Home Blog Page 715

Podgorica gradi novu kanalizaciju u sklopu projekta za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima i predstavnici izvođača radova, juče, 19. maja, na Koniku su ozvaničili početak izgradnje sekundarne kanalizacione mreže, koja predstavlja kontinuitet aktivnosti na realizaciji projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda Podgorice koji Glavni Grad realizuje u saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima.

Zamenik gradonačelnika Časlav Vešović izrazio je uverenje da građani Podgorice dele zadovoljstvo uprave Glavnog grada zbog činjenice da Podgorica uprkos brojnim izazovima nastavlja sa dinamičnim razvojem.

Foto: Glavni grad Podgorica

„Juče smo počeli sa gradnjom primarnog kolektora, danas je to slučaj sa sekundarnom mrežom, već sutra otvaramo deo bulevara između Podgorice i Tuzi. Odmah nakon praznika ćemo stvarati sve neophodne pretpostavke da što pre počnemo sa gradnjom Baku ulice u MZ ‘Prvi maj’, Ulice 18. jula u Momišićima, Miloja Pavlovića u Gornjoj Gorici i drugih saobraćajnica”, saopštio je Vešović, najavljujući da će ubrzo krenuti popločavanje ulica u Staroj varoši, tako da praktično neće biti dela Podgorice u kojem se neće realizovati neka značajnija investicija.

Vešović je naglasio da će izgradnji sekundarne mreže u narednom periodu najbolje svedočiti građani Konika, Zlatice, Maslina, Zagoriča, jer će u tim delovima Podgorice biti postavljena sekundarna mreža u dužini od gotovo 20 km i stvoreni uslovi da se oko 1.500 domaćinstava veže na novu kanalizaciju.

„Pred upravom Glavnog grada i Vodovoda i kanalizacije su obaveze koje se odnose na realizaciju i preostala dva segmenta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, pre svega da u narednih nekoliko nedelja dovršimo proceduru pregovaranja i zaključenja ugovora za izgradnju novog mosta na Morači u okviru kojeg će biti postavljen i deo kolektora i da iskoristimo nizak vodostaj, da tokom leta počnemo sa fizičkom realizacijom i tog segmenta sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što je najvažnije, i što verujem da ćemo postići u narednih nekoliko nedelja, jeste da dovršimo procedure oko raspisivanja predkvalifikacionog javnog poziva za samo postrojenje koje će biti međunarodnog karaktera i gde očekujemo veliko interesovanje kredibilnih kompanija iz Evrope i sveta“, zaključio je Vešović.

“Danas svedočimo početku radova na izgradnji sekundarne mreže, odnosno jednog veoma važnog segmenta za buduću održivost kompletnog projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda. Naš plan je da u narednih 15-18 meseci izgradimo 18 km sekundarne mreže”, istakao je direktor Vodovoda Filip Makrid. On je podsetio da je projekat fazno podeljen na severni i južni deo, tako da južni segment, u ukupnoj dužini od 9 kilometara, od čega 5,7 km pripada Koniku, realizuje firma “Toškovići” i naglasio da je jako važno što su izvođači radova dostavili dinamičke planove za svaku saobraćajnicu posebno, te da će u skladu sa pravilima struke radovi biti kvalitetno izvedeni.

Foto: Glavni grad Podgorica

“Ako je sistem za prečišćavanje otpadnih voda jedan od najvažnijih projekta u modernoj istoriji Podgorice, sigurno je izgradnja sekundarne kanalizacione mreže u okviru tog projekta na teritoriji mesne zajednice Konik jedan od najznačajnijih infrastruktrunih projekata kada je u pitanju povećanje kvaliteta života građana u ovom delu grada”, istakao je predsednik Mesne zajednice “Konik” Andrija Čađenović.

On je saopštio da se izgradnjom oko 6 km sekundarne kanalizacione mreže rešava jedno od najznačajnijih životnih pitanja građana i izrazio zahvalnost u ime mesne zajednice i građana Konika upravi grada, gradonačelniku sa saradnicima, što su prepoznali značaj rešavanja ovog problema i uvrstili ga među prioritete.

„Pored realizacije ovog projekta Konik će tokom ove godine biti veliko gradilište“, najavio je Čađenović, dodajući da će se u narednom periodu izgraditi nekoliko sportskih terena, asfaltirati veliki broj saobraćajnica i ugraditi nova javna rasveta, a sve u cilju povećanja kvaliteta života građana Konika”, zaključio je Čađenović.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Naftne kompanije planiraju izgradnju prve mreže za hvatanje i skladištenje ugljenika na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Rentschler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Rentschler)

Veliki svetski proizvođači nafte i gasa “Equinor”, “Shell” i “Total” ulažu gotovo 633 miliona evra u polarnu svetlost.

“Polarna svetlost” je zapravo naziv njihovog zajedničkog projekta izgradnje prve mreže za hvatanje i skladištenje ugljenika na svetu koji će sprovesti u okviru javno privatnog partnerstva sa norveškom vladom.

