Home Blog Page 713

Trideset odsto profita od prodaje “Bee Supernatural” majica biće uloženo u zaštitu pčela

Foto: Chapter 4 Communications Consulting
Foto: Chapter 4 Communications Consulting

Da bi se podigla svest o važnosti pčela, i njihovom doprinosu biodiverzitetu, na incijativu Republike Slovenije, Ujedinjene nacije su 20. maj proglasile kao Svetski dan pčela.

Međunarodni Earthwatch Institut je na poslednjem sastanaku u Kraljevskom geografskom društvu proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji.

Čak 70 odsto svetskog biodiverziteta zavisi isključivo od pčela, a oprašivanje, možda i najvažnija funkcija pčela, omogućuje biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela, poručeno je, flora i fauna na planeti bi polako počela da nestaje.

Nažalost, pčele su ugrožene, a glavni razlozi za smanjenje njihove populacije jesu nekontrolisana upotreba pesticida, nedostatak cveća i krčenje šuma. Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtevaju da se odmah zabrani upotreba pesticida, da počnu da se koriste prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela postavi na vrh prioriteta.

“Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života“

Upravo iz navedenih razloga Supernatural kolekcija majica „Bee Supernatural“  ima za cilj da se skrene pažnja na prioritet zaštite staništa za pčele, a 30 odsto profita od prodaje majica biće uloženo u projekte promocije i unapređenja staništa za pčele.

Supernatural je 2019. pokrenuo proizvodnju i prodaju majica kao „biznis aktivizam“ koncept, koji ima za cilj da trajno promoviše vrednosti zaštite životne sredine i da  genereše sredstva za ekološke projekte. Prva šumska kolekcija „May the forest be with you“ lanisrana je na jesen 2019. godine i ima za cilj pošumljavanje.

Povrh toga, Supernatural se ove godine pridružio projektu udruženja Ekonaut, koji je pokrenuo “Inicijativu za medonosne bašte” i pozvao na akciju za povećanje zelenih površina i pejzaža koji pomažu dobrobiti pčela, leptira, ptica i drugih oprašivača.

www.supernatural.eco

Izvor: Chapter 4 Communications Consulting

Mikroplastike u okeanima ima mnogo više nego što smo mislili

Foto-ilustracija: Unsplash (Joseph Barrientos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Meritt Thomas)

Iako je prisustvo mikroplastike u okeanima već dugo poznata činjenica, naučnici su, izgleda, tokom prethodnih istraživanja potcenili količinu. Poslednja istraživanja pokazuju da je u pitanju i dvostruko veći broj čestica.

S obala Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država korišćenjem finih mrežica koje preciznije filtriraju mikroplastiku za razliku od onih koje se inače koriste, pronađeno je mnogo više sitne plastike. Uglavnom su pronađene čestice sa tekstilnim vlaknima iz ribolovnih mreža, konopaca i odeće.

Zagađenje mikorplastikom je posebno zabrinjavajuće jer su čestice dovoljno sitne da ih mogu u sebe uneti i najsitniji planktoni, čime postaju deo ishrane gotovo čitavog morskog sveta.

Prema nekim podacima čak se ukazuje na mogućnost da je u određenim vodama veći broj čestica mikroplastike nego zooplanktona, a ove sitne životinje su jedne od najbrojnijih vrsta na planeti.

Pored morskog sveta,  mikroplastiku unose i brojne ptice koje se hrane vodenim insektima, i tako pojedu i 200 komada plastike dnevno, te ne čudi podatak da je mikroplastika dospela na svaku tačku na planeti, ušavši u lance ishrana svih ekosistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrei Ciobanu)

Pretpostavlja se da, sada kada je otkriveno da je količina mikroplastike na morskom dnu znatno veća, čak na stotine hiljada tona mikroplastike godišnje mogu dospeti na obale nošeni vetrom. Procene su da koncentracija mikroplastika može preći 3.700 čestica po kubnom metru.

Posebno zabrinjavajuć je podatak da je ljudi svakodnevno udišu, a još uvek nije poznato na koje se sve načine može manifestovati njen štetni uticaj na zdravlje živih bića.

Jelena Cvetić

 

 

Epidemija, najezda skakavaca i poplave – trostruka smrtonosna pretnja Africi

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeff Ackley)

Skakavci, koronavirus i smrtonosne poplave “trostruka su pretnja” milionima ljudi širom Istočne Afrike, upozorili su zvaničnici, dok je Svetska banka najavila program pomoći od 500 miliona dolara za zemlje pogođene istorijskom najezdom pustinjskih skakavaca.

Za najezdu skakavaca u Istočnoj Africi, koji se broje u milijardama, kakva u nekim zemljama nije zabeležena već 70 godina, delimično su krive klimatske promene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Melissa Askew)

Dodatna pretnja koja ugrožava region je koronavirus koji je već zarazio oko 20 odsto onog dela svetske populacije kojoj ionako preti glad, uključujući milione u Južnom Sudanu i Somaliji.

Jemen, na obližnjem Arapskom poluostrvu takođe je ugrožen, a zvaničnici Ujedinjenih nacija upozoravaju da će, ukoliko skakavci ne budu suzbijeni, zaraćeni Jemen postati i “rezervoar za širenje zaraze” u regionu.

Karantin zbog pandemije usporio je napore vlasti da se izbore sa insektima, posebno jer iz uvoza nema pesticida neophodnih za prskanje iz avona koje je jedini efikasan način suzbijanja.

