Home Blog Page 716

Rekordne majske temperature u Grčkoj – iznad 40 stepeni

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mihail Minkov)

Rekordne maksimalne temperature za maj izemerene su krajem prošle nedelje u nizu automatskih meteoroloških stanica Grčke, preneo je sajt vesti efsyn.gr.

U Sparti je temperatura prešla 40 stepeni Celzijusa, a vruće je bilo i u Livadiji u središnjoj Grčkoj, kao i kod Hanje na Kritu i u Mesiniji na Peloponezu.

Sparta je na listi prva s 40,7 stepeni čime je oboren 12-godišnji rekord, sledi Livadija, s 39,9 (pao 11-godišnji rekord), selo Falasarna, kod Hanje je sledeće s 39,8 stepeni (takođe je pao 11-godišnji rekord).

Na listi se nižu danas izmerene nešto niže temperature od 39 do 36 stepeni, a “najsvežije” je bilo u planinskom selu Zagora na Pilionu, na 458 metara iznad mora: 35,3 stepena.

Na poluostrvu Atiki, gde je Atina, svež lahor s mora je danas održavao nižu temperaturu u priobalju, ali je nedaleko od obale, unutar Atine, temperatura bila 10-12 stepeni viša, a najviša u naselju Papagu iako je delom šumovito: 38,1 stepen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristina Gottardi)

Istorijski podaci pokazuju da je u Grčkoj najviša temperatura u maju izmerena u Argosu, na Peloponezu, 13. maja 2017. i iznosila je 40,2 stepena, a slede gradovi u centralnoj Grčkoj Larisa (40 stepeni, 30. maja 1969.) i Lamija (39,6 stepeni, 23. maja 1973).

Metoerološki sajt Meteo.gr navodi da će tokom vikenda biti izuzetno vruće, ponegde u centralnom i južnom delu Grčke i iznad 40 stepeni Celzijusa. Takve temperature biće rekordne za poslednjih nekoliko decenija, kažu meteorolozi.

S obzirom na visoke temperature i da je od petka, 15. maja, dopušteno korišćenje organizovanih javnih plaža ranije zatvorenih zbog pandemije, meteorolozi upozoravaju da je za razliku od pregrejane atmosfere, temperature mora sada uobičajena za maj i iznosi između 18 stepeni i 21 stepen Celzijusa.

Vetar je ovih dana uglavnom slab, navodi Meteo.gr, te i narednih dana nad Grčkom ostaje visoka koncentracija fine žute afričke prašine u atmosferi, zbog koje celog dana sve izgleda žućkasto.

Izvor: Zelena Srbija

Nedovoljan broj radnika za ovogodišnju berbu malina

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Iako je do berbe malina ostalo nešto više od mesec dana, u ivanjičkom kraju uveliko brinu kako će organizovati berbu. Da li će uz epidemiju koronavirusa imati dovoljno radnika koji im svake sezone dolaze iz različitih krajeva Srbije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Mast)

Zbog vanrednog stanja mnogi malinjaci ostali su neobrađeni, pa vlasnici tek sada kose i obavljaju druge radove u zasadima. Radnike za berbu, koji obično dolaze iz Prijepolja, Priboja, Surdulice, Leskovca i drugih gradova ne znaju da li da očekuju.

“Oni će moći da se rasporede, drže odstojanje, ali problem je smeštaj. Ja imam malo dete od dve i po godine, ne znam da li sme da prilazi njima, kad budemo odmarali, kad budemo ručali,… U suštini brinemo za dolazak radnika, da li ćemo smeti uopšte da ih dovedemo za berbu”, kaže Radiša Jakovljević iz Radaljeva kod Ivanjice.

Zato su u malinjacima ovih dana samo članovi domaćinstva, ali bez dodatne radne snage neće moći da ih oberu.

“Koliko god da je teško radniku da ode negde kod nekoga koga ne poznaje, tako je i nama teško da primimo nekoga koga ne znamo u kuću, jer oni su u našoj kući ponašaju i borave kao da su odrasli sa nama i tu nema razlike nikakve”, priča Radomir Miletić, takođe iz Radaljeva.

Za branje crvenih plodova sa dva i po hektara Radovići su prethodnih sezona angažovali i više od 25 radnika. Za Dobrivoja Radovića iz istog sela, veliko je pitanje koga dovesti u svoju porodicu i pomešati sa drugim radnicima.

“Da li treba raditi testove na KOVID-19 i kako to sve odraditi? Može da se desi vrlo lako da se zarazimo svi i cela porodica i svi radnici i sve ovo da propadne”, pitanja su i sumnje koje muče Dobrivoja.

Rod će, procenjuju malinari, ove godine biti 20 odsto manji od prošlogodišnjeg, a računicu bi dodatno mogli da im pokvare jaki vetrovi koji su ovih dana lomili rodne grane, kao i neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Počela implementacija projekta primarne selekcije otpada i u podgoričkim parkovima

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima i ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugčieva, obišli su Dečiji park u petak, 15. maja, gde je, postavljanjem korpi za suvu i mokru frakciju, zvanično započeo projekat primarne selekcije otpada i u parkovima.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić izrazila je veliko zadovoljstvo što je, nakon prvobitne implementacije, projekat primarne selekcije otpada počeo da se realizuje i u podgoričkim parkovima.