Ugljen-dioksid, prikupljen iz industrijskih postrojenja u Norveškoj, biće transportovan brodom u terminal na zapadu zemlje, a potom će u tečnom stanju kroz cevovod biti “upumpavan” na lokaciju u Severnom moru na više od 3.000 metara ispod morskog dna. Tamo  će biti trajno pohranjen.

Svrha “Polarne svetlosti” je da dokaže da je moguće bezbedno upravljanje i uklanjanje zagađujućeg gasa.

Projekat će se sprovoditi u fazama. Tokom prve gradiće se kapacitet za prenos, ubrizgavanje i odlaganje do 1,5 miliona tona štetnog gasa godišnje, najavljeno je. “Polarna svetlost” je nastala kao rezultat ambicija norveške vlade da do 2024. godine na svojoj teritoriji razvije lanac za hvatanje i skladištenje ugljenika. S tim na umu, vlada je 2016. godine objavila studije izvodljivosti za imlementaciju ove tehnologije za dekarbonizaciju privrede, a trenutno su u toku poslednja ispitivanja.

U planu je proširenje infrastrukture po čitavom kontinentu. Polazište projekta je Norveška zbog njenog dugogodišnjeg iskustva u skladištenju ugljenika. Decenijama unazad, nacije bogate naftom i gasom, poput nje, bave se istraživanjem i razvojem projekata za neutralizaciju negativnog efekta eksploatacije fosilnih goriva.

Ova nordijska zemlja koja nije članica Evropske unije, ali je usko povezana s njom, obavezala se da će do 2030. godine smanjiti emisiju štetnih gasova za najmanje 50 odsto u odnosu na 1990. godinu.

Jelena Kozbašić

 

Akcija uređenja Eko-centra „Karapandža“ i fazanerije „Ristovača“

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Eko-centar „Karapandža“, koji se nalazi u sastavu Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“, otvoren je za sve posetioce svakog dana, u periodu od 10 do 18 sati.

Kako bi boravak u Eko-centru bio što prijatniji, zaposleni u Šumskom gazdinstvu „Sombor“, Šumskom gazdinstvu „Novi Sad“, Direkciji preduzeća i “Vojvodinašume – Turistu”, organizovali su akciju uređenja Eko-centra.

Ograda i mol na Bajskom kanalu dobili su novo ruho. Veliki doprinos aktivnostima dali su i mališani zaposlenih, koji su, po završetku radnog dana, imali priliku da obiđu edukativne staze i upoznaju se sa biljnim i životinjskim svetom koji je zastupljen na teritoriji rezervata.

Kako je JP „Vojvodinašume“ velik i složen sistem koji broji 1.419 zaposlenih, nemaju svi mogućnost, zbog prirode posla, da borave na terenu i upoznaju se sa svim segmentima preduzeća.

Zaposleni u Direkciji i ograncima preduzeća, samoinicijativno su odlučili da daju svoj doprinos uređenju Fazanerije u Ristovači.

Foto: JP “Vojvodinašume”

Bila je ovo i idealna prilika da se kolege iz Sektora za pravne poslove, Sektora komercijale i marketinga, Lovotursa i Sektora finansija, pored kolega šumarskih inženjera, upoznaju sa načinom rada najveće fazanerije u ovom delu Evrope.

Fazanerija se prostire na ukupnoj površini od 34 ha, od čega 29 ha čine volijere za uzgoj i podivljavanje fazana. U fazaneriji je tehnološki zaokružen proces proizvodnje, od volijere sa boksovima za uzgoj i smeštaj sopstvenog matičnog jata, inkubatorske i baterijske stanice, kućice za topli odgoj sa žičanim ispustima i volijere za podivljavanje.

Izvor: JP “Vojvodinašume”

Hrvatska uvodi premije za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora!

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Hrvatske je na skorašnjoj sednici usvojila Predlog uredbe o kvotama za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija. To znači, kako je uvodno istakao ministar zaštite okoline i energetike Tomislav Ćorić, početak primene premijskog modela podsticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i novog investicionog ciklusa, a sve s ciljem stvaranja niskougljeničnog društva.

Foto-ilustracija: Pixabay

U obrazloženju Uredbe stoji da je stupanjem na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoefikasnoj kogeneraciji (Narodne novine, broj 100/15, 123/16, 131/17 i 111/18), određeno donošenje Uredbe kojom se utvrđuju kvote za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine za potrebe sprovođenja aukcije za dodelu tržišne premije i aukcije za podsticaj garantovane otkupne cene. Bez donošenja predmetne uredbe od 1. januara 2016. godine nije bilo moguće dodeliti državnu podršku za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Postojeći sistem državne podrške, iako određen za razdoblje od 2014. do 2020. godine, obuhvata i naredno razdoblje, s obzirom na očekivanu mogućnost realizacije, odnosno izgradnje proizvodnih postrojenja u razdoblju od 2023. do 2026. godine.

Vlada ovu Uredbu donosi na temelju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine (NEKP), donetog na sednici 27. decembra 2019. godine. U njemu su obuhvaćeni nacionalni planovi za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost do 2030. godine u svrhu ispunjavanja ciljeva na koje se Hrvatska obavezala u sprovođenju održive energetske politike i zaštite životne sredine.