“Za sada nema opšte najezde, ali bude li jakih kiša tokom leta i ako ne bude uspelo suzbijanje skakavaca, mogla bi do kraja godine da se pojavi i opšta najezda”, rekao je zvaničnik Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO apeluje za pomoć i planira da poveća iznos na 310 miliona dolara pomoći za milione ljudi širom Etiopije, Kenije i drugih zemalja, uključujući poljoprivrednike i stočare.

Već je oko 400.000 hektara zemlje zaštićeno od skakavaca, ili dovoljno useva da se nahrani oko pet miliona ljudi, rekao je Dominik Buržeo, direktor FAO-a za vanredne situacije, “ali to je samo jedan deo jednačine”.

Broj skakavaca i dalje raste uprkos naporima za njihovo suzbijanje, a kombinacija sa pandemijom i poplavama može imati “katastrofalan efekat”, rekao je generalni direktor FAO-a Ku Dongju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Wegener)

FAO u svojoj najnovijoj proceni kaže da je situacija u delovima Istočne Afrike “izuzetno alarmantna”, jer će se novi rojevi skakavaca pojaviti od sredine juna, što se poklapa s početkom sezone žetve.

Novi program Svetske banke od 500 miliona dolara namenjen je pogođenim zemljama Afrike i Bliskog Istoka, a Uganda, Kenija, Džibuti i Etiopija koristiće početnu pomoć od 160 miliona dolara, a Svetska banka priprema plan za pomoć Jemenu i Somaliji.

U nedavnim poplavama u inače hronično sušnoj Istočnoj Africi, po podacima Međunarodnog Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, poginulo je skoro 300 ljudi, a 500.000 je raseljeno, te nema ko da suzbija skakavce, a drugde raste rizik od širenja virusa.

Izvor: Zelena Srbija

BiH dobila Koordinaciono telo za problem odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Daleng)

Veće ministara Bosne i Hercegovine juče je, na predlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donelo Odluku o imenovanju članova Koordinacionog tela za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.

U Koordinaciono telo su imenovani ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić, federalna ministarka životne sredine i turizma Edita Đapo i direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost u Bosni i Hercegovini Marinko Zeljko.

Koordinaciono telo će u cilju rešavanja pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, te provođenja odgovarajućih procedura u okviru svoje nadležnosti davati konkretna zaduženja ekspertskom i pravnom timu za praćenje stanja i aktivnosti u vezi ovim otvorenim pitanjem sa Hrvatskom.

Takođe, Koordinaciono telo je zaduženo da osigura koordinaciju rada i postupanja nadležnih institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta, kao i lokalnih nivoa vlasti u vezi sa aktivnostima u vezi sa izgradnjom spornog odlagališta, kao i da o tome redovno izveštava Veće ministara i Predsedništvo BiH.

Formiranje Koordinacionog tela inicirano je na nedavnom sastanku ministra Košarca sa entitetskim ministricama Golić i Đapo, kao i članovima parlamentarne grupe “Zeleni klub”, a nakon što je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i energetike Hrvatske odlučilo da ustupi lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac na upotrebu Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada nuklearne elektrane “Krško”.

Na sastanku je istaknuto da je stav svih nivoa vlasti u BiH da je namera Hrvatske apsolutno neprihvatljiva, te da će se osim Koordinacijskog tela, zahtevati i formiranje pravnog i ekspertskog tima u BiH koji će se baviti ovom problematikom.

Kako saznajemo, nadležna ministarstva i institucije aktivno rade na formiranju pravnog i ekspertskog tima, čije imenovanje će se takođe naći pred Većem ministara BiH.

Izvor: Energetika.ba

Informacije o koncentraciji polena u Srbiji i na mobilnim telefonima

Foto-ilustracija: Pixabay

Građani koji strepe od sezone polenskih alergija, sada se mogu pripremiti i zaštititi od tegoba zahvaljujući svojim mobilnim telefonima, potpuno besplatno.

Podaci o emitovanju polena, koji se prikupljaju na 26 lokacija u Srbiji, sada su uobličeni u praktičnu i preglednu aplikaciju za mobilne telefone “Alergeni polen” koja prikazuje koncentracije polena na svakoj od lokacija i pruža predviđanje trenda za narednu nedelju. Aplikacija prati 3 grupe izvora polena – drveće, trave i korov, i daje informacije o alergenskom potencijalu i koncentraciji polena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Coley Christine)

Procenjuje se da od polenskih alergija pati više od jedne petine ljudske populacije. Reakcije se kreću od kijavice, preko bronhitisa, dermatitisa i konjuktivitisa i često značajno utiču na život i rad osoba koje su podložne ovim alergijama. Za preko 20 biljnih vrsta danas znamo da proizvode polenske čestice koje izazivaju alergijske reakcije. U poslednjih 20 godina u Evropi su u upotrebi takozvane “polenske klopke” za merenje alergenih polena, a koriste se i u našoj zemlji od 2002. Informacije o polenskim koncentracijama, prikupljene na ovaj način, su interesantne i značajne ne samo za stručnjake koji se njima bave u okviru Agencije za zaštitu životne sredine, već i za veliki deo populacije.

“Prikaz koncentracija alergenog polena je već bio dostupan u obliku jednostavne internet stranice na sajtu Agencije. Izrada mobilne aplikacije je bila motivisana željom da se prošire mogućnosti prikaza rada Agencije i na mobilnim uređajima. Glavni izazov u kreiranju aplikacije je bila izrada vizuelnog rešenja za mobilne platforme, koje bi prilagodilo i pojednostavilo kompleksnost prikaza merenih parametara koncentracija alergenog polena”, kako kaže Dejan Lekić, načelnik Odeljenja za indikatore, izveštavanje i informacioni sistem u okviru Agencije.

