Home Blog Page 725

Potraga za dijamantima na dnu okeana – nova pretnja za životnu sredinu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Industrija pronalazi načine da čak i neočekivane predele prirode “podredi” svojim potrebama, te će se tako neke od najvećih rudarskih operacija na Zemlji do sada odigravati na samom dnu okeana. Podvodno rudarstvo ipak nije novina – još 2018. godine u Namibiji posebni brodovi i mašinerija za tu namenu izvukli su iz vode 1,4 miliona karata dijamanata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gigi)

Eksploatacija vrednih minerala iz mora se odvija na dubinama ispod 200 metara koje zauzimaju oko 65 odsto površine naše planete. Praksa se širi i u Norveškoj, Portugalu, Papui Novoj Gvineji, Japanu i Južnoj Koreji.

Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) je 2018. godine zapravo odobrila istraživanje naslaga minerala na ukupno 1,5 miliona kvadratnih kilometara morskog dna. Stručnjaci skreću pažnju da je tanka linija između istraživanja i iskorišćavanja.

Zvanična regulacija nikada nije uspostavljenja, a glavno zaduženje ISA nije da spreči rudarenje okeana, već da smanji posledičnu štetu kroz izbor lokacija na kojima će vađenje ruda biti dopušteno, izdavanje posebnih istraživačkih dozvola rudarskim kompanijama za te svrhe i izradu tehničkih i ekoloških standarda i kodeksa ponašanja vezanih za podvodne rudarske aktivnosti.

Uprkos tome što su pregovori o odlaganju otpada i očuvanju životne sredine i dalje trajali, ISA je izdala oko 30 istraživačkih dozvola, te su sada delovi Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana podložni “čišćenju”. Kompanije sa dozvolama za istraživanje ovih područja su, uloživši zadivljujuće sume novca, dizajnirale i proizvele eksperimentalna vozila, spustile ih na dno i započele iskopavanje i izvlačenje ruda, čekajući da ISA dovrši rad na Rudarskom kodeksu, pa da otpočnu i iskorišćavanje pronađenih resursa.

U okeanima se krije i do deset puta količina veća metala poput srebra i bakra nego u kopnenim nalazištima.

Pored dijamanata, srebra i bakra, postoje i “podvodni rudnici” nikla, aluminijuma, mangana, cinka, litijuma i kobalta koji su pre svega neophodni za razvoj tzv. visokotehnoloških uređaja kao što su pametni telefoni i čistih izuma poput solarnih panela, vetrenjača i baterija za skladištenje električne energije.

Jelena Kozbašić

Građani prikupili otpad pored Dunava i vratili ga kompaniji koja ga je napravila

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U subotu, 2. maja, članovi Unije udruženja građana leve obale Dunava “Treći Beograd” su kao pošteni nalazači vratili vlasniku otpad koji su u nešto ranije pronašli nemarno ostavljen pored puta, saopšteno je. Prikupili su smeće na kamion i odneli u supermarket “Roda” na Zrenjaninskom putu nakon što predstavništvo nije reagovalo na njihove prigovore poslate mejlom 30. aprila.

Svim neodgovornim kompanijama su poručili: “Zbrinjavajte svoj otpad na zakonom propisan način zato što će vam sledeći put izgubljene stvari vratiti Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine, a oni će vam sigurno tražiti pripadajuću nagradu za vraćene stvari, što mi ovom prilikom nismo.” Aktivisti najavljuju i podnošenje prijave za zagađenje životne sredine nadležnim inspekcijama, tako da će naplata ipak stići.

Podsetili su na zakonske obaveze vlasnika radnje da ima ugovor sa ovlašćenim operaterom za odnošenje selektovanog neopasnog ili opasnog otpada zavisno od delatnosti. “U kontejnere ili kante Gradske čistoće dozvoljeno je odlaganje komunalnog otpada, a komercijalni otpad iz prodavnica prehrambenih roba, butika, obuće i ostalih trgovinskih delatnosti (kartoni, papiri i najlon) predaju se ovlašćenom operateru. Kada se otpad preda, dobija se potvrda reciklažnog centra o njegovom kretanju”, stoji u njihovom objašnjenju.