Foto: Glavni grad Podgorica

„Ovo je dan kada smo zvanično započeli projekat primarne selekcije otpada na parkovskoj površini u gradu. Projekat smo započeli tako što smo ovde postavili 24 namenske korpe koje podržavaju projekat primarne selekcije otpada na suvu i mokru frakciju. Nije slučajno što se nalazimo u Dečijem parku zato što je ovo način da delujemo pre svega edukativno na naše najmlađe sugrađane i sigurni smo da ćemo upravo takvim uticajem na najmlađu populaciju, uspeti da ukažemo na značaj svih onih projekata koji imaju za cilj zaštitu životne sredine. Ovo je prava prilika da se zahvalim Ambasadi Republike Bugarske u Podgorici na vrednoj donaciji koja nam je omogućila da postavimo korpe i uopšte podržimo projekat primarne selekcije otpada u glavnom gradu“, istakla je Vujačić.

Zamenica je podsetila da je ovo deo projekta koji je vredan više od 45.000 evra, a na ovoj parkovskoj površini postavljene korpe su vredne više od 8.000 evra.

„To je bio povod da uradimo revitalizaciju kompletne površine Dečijeg parka i neposredne okoline, na čemu dugujemo zahvalnost svim privrednim društvima koja su dala svoj doprinos“, zaključila je Vujačič.

Zamenica gradonačelnika je na kraju, kako najmlađim sugrađanima, tako i njihovim roditeljima i drugim korisnicima parkovskih površina, poželela ugodan boravak u prirodi i uputila apel da čuvaju gradski i parkovski mobilijar.

Ambasadorka Bugarske u Podgorici Meglena Plugčieva je izrazila zadovoljstvo zbog realizacije projekta, ne samo kada su u pitanju kontejneri, već i zbog postavljanja korpi u ovom parku.

„Ovo je važna donacija za Glavni grad koja se tiče zaštite životne sredine, a pogotovo dece. Zadovoljni smo što Bugarska uspeva da pomogne svojom donacijom i što je ovaj prostor dodatno uređen. Želim da pozdravim sve Podgoričane i Crnogorce koji su bili disciplinovani tokom pandemije“, zaključila je Plugčieva.

Foto: Glavni grad Podgorica

Direktor gradske Čistoće Andrija Čađenović je saopštio da je to privredno društvo u sklopu projekata koje Glavni grad uspešno implementira sa Ambasadom Republike Bugarske, a tiče se nabavke komunalne opreme za predselekciju otpada, odnosno podrške primarnoj selekciji optpada, od uštede sredstava uspelo da obezbedi 24 korpe sa duplim uloškom koje su postavljene na prostoru Dečije ulice i Dečijeg parka.

“Ovo je novi vid podrške primarne selekcije otpada i privredno društvo Čistoća će i u narednom periodu nastaviti sa ugradnjom korpi, na predviđenim lokacijama na teritoriji Podgorice”, zaključio je Čađenović.

Gradsko Zelenilo je, takođe, u cilju poboljšanja uslova za boravak sugrađana u Dečijem parku izvršilo niz aktivnosti.

“Izvršeno je orezivanje drveća, podizanje krošnji, vađenje panjeva, popravljene su i ofarbane parkovske klupe, ugrađene su i nove korpe za otpatke, a popravljene su i sprave za igru najmlađih. Pored ovih aktivnosti izvršeno je košenje i grabuljanje travnjaka kao i sadnja sezonskog cveća, čime je boravak u ovom parku značajno prijatniji”, saopštila je direktorka gradskog preduzeća Zelenilo Daca Popović, dodajući da je ovo samo jedna od mnogobrojnih lokacija na kojima je Zelenilo angažovano u cilju stvaranja bezbednijih i lepših uslova za boravak na otvorenom i rekreaciju.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Povezanost prirode, čoveka i pandemije iz ugla pesnika

Foto-ilustracija: Unsplash (Sorin Gheorghita)

Đorđe Todorović, pesnik iz Banja Luke poznatiji pod pseudonimom Veliki Todor, pesmom “Kovid” težio je da dočara odnos prirode, čoveka i pandemije iz svog ugla.

KOVID

Ko vid u očima ima vidi njima:
Da “Azar”, sveta vatra života, još gori,
Dok smrt smrtne satra,
Mori.

A zar Azar sagori, kad smrt prozbori?
A zar Azara zaraza razara?
Nit sagori, niti ga razori,
No Azar velelepni, dok smrt smrtne mori,
Još plamenije gori-
U fauni i flori.

I dok plamen gori na kori od Zemlje,
Smrt
mori onog što mora po žemlje, jer je
škrt.

Možda sve je vražda?
Možda ištemo dažda koji će saprati patnje?
I možda će patnje postati cvatnje?
Možda je bolest obavijest, možda ispovijest?
Možda na Zemlji kora Zemljina je kora moždana?
A možda smo mi patogeni njeni…

I biće sve veće iskušenje,
I biće sve manje stvorova,
Jer korova se mora lišiti kora,
I posljednje spasenje nam je
pokora:

Koro na Zemlji na kojoj smo prizemljeni,
Ne iskorijeni nas grešne,
No izbavi nas iz podzemlja:
Otrovna jama se prolama,
Kao na Zemlji, tako i u nama!