U programu podrške je potrebno obuhvatiti i projektovani ulazak pojedinih kvota na godišnjem nivou, što je temelj za određivanje iznosa dodeljenih podsticajnih sredstava.

Kvote određene ovom Uredbom predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica za koju se mogu sklapati ugovori o tržišnoj premiji i ugovori o otkupu električne energije s garantovanom otkupnom cenom.

Foto-ilustracija: Unsplash

Na temelju predloga kvota iz Uredbe izrađena su i dva programa državne podrške i to jedan po GBER proceduri koji odobrava Ministarstvo finansija za raspisivanje nadmetanja u toj godini, te drugi program koji se upućuje na odobrenje Evropskoj komisiji i koji obuhvaća period od 2020. do 2022. godine, a koji se odnosi na odobrenje raspisivanja aukcije za dodelu tržišne premije. Programe prijavljuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) kao telo zaduženo za dodelu podrške.

U ispunjenje kvote ulaze i ona postrojenja koja su proglašena inovativnim tehnologijama i koja su dobila podršku za razvoj u okviru Evropske unije te se na njih primjenjuje mogućnost ugovaranja sukladno klasifikaciji iz energetskog odobrenja.

HROTE-u se daje pravo i obaveza da odredi dinamiku otvaranja pojedinih kvota, odnosno da prati dinamiku realizacije projekata.

Iz tog razloga, HROTE sprovodi javnu aukciju za dodelu tržišne premije, odnosno javnu aukciju za sklapanje ugovora o otkupu električne energije garantovanom otkupnom cenom.

U javnom pozivu za auckiju je neophodno definisanje kriterijuma vremenskih projekcija ulaska u sistem podsticaja i početak isplate podsticaja za proizvodna postrojenja dobitnika aukcije, kako bi se ciljevi mogli realizovati na optimalan troškovni način, zaključuje se u obrazloženju.

KVOTE:

Kvote su određene su uzimajući u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine.

Ukupna kvota svih grupa proizvodnih postrojenja za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija, koja doprinosi ostvarivanju ciljeva u proizvodnji električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasnih kogeneracija, iznosi 2.265.000 kW.

POJEDINE GRUPE PROIZVODNIH POSTROJENJA – KVOTA:

  • Solarne elektrane instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 210.000 kW
  • Solarnne elektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW – 240.000 kW
  • Solarne elektrane instalirane snage veće od 10 MW – 625.000 kW
  • Hidroelektrane instalirane snage do uključivo 50 kW – 4.000 kW
  • Hidroelektrane instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 10.000 kW
  • Hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW – 10.000 kW
  • Vetroelektrane instalirane snage veće od 3 MW – 1.050.000 kW
  • Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 6.000 kW
  • Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 2 MW – 20.000 kW
  • Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW do 5 MW – 15.000 kW
  • Geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW – 20.000 kW
  • Elektrane na biogas instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 15.000 kW
  • Elektrane na biogas instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 2 MW – 30.000 kW
  • Inovativne tehnologije, u skladu sa klasifikacijom proizvodnih postrojenja iz energetskog odobrenja, koje su dobile podršku za razvoj u okviru Evropske unije – 10.000 kW

Izvor: Udruženje OIE Hrvatska

Beogradsko naselje Nova Galenika dobija novu uređenu zelenu površinu

Foto: Wikipedia/Vladimir Bošković

Predsednik opštine Zemun Dejan Matić i načelnica Uprave ove opštine Katarina Zrilić obišli su danas radove na uređenju zelene površine u Ulici Jovana Stojisavljevića 39-41 u naselju Nova Galenika, saopšteno je iz Opštine Zemun.

Foto: Grad Beograd

Budući da su epidemiološke mere u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem koronavirusa još uvek na snazi, predsednik Matić je radnicima podelio zaštitne maske i rukavice i tom prilikom poručio da je Opština Zemun prva opština koja je krenula sa uređenjem urbanih džepova.

“Opštinske službe su evidentirale devastirane površine na teritoriji cele opštine, te smo napravili dogovor sa građanima, uradili kvalitetne projekte i obezbedili sredstva iz budžeta. Već smo uredili zapuštene zelene površine u ulicama Filipa Višnjića, Karađorđevoj, Karlovačkoj, na uglu Krajiške i Kupreške, kao i unutarblokovske površine u ulicama Karađorđev trg i 22. oktobra. Pored ove lokacije u naselju Nova Galenika, građani mogu da očekuju ubrzo završetak radova i u Ulici Svetozara Papića”, rekao je Matić i naglasio da je prioritet ravnomeran razvoj Zemuna.

Predsednik opštine je naveo da se uređuje i lokacija u Zemun polju u Ulici Franje Krča, kao i da je u toku je izrada projekata za uređenje unutarblokovskih površina u Prvomajskoj ulici i za nekoliko lokacija u naselju Batajnica, gde će se raditi zapuštene zelene površine.