Foto: Facebook (screenshot)

Nažalost, ovo nije usamljen slučaj zagađenja obale reke na tom prostoru. Uočivši brojne deponije na Dunavskom nasipu, udruženje građana “Kotež” je odlučilo da tokom aprila pripremi temeljnu dokumentaciju sa dokazima o nezakonitom zatrpavanju smećem na području leve obale Dunava na opštini Palilula u Beogradu. Na osnovu prikupljenih činjenica, polovinom meseca predali su Apel za hitno postupanje svim zvaničnim državnim organima – Ministarstvu, Opštini Palilula, Komunalnoj policiji… Apel su potpisala i udruženja “EKO-Pančevački rit” i “Bela čaplja”, koji zajedno sa udruženjem Kotež čine Uniju “Treći Beograd”.

Unija udruženja iz Koteža, Krnjače, Borče i drugih tamošnjih naselja je osnovana radi lakše borbe protiv mnogih zajedničkih problema (kanali, kanalizacija, zastoji u sabraćaju, održavanje, deponije i dr).

Jelena Kozbašić

Doba bez automobila u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthieu Oger)

Kako bi se tokom popuštanja mera karantina izbegao nagli porast automobilskog saobraćaja, ali i rasteretio javni gradski prevoz, pariska gradonačelnica želi da dodatno podstakne korišćenje bicikala. Jedna od središnjih pariških ulica Rue de Rivoli mogla bi zbog toga da bude namenjena isključivo saobraćaju biciklista, autobusa, taksija i malih dostavnih vozila.

Nakon što se automobilski saobraćaj u francuskoj metropoli u 2019. godini smanjio za osam odsto, a gradskim ulicama krajem te iste godine prolazio gotovo izjednačen broj bicikala i automobila, Pariz su zbog saobraćajnih gužvi na biciklističkim stazama već počeli da zovu „ParisDam“ jer je pre izbijanja pandemije koronavirusa sve više podsećao na Amsterdam. U Parizu je nedavno obnovljeno nekoliko velikih gradskih trgova na kojima je redukovan broj saobraćajnih traka (na primer, Bastilja i Nacija), a duž glavnih saobraćajnih arterija grada otvoreno je nekoliko novih biciklističkih staza. Jedna od njih proteže se upravo ulicom Rue de Rivoli, koja je od sredine marta – tačnije od uvođenja karantina dana 17. marta, gotovo u potpunosti prazna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Selter)

Gradonačelnica Pariza An Idalgo želi da je od 11. maja rezerviše isključivo za bicikliste, autobuse, taksije i mala dostavna vozila. Brojni ekolozi i udruženja za zaštitu okoline o tome su sanjali godinama, a čini se da je ostvarenje njihovog sna konačno moguće, i to zahvaljujući pandemiji koronavirusa. Rivoli bi tako već za deset dana mogao ostati bez saobraćanja privatnih automobila. Planu pariske gradonačelnice idu u prilog i nove mere francuske vlade koja je 29. aprila najavila uvođenje podsticaja za bicikliste s ciljem rasterećenja javnog prevoza i sprečavanja povećanja zagađenja vazduha na koje bi tokom popuštanja mera karantina mogao uticati i automobilski saobraćaj. Naime, francusko Ministarstvo ekološke tranzicije i solidarnosti će s 20 miliona evra podsticati biciklistički prevoz i građanima finansirati popravke bicikala s iznosom do 50 evra (promenu lanca, kočnica, guma i sl.), kao i postavljanje parking mesta za bicikle.

Nova transverzala namenjena biciklistima

U intervjuu za “Agence France Presse” (AFP), gradonačelnica Pariza An Idalgo detaljnije je obrazložila razloge za uvođenje nove saobraćajne regulacije. „Željeli bismo da u našem gradu postoji saobraćajna transverzala s trakama namenjenim isključivo biciklistima, odnosno javnom prevozu autobusa, taksi vozila i malih dostavnih vozila, kao i interventnim vozilima, ali ne i privatnim automobilima. Tako bi se građani biciklima mogli sigurno kretati od istoka ka zapadu. Taj pravac bi se mogao širiti dalje Avenijom Foš, eventualno i do La Defensea“, kazala je gradonačelnica Pariza.