Veliki Todor

Postoji opasnost od 10 puta bržeg podizanja nivoa mora do 22. veka

Foto-ilustracija: Unsplash (Zach Ahmajani)

Do 2300. godine, kada se očekuje da će ledene ploče koje pokrivaju zapadni Antarktik i Grenland izgubiti milijarde tona leda, nivo svetskih mora i okeana mogao bu porasti za više od pet metara. Time bi se u potpunosti preoblikovala površina kopna i obala naše planete, tvrdi više od stotinu vodećih naučnika u studiji „Estimating global mean sea-level rise and its uncertainties by 2100 and 2300“ (Procena globalnog srednjeg porasta nivoa mora i njegovih nesigurnosti do 2100. i 2300. godine) koja je prošle nedelje objavljena u časopisu “NPJ Climate and Atmospheric Science”. U studiji se navodi kako u obalskom području na manje od pet metara procenjenog podizanja nivoa mora trenutno živi oko deset posto svetske populacije ili 770 miliona ljudi, a čak ako se ispuni cilj Pariskog klimatskog sporazuma da se globalno zagrevanje zadrži ispod +2 °C – što je, čini se, sve manje verovatno – nivo okeana bi do 2300. godine mogao porasti za najviše dva metra. Podsetimo, prosečna temperatura vazduha na Zemlji već je porasla za nešto više od 1 °C u odnosu na predindustrijske razine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Singh)

U slučaju postizanja cilja Pariskog klimatskog sporazuma, naučnici su porast nivoa mora procenili na 0,5 metara do 2100. i 0,5 do 2 metra do 2300. No, prema scenariju s visokim emisijama gasova sa efektom staklene bašte i porastom globalne temperature za +4,5 °C, procenjuje se  podizanje nivoa mora od 0,6 do 1,3 metra do 2100, a čak 1,7 do 5,6 metara do 2300. godine.

„Sada je jasno da su prethodne procene porasta nivoa mora bile preniske“, rekao je za AFP koautor studije Stefan Ramstorf, direktor Zemaljskih sistema na Institutu za klimatska istraživanja u Potsdamu (PIK Potsdam). Nove projekcije za 2100. i 2300. značajno su veće od onih Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC), uključujući „Poseban izveštaj o okeanima i kriosferi u promenjivoj klimi“ koji je objavljen u septembru 2019.

„IPCC je uvek vrlo oprezan pa je svoja predviđanja morao korigovati već nekoliko puta. Tako su korigovane projekcije nivoa mora u izveštaju IPCC-a iz 2014. bile na kraju 60 odsto iznad onih u prethodnom izveštaju“, napomenuo je Ramstorf i dodao kako će nova procena biti gotova do kraja sledeće godine.

Iako je manje vidljiv od dejstva razornih uragana ili dugotrajnih suša izazvanih uticajem klimatskih promena, porast nivoa mora na kraju može imati najrazornije posledice. Svakako, stručnjaci tvrde kako su olujni vetrovi i tropski cikloni sve smrtonosniji i razorniji upravo zbog dodatnih centimetara okeanskih voda. Bendžamin Horton, izvršilac dužnosti presedavajućeg u Azijskoj školi za okolinu pri Tehnološkom univerzitetu Nanjang (NTU) u Singapuru, vodio je ovo istraživanje kako bi „kreatorima politika dao pregled stanja u nauci“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Mott)

Tokom 20. veka porast nivoa mora bio je uglavnom uzrokovan topljenjem ledenjaka i širenjem zagrejane okeanske vode. No, u poslednje dve decenije glavni pokretač postalo je otapanje i raspadanje dva najveća ledena pokrova na Zemlji. Grenland i zapadni Antarktik danas gube najmanje šest puta više leda nego tokom 1990-ih godina te su od 1992. do 2017. godine izgubili oko 6,4 milijardi tona. Prema dosad najcelovitijem izveštaju o gubitku polarnog leda, zaključuje se da će ubrzano otapanje njihovih ledenih ploča dovesti do dodatnih 17 centimetara porasta nivoa mora do 2100. godine u odnosu na već dovoljno pesimistične podatke Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC).

Na početku 21. veka nivo mora se godišnje podizao za 2 mm, do 2010. godine 3 mm, a tokom poslednje decenije već 4 mm godišnje i to uz sve veće ubrzavanje. Međutim, na prelazu u 22. vek, podizanje nivoa mora moglo bi postati čak deset puta brže, čak i uz najoptimističniji scenario smanjena emisija gasova staklene bašte, navodi IPCC. Podsetimo, ledene ploče Grenlanda i zapadnog Antarktika sadrže dovoljno smrznute vode koje bi mogle uticati na podizanje okeana za oko 13 metara. Stabilnija istočna strana Antarktika ima dovoljno leda da bi otapanje nivo oleana podiglo za dodatnih 50 metara.

Izvor: S.F./Ekovjesnik  

Ulice u Zrenjaninu u novom svetlu – ušteda energije do 70 odsto

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

U toku je realizacija veoma značajne investicije za Zrenjanin i sva naseljena mesta na njegovoj teritoriji, vredne 380 miliona dinara – rekonstrukcija kompletne javne rasvete i zamena oko 9.000 svetiljki sa živinim sijalicama natrijumovim. Osim nespornog i primetnog poboljšanja osvetljenja u svim ulicama i delovima grada gde je posao već završen, ostvariće se i uštede u potrošnji električne energije i do 70 odsto, iz trafostanica biće u nove komandne ormare izmešteni i uređaji za upravljanje rasvetom, nove svetiljke će se lakše menjati i održavati, i u slučaju kvarova intervencije će biti brže i efikasnije.