“Sve lokacije dogovaramo sa građanima i sadržaji se kreiraju po njihovoj meri. Dakle, to su zelene površine, mali vrtovi i bašte, sa klupama i sadržajima za najmlađe i one nešto starije. Sve zelene površine se rade u skladu sa uslovima koje propisuje JKP ‘Zelenilo – Beograd’, poštujući standarde o bezbednosti dečjih igrališta. Važno nam je da našoj deci omogućimo pristup kvalitetnim rekvizitima, penjalicama, klackalicama, ljuljaškama, spravama za igru i vežbu i da u jednom prijatnom ambijentu provode što više vremena u rekreaciji”, rekao je i zahvalio izvođaču radova koji je i tokom vanrednog stanja, uz poštovanje svih neophodnih mera, bio prisutan na ovoj lokaciji.

Prostor za igru najmlađih u naselju Nova Galenika prostire se na 400 kvadrata, biće opremljen savremenim sadržajima za igru i vežbu, klupama i ozelenjenim površinama, a posebna atrakcija će biti zip-lajn. Radovi će biti završeni do kraja nedelje.

Izvor: Grad Beograd

 

Višak ostataka hrane u restoranima raste, dok se u domaćinstvima smanjuje

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako ostaci od hrane imaju tendenciju da se pretvore u veliku količinu otpada, postavlja se pitanje kako se tokom proteklih meseci, kada je sve bilo podređeno vanrednim merama usled pandemije koronavirusa, učestalo naručivanje hrane na kućnu adresu odrazilo na količinu otpada od prehrambenih proizvoda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel @shotsoflouis)

Analizu je sprovelo udruženje “Sustainable Restaurant Association” (SRA) uz pomoć usluge odvoženja hrane “Just Eat” u Velikoj Britaniji u decembru, a zatim ponovo u aprilu, proučavajući na koji način su se restorani borili sa viškovima hrane, kao i koliko su drastične bile promene u prethodnom periodu.

Više od polovine anketiranih restorana je ukazalo na povećanje proizvedenog otpada od hrane tokom aprila, što se u novcu moglo izraziti od proseka od 111 funti nedeljno po restoranu do 148 funti.

Prema računici, otpad od hrane iznosi oko 400 miliona funti godišnje, a doprinosi emisijama ugljenika većih nego vazduhoplovna industrija. Stručnjaci zato savetuju restorane da pojednostave proces dostave hrane, ali i jelovnike.

Aplikacija “Too Good to Go” pomaže preduzećima da smanje otpad od hrane tako što će višak hrane prodati potrošačima po nižoj ceni.

Upravo je smanjivanje viškova hrane najjednostavniji način borbe sa štetnim emisijama, a ima i višestruku korist.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Browning)

Dok se količine otpada u restoranima povećavaju, domaćinstva u Velikoj Britaniji su smanjila otpad za 3,2 miliona funti nedeljno.

Jedan od zaključaka je da se čini da potrošači racionalnije konzumiraju hranu koja im iz restorana stiže na kućnu adresu, odnosno da se u tom slučaju bacaju manje količine hrane. U ranijem istraživanju pokazano je da se tek 9 odsto naručene hrane koja stiže na kućnu adresu baca, dok je tokom epidemije koronavirusa taj procenat smanjen na oko 7 odsto.

Pored toga, više od polovine ispitanika (gotovo 60 odsto) reklo je da je tokom boravka u kući imalo bolji nadzor nad količinom hrane koja se trošila, a čak više od 80 odsto njih izjavilo je da su im prazne police u supermarketima i pravljenje zaliha povećale svest o otpadu od hrane.

Jelena Cvetić

Aplikacija o cenama goriva u BiH dostupna i za iOS mobilne uređaje

Foto-ilustracija: Pexels

Građani Federacije Bosne i Hercegovine, koji koriste Apple mobilne uređaje, iPHONE i iPAD, od juče, 18. maja, mogu besplatno koristiti mobilnu aplikaciju FMT FBiH oil info, koja im omogućava da prate cene na benzinskim pumpama, informacije o geolokaciji benzinskih pumpi po GPS signalu, kao i udaljenost korisnika od konkretne benzinske pumpe.

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

“Besplatno preuzimanje ove aplikacije za Apple mobilne uređaje, iPHONE i iPAD se može obaviti direktno na App Store servisu, kao i putem linka ili skeniranjem QR koda koji su namenski postavljeni na internet stranici Federalnog ministarstva trgovine“, potvrdio je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Dosadašnja praksa praćenja cena naftnih derivata na Android platformi pokazala je izuzetno dobre rezultate i postignuta je puna svrha njenog operativnog uvođenja.

“Naime, do sada je bila dostupna verzija aplikacije za mobilne telefone sa Android operativnim sistem, a sada je dostupna i verzija za iOS. Ova aplikacija ima više od 50.000 korisnika i u kontinuitetu je imala pozitivne komentare na Google Play servisu, odnosno više od 90 odsto korisnika je aplikaciji dalo maksimalnu ocenu pet. To govori da je više nego ispunila očekivanja u pogledu kvaliteta urađenog programerskog rešenja, pouzdanosti i brzine odziva svih sadržajnih segmenata, te da je njen korisnički interface lako primjenjiv i prihvatljiv”, istakao je Vujanović.