Prošlog utorka, tokom vanredne sednice pariskog gradskog veća na kojoj se raspravljalo o dosad preduzetim merama i rešenjima za skoro popuštanje mera karantina, pariska gradonačelnica bila je vrlo jasna i odlučna. „Ne dolazi u obzir da dopustimo nagli porast saobraćaja i gužve na ulicama i time ponovno izazovemo zagađenje vazduha. To bi dodatno pogoršalo i potencijalno ponovno razbuktalo zdravstvenu krizu s kojom se suočavamo poslednjih meseci. Zagađenje vazduha već samo po sebi predstavlja zdravstvenu krizu, a u kombinaciji s koronavirusom je vrlo opasan koktel“, rekla je An Idalgo. No, ne slažu se svi s mišljenjem prve žene Pariza, a posebno njeni politički protivnici iz automobilskog „tabora“. Tako je Pjer Šasere iz udruženja 40 miliona vozača automobila prilično gnevno izrazio stav da je „prevoz privatnim automobilima najsigurniji način zaštite od koronavirusa u saobraćaju“ i gradonačelnici Idalgo poručio da bi svoju borbu protiv automobila mogla zaustaviti barem tokom pandemije.

Privremene biciklističke staze

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Kao alternativu automobilskom saobraćaju Ann Idalgo nudi i mogućnost uvođenja privremenih biciklističkih staza duž linija podzemne železnice 1, 4 i 13 (najopterećenija u mreži), i to „radi rasterećenja javnog prevoza i izbegavanja povećanog korišćenja privatnih automobila“.

„Ovim merama gradonačelnica želi da ugodi svom biračkom telu. No, je li gospođa Hidalgo svesna da će se ljudi koji žive u predgrađima od 11. maja za dolazak na posao u Pariz morati da se voze autobusima i prigradskim vozovima, a zatim i metroom ako im je zabranjeno korišćenje automobila?“, pitao je Pjer Šasere. Privremene biciklističke staze će se uređivati do 11. maja, ali radovi će se nastaviti sve do juna, jer mnoge pariške kompanije još uvek ne rade. Takođe, misli se i na sigurnost biciklista pa će se duž privremenih staza postaviti betonski blokovi kako bi se odvojili od ostatka saobraćaja, čime se osigurava i bolji protok interventnih vozila i vozila hitne medicinske pomoći. Još nije poznato hoće li nova regulacija na ulici Rivoli biti privremena ili konačna, no dvosmerna biciklistička staza već je prošle godine smanjila broj saobraćajnih traka za automobile na ovoj inače vrlo frekventnoj saobračajnici. Prva gradonačelnica Pariza se još uvek boriza svoj drugi mandat i ne krije svoje namere oko nastavljanja ograničavanja automobilskog saobraćaja ako bude ponovno izabrana. Nakon prvog kruga opštinskih izbora održanog 15. marta, An Idalgo, kao kandidatkinja Socijalističke stranke (Parti Socialiste – PS), vodi s 30 odsto glasova ispred Rašide Dati, bivše Sarkozijeve ministarke pravosuđa i kandidatkinje stranke desnog centra republikanaca.

Pandemija utiče na ograničavanje automobilskog saobraćaja širom Evrope

Kako je više recentnih naučnih studija potvrdilo da je zagađen vazduh povezan sa širenjem zaraze i višim stopama smrtnosti od koronavirusa, slične mere i nova regulacija saobraćaja najavljuju se u velikom broju evropskih metropola. Milano je već započeo s realizacijom plana „Strade aperte“ (Otvorene ceste) kako bi proširio mrežu biciklističkih staza i tako zaštitio zdravlje svojih građana od zagađenja vazduha u post-pandemijskom periodu. Beč je usred pandemije koronavirusa otvorio privremene pešačke zone i „zone susreta“ kako bi svojim građanima omogućio lakše i sigurnije kretanje u uslovima mera socijalnog distanciranja, a u Berlinu i Budimpešti i drugim evropskim metropolama rubni delovi kolovoza se iz istih razloga prenamenjuju u biciklističke staze. I središte Brisela se tokom najmanje sledeća tri meseca pretvara u veliku pešačko-biciklističku zonu u kojoj se uvodi ograničenje brzine od 20 km/h za automobile i javni gradski prevoz.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Proleće puno cveća u Koprivnici

Foto: GKP Komunalac Koprivnica
Foto: GKP Komunalac Koprivnica

Zaposleni u sektoru zelenih površina u Komunalcu u Koprivnici ovog proleća su marljivo radili kako bi građanima ovih dana javne zelene površine ulepšale svakodnevicu.

