineske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama, Huavej je zadovoljio potrebe 33,2 odsto korisnika novog telekomunikacionog sistema.

Ostali proizvođači 5G uređaja prodali su zajedno manje komada nego Samsung i Huavej samostalno – 7,8 miliona. Među njima se ističu Vivo (2,9 miliona) i Ksaomi (2,5 miliona).

OPPO je našao put do 1,2 miliona kupaca pametnih telefona za upotrebu 5G tehnologije. Isto toliko tržištu su isporučile i druge kompanije koje posluju u toj oblasti.

Jelena Kozbašić

Novi pametan i bezbedan način za monitoring elektromotornih pogona u zonama opasnosti od eksplozije

Photo: ABB

Uz pomoć ABB AbilityTM Smart Senzora nove generacije, korisnici će od sada biti u prilici da daljinski i u realnom vremenu nadgledaju ispravnost elektromotornih pogona koji su instalirani u zonama rizika od eksplozije.

Na vodećem međunarodnom sajmu tehnologija Hannover Messe 2020, kompanija ABB predstaviće svoje Smart Senzore za rotacione mašine predviđene za rad u zonama opasnosti od eksplozije. Nova generacija Smart Sensor uređaja, pored unapređene analitike, novih funkcionalnih i komunikacionih mogućnosti, donosi i širu oblast područja primene, koja sada obuhvata i elektromotorne pogone locirane u zonama opasnosti od eksplozije. Sada i korisnici hemijske, naftne i industrije gasa mogu imati koristi od ekonomski isplativih rešenja za nadzor elektromotornih pogona primenljivih u različitim aplikacijama.

Foto: ABB

Bežični pametni senzori vrše nadzor ključnih parametara stanja čime obezbeđuju detaljan uvid u performanse i ispravnost opreme poput motora i pumpi. Omogućeno je bezbedno daljinsko nadgledanje opreme koja je instalirana u teško dostupnim ili opasnim zonama. Kombinacija nadzora i analize podataka smanjuje period zastoja, produžava radni vek opreme i omogućava da korisnici sada mogu unapred da planiraju svoje aktivnosti na održavanju,.

„Naša nova generacija pametnih senzora koja obezbeđuje podatke visokog kvaliteta omogućiće primenu ABB napredne analitike i u zonama opasnosti od eksplozije”, rekao je Teijo Karna, Globalni menadžer za razvoj proizvoda, ABB AbilityTM Smart Senzor, „Novi pametni senzori su još osetljiviji, što korisnicima omogućava da problem otkriju ranije. Takođe, obezbeđuju i dodatne mogućnosti za nadzor, veći komunikacioni domet i zavidno vreme trajanja baterije.”

Ovaj senzor podrazumeva period trajanja baterije koji je tri puta duži od većine rešenja koje nudi konkurencija. Uređaj je u klasi zaštite IP66/67 i može se u svega par minuta postaviti direktno na opremu pomoću lako montirajućeg nosača.

Senzor komunicira sa pametnim telefonima, tabletima, PC i industrijskim gateway uređajima koristeći energetski malo zahtevne Bluetooth ili WirelessHART tehnologije. Novi dizajn antene je doveo do povećanja dometa za tri do četiri puta, što znači da je sada moguća pouzdana komunikacija na udaljenosti od nekoliko stotina metara (vazdušnom linijom).

Dodatno, ključno unapređenje podrazumeva uvećanu osetljivost senzora na male promene parametara stanja opreme, uključujući i rano upozorenje o oštećenju ležajeva. U cilju generisanja mnogo šireg opsega podataka, ova opcija uparena je sa vrhunski integrisanom elektronikom kojasadrži napredne algoritme, bazirane na obimnom iskustvu kompanije ABB u oblasti elektromotora. Na taj način se korisnicima, kao i timovima koji se bave održavanjem, pružaju detaljne informacije kojima se predviđaju potencijalni kvarovi, što zauzvrat omogućava korektivne mere pre nego što do samog kvara dođe.