Podcrtava da će posebno poslovni subjekti tokom svojih terenskih aktivnosti, korišćenjem mobilne aplikacije FMT FBiH oil info, imati sveobuhvatnu i pravovremenu informaciju o trenutnim cinama naftnih derivata na svim benzinskim pumpama u Federaciji, kojih trenutno ima 689.

“Dobiće relevantnu informaciju za kupovinu po najnižim cenama u ponuđenom aktuelnom rasponu, te će tako na najefikasniji način ostvariti svoje autonomno pravo izbora pri kupovini. Takođe, poslovni subjekti na ovaj način mogu uskladiti i adekvatno pozicionirati svoju cenovnu politiku prema ekonomskoj realnosti potrošačkog standarda građana Federacije BiH”, dodao je Vujanović.

Izvor: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Užičani kroz odabrane projekte dobijaju lepše mesto za život

Foto: Wikipedia/ CrniBombarder!!!

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave proglasilo je Grad Užice za lokalnu samoupravu sa najboljom praksom u oblasti „Transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave“ i dodelilo mu godišnju nagradu od 2,6 miliona dinara.

Foto: Grad Užice

Za trošenje tih sredstava kao i dodatnih 960 000 dinara dobijenih od Stalne konferencije gradova i opština iz programa “Swiss PRO”, koji realizuje Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge biće utrošena građani su odlučivali glasanjem za jedan od tri ponuđena predloga – rekonstrukciju esnafske česme u Malom parku, izgradnju dečijeg igrališta na Megdanu ili rekonstrukciju fudbalskog igrališta na Gradskoj plaži. S obzirom na to da su imali približno isto glasova, odlučeno je da se radi rekonstrukcija Malog parka, ali i dečije igralište na Megdanu. Kada je reč o rekonstrukciji Malog parka, kako navodi Miodrag Petković, član Gradskog veća zadužen za finansije, biće postavljeno oko 400 m2 novog granita, a idejno rešenje prostora biće slično Vlajkovom platou.

Radovi na izgradnji igrališta na Megdanu počeće vrlo brzo, nakon završetka tendera koji je u toku:

„Kompletno će, prema važećim standardima, biti urađena podloga, nabavićemo nove sprave i mobilijar, a sa uređenjm fasada i novim grafitima ovaj prostor će biti potpuno oplemenjen“, rekao je Nikola Maksimović, direktor JP „Užice razvoj“ i dodao da bi ceo posao trebalo da bude završen do kraja juna.

Osim ovih projekata iz gradskog budžeta izdvojeno je 10 miliona dinara, plus još tri miliona koje je Grad dobio kao primer dobre prakse iz programa Reforma poreza na imovinu koji finansira Vlada Švajcarske, za projekte uređenja javnih površina na predlog lokalne zajednice. Građani će do 11. juna moći da apliciraju svojim projektima za sredstva, a maksimalni iznos koji mogu dobiti je milion dinara po pojedinačnom projektu.

Kroz Užički program lokalnog partnerstva “Udružimo se” prošle godine je realizovano 13 projekata, a po rečima Petkovića, ove godine je interesovanje znatno veće.

Petković je pozvao građane da apliciraju i da zajedno sa gradom isfinansiraju investicije koje žele u svom neposrednom okruženju bilo da se one nalaze u gradskim, prigradskim ili seoskim mesnim zajednicama.

Izvor: Grad Užice

Portugal zaustavlja uvoz smeća iz Evrope na preradu

Foto-ilustracija. Unsplash (Julian Dik)

Portugal je suspendovao uvoz smeća do kraja 2020. kako bi zaštitio kapacitete domaćih deponija. Obično se zbog niske cene upravljanja otpadom u tu zemlju sliva velika količina smeća iz evropskih zemalja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Iulia Topan)

“Cilj odluke je da imamo dovoljan nacionalni kapacitet u postrojenjima za preradu otpada“, saopštila je vlada.

Od početka godine Lisabon je već zaustavio uvoz 246.000 tona smeća na preradu, navodi se u saopštenju od 16. maja i dodaje da novi uvoz neće biti prihvaćen.

Portugal preradu tone đubreta naplaćuje 11 evra, znatno manje od evropskog proseka od 80 evra, prenosi Rojters.

Epidemija koronavirusa za posledicu ima povećanje količine plastičnog otpada u mnogim zemljama – od zaštitne opreme medicinskog osoblja, poput rukavica i zaštitnih odela, do kutija od hrane “za poneti” koju su ljudi u izolaciji poručivali.

Kako se navodi, vlada tokom leta treba da izmeni zakon o deponijama i upravljanju otpadom jer je zbog pandemije sve teže ispuniti ciljeve smanjenja otpada i reciklaže.

Portugal je već ograničio reciklažu tokom epidemije zbog bojazni za zdravlje radnika koji dolaze u kontakt sa kontaminiranim plastičnim otpadom.