Veliki deo posla već je završen i novu rasvetu dobila je većina naseljenih mesta. Preostalo je da se zamena svetiljki obavi još u jednom delu Aradca, Elemiru, Melencima i Kleku. U gradskim mesnim zajednicama, radovi su završeni na teritoriji “Mužlje”, MZ “Zeleno polje”, MZ “Šumica”, delom u “Gradnulici”, MZ “Dositej Obradović”, MZ “Bolnica-Berbersko”, MZ “Žarko Zrenjanin” i MZ “Nikola Tesla”, a počeli su i u obe mesne zajednice na Bagljašu.

Prema rečima Elvire Rošival Hanđa, odgovornog inženjera za javno osvetljenje i objekte u Javnom preduzeću za urbanizam Zrenjanin, ovaj projekat višestruko je značajan za grad i podrazumeva ne samo fizičku zamenu svih dotrajalih sijalica i svetiljki, već kvalitativno poboljšanje sistema upravljanja javnom rasvetom, usklađivanje sa zakonskom regulativom u ovoj oblasti, uštede u potrošnji i pojednostavljeno održavanje i intervenisanje u slučaju kvarova.

Foto: Grad Zrenjanin

“Sve živine sijalice snage od 125 vati, pa do 400 vati, zamenjuju se natrijumovim snage 70 do 150 vati, a starih, prevaziđenih svetiljki, više neće biti nigde u gradu i u naseljenim mestima, jer se nove sijalice ugrađuju zajedno sa svetiljkama. Posebno je značajno što se uređaji za upravljanje javnom rasvetom izmeštaju iz trafostanica i ugrađuju u više od 350 novih komandnih ormara. Time će se omogućiti izmene u regulaciji rasvete tokom noćnih sati i postići dodatne uštede. Kada završimo ovaj projekat, u odnosu na dosadašnje stanje biće ostvarene uštede između 60 i 70 odsto”, navodi ona.

Dodaje da je do sada svega 89 komandnih uređaja za javnu rasvetu bilo izmešteno iz trafostanica, od oko 500, koliko ih je na teritoriji grada. To je, po njenim rečima, uslovljavalo i usporavalo svaku intervenciju, jer su trafostanice u nadležnosti Elektrodistribucije, pa je Javno preduzeće za urbanizam, preko preduzeća zaduženog za održavanje javne rasvete, moralo da njoj podnosi zahtev za intervenciju i čeka da Elektrodistribucija odreaguje u skladu sa svojim prioritetima. Sada se ta procedura pojednostavljuje, i građani mogu očekivati znatno brže intervencije u slučaju kvara.

Foto: Grad Zrenjanin

Rošival Hanđa ukazuje i na još jedan problem, koji će se postupno rešavati, a pohvaljuje i izvođače radova.

“Zamena svetiljki vrši se po principu ‘jedan na jedan’, dakle, tamo gde je na stubu javne rasvete bila svetiljka sa živinom sijalicom, postavlja se natrijumova. Kada posmatramo neku prosečnu ulicu, uglavnom je rasveta montirana na svakom ili na svakom drugom stubu. Dešava se, međutim, u pojedinim ulicama, da na tri stuba bude samo jedna sijalica. Kada završimo zamenu po navedenom principu, planiramo da uradimo i dopunu sijaličnih mesta, kako nijedna ulica u gradu ili selu ne bi bila u neravnopravnom položaju u odnosu na većinu drugih. Radove izvodi preduzeće koje je dobilo posao na osnovu tendera, ‘Elektro Enerdži’ iz Beograda, a angažovalo je i lokalnog kooperanta, firmu ‘Elektrolumen’, i izuzetno smo zadovoljni dosadašnjom saradnjom i kvalitetom izvedenih radova”, zaključuje.

Izvor: Grad Zrenjanin

Četrnaest miliona Britanaca želi da zameni automobil biciklom

Foto-ilustracija: Unsplash (Luke Stackpoole)

Velika Britanija mogla bi da doživi pravu saobraćajnu revoluciju izazvanu pandemijom koronavirusa, budući da je 14 miliona ljudi u toj državi spremno da umesto automobila koristi bicikl kao prevozno sredstvo, veruje Britanski biciklizam, telo britanske Vlade nadležno za biciklističke sportove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Franco Ruarte)

To bi, međutim, moglo da postane izgubljena prilika ukoliko gradovi ne budu sprovodili smernice Odeljenja za transport, i ne obezbede novu infrastrukturu i tzv. “iskačuće” biciklističke staze, prenosi Rojters.

Uprkos popuštanju mera, putovanje autobusima i vozovima i dalje se obeshrabruje zbog zabrinutosti za fizičko distanciranje.

Vlada je najavila paket finansijskih sredstava od dve milijarde funti (2,42 milijarde dolara) za “aktivna putovanja”, poput biciklizma i šetnje, sa 250 miliona koje su lokalnim vlastima odmah na raspolaganju, kako bi prilagodile puteve.