Smart Senzor je trenutno u završnoj fazi sertifikacije za rad u opasnim zonama – ATEX, IECEx i NEC. Ostali sertifikati će uslediti tokom godine.

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Regionalne energetske kompanije očekuju oporavak od pandemije u drugom delu godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova ekonomija prenosi poslednju analizu konsultantske kuće PwC u kojoj se navodi da energetske kompanije iz regiona jugoistočne Evrope mogu biti manje otporne na tržišni šok koji je prouzrokovala kriza izazvana novim koronavirusom nego njihovi evropski parnjaci. Dodatno, elektrodistribucije Srbije (EPS), Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije imaju ograničen prostor za smanjenje cene energije, čime bi eventualno olakšale ekonomski oporavak zemalja u kojima posluju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prostor za intervenciju je smanjen zato što navedene države već imaju cene struje niže čak i od regionalnog proseka, koji je među najnižima u Evropi, što bi ih sprečilo da olakšaju situaciju i domaćinstvima korekcijom cene naniže. Srbija ima najmanju cenu kilovatčasa u regionu.

Gotovo sve kompanije su ipak preduzele neke olakšice prema stanovništvu, odlaganjem naplate računa, smanjenjem ili odricanjem od kamata.

Glavni zadatak energetskog sektora u ovom trenutku jeste stabilizacija likvidnosti, što izaziva usporavanje sprovođenja kapitalnih projekata, dodaje se u analizi.

Srbija, odnosno EPS, po brojkama za 2018. godinu, u svim ključnim pokazateljima učinka (KPI), kao što su operativna efikasnost, likvidnosti, pokrivenosti novčanih tokova, odnosa duga i imovine, prinosu na kapital, ima rezultate ispod proseka energetskih kompanija u regionu jugoistične Evrope, dodaje PwC.

Navodi se da je potražnja za električnom energijom u jugoistočnoj Evropi pratila pratila globalni i evropski trend znatnog smanjenja potrošnje tokom krize.

Evropska komunalna preduzeća pretrpela su pad tržišne kapitalizacije za oko 25 odsto, što je manje od prosečnog pada vrednosti berze od početka krize.

“Ukupna potražnja za strujom u jugoistočnoj Evropi smanjuje se za petinu na nedeljnoj osnovi od početka krize i za oko deset odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Primetili smo pomak ukupne potrošnje sa industrije i sektora usluga na domaćinstva, usled mera ograničavanje kretanja i okupljanja”, navodi se u analizi.

Foto-ilustracija: Pixabay

U istraživanju se dodaje i da će brzina kratkoročnog ekonomskog oporavka i efekti turističke sezone biti ključni faktori u određivanju dalje potražnje i razvoju celokupnog sektora tokom 2020. godine.

Pritisak na proizvodnju električne energije usled smanjene potražnje, cena i loše hidrologške sutuacije delimično je bio nadoknađen jeftinim gasom, a primećeno je i neznatno povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vetar.

Vlade u regionu jugoistočne Evrope bi zbog toga trebale da nastave da podstiču investicije u obnovljive izvore energije i da ponovo usmere pažnju na održivi razvoj, ocenjuje PwC.

Uprkos trenutnim niskim cenama, konsultantska kuća očekuje da se one vratite na nivoe pre krize u drugom polugodištu.

Sektor energetike i komunalnih usluga u Srbiji učestvuje sa preko 1,1 milijardi evra u bruto domaćem proizvodu, što znači da čini oko 3,5 odsto ukupne ekonomije, a zapošljava oko jedan procenat ukupne radne snage Srbije.

Izvor: Nova ekonomija

Subvencije za “zelenu” mobilnost u Italiji – 500 evra za kupovinu e-trotineta ili bicikla

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska vlada subvencionisaće građanima kupovinu novog bicikla ili električnog trotineta sa 500 evra, objavila je ministarka saobraćaja Paola De Mikeli, kako prenosi Bljesak.info napise Hine.