Prema podacima portugalske agencije za zaštitu životne sredine APA, u 2018. je u zemlju na preradu stiglo oko 330.000 tona smeća iz inostranstva, uključujući opasan otpad.

Na 11 deponija u zemlji koje imaju dozvolu da primaju otpad iz inostranstva završilo je 110.000 tona.

Koronavirusom je do sada u Portugaliji inficirano 28.810 ljudi i registrovana su 1.203 smrtna slučaja.

Izvor: Euraktiv.rs/Rojters

Izgradnja puta “Vožd Karađorđe” proglašena za projekat od posebnog značaja

Foto-ilustracija: Pixabay

Koridori Srbije obaveštavaju javnost da je Vlada Republike Srbije dana, 14. maja 2020. godine donela zaključak kojim se potvrđuje da se projekat izgradnje državnog puta I reda „Vožd Karađorđe“ prepoznaje kao projekat izgradnje i rekonstrukcije javne linijske saobraćajne infrastrukture, od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Realizacija projekta izgradnje državnog puta I reda ”Vožd Karađorđe” ukupne dužine oko 220km od izuzetnog je značaja i uticaja na razvoj i unapređenje infrastrukturnih, ekonomskih, privrednih i drugih interesa Republike Srbije. Značaj se uviđa prevashodno kroz sagledavanje uticaja na putnu mrežu u Republici Srbiji, ali i šire, s obzirom da će predmetni auto-put predstavljati saobraćajnicu koja povezuje Istočnu Srbiju sa Centralnom i Zapadnom Srbijom i auto-putevima E-75 (koji predstavlja deo međunarodne trase E-75, odnosno deo drumskog Koridora 10) i E-763.

Projekat obuhvata teritotije opština: Sopot, Mladenovac, Lazarevac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.

Na ovaj način ostvariće se veza Istočne, Zapadne i Centralne Srbije sa Beogradom i Vojvodinom na severu, odnosno centralnom i zapadnom Evropom, kao i sa južnim delovima Republike, odnosno Makedonijom, Bugarskom i dalje sa Bliskim istokom i Azijom.

Petljom ”Županjac” kod Lazarevca spojiće se dva autoputa, ”Miloš Veliki” i ”Vožd Karađorđe”, što će omogućiti najkraću vezu sa Crnom Gorom, a preko luke Bar i sa južnom Italijom, kao i veze sa pomorskim lukama Jadrana i Sredozemlja.

Konekcije autoputa ”Vožd Karađorđe” sa Koridorom 10 će se ostvariti kod Malog Požarevca i Markovca.

Realizacija predmetnog projekta doprineće socijalnom i ekonomskom razvoju, stvaranjem uslova za otvaranje novih radnih mesta, odnosno za smanjenje nezaposlenosti i razvoj nerazvijenih opština u Srbiji kroz koje će prolaziti, kao i poboljšanju opštih uslova života građana. Uz uzimanje u obzir i indirektnih koristi i efekata od ulaganja u projekat, ubrzani društveno-ekonomski razvoj područja uticaće dalje na razvoj privrede u svim segmentima (industrija, turizam, poljoprivreda, i dr.). Izgradnja ove trase omogućiće ubrzani razvoj turizma u Šumadiji, gde postoji ogroman istorijski potencijal, olakšaće se pristup brojnim verskim i kulturnim objektima.

Očekivana finansijska korist od realizacije projekta odnosi se na prihode od naplate putarine i na komercijalne prihode.

Izvor: Koridori Srbije

Da li je pandemija najmanje ugrozila poljoprivredni sektor?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je juče, 18. maja, da je tokom pandemije koronavirusa poljoprivredni sektor bio najmanje ugrožen, ukazavši na to da je za vreme krize porasla tražnja za srpskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima na stranom tržištu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nedimović je na onlajn konferenciji “Poljoprivreda posle pandemije” rekao da je izvoz pšenice i brašna u aprilu i maju bio 50 odsto veći nego u istom periodu prošle godine.

Prvi put smo, kako je rekao, izvezli jagnjeće i goveđe meso u Ujedinjene Arapske Emirate, a dobili smo i dozvolu za izvoz jabuka u Indiju tokom pandemije.

Prema njegovim rečima, Srbija je morala da zabrani izvoz kukuruza preko određene kvote da ne bi došla u situaciju da ga nema za domaći stočni fond.

Ministar je ukazao na to da je kriza najviše pogodila one u sektoru ranog povrtarstva, male mlekare i pčelare koji su stariji od 70 godina i nisu mogli da se kreću, ali i dodao da su oni dobili pomoć države.

“Juče je raspisan agrarni konkurs za nabavku opreme koja je namenjena biljnoj proizvodnji, dok smo konkurs za traktore domaće proizvodnje produžili do 13. juna, a imaćemo i nove konkurse u oblasti ruralnog turizma”, istakao je Nedimović.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević rekao je da je Srbija pokazala da je samodovoljna u osnovnim prehrambenim proizvodima, kao i da je u prvom kvartalu ove godine realizovala sve najznačajnije mere namenjene poljoprivrednim gazdinstvima.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Flaše od “plastike” na biljnoj bazi se očekuju na policama supermarketa do 2023. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Pivo i bezalkoholna pića uskoro bismo mogli da konzumiramo na mnogo zdraviji način – možda ne za nas, ali za životnu sredinu svakako.