Zahvaljujući podršci Svetske banke i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva, Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu je u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) omogućila da se dostupni nivoi polena predstave javnosti na nacionalnom Portalu otvorenih podataka. Na ovom Portalu, kontinuirano se objavljuju informacije, uobličene u baze podataka prilagođene upotrebi na računarima. Podaci koji su organizovani na taj način, mogu se dalje koristiti i međusobno ukrštati u svrhu razvoja rešenja, programa, ilustracija i aplikacija koje su korisne opštoj populaciji. Upravo je na osnovu svojih podataka Agencija samostalno razvila navedenu aplikaciju.

“Agencija za zaštitu životne sredine samostalno prikuplja i proizvodi podatke o kvalitetu vazduha u realnom vremenu, kvalitetu voda, alergenom polenu, kvalitetu zemljišta, izvorima zagađenja, kontaminiranim lokacijama i otpadu. Svi ovi podaci su dostupni na Portalu otvorenih podataka, čime im je omogućen slobodan pristup. Za sada postoje mobilne aplikacije za kvalitet vazduha i alergeni polen, a svakako bi razvoj aplikacija koje bi prikazale ostale skupove podataka značajno doprineo boljoj informisanosti javnosti u kontekstu zaštite životne sredine i zdravlja”, objašnjava Lekić.

Razvojem tehnologije i otvaranjem javnih podataka, rađaju se bolje usluge za sve građane i inovativna rešenja koja olakšavaju i unapređuju svakodnevni život. Ukoliko patite od polenskih alergija ili želite da ovu korisnu aplikaciju preporučite nekome, možete je preuzeti sa Google Play pod nazivom “Alergeni polen”.

Izvor: Radio-televizija Vojvodina

Orlovi krstaši se vraćaju u Srbiju!

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DSzilard Morvai)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije uoči Svetskog dana biodiverziteta saopštilo je izuzetnu vest. Ovog proleća nacionalna populacija najugroženije ptice, orla krstaša, bogatija je za čak dva nova gnezdeća para!

Javnosti u Srbiji poznato je da na krajnjem severu vojvođanskog Banata obitava poslednji par orlova krstaša, ptice koja krasi nacionalne simbole. Gubitak staništa, ubijanje i trovanje doveli su krstaše na prag izumiranja u Srbiji.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DSzilard Morvai)

Suočeni sa zabrinjavajućom situacijom ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u proleće 2017. godine započeli su program čuvanja gnezda. Ova aktivnost imala je za cilj da spreči uznemiravanje i ugrožavanje poslednjeg para krstaša u najosetljivijem periodu godine, kada podižu potomstvo. Od marta do jula orlove su nadgledali i čuvali volonteri čiji je boravak na terenu u prethodne 3 godine doprineo uspešnom gnežđenju i izletanju 5 mladunaca.

“Srećan sam i izuzetno ponosan što nakon dugih godina strepnje i neizvesnosti danas možemo da saopštimo javnosti da se orao krstaš vraća na nebo iznad Srbije. Ovo je značajno dostignuće za našu organizaciju i uopšteno zaštitu ptica i prirode u Srbiji. Pokazali smo da ujedinjeni stručnjaci, brojni građani, državne institucije, privreda i mediji imaju snage i volje da naprave velike promene“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodaje: „Nadali smo se uspehu zato što iskreno verujemo u sve što radimo. Uz podršku Evropske komisije kroz projekat „PannonEagle LIFE“ koji u Srbiji sprovodimo sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i saradnju sa organizacijama iz Mađarske, Slovačke, Češke i Austrije stekli smo neophodne veštine i znanja. Primenili smo iskustva uglavnom mađarskih kolega koji više od 40 godina uspešno rade na zaštiti krstaša“

Tri gnezdeća para orlova krstaša jesu uspeh, ali ornitolozi poručuju da i dalje ima razloga za brigu. Gubitak staništa i hrane i dalje prete orlovima. Novi parovi u mnogim delovima Vojvodine ne mogu da pronađu stara stabla na kojima bi napravili svoja velika gnezda. Pašnjaci na kojima žive tekunice, omiljeni plen krstaša, ubrzano nestaju usled preoravanja. Stručnjake izuzetno zabrinjavaju učestali slučajevi trovanja divljih ptica i drugih životinja, a neki od njih ovog proleća dogodili su se u neposrednoj blizini staništa krstaša.

“Ove  godine postavili smo nove metalne platforme za gnežđenje orlova, nastavili košenje zaraslih pašnjaka, započeli sadnju drveća i obezbeđivanje plena kao dodatne mere za oporavak populacije krstaša. Apelujemo na građane da budu savesni i pesticide u poljoprivredi koriste odgovorno i prema uputstvima, a da slučajeve namernog trovanja životinja prijave policiji i tužilaštvu“, kaže Mirjana Rankov, koordinatorka projekta „PannonEagle LIFE“ u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije planira da ove godine po prvi put jednog mladunca orla krstaša obeleži satelitskim odašiljačem kako bi imali bolji uvid u ponašanje mladih krstaša po napuštanju gnezda. Takav način praćena pruža informacije kuda se ptica kreće, gde lovi, a ukoliko se predugo zadržava na jednom mestu moguće je posetiti ga i proveriti da li je sa pticom sve u redu.