Tako se trenutno na više lokacija u gradu mogu videti rascvetali tulipani, dan-noć i drugo sezonsko cveće, a orezano je i formirano ukrasno grmlje i drveće. Osim toga, na području grada posađeno je ukupno 93 stabla i 30 sadnica ukrasnog grmlja, i to u Gradskom parku (29 komada), ulicama F. Galovića, I. Mažuranića, M. Krleže, Braće Radić, Hrvatskih branitelja i na trgu E. Kumičića.

Posađen je novi drvored u Ulici Ž. Selindžera, a podsađena su stabla u ulicama F. Gažija, Miklinovec, Braće Radić i ispred OŠ Đuro Ester.

Zbog zabrane okupljanja i zadržavanja na javnim mestima, nažalost ne mogu svi građani uživati u lepoti prolećnog cveća, ali zato se cvetne površine u punom sjaju mogu pogledati u galeriji na sajtu.

Izvor: GKP Komunalac Koprivnica

Evropa razvija 5G mrežu uprkos upozorenjima o štetnom uticaju – objašnjenje leži u ekonomiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Bežična tehnologija 5G predstavlja petu generaciju telekomunikacionih sistema. Obećava veće brzine prenosa veće količine podataka, visoku pouzdanost, jak mrežni kapacitet, dostupnost, korisničko iskustvo ujednačenog kvaliteta za ogroman broj ljudi, kao i unapređene performanse i efikasnost u odnosu na svoje prethodnice. Na prvi pogled, zvuči odlično. Ipak, u praksi 5G nije toliko poželjan i njegovom cilju – virtuelnom umrežavanju svih – mogao bi da se ispreči loš glas. No, da li je on opravdan?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Dok tvorci i pristalice 5G mreže insistiraju da će ona uticati na sve industrijske sektore, omogućavajući sigurniji transport, zdravstvo na daljinu, preciznu poljoprivredu i digitalizovanu logistiku i najavljuju da će ona biti “oči i uši” veštačke inteligencije, mnogi agituju protiv njenog uvođenja, argumentujući svoje negodovanje efektom elektromagnetnog zračenja na zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.

Razlog za negativnu reputaciju naslednice 4G mreže leži i u tome što će, u svrhe njenog razvoja, biti povećano prisustvo odašiljača signala, kao i bežičnih uređaja u našim domovima, što znači da će porasti i stepen naše izloženosti štetnom radiofrekvencijskom zračenju. Istraživanje iz 2016. godine je utvrdilo povezanost između korišćenja mobilnih telefona i pojave raka. Zračenje mobilnih telefona, baš kao i 5G mreže, je nejonizujuće, slično onome koje proizvode mikrotalasne rerne i radari.

Preliminarne procene autora naučne studije iz 2018. godine su pokazale da milimetarski talasi izazivaju skok temperature kože, menjaju ekspresiju gena, podstiču ćelijsku proliferaciju i sintezu proteina povezanih sa oksidativnih stresom i upalnim i metaboličkim procesima, a takođe postoji mogućnost za stvaranje oštećenja oka i izmene neuromuskularne dinamike.

Kineska kompanija Huavej, koja je jedna od glavnih proizvođača opreme za 5G tehnologiju, je saopštila da je, usled pandemije koronavirusa, podizanje neophodne infrastrukture na evropskom kontinentu odloženo dok se zdravstvena kriza ne stavi pod kontrolu. Iako je širenje 5G mreže u Kini nastavljeno odmah nakon smanjenja slučajeva oboljevanja od koronavirusa, situacija u drugim zemljama zavisi od nekoliko faktora, pre svega od toga da li akteri telekomunikacionih sistema raspolažu potrebnim budžetom i resursima kako bi povratili izgubljeno vreme, konstatovao je viši izvršni direktor Huaveja Erik Sju. Očekuje se da će se udarac na privredu, izazvan virusom, odraziti i na potrošače širom sveta koji neće imati želju da novac troše na skupe uređaje koji podržavaju 5G.