Premijer Boris Džonson opisao je to kao priliku za “zlatno doba biciklizma”.

“Naša zemlja je nesumnjivo na raskršću i sada se suočavamo sa izborom između stare rutine vožnje automobila, zagušenja i zagađenja ili nove budućnosti zdravih ulica, srećnih ljudi i čistijeg vazduha”, rekla je šefica Britanskog biciklizma Džuli Herington.

Nedavno istraživanje pokazalo je da 28 odsto odraslog stanovništva Britanije vozi bicikl manje od jednom mesečno, ali žele da to rade češće.

Prema tom istraživanju, korišćenjem bicikla kao prevoznog sredstva u 25 odsto svih putovanja u zemlji do 2050. moglo pružiti preko 42 milijarde funti ekonomske koristi, dok bi povećanje vožnje biciklom za tri kilometra na dan i hodanja za jedan kilometar među stanovnicima gradova moglo uštedeti 17 milijardi funti u Nacionalnoj zdravstvenoj službi u narednih 20 godina.

Izvor: RTS

Za poljoprivrednike grada Užica subvencije od 30 miliona dinara

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Raspisan je konkurs za subvencije u poljoprivredi. Poljoprivrednici sa teritorije grada Užica će od ponedeljka 18. maja moći da podnesu svoje prijave za refundiranje sredstava.

Zamenik gradonačelnika Užica Ivan Stanisavljević rekao je da je poljoprivrednicima na raspolaganju ukupno 30 miliona dinara, 27 miliona iz gradskog budžeta i 3 miliona dinara kojima se subvencioniše plastenička proizvodanja u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac.

„Subvencije se odnose na nabavku grla u stočarstvu, muzilica, protivgradnih mreža i mreža za zasenu, sistema za navodnjavanje, sadnice voća, za plasteničku i organsku proizvodnju“, rekao je Stanisavljević.

Stanisavljević je naveo da je maksimalan iznos koji se odobrava do 280 hiljada dinara, s tim što poljoprivrednici mogu konkurisati za više subvenicija do tog iznosa, dodavši da će se sredstva na konkursu odobravati po redosledu podnošenja zahteva, sve do njihovog utroška.

Konkurs za subvencije u poljoprivredi možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Užice

Umesto ugradnje klima uređaja u Beču sade drveće

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Dugaro)

Najzelenija prestonica sveta odlučno nastavlja svoju borbu protiv klimatskih promena. Hlađenje je moguće i bez klima uređaja!

Osim što građanima pruža zdravstvene pogodnosti, drveće u gradovima doprinosi i estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti, ali podiže i vrednost nekretnina. Bečka gradska uprava toga je itekako svesna pa je prošle godine za sadnju stabala i održavanje postojećeg zelenila izdvojila čak osam miliona evra, a ove je godine za istu namenu dodala još tri. No, u gusto izgrađenim delovima Beča ipak postoje lokacije na kojima se stabla ne mogu saditi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca N.)

Drveće i zelene površine su, smatraju u bečkoj gradskoj upravi, najbolji klima uređaji. Iako gotovo nema ulice ili dela grada gde u poslednje vreme nisu posađena nova stabla, razmišlja se i o lokacijama gde zbog guste izgrađenosti ili previsokih troškova preuređenja javnih površina i premeštanja podzemnih instalacija to ipak nije moguće. Na takvim lokacijama se u cilju zaštite od letnjih vrućina i štetnog sunčevog zračenja kreće s postavljanjem kreativnih roletni i nadstrešnica nad javnim površinama. Ova mogućnost se pruža svim vlasnicima zgrada jer je Beč, to već i ptice na granama znaju, najzeleniji grad na svetu koji se odlučno prilagođava klimatskim promenama.

Novi projekat gradske uprave pod nazivom „Wiener Schatten“ („Bečke senke“) predstavljen je 10. maja, a sprovodiće se s ciljem zaštite od štetnog delovanja sunčevog zračenja i osigurati dovoljno hlada na javnim gradskim površinama.

Prema podacima Središnjeg austrijskog zavoda za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG), prošlo leto je u Beču bilo najtoplije u istoriji merenja. Tako je u samom središtu grada zabeleženo čak 39 izrazito toplih dana s temperaturom vazduha i iznad 30 stepeni Celzijusa.

„Beč, kao jedan od gradova koji je najteže pogođen klimatskom krizom, može očekivati još toplije letnje dane i sve intenzivnije toplotne talase“, izjavila je bečka zamenica gradonačelnika Birdžit Hebajn. „Vrućine su naročito opasne za decu i starije ili bolesne ljude i generalno predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.“ Projektom koji je predstavljen u nedelju, građani Beča trebali bi se dodatno zaštititi od letnjih vrućina, a u tu su svrhu bečka magistratska odeljenja za zaštitu okoline (MA 22), arhitekturu i urbani dizajn (MA 19) izradili katalog „Wiener Schatten“ koji sadrži ideje i mogućnosti za postavljanje različitih roletni  na gradskim ulicama i trgovima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike van den Bos)

„Ovaj projekt našem gradu i njegovima građanima i građankama pomaže u prilagođavanju klimatskim promenama i to oblikovanjem novih gradskih pejzaža. Takođe, njime želimo da podstaknemo stanovništvo na učešće i pokretanje vlastitih projekata“, kazala je Birdžit Hebajn. Katalog je namenjen realizaciji raznih umetničkih projekata u gradskim četvrtima, ali i vlasnicima vrtova i kompanijama koje ih održavaju, kao i privatnim osobama i udruženjima.