Projekat „Pannoneagle LIFE“ se sprovodi uz finansijsku podršku LIFE programa Evropske unije i traje do 2022. godine. Cilj projekta, oko koga se okupilo 13 partnera iz Mađarske, Austrije, Slovačke, Česške i Srbije, je da se poveća populacija orla krstaša u Panonskoj niziji uz značajno smanjenje stradanja prouzrokovanog od strane ljudi.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Ulice u centru Tel Aviva se pretvaraju u pešačke zone

Foto-ilustracija: Unsplash (Yoav Aziz)

Prošle godine jedna telavivska ulica u centru grada Tel Aviv privremeno je pretvorena u pešačku zonu, dok je druga za automobilski saobraćaj bila zatvorena samo petkom. S obzirom na veliko povećanje broja pešaka, ali i pozitivan uticaj na poslovanje lokalnih prodavnica, gradske vlasti odlučile su da se oproste s automobilima u još 11 ulica.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yoav Aziz)

Tokom narednih nekoliko nedelja u 11 popularnih ulica grada Tel Aviv-Jafa urediće se nove pešačke zone s potpuno ili delimično zabranjenim automobilskim saobraćajem, javlja “The Jerusalem Post”. Gradske vlasti su ovu odluku donele temeljem dobrih rezultata ostvarenih tokom prošlogodišnjeg eksperimentalnog uvođenja pešačkih zona u središtu grada, nastojeći da podstaknu poslovanje lokalnih trgovina i prilagode grad potrebama pešaka. Samo jedna od tih ulica biće zatvorena za automobilski saobraćaj tokom večernjih i noćnih sati, dok će preostalih 10 postati nove pešačke zone s ugostiteljskim terasama i novom urbanom opremom.

„Otvaranje pešačkih zona u našem gradu deo je sveobuhvatnog plana kojim će se njegov centar postepeno nameniti isključivo pešacima i biciklistima i dostavnim vozilima i javnom prevozu“, rekao je gradonačelnik Tel Aviva-Jafa Ron Huldai. „U poslednjih godinu dana Ulicu Levinski smo pretvorili u pešačku zonu i za automobilski saobraćaj petkom zatvorili Ulicu Šeinkin, a građani su tu promenu prihvatili s oduševljenjem.

“Na delovima ovih ulica označiće se zone kratkog parkiranja za potrebe dostavnih vozila koja više neće moći da se parkiraju ispred prodavnica, a restoranima će se omogućiti postavljanje stolova i stolica u skladu s gradskim propisima.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Zaštićena područja pokrivaju gotovo petinu površine EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Gilmore)

Evropska unija ima najveću mrežu zaštićenih područja u svetu poznatu kao Natura 2000 koju čini oko 27.000 obasti na kopnu i moru.

U 27 članica Evropske unije u 2019. godini gotovo 764.000 kvadratnih kilometara (km2) zemlje bilo je zaštićeno radi očuvanja biološkog diverziteta kao Natura 2000 područja u skladu sa tzv. Natura direktivama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Wolf)

Ta površina predstavlja gotovo petinu (18 odsto) ukupne površine EU, objavio je Eurostat povodom Dana Natura 2000 koji se obeležava 21. maja i Svetskog dana biodiverziteta, koji se obeležava 22. maja.

Natura područja su u 2019. činila 20 i više procenata ukupne zemlje u 12 članica EU, a prednjačile su države sa Balkanskog poluostrvaSlovenija sa 38 odsto ili 7.700 km2, Hrvatska sa 37 odsto ili 20.700 km2 i Bugarska sa 35 odsto ili 38.700 km2.

S druge strane, najmanje zaštićene površine imale su Danska (8 odsto ili 3.600 km2), Švedska (12 odsto ili 55.600 km2) i Letonija (12 odsto ili 7.400 km2).

Istovremeno je u 2019. u EU bilo zaštičeno više od 440.000 km2 mora kao morska Natura 2000 područja. To je povećanje od 5 odsto u odnosu na 2018. i od gotovo 150 odsto u odnosu na 2013.

Kako se navodi, identifikacija morskih područja koja zaslužuju da budu zaštićena mnogo je izazovnija nego kod zemlje i zato ih ima manje.

Najveći rast površine zaštićenih morskih područja za godinu dana zabeležio je Kipar, za više od 6.300 odsto ili 8.300 kvadratnih kilometara. Slede Italija sa rastom od 76 odsto (5.200 km2), Portugal (12 odsto ili 4.400 km2), Hrvatska (5 odsto ili 300 km2) i Francuska (2 odsto ili 3.100 km2).

Gledano prema površini, najveću nacionalnu mrežu morskih Natura 2000 područja ima Francuska – 132.689 km2 priobalnih voda.

Zajedno sa drugom na listi Španijom sa 84.405 km2, te dve zemlje daju gotovo polovinu (49 odsto) zaštićenih morskih područja EU.

Izvor: Euraktiv.rs

Svet zbog pandemije funkcioniše usporeno, ali to nije slučaj i sa krčenjem amazonske prašume!

Foto-ilustracija: Unsplash (Nareeta Martin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nareeta Martin)

“Priroda se obnavlja” je slogan koji smo tokom pandemije novog koronavirusa nebrojeno mnogo puta čuli ili pročitali – te se smanjuju emisije štetnih gasova, te se životinje vraćaju u gradove. To je možda tačno u pojedinim delovima sveta, ali ne i u Brazilu. U Amazoniji, tokom prethodnih meseci, drveće “nestaje” ubrzanim tempom.

Sećate se da su oči ljudi  u toku prošle i pretprošle godine masovno bile uperene u “pluća Zemlje” koja su se našla u opasnosti od nekontrolisane eksploatacije i stihijskih požara? Nažalost, nekada nekontrolisana aktivnost se, prema pojedinim navodima, sada dodatno izmakla kontroli. Očigledno i od divljeg postoji još više divlje!