Pojedini finansijski stručnjaci ocenjuju da je razvoj 5G mreže u Evropi podstaknut snažnim oslanjanjem ekonomskog rasta kontinenta na Kinu. Peking je vladama jasno stavio do znanja da će posledica odluke bilo koje zemlje da zabrani Huavejovo poslovanje u sektoru telekomunikacija pete generacije biti – ekonomska prisila, objašnjavaju oni i tvrdnje potkrepljuju pretnjama upućenim Nemačkoj i Francuskoj u vezi sa trgovinom. S druge strane, Vašington na evropske partnere vrši pritisak u suprotnom smeru i vodi kampanju protiv tehnologije iz Kine, uz istovremenu promociju sopstvenih firmi.

Iako je Huavej negirao postojanje veze između kompanije i kineskih vlasti, upravo su one odgovorne za uspeh Huaveja na “domaćem terenu” zato što su blokirale njegove konkurente, smatraju pojedini ekonomisti.

Zaključno sa aprilom 2020. godine, 5G mreža je dostupna u sledećim zemljama:

  • Australija,
  • Austrija,
  • Bahrein,
  • Kanada,
  • Kina,
  • Češka,
  • Finska,
  • Nemačka,
  • Irska,
  • Italija,
  • Japan,
  • Kuvajt,
  • Maldivi,
  • Monako,
  • Holandija,
  • Novi Zeland,
  • Norveška,
  • Oman,
  • Filipini,
  • Puerto Riko,
  • Katar,
  • Rumunija,
  • Saudijska Arabija,
  • Južnoafrička Republika,
  • Južna Koreja,
  • Španija,
  • Švajcarska,
  • Tajland,
  • Trinidad i Tobago,
  • Ujedinjeni Arapski Emirati,
  • Ujedinjeno Kraljevstvo,
  • Sjedinjene Američke Države,
  • Devičanska Ostrva (SAD).

Razmišljanja o ovoj tehnologiji su i u Srbiji oprečna. Kompanija Telenor pustila je u junu 2019. godine u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu u rad prvu 5G baznu stanicu u našoj zemlji koja je na raspolaganju domaćim i stranim preduzećima, startapovima i studentima tehničkih fakulteta. Njen proizvođač je već pomenuti Huavej.

Formiranju 5G mreže, kao i svih ranijih generacija mobilnih sistema, treba da prethodi aukcijska prodaja radiofrekvencijskog spektra namenjenog za korišćenje mobilnih sistema elektronskih komunikacija. U ovom trenutku, imajući u vidu slobodan spektar, rad različitih službi u okruženju, kao i zainteresovanost mobilnih operatora, doneta je odluka da aukcija bude održana u trećem kvartalu ove godine.

Pobornici 5G mreže ističu da se njen radiofrekvencijski opseg već godinama koristi upotrebljava za druge službe.

Jelena Kozbašić

Pronađena najveća koncentracija mikroplastike na dnu okeana do sada

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)

Na dnu okeana naučnici su na samo jednom kvadratnom metru pronašli 1,9 miliona komada mikroplastike u sloju debljine pet centimetara, što je najveća do sada zabeležena koncentracija plastičnog otpada na okeanskom dnu.

Od više od 10 miliona tona plastičnog otpada koji svake godine dospe u more, zapravo samo jedan odsto pluta na okeanskoj površini, ostatak završava na morskom dnu, tvrde britanski naučnici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)

Plastični ostaci se postepeno razgrađuju na sve manje fragmente u okeanu, sve dok ne formiraju čestice manje od pet milimetara, poznate kao mikroplastika. Istraživanje koje je nedavno sprovedeno pokazuje da morske struje pomeraju mikroplastiku po morskom dnu i formiraju zapanjujuću količinu nanosa, tvrde naučnici, a prenosi Sajens alert.