Tende, roletne, pergole ili umetničke instalacije – sve su to mogućnosti koje su poslednjih nekoliko meseci osmišljavali stručnjaci navedenih bečkih odeljenja, ali i brojni spoljni saradnici i arhitektonska kompanija “Gaupenraub+/-“. Ideje predstavljene u katalogu „Wiener Schatten“ predstavljaju nove mogućnosti zaklanjanja javnih površina i zaštite od sunca, koje neće samo hladiti gradski prostor, već će biti kompatibilne s gradskim pejzažom i dodatno doprineti njegovoj lepoti i živopisnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sereja Ris)

Mogućnosti zaklanjana od sunca su brojne: od tekstilnih tendi i roletni raznih oblika u uskim uličicama, preko pergola, umetničkih instalacija i stvaranja hlada u delovima gradskih četvrti do parkleta i jednostavnih nadstrešnica nad pločnicima. Građani i članovi udruženja sada imaju mogućnost da zaklone pločnike ispred svojih kuća i zgrada i poslovnih prostora. Kao što je već ranije kroz projekat CityMaking! Wien gradska uprava pružala savete i uputstva za projektovanje i izgradnju vlastitih parkleta – produžetaka pločnika koji stanarima obližnjih zgrada pruža više prostora i mogućnosti za odmor i druženje, i sada postoje jasni i detaljno razrađeni kriterijumi koji olakšavaju i ubrzavaju izdavanje odobrenja za postavljanje novih elemenata pravljenja prirodnog hlada. Sve to detaljno je objašnjeno u katalogu „Wiener Schatten“ koji ujedno propisuje sve uslove i upućuje na odgovarajuće odseke gradske uprave kojima treba podneti prijave. Zahvaljujući detaljno pripremljenom projektu prijave se mogu početi podnositi već ove nedelje.

Gradska uprava je već započela s uređenjem trga “Christian-Broda-Platz” u okrugu Mariahilf gde će se do leta završiti postavljanje velikog sunčanog jedra, delimično okačenog na stubovima javne rasvete. Ovaj prostrani trg nalazi se na kraju poznate trgovačke ulice Mariahilfer Straße koja je pre nekoliko godina temeljno preuređena i pretvorena u najveću bečku „zonu susreta“. Na drugi lokacijama, posebno na trgovačkim ulicama, za postavljanje i pričvršćivanje roletni će se koristiti postojeći elementi za postavljanje božićnih dekoracija. U gradskoj upravi takođe napominju kako se tekstilne tende i pergole mogu prvenstveno koristiti na lokacijama na kojima nije moguća sadnja drveća zbog podzemnih vodovodnih cevi, optičkih kablova ili kanalizacijskih cevi.

Katalog „Wiener Schatten“ može se preuzeti na linku.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Kafa – “gorivo” za početak dana, ali i za grejanje stana

Foto-ilustracija: Unsplash (?? Janko Ferlič)
Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu se dnevno popije oko dve milijarde šolji kafe, što znači i 6 miliona tona taloga od kafe godišnje, prema podacima iz studije iz 2011. godine.

Mnogi lanci za proizvodnju kafe ispituju načine kako mogu doprineti stvaranju manje količine otpada – na primer, razmatranjem višekratnih šolja za kafu za poneti.

Ipak, britanska kompanija “Bio-bean” otišla je korak dalje, razmatrajući način kako da otpad od kafe pretvori u vredan resurs.

Godine 2017. razvili su mehanizam pomoću kojeg stvaraju biogorivo na bazi kafe, koje se u početku koristilo za autobuse sa dizel motorima u Londonu. Ipak, kako nije bilo u dovoljnoj meri komercijalno održivo, preusmerili su ga na gorivo za domaćinstva i industrijsku upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tina Guina)

Za sada je ova kompanija reciklirala više od 20.000 tona kafe.

U fabrici u Kembridžširu talog od kafe se dekontaminira kako bi se uklonili ostaci papirnih ili plastičnih čaša, a zatim prolazi kroz sušilicu i konačno se prerađuje u biomasu u vidu peleta za kućni ogrev.

Smatraju da kafa predstavlja odlično gorivo jer je visokokalorična i talog od kafe sagoreva oko 20 odsto više toplote i za 20 odsto duže od drveta. Pritom, pri sagorevanju kafe beleže se znatno manje emisije štetnih gasova.

Jelena Cvetić

Vredna ekipa sakupila 2 tone otpada na deonici Tomislavgrad-Posušje

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Plastične flaše, limenke, tkanina, papir, staklo – samo su mali deo otpada koji su aktivisti iz Tomislavgrada okupljeni u grupi ”tomislavgrad.public”, zajedno s stanovnicima mesta Mesihovina, prikupili u akciji čišćenja ovog sela.

Vredna ekipa sastavljena od više od 30 članova prikupila je više od 2 tone otpada.

Za 3 sata prešli su više od 5 km duž magistralnog puta M6.1. Meštane nije dao omesti ni nepristupačan teren, a najveća poruka upućena je vozačima koji na putu ove deonice Tomislavgrad-Posušje bacaju smeće svih vrsta.