Brazilski nacionalni institut za istraživanje svemira (INPE) je objavio podatke da se krčenje prašume u aprilu ove godine uvećalo za 64 odsto u poređenju sa istim mesecom 2019. godine. Šumokradice su planetu lišile zelenila površine oko 406 kvadratnih kilometara. To vam teritorija veća nego Beograd (306 km2).

Tokom prva tri meseca 2020. godine, krčenje je bilo 50 odsto više nego u istom periodu lane. Situacija je postala toliko ozbiljna da je čak i brazilski predsednik Žair Bolsonaro, desničar koji je svoje predsednikovanje podredio interesima biznismena, intervenisao slanjem 3.000 vojnika u misiju zaštite prirodnih resursa.

U slučaju nazovi obnavljanja prirode ljudi su uzeli zdravlje u svoje ruke, dok su u brazilskom scenariju posegnuli za motorkama. Živimo u društvu u kome smo nikada više međusobno zavisni, ma u kom kutku planete živimo, tako da se, ako mene pitate, priroda ne obnavlja sve dok se negde tamo, ma koliko bilo udaljeno od nas, beskrupulozno uništava.

Beri Komoner je bio američki biolog, profesor i političar, poznat kao „vođa generacije naučnika-aktivista“ i jedan od najvećih zaštitnika životne sredine 20. veka. Smatra se osnivačem modernog ekološkog pokreta. Komoner je u svojoj knjizi „Zatvoreni krug“ izneo četiri neformalna zakona ekologije u kojima se krije odgovor na malopre postavljena pitanja:

1) Sve je povezano sa svim;

2) Sve mora nekuda da ode;

3) Priroda zna najbolje;

4) Ne postoji besplatni ručak.

Jednostavna činjenica o ekosistemima, njihovoj međusobnoj isprepletenosti i ravnoteži uči nas važnoj lekciji. Ugroženost ili prenaglašenost bilo kog dela globalnog sistema živih bića može da izazove mnogo veće neprilike. Prema određenim naučnim saznanjima, narušavanje biodiverziteta u dolini reke Amazon nije pogubno samo po klimu, već bi njegovim neracionalnim, neodgovornim i sebičnim iskorišćavanjem čovečanstvo moglo da “oslobodi” nove smrtonosne infekcije koje će pre svega ugroziti živote domorodaca, kao što je slučaj i sa kovidom.

KOVID-19 je posebno opasan za autohtono stanovništvo brazilskih prašuma zato što oni ne poseduju antitela za virus koji dolazi “spolja”. Problem predstavlja i nedostatak kako zaštitne opreme tako i testova za prisustvo koronavirusa.

Jelena Kozbašić

Britanci se bore da zadrže stroge standarde za uvoznu hranu nakon istupanja iz EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Tareq Ismail)

U Velikoj Britaniji se u poslednje vreme problematizuje pitanje niskog kvaliteta hrane iz uvoza.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako država ima u planu da poljoprivredu prilagodi borbi protiv klimatskih promena, te da hrana bude zdravija i za ljude i za okolinu, poljoprivrednici, aktivisti za zaštitu životne sredine i potrošačke grupe vrše pritisak na vladu da ne smanjuje standard prehrambrenih uvoznih proizvoda nakon Bregzita.

Politika uvoza hrane se promenila, ali kvalitet hrane mora ostati isti – u tome se slažu i proizvođači i potrošači. Ipak, određene uvezene namirnice, naročito iz Sjedinjenih Američkih Država, brine i poljoprivrednike i građane, a među njima su piletina, jaja i govedina u kojima ima hormonskih dodataka.

Ono što ih najviše muči jeste da, iako su na putu da postanu globalni lideri u poljoprivredi koja je prilagođena klimi, trgovinska politika spušta standarde za uvoz hrane, dok su nepromenjeni propisi kada je reč o domaćoj proizvodnji.

Ističe se da trgovinska politika treba da održava odgovornost prema prirodi i prema čoveku, te da teži zaštiti okruženja, kao i životinja u uzgoju, uz insistiranje na održivoj poljoprivredi i zdravijem načinu proizvodnje.

Dok je Velika Britanija bila članica Evropske unije, uvoz je bio ograničen udovoljavanjem strogim standardima kvaliteta hrane i higijene, dobrobiti životinja, kao i ekološkim standardima.

Ističe se da je važno da ovi standardi budu jasno naznačeni u zakonu, kako bi se obezbedila sigurnost potrošača, a i poljoprivrednika koji svoj rad usklađuju sa zahtevima visokog standarda kada je reč o proizvodnji hrane.

Jelena Cvetić

Najveći austrijski distributer električne energije “Wien Energie” započinje saradnju sa startapovima

Foto: Facebook (screenshot)

Gradska elektroprivreda “Wien Energie”, ujedno i najveći distributer električne energije u Austriji, saradnju sa novim i mladim firmama podigla je na viši nivo. Osnivanjem “Smartworks Innovation GmbH & Co KG”, stopostotne kćerke firme “Wien Energie” i najvećeg austrijskog komunalnog preduzeća “Wiener Stadtwerke” osiguraće dugoročnu saradnju sa startapovima. U fokusu su inovacije na temu energije, digitalizacije i pametnih gradova.