Foto-ilustracija: Pixabay

U partnerstvu sa nekim od najvećih proizvođača napitaka na svetu, među kojima su i Karlsberg i Koka-kola, holandska kompanija za proizvodnju biohemije “Avantium” razvija flaše napravljene od biljaka koje bi u budućnosti zamenile standardne plastične.

“Avantium” veruje da će do kraja godine biti obezbeđene neophodne investicije za izgradnju odgovarajućeg biorafinerijskog postrojenja u kojem će se “štancati” pakovanje na bazi biljnih šećera, umesto na bazi fosilnih goriva.

Projekat je već podržao Karlsberg koji očekuje da će pivo prodavati u kartonskoj ambalaži obloženoj slojem bioplastike. Svoj doprinos zagađenju plastikom, emisijama štetnih gasova i klimatskim promenama, kroz podršku inovatorima iz Holandije, teže da smanje i Koka-kola i Danone. Glavni izvršni direktor “Avantiuma” Tom van Aken se nada da će se njihovoj inicijativi za “ozelenjavanje” proizvodnje i potrošnje tokom leta pridružiti još zainteresovanih kompanija.

Svake godine se na globalnom nivou, pomoću naftnih derivata, proizvede oko 300 miliona tona nove plastike, što produbljuje postojeću klimatsku krizu. Veći deo se ne reciklira, već se pretvara u mikroplastiku i prodire u naše okruženje, razdirući ga, pogotovo kada je reč o okeanima. Te sitne plastične čestice predstavljaju itekako krupan problem, pošto se razgrađuju stotinama godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)

Van Aken je objasnio da se “privlačnost” plastike njegove kompanije krije u njenoj održivosti. “Ona ne crpi fosilna goriva i može da se reciklira, a istovremeno se u prirodi raspada mnogo brže od normalne plastike”, istakao je on i dodao da je reciklaža ipak najpoželjnije rešenje.

Testovi su pokazali da se “Avantiumova” plastika u komposteru razlaže u potpunosti kroz godinu dana, dok joj je za nestanak u vanjskim uslovima potrebno nekoliko godina.

Dovoljno je izdržljiva i za gazirana pića.

Flaše od biljnih šećera iz kukuruza, žita ili repe bi se na policama supermarketa mogle pojaviti već 2023. godine. “Avantium” će u početnoj fazi rada proizvoditi oko 5.000 tona plastike, ali najavljuje da će njegovi kapaciteti rasti uporedo sa potražnjom za obnovljivom plastikom. Koristiće biootpad iz održivih izvora.

Jelena Kozbašić

Hibridni energetski projekat smanjiće zavisnost Filipina od fosilnih goriva

Foto: Wikipedia/Magalhães
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija za projektovanje i instaliranje vetroturbina i obnovljivu energiju Simens Gamesa trenutno radi na hibridnom energetskom projektu na Filipinima. U planu je da se kombinuje postojeći vetropark snage 16 MW i centralni sistem koji upravlja energijom proizvedenom u postrojenjima. Ujedno se pregovara i o gradnji dodatne vetroelektrane koja bi povećala kapacitet za 10 MW.

S obzirom na lokaciju vetroelektrane, ostrvo Mindoro, njeno puštanje u rad imaće veliki uticaj na ovo područje, koje ima otežan pristup električnoj mreži.

Postrojenje bi pomoglo regionu da smanji potrošnju, ali i emisije štetnih gasova, i konačno bi osiguralo stanovištvu pristup čistoj energiji. Pored toga, konačno će biti redukovana dugogodišnja zavisnost ovog arhipelaga od fosilnih goriva za snabdevanje električnom energijom.

Takođe, zahvaljujući hibridnom rešenju, koje će posedovati i baterijsko skladište kapaciteta 6 MW, projekat ima veliki potencijal za rast zato što sprečava “isprekidanost” energetskog snabdevanja.

Očekuje se da će ovaj vetropark biti u funkciji već u drugoj polovini godine.

Jelena Cvetić

Seča šuma u BiH veća za oko 20 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Agencija za statistiku BiH (screenshot)

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2020. godine veća je za 20,29 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.

Proizvodnja sortimenata četinarskih vrsta drveća veća je za 26,26 odsto dok je proizvodnja sortimenata lišćarskih vrsta veća za 14,19 odsto .

Proizvodnja trupaca četinara veća je za 24,69 odsto dok proizvodnja trupaca lišćara beleži rast od 13,48%.

Rast proizvodnje, u odnosu na prvi kvartal 2019. beleži se i kod svih ostalih šumskih sortimenata.

Kod jamskog drveta četinara rast je 21,10 odsto, kod ostalog dugog drveta četinara 2,23 odsto, kod prostornog drveta četinara 34,76 odsto, kod ostalog dugog drveta lišćara 42,96 odsto, kod prostornog drveta lišćara 46 odsto i kod ogrevnog drveta lišćara 12,43 odsto.