Inače, aktivisti sprovode ekološke akcije u svih 59 tomislavgradskih naseljenih mesta, a odziv njihovih sugrađana je odličan.

Izvor: Bljesak.info

Opština Mali Zvornik izmiruje umesto građana račune za smeće i vodu za april?

Foto: Wikipedia/Vanilica

Štab za vanredne situacije Opštine Mali Zvornik je pokrenuo procedure za pružanje direktne pomoći i podrške lokalnom stanovništvu usled epidemije koronavirusa.

Foto: Wikipedia/Vanilica

Jedna od usvojenih odluka jeste i zaključak na osnovu kojeg će Opštinskoj upravi biti upućen zahtev da iz budžeta opštine izdvoji sredstva, u iznosu od 2.700.000 dinara, za izmirenje računa fizičkih lica prema Javnom komunalnom preduzeću „Drina” za usluge odnošenja smeća i vodosnabdevanja za mesec april 2020. godine.

Dopunom ranije donetog zaključka, utvrđeno je da će Mali Zvornik ugroženim sugrađanima, za koje se opštinska komisija izjasni da ispunjavaju kriterijume za dodelu novčane pomoći, obezbediti i po par rukavica i zaštitnu masku, radi sprečavanja širenja zarazne bolesti KOVID-19.

Za najugroženije, lokalna samouprava, u partnerstvu sa Asocijacijom „Duga”, obezbediće 50 humanitarnih paketa osnovnih životnih namirnica.

Prema rečima komandanta Štaba za vanredne situacije i predsednika Opštine Mali Zvornik Zorana Jevtića, račune za usluge odnošenja smeća i vodosnabdevanja u prošlom mesecu opština Mali Zvornik izmiriće umesto građana i na ime toga Javnom komunalnom preduzeću „Drina” iz lokalnog budžeta isplatiti subvenciju u iznosu od 2.700.000 dinara, u nameri da bar malo olakša ekonomsku situaciju na lokalnom nivou, nastalu usled aktuelne epidemije.

Jevtić je rekao da borba sa virusom još nije okončana, iako su zaštitne mere znatno relaksirane, i da je i dalje najvažnije očuvanje zdravlja svakog pojedinca.

Predsednik Malog Zvornika zatražio je od sugrađana da i nakon ukidanja vanrednog stanja u Republici Srbiji pokažu maksimalnu socijalnu odgovornost i nastave da primenjuju preporučene mere zaštite, napominjući da time štite prvenstveno sebe i svoje najmilije, a onda i čitavu zajednicu.

On je rekao da veruje da će navedena podrška veoma značiti građanima i istakao da će lokalna samouprava težiti da u narednom periodu i na druge načine pomogne svom stanovništvu.

Značajan vid podrške biće i obezbeđivanje humanitarnih paketa za 50 ugroženih sugrađana, u okviru projekta „Odgovor na pandemiju KOVID-19 na teritoriji Mačvanskog i Kolubarskog okruga”, koji preko Asocijacije „Duga” finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, a sufinansira Opština Mali Zvornik.

U okviru navedenog projekta, koji će trajati šest meseci, na teritoriji Mačvanskog i Kolubarskog okruga biće podeljeno ukupno 1.000 humanitarnih paketa. Nakon podele humanitarnih paketa, projektni tim u odabranim lokalnim zajednicama stanovništvu će pružiti i čitav set usluga koje treba da doprinesu lakšem prevazilaženju krize usled epidemije, kao što je psihološka podrška, socijalne intervencije, praćenje i upućivanje korisnika, te izrada bezbednosnih planova, u skladu sa konceptom bezbednosne kulture.

Izvor: Opština Mali Zvornik

Nove vetroelektrane u Škotskoj napajaće 100.000 domova i otvoriti 280 radnih mesta

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kompanija “Scottish Power” planira izgradnju dve vetroelektrane, snage 165 MW, u škotskom okrugu Južni Lanarkšir. Investicija uključuje i obnovu prve vetroelektrane ove kompanije pod nazivom “Hagshaw Hill”, izgrađene 1996. godine, i vredna je 150 miliona funti (oko 168 miliona evra).

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Kit Anderson je naglasio da je korišćenje energije vetra na kopnu ključno sredstvo u borbi protiv klimatskih promena, kao i da obnovljivi izvori postaju okosnica energetskog miksa Ujedinjenog Kraljevstva. “Kao jedan od predvodnika razvoja OIE u Ujedinjenom Kraljevstvu, ‘Scottish Power’ je posvećen zelenom ekonomskom razvoju koji će ubrzati napredak privrede ka nultim emisijama. Dvadeset pet godina ranije, otvorili smo prvi škotski vetropark za komercijalnu upotrebu, što je pomoglo pokretanju industrije čiste energije koja danas upošljava 250.000 ljudi u našoj zemlji. Obnovu tog projekta posmatramo kao katalizator zelenog oporavka ekonomije Ujedinjenog Kraljevstva”, kazao je on.

Tokom izgradnje novih vetroparkova biće otvoreno 600 zelenih radnih mesta, a po njenom okončanju još 280 dugoročnih poslova. Postrojenja će proizvoditi dovoljno energije za napajanje 100.000 domova u Škotskoj.