Foto: Wien Energie

U prve dve godine novoj firmi je na raspolaganju kapital od pet miliona evra, a planirane su investicije u visini do 500.000 evra po startap projektu. Do sada je gradska elektroprivreda “Wien Energie” organizovala takmičenja za startapove, tako da ulogu investitora smatraju logičnim sledom. Prednost kod ulaganja imaju investicije u ranim fazama razvoja, dok startapovi sa već ostvarenim udelom na tržištu ne spadaju u ciljne projekte. Saradnja sa “Wien Energie” koja u dinamičnoj bečkoj regiji opslužuje dva miliona korisnika, osim sa finansijske strane, startapovima otvara pristup postojećoj infrastrukturi, stručnosti i testnim korisnicima.

Među prva finansijska ulaganja ubraja se program inspekcije dronovima uz korištenje veštačke inteligencije “Smart inspections”. Na ovaj način mogući su potpuni nadzori vetroelektrana, cevovoda za daljinsko grejanje i fasada.

Drugi poduhvat “Wien Energie” je saradnja s firmom “Diggers Research GmbH” koja se bavi dekarbonizacijom u decentralizovanim okruženjima serverskih mreža s ciljem efikasnog i održivog korišćenja toplotne energije.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Sve veći broj bicikala na ulicama srpskih gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Qusai Akoud)

Kako piše Nova ekonomija, javni prevoz u Srbiji nije funkcionisao uobičajeno tokom pandemije i mnogi ljudi često su se snalazili u pronalaženju alternativnih rešenja kako bi došli na neko odredište, barem oni koji su morali na posao. To je u igru ponovo vratilo popularne dvotočkaše, bicikle i električne trotinete, pa od toga koristi imaju serviseri i distributeri.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chepe Nicoli)

Bicikl se još jednom pokazao kao sredstvo prevoza koje donosi nekoliko korisnih stvari, kažu upućeni. Sa njim se bez zastoja može kroz gužvu, a umesto sedenja u autobusu gradskog prevoza ili automobilu, usput se stiče fizička kondicija.

Marko Trifković iz Novosadske biciklističke inicijative, kaže za Novu ekonomiju da je pandemija pokazala slabosti javnog prevoza, ali i neophodnost da se rekonstruiše i proširi infrastruktura za bicikliste u tom gradu.

Postoji hronična potreba da se popravi biciklistička staza na Futoškom putu, u Futoškoj ulici, na Mostu slobode, čak i u nekim prigradskim naseljima, dodaje on. Održani su sastanci sa predstavnicima gradskih vlasti i utvrđeni su konkretni predlozi za narednih godinu dana. Neki podaci su pokazali da je u 2018. godini u Novom Sadu bilo oko 30 hiljada biciklista, kao i da je njihov broj u stalnom porastu, objašnjava Marko  Trifković.

Dodaje, da prema informacijama koje su do njega došle, potražnja za biciklima stalno raste, servisi su pretrpani, potrebno je čak i do tri nedelje čekanja kako bi se popravio bicikl. Mnogi se, zbog toga, odlučuju za kupovinu polovnog ili novog bicikla. “Nema sumnje da će ovo biti godina biciklista, a na to ukazuju i neki podaci koji dolaze iz Evropske federacije biciklista“, kaže predstavnik Novosadske biciklističke inicijative.

Situacija se ipak razlikuje od mesta do mesta, barem što se tiče prodaje i servisa, posla za sada ima.

U Čačku, u “Đomla” servisu koji se bavi prodajom bicikala i biciklističke opreme kažu da je obim posla uobičajen, nema većih promena, kako u kupovini bicikala, tako i u servisiranju. Što se tiče prodaje delova za bicikle, to i sada zavisi od slučaja do slučaja, šta je potrebno zameniti na nekom biciklu.

Nenad Milivojević, serviser i prodavac bicikala iz Užica rekao je za Novu ekonomiju da posla ima više nego što je to bilo prethodnih godina. Prema njegovim rečima, traže se svi modeli bicikala i sve vrste, od dečijih do onih za odrasle, a ima dosta posla i oko servisiranja. Razlog vidi u tome što je, kako primećuje porasla svest ljudi o korišćenju bicikala, kao rekreativnog i prevoznog sredstva.

U Užicu je inače, pre nekoliko godina uređena i trasa namenjena pešacima i biciklistima, koja se nalazi na trasi stare pruge uskog koloseka, koja je nekada povezivala Beograd i Sarajevo. Slične staze, koje se nalaze na trasama starih železničkih puteva već godinama su popularne i u Sloveniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rikki Chan)

Cene bicikala su različite i zavise od namene. Ako je u pitanju rekreacija i lagana vožnja solidnim putevima, cena novog bicikla je oko 20.o00 dinara. Nešto bolji dvotočkaši, namenjeni vožnji po lošijim putevima i dužim trasama kreću se od 40.000. Cene polovnih bicikala su različite i tu uvek mogu da se nađu različiti i dobri modeli, ali treba imati u vidu da oni često  zahtevaju dodatna ulaganja.

Kada je reč o velikim evropskim zemljama, Dojče vele je preneo da nemački prodavci bicikala beleže neočekivanu potražnju, a proizvođači ne stižu da naprave onoliko dvotočkaša koliko se poručuje. Moderni modeli sa baterijom ili oni obični od tristotinak evra – sve se podjedanko traži, piše njihov portal.

Kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je bicikl postao efikasno sredstvo u borbi protiv korone, stručnjaci navode i činjencu da se njegovim upotrebom smanjuje mogućnost zaraze. Dok se vozi, tvrde, obezbeđuje neophodnu meru socijalnog distanciranja od dva metra, na javnim mestima.