Kod proizvodnje jamskog drveta lišćara, ostalog grubo obrađenog drveta i ogrevnog drveta četinara radi se o malim količinama sortimenata čije variranje u proizvedenim količinama nema uticaja na promene u ukupnoj proizvodnji šumskih sortimenata.

Saopštenje u celosti možete pročitati ovde.

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Izgradnja auto-puta u Kairu kroz centar grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Omar Elsharawy)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Dascal)

Zbog nedostatka prostora i velike gužve gradske vlasti Kaira su odlučile da izgrade pravi auto-put koji prolazi kroz centar grada. Investicija se meri stotinama miliona dolara, a radovi su već skoro u završnoj fazi. Međutim ovaj auto-put izazvao je gnev građana koji stanuju u soliterima gde saobraćajnica prolazi. Naime, buka i nedostatak svetlosti uništili su cene njihovh stanova koji se sada pretvaraju u magacinske prostore.

Loše planiranje ili loša odluka dovela je desetine hiljada porodica u Kairu u nezavidan položaj. Auto-put prolazi u visini četvrtog sprata i do stanova te visine ne dopire ni tračak svetlosti.

Vlasnici stanova ne znaju šta da rade, niko neće da ih kupi ali su možda našli alternativno rešenje.

“Pretvorićemo stanove u magacinske prostore i kancalarije. Da bi dobili više prostora, pošto su stanovi mali, moraćemo da se udružujemo da bi bili konkurentni”, navodi stanovnik Kaira Osama Faez.

Međutim, pošto auto-put ide visinom četvrtog sprata, ima još pojava koje smetaju stanarima kojima svetlost nije uskraćena.

Buka od petog do osmog sprata biće nesnosna. Ne znamo kako će se to rešiti. Jedino da se napravi neka vrsta tunela, ali i tu će nekoliko spratova ostati uskraćeno za sunčeve zrake. Za sada još čekamo da sve počne da radi pa ćemo onda pisati peticije”, ističe Faez.

Kairo je inače poznat po prenaseljenosti. Poznato je staro groblje gde beskućnici žive i od kog je napravljeno pravo naselje.

Međutim, ovaj auto-put kroz centar iznuđen je, kažu u gradskoj upravi, jer saobraćajne gužve u ovom gradu postaju nepodnošljive. Dodaju da će novi auto-put kroz centar biti spas za saobraćaj.

Izvor: RTS

Rekonstrukcija parka u Šapcu nadmašila želje građana

Foto: Grad Šabac

U parku u Masarikovoj ulici počela je rekonstrukcija staza i zamena mobilijara. Uz prethodno rekonstruisan ulaz i novo dečije igralište, novim radovima park će biti potpuno obnovljen.

Foto: Grad Šabac

Građani Mesne zajednice “Preki šor” izglasali su na referendumu da se uredi jedan deo parka, ali Grad je rešio da ode korak dalje i potpuno rekonstruiše ovu zelenu oazu.

Grad Šabac ima najefikasniju i najjeftiniju gradsku administraciju. Mi slušamo naše građane i ono što su oni rekli na referendumima. Građani Mesne zajednice Prekog šora su rekli da im je ovaj parkić od velikog značaja, a siguran sam i svim Šapčanima. Odvojili su milion i devet stotina hiljada dinara da se urede staze i zamene klupe. U dogovoru sa našim arhitektama i dizajnerima smo odlučili da pošto se parkić nalazi na lepom mestu uložimo dodatni novac. Park će povezati Masarikovu ulicu i Ulicu Miloša Obilića, a radiće se i novi trotoari u ovoj ulici.. Sve ovo smo uradili mi, građani Šapca, svi zajedno”, istakao je gradonačelnik Nebojša Zelenović.

Urbanista Ksenija Lukić kaže da je sa radošću dočekala vest o uređenju još jednog parka u gradu i smatra da su ovakve intervencije u postojećim parkovima trebale odavno da dobiju savremeno ruho jer se time unapređuje kvalitet života građana.

“Sada vidimo koliko sve ovo deci znači, i kako se lepo igraju na obnovljenom igralištu. Park će uskoro dobiti i nove staze, novi mobilijar i novi izgled. U planu je da se rekonstrišu i stare staze, one će biti zamenjene behaton stazama, pratiće dijagonale koje su već postojale u parku. Dodatno će biti uređen centar gde se ukrštaju te staze. On je sada raščišćen, a po završetku će dobiti atraktivan i zanimljiv mobilijar u vidu velikih geometrijskih klupa, koje su dizajnirane po savremenim standardima. To je jedna od ideja da mobilijar dobije objedinjen manir. Takođe, živa ograda ka ulici Miloša Obilića će biti uklonjena da se otvori park prema stambenoj zoni. Verujem da će graćani na kraju biti zadovoljni celokuplim izgledom parka”, rekla je Ksenija Lukić.

Ukupna vrednost radova je šest miliona dinara.

Izvor: Grad Šabac