Snaga vetroelektrane “Hagshaw Hill” biće povećana na 65 MW, a obnova uključuje i dodavanje baterijskog skladišta kapaciteta 20 MW.

Jelena Kozbašić

Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pod nazivom “Efikasnost resursa i kružna ekonomija u Evropi 2019. – još više od manje” daje pregled i ocenu rezultata istraživanja EEA pristupima evropskih zemalja za poboljšanje efikasnosti resursa, u kom su učestvovale 32 evropske zemlje iz Evropske mreže za informisanje i osmatranje o životnoj sredini (Eionet).

Od 2016. godine primetan je pomak u fokusu politika, od poboljšanja efikasnosti resursa – do šire perspektive kružne ekonomije. Mnogi aspekti ova dva pristupa se preklapaju u politikama, kao što su upravljanje otpadom i sprečavanje otpada, zajedno sa strategijama zaštite životne sredine i održivog razvoja, inovacijskim politikama i ekonomskim programima. Očekuje se da će se ovaj pomak u fokusu još više učvrstiti jer su u ovom trenutku u toku šire akcije EU, posebno sa novo usvojenim Akcionim planom za kružnu ekonomiju u EU, koji je jedan od ključnih delova Evropskog zelenog sporazuma.

Pročitajte još:

Istraživanje pokazuje nedostatak postavljenih ciljeva širom Evrope, koji su potrebni za poboljšanje efikasnosti resursa i pokretanje kružne ekonomije. Države učesnice su primetile da je usvajanje nacionalnih ciljeva često politički teško. Istraživanje EEA je takođe zaključilo da će uspostavljanje jedinstvenih indikatora, koji bi pratili različite aspekte kružne ekonomije, poboljšati usvajanje i upotrebu ciljeva u ovoj oblasti, kao i informisanje o sveobuhvatnijem sistemu monitoringa.

Izveštaj je baziran na istraživanju EEA, zasnovanom na odgovorima zemalja članica mreže Eionet, prikazanim u nacionalnim profilima.

Link publikacije je dostupan OVDE.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Zašto Kanada vraća pande Kini?

Foto-ilustracija: Unsplash (Sid Balachandran)

Zoološki vrt u kanadskom gradu Kalgariju će vratiti dve velike pande pozajmljene od Kine zbog teškoća u dopremanju njihove hrane – bambusa usled drastično smanjenog avio-prevoza u jeku pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Wennington)

Pande Er Šun i Da Mao stigle su u Kalgari 2018. posle provedenih pet godina u Zoološkom vrtu u Torontu, i trebalo je tu da ostanu do 2023. godine.

Predsednik zoo vrta Kleman Lantije rekao je ove nedelje da su mesecima pokušavali da prevaziđu prepreke u prevozu i nabavci svežeg bambusa i da su odlučili da je najbolje za životinje da budu u Kini, gde njihove osnovne hrane ima u izobilju.

“Radi se o životinjama. Na kraju ne možemo da se pravimo da brinemo za životinje ako ne donosimo te teške odluke. Mislimo da je najbolje i najbezbednije mesto za Er Šun i Da Mao u ovim izazovnim vremenima bez presedana da budu tamo gde bambusa ima puno i gde je lako dostupan”, rekao je Lantije.

Kako je rekao, svake nedelje ili svakih deset dana nailazili su na sve više problema oko prevoza bambusa do Kalgarija i dodao da je taj rizik neprihvatljiv i da ne mogu da ga dozvole da rizikuju zdravlje i dobrobit panda.

Svež bambus predstavlja 99 odsto dijete pandi. Svaka odrasla panda sažvaće po 40 kilograma bambusa dnevno.

Lantije je rekao da je ova vest izazvala mali šok u kineskoj vladi. U drugim mestima gde se izlažu pande kao što su Francuska, Španija i delovi Azije bambus može lokalno da se gaji.

On je rekao da su pande bile među navećim atrakcijama zoo vrta u Kalgariju, ali da odluka o njihovom vraćanju nema veze sa poslovanjem, već se radi o dobrobiti životinja.

Izvor: Zelena Srbija

Noćenje u plutajućoj solarnoj vili u Australiji – i do 2.000 dolara

Foto: Facebook (screenshot)

Luksuzna plutajuća vila “Lilypad” koja se u potpunosti napaja na solarni pogon nalazi se u Palm Biču, u Australiji. Smatraju je idealnim izolovanim prostorom u kome dvoje mogu uživati i odmarati se.

Foto: YouTube (screenshot)

Vilu je dizajnirao poznati arhitekta Kuk Anderson.

Popularno je nazivaju i “Lilypad Palm Beach Villa”. Izgrađena je od održivih materijala, ima dve etaže i ukomponovana je u morski ambijent okoline.

Poseduje dnevni boravak sa kaminom, potpuno opremljenu kuhinju i vinski podrum. Trem je osmišljen kao otvorena terasa, za sunčanje i sedenje.

Osim boravka u zatvorenom prostoru, vlasnik vile nudi i aktivnosti na otvorenom, ronjenje, ribolov, vožnju čamcem.

Smeštaj je namenjen boravku za dve osobe, a u kući možete da ugostite oko 15 gostiju.

Cena je nešto manje povoljna – sredinom nedelje kreće se oko 1.650 dolara po noćenju, dok je tokom vikenda oko 2.000.

Izvor: RTS