Autor: Čedomir Savković

Izvor: Nova ekonomija

Na Floridi primećena retka plava pčela

Foto: Chase Kimmel - Florida Museum, via Ekovjesnik

Na Floridi je ponovno uočena retka plava pčela (Osmia calaminthae) koja je poslednji put viđena 2016. godine te se od tada činilo da je potpuno nestala. Ova retka vrsta nedavno je primećena na grebenu Lejk Vejls u središnjoj Floridi, a naučnici sada žele da otkriju koliko ih je preostalo.

Foto: Chase Kimmel – Florida Museum, via Ekovjesnik

Vest o ponovnom otkriću ove retke i nedovoljno istražene vrste nedavno je objavio Prirodnjački muzej na Floridi čiji su je naučnici prvi put detaljnije opisali 2011. godine. Vrsta je pronađena na svega četiri lokacije u središnjoj Floridi te je poslednji put primećena pre četiri godine.

„Mislio sam da je više nikada nećemo pronaći, tako da smo bili jako uzbuđeni kada smo je opazili na terenu“, rekao je Čejs Kimel, postdoktorski istraživač sa Univerziteta na Floridi, koji od marta ove godine živi u ekološkoj stanici Arčbold u blizini jezera Lejk Plesid i istražuje ovu vrstu pčela. Kimel i njegov savetnik Džeret Deniels, direktor Mek Gvajer centra za leptire i bioraznolikost Prirodnjačkog muzeja na Floridi, rade na dvogodišnjem istraživačkom projektu kako bi utvrdili trenutno stanje i rasprostranjenost plave pčele, kao i njene navike gnežđenja i hranjenja. Na Floridi se očuvanje vrste Osmia calaminthae smatra izuzetno važnim, a ovim projektom bi se moglo utvrditi ispunjava li ova vrsta pčela uslove za zaštitu, prema američkom zakonu o ugroženim vrstama.

Foto: Chase Kimmel – Florida Museum, via Ekovjesnik

Ova vrsta pčela nije posebna samo po svojoj plavoj boji po kojoj je u Sjedinjenim Američkim Državama dobila naziv blue calamintha, već i po „neobičnoj dlaci na glavi“ s koje može pokupiti polen. Naučnici su uočili specifičan način na koji ova pčela pokreće svoju glavu kada posećuje cvet, a takođe su primetili kako je reč o usamljenoj vrsti koja stvara pojedinačna gnezda.

Smatra se da plava pčela živi samo na području grebena Lejk Vejls, inače poznatog po svojoj izuzetnoj biološkoj raznolikosti, a njen opstanak uveliko zavisi od ugrožene vrste cvetnica iz porodice nane poznatoj pod imenom Asheva kalaminta (Clinopodium ashei). Istraživači su uhvatili pčelu i stavili je u plastičnu kesu kako bi mogli da fotografišu njenu glavu, pre nego što su je pustili. Zatim su analizirali polen koji je ostao u kesi kako bi utvrdili koje cveće posećuje što će naučnicima omogućiti više spoznaja o ovoj retkoj vrsti.

Cilj istraživača je da tokom naredne godine snime pčele na što više lokacija kako bi se utvrdilo njihovo trenutno stanje i rasprostranjenost populacije, kao i navike gnežđenja i hranjenja. „Pokušavamo da otkrijemo što više informacija koje nam ranije nisu bile poznate“, kazao je Kimel. „To pokazuje koliko malo znamo o pojedinim insektima te kako nas čeka još puno rada, ali i eventualnih velikih otkrića koja se još mogu dogoditi.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U ponudi Lidla od sada i višekratne vrećice za voće i povrće!

Foto: Executive Group

U skladu sa motom održivog poslovanja „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija napravila je promene u svom asortimanu, a sve u cilju odgovornog odnosa prema prirodi. Potrošače očekuje nekoliko novina: višekratna vrećica za voće i povrće, ukidanje jednokratne plastike i smanjenje plastične ambalaže.

Foto: Lidl Srbija

Kao društveno odgovorna kompanija, prilikom donošenja poslovnih odluka, Lidl Srbija uzima u obzir društvene i ekološke faktore. Iz Lidla kažu da su ovo prve mere koje će kompanija preduzeti u cilju smanjenja upotrebe plastike, a koje su u direktnoj vezi sa dva od pet strateških stubova odgovornosti:  asortiman i zaštitna životne sredine.

Višekratna vrećica za voće i povrće

Uvođenjem ove vrećice na Lidl pijacu, Lidl Srbija je tako postao prvi trgovinski lanac u Srbiji koji je svojim potrošačima ponudio i alternativnu opciju. Pakovanje od 2 vrećice može se naći po ceni od 69,99 dinara. Ono što ih čini praktičnim jeste to što se peru na 30 stepeni u veš mašini, mogu da ponesu do 5 kg, pa je jedna vrećica dovoljna za više kupovina.

Ukidanje jednokratne plastike

U Lidlovim prodavnicama više se ne mogu pronaći plastični pribor za ručavanje i plastične čaše, dok štapići za uši Lidlovih brendova „Cien“ i „Lupilu“ sada su papirni, a ne plastični. Kompanija na ovaj način želi da se udalji od prakse upotrebe jednokratne plastike koja se smatra velikim zagađivačem životne sredine i podstakne na korišćenje drugih alternativa.

Manje pakovanje – ista količina

Ambalaža određenih proizvoda iz asortimana orašastih plodova i sušenog voća brenda „Alesto“ smanjena je za oko 20 odsto, a u samoj kesici nalazi se ista količina proizvoda. Na taj način ne samo da se štedi upotreba ambalažnog materijala, već se smanjuje i emisija CO2, jer je zbog manje veličine amabalaže na jednoj paleti moguće transportovati više pakovanja. Ovi proizvodi imaju jasnu oznaku o smanjenju ambalaže.