Ministarka je kazala da će mera biti deo stimulativnog paketa vrednog 55 milijardi evra za pokretanje ekonomije. Subvencija će biti ograničena na stanovnike gradova s najmanje 50 hiljada stanovnika i cilj joj je stimulacija “zelene mobilnosti” nakon ukidanja mera za suzbijanje pandemije.

Istakla je da će se zbog potrebe socijalnog distanciranja, koje će ostati na snazi, manji broj ljudi moći voziti autobusima i tramvajima što će ih prisiliti da razmotre druge oblike dolaska na posao, poput biciklizma. Vlada zbog toga planira i promene u označavanju saobraćajnica kako bi se gradskim vlastima olakšalo stvaranje novih biciklističkih staza, rekla je De Mikeli.

Izvor: Bljesak.info

Nakon epidemije u Kini dolazi na red – obračun sa plastikom

Foto-ilustracija: Unsplash (Bryan Garcia)

Kako je epidemija koronavirusa zaključala milione Kineza u kuće, mnogi su zamenu za odlazak u prodavnicu ili restoran potražili u službama za brzu dostavu. To je stvorilo nove tone otpada plastične ambalaže, i to usred kineske borbe sa đubretom, koju je nakratko prekinula borba sa koronavirusom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kawin Harasai)

Početkom godine, Kina je predstavila plan za suzbijanje plastike. Prošle godine pokrenula je akcije sortiranja otpada u velikim gradovima, a nakon što je epidemija koronavirusa stavljena pod kontrolu, nastavilo se sa ekološkim zadacima.

Nikada neću zaboraviti kada sam se avgusta 2018. godine preselio u Peking i kupio hladni čaj u „Mekdonaldsu“ koji mi je poslužen u plastičnoj čaši, sa plastičnim poklopcem i plastičnom slamčicom u maloj plastičnoj kesi, koja zaista ničemu ne služi.

Prošle nedelje sam u „Starbaksu“ kupio kafu u kartonskoj čaši sa kartonskim poklopcem i kartonskom slamčicom.

Ovo može da bude primer različite ekološke prakse dve američke kompanije u Kini, ali može da bude i mikro-primer unapređenja politika i svesti o štetnosti plastike.

Internet kupovina u Kini je dostigla zenit; mala dostavna vozila jure kineskim gradovima prevozeći do kućnih pragova sve što zamislite – od hrane iz restorana, voća i povrća sa pijaca, do garderobe i elektronskih uređaja. Sve to je zapakovano u po nekoliko kutija, oblepljeno plastičnim trakama i uvijeno u razne stiropore i plastične folije koji se ne razgrađuju ili ne recikliraju.

Borba protiv „belog zagađenja“

Prošlog meseca kineske vlasti počele su da primenjuju plan o zabrani i smanjenju korišćenja pojedinih proizvoda od nerazgradive plastike, a većinu tih proizvoda upravo koriste pomenute industrije – dostava hrane i kupovina putem interneta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Yang)

Sve to je deo šireg plana da se obuzda zagađenje plastikom do 2025. godine. Plan je ambiciozan, ali treba imati u vidu da je Kina tek 2008. prvi put započela borbu protiv takozvanog „belog zagađenja“, odnosno plastike. Godišnji rast plastičnih kesa u Kini te godine bio je 20 odsto, a danas manje od tri odsto.

Rešenje Kina traži i u razgradivoj plastici, ali i ona ima brojna ograničenja. Pre svega, cena: takavi materijali su tri do pet puta skuplji od obične plastike. Drugo, u ovoj oblasti je potrebno još istraživanja i razvijanja.

Biorazgradiva plastika kakvu danas poznajemo razgrađuje se u posebnim uslovima, a u prirodi joj je potrebno i po nekoliko decenija.

Ali prema tvrdnjama ovdašnjih stručnjaka, Kina može da proizvodi sve vrste biorazgradive plastike i očekuje se da se to sve postepeno uvodi, te da do kraja 2022. godine budu potpuno zabranjeni proizvodi za jednokratnu upotrebu širom zemlje. A to su upravo plastične čaše i slamčice sa početka priče.

Autor: Nemanja Milutinović

Izvor: RTS