Lidl Srbija je deo Švarc grupe i prati strategiju ”REset Plastic“ za odgovorno upravljanje plastikom, koja je usmerena na pet oblasti delovanja: od izbegavanja upotrebe plastike, recikliranja i uklanjanja iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i edukacije u ovoj oblasti.

Ovom strategijom, kompanija je definisala dva cilja u vezi sa plastičnom ambalažom Lidl brendova koje treba da ispuni do 2025. godine, a to su: smanjenje upotrebe plastike za 20 odsto i 100 odsto reciklabilna ambalaža.

„Smatramo da velike kompanije imaju veliki uticaj na održivi razvoj i da treba da iskoriste svoje resurse za edukaciju zajednice i primenu dobrih praksi. Mi smo zato odlučili da ponudimo potrošačima ‘zelene’ alternative – na Lidl pijaci se sada može pronaći i višekratna vrećica za voće i povrće. Osim toga, iz ponude smo izbacili pet proizvoda plastike za jednokratnu upotrebu i smanjili pojedina pakovanja Lidl brendova, a količinu proizvoda ostavili istom. Ovo je samo početak mera koje ćemo preduzeti kada je u pitanju naš asortiman i nadamo se da ćemo motivisati potrošače da zajednički očuvamo okruženje u kome živimo“, rekao je Nikola Balaban, izvršni direktor direkcije Nabavka kompanije Lidl Srbija.

„Za bolje sutra“

Kao internacionalni trgovinski lanac, Lidl Srbija u svakodnevnom delovanju, osim ekonomskih, u obzir uzima i društvene i ekološke faktore. Kroz moto odgovornosti „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija se trudi da na duge staze gradi strategiju društveno odgovornog poslovanja koja treba da ima pozitivan uticaj na celokupno okruženje. Lidlove društveno odgovorne aktivnosti zasnivaju se na 5 stubova: asortiman, zaposleni, životna sredina, društvo i poslovni partneri.

Izvor: Executive Group

U novom pogonu Mekafora u Kikindi, vrednom 3 miliona evra, proizvodiće se avio-delovi

Foto: Mecafor Kininda, via RTV

U kompaniji ”Mecafor” u Kikindi do kraja leta planiraju da izgrade novi pogon vredan tri miliona evra, u kom bi trebalo da se započne proizvodnja za avio-industriju. Francuska kompanija koja trenutno zapošljava stotinak radnika, predviđa zapošljavanje još 180 radnika u novom pogonu.

Foto: Mecafor Kininda, via RTV

Kikinda uskoro dobija novi pogon u kom će se raditi za avio-industriju što bi trebalo da označi novi početak moderne kikindske privrede. Kompanija ”Mecafor” koja posluje od 2016. godine na severu Banata gradi novo postrojenje veličine 3.000 kvadratnih metara vredno više od tri miliona evra.

”Sada ulazimo u novi razvoj za nas zato što smo do danas radili za auto-industriju, proizvođače kamiona, poljoprivrednu mehanizaciju, a sada ulazimo u novi sektor kao što je avio-industrija”, kaže Nebojša Nedeljković, direktor kompanije ”Mecafor”.

Ukoliko se zacrtani planovi ostvare, kompanija ”Mecafor” bi u novom pogonu radila na preciznoj mehanici za avio-industriju.

”Planirano je da, kada projekat bude gotov za tri godine, zaposlimo još 180 ljudi”, dodaje Nedeljković.

Otvaranje novog pogona, kao i zapošljavanje određenog broja ranika, veliki je doprinos u kikindskoj privredi, veoma pogođenoj u prethodnim godinama.

”Ono što mogu da vidim jeste da kompanija radi svojim punim kapacitetom, iako se nalazi u sferi onih kompanija koje su najviše pogođene novonastalom krizom. Međutim, kompanija pokazuje da može da posluje i da proizvodnju održava na veoma visokom nivou”, smatra Pavle Markov, gradonačelnik Kikinde.

Francuska kompanija u Kikindu je došla pre četiri godine, izgradivši fabriku u kojoj je zaposlila 50 radnika, uglavnom mašinaca. Danas je udvostručila broj zaposlenih, a sarađuje sa svetskim proizvođačima auto-industrije.

Izvor: Radio-televizija Vojvodina

Vuhan zabranjuje prodaju i konzumaciju mesa divljih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Weiwei Hsu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Weiwei Hsu)

Vlasti u Vuhanu, odakle je započela pandemija koronavirusa, zvanično su zabranile konzumaciju svih divljih životinja.

Lokalne vlasti saopštile su da će Vuhan, osim zabrane jedenja mesa, postati i utočište divljih životinja gde će biti zabranjen lov, izuzev onog u naučne svrhe ili sa ciljem kontrole populacije i sprečavanja epidemija bolesti.

U okviru mera, grad je uveo i strogu kontrolu parenja divljih životinja, zabranjujući njihovo uzgajanje za hranu.

Vuhan, grad od 11 miliona stanovnika u provinciji Hubej, zabeležio je prvi slučaj KOVID-19 krajem prošle godine.

Poreklo epidemije novog koronavirusa i dalje se ispituje, ali se veruje da je najverovatniji izvor takozvana “mokra” pijaca sa divljim životinjama, u kojoj su, između ostalog, prodavani živi primerci više od 30 vrsta životinja, uključujući štence vukova, škorpije i cibetke.

Stručnjaci se slažu da je virus uspeo da preko “mokre” pijace i životinjskog mesa napravi skok na čoveka.

Izvor: RTS