„Pronašli smo do 1,9 miliona uzoraka različite mikroplastike u sloju debljine pet centimetara koji pokriva samo jedan kvadratni metar, što je najviši nivo mikroplastike do sada zabeležen na dnu okeana“, objavili su u svojoj studiji Ijan Kejn sa Univerziteta u Mančesteru i Majkl Kler iz Nacionalnog okeanografskog centra u Liverpulu.

Slojevi mikroplastike na morskom dnu su pronađeni širom sveta, ali naučnici nisu bili sigurni na koji način je ona tamo dospela i kako se širila. Smatrali su da će se čestice mikroplastike razdvajati u zavisnosti od veličine ili gustine, na sličan način kao i prirodni sedimenti. Međutim, plastika se ponaša drugačije – nešto pluta, ali više od polovine potone. Plastika koja pluta u jednom trenutku kada se prekrije algama ili ako se spoji sa drugim organskim materijama ili mineralima, takođe u jednom trenutku potone.

Nedavno istraživanje je pokazalo da i reke „prevoze“ mikroplastiku do okeana, a laboratorijska ispitivanja su otkrila da ogromni podvodni nanosi sedimenta stižu i do dubokih morskih kanjona.

„Sada smo otkrili kako struje po morskom dnu prenose mikroplastiku i formiraju ogromne nanose koji ozbiljno mogu da naruše ekosistemô, naglašavaju autori studije.

Uzorci su uzeti u području Sredozemlja, iz Tirenskog mora, a proučavane su morske struje koje teku bliže morskom dnu. Ove sturje inače utiču na salanitet vode i temperaturne razlike i deo su magistralnih morskih struja.

Sedimenti na morskom dnu mogu se prostirati na površinama od više kilometara i biti visoki i više stotina metara na mestima gde struje gube svoju snagu.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Analizirali smo uzorke sedimenata sa morskog dna uzete na dubinama od nekoliko stotina metara. Da ne bismo oštetili površinski sloj sedimenta, uzorke smo uzimali pomoću posebnog instrumenta, sličnom kalupu za pravljenje kolača. U laboratoriji smo odvojili mikroplastiku od sedimenata i analizirali infracivenim spektrom kako bismo otkrili koje vrste plastičnih polimera su se nataložile“, objašnjavaju autori.

Pokazalo se da većina mikroplastike koja se nalazi na morskom dnu potiče od odeće i tekstila. Ova vrsta plastike je posebno opasna jer je pojedini živi organizmi jedu ili apsobruju. Iako mikroplastika sama po sebi često nije toksična, studije pokazuju da dovodi do nagomilavanja toksina ukoliko se unese u organizam.

Duboke okeanske struje nose i sveže zalihe kiseonika i hranljive materije i omogućavaju postojanje vema važnih ekostistema, kao što su koralni grebeni, koji su sada na udaru velikih količina mikroplastike.

Moramo biti svesni da jeftina plastična roba koju uzimamo zdravo za gotovo na kraju negde ostaje. Odeća koju nosimo nekoliko meseci, decenijama i vekovima se zadržava na morskom dnu i potencijalno nanosi štetu jedinstvenim živim organizmima koji tamo opstaju, napominju autori studije.

Izvor: RTS

 

Od Amsterdama do Pariza superbrzim niskoenergetskim vozom za sat i po

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Holandska kompanija „Hart hiperlop“ objavila je da bi uskoro mogli da naprave niskoenergetski, superbrzi voz koji bi putnike od Pariza do Amsterdama prevozio za oko sat i po.

Prema istraživanjima koje je sprovela kompanija, novi voz bi mogao da postane stvarnost već 2028. godine, a njihov primarni cilj su pet glavnih ruta koje bi mogle da promene način na koji ljudi svakodnevno putuju.

„Ono što ga čini tako jedinstvenim je veliki kapacitet, niska potrošnja energije i velike brzine koje će značajno da skrate vreme putovanja. Na primer, putovanje između Amsterdama i Pariza trajaće samo sat i po“, tvrdi predstavnik kompanije.

Plan je da se izgrade nacionalne, ali i međunarodne rute. Novi voz bi trebalo da poveže Amsterdam, ne samo sa Parizom, već i sa Groningenom i Hagom. Što se tiče međunarodnih linija u planu je veza sa Dizeldorfom i Frankfurtom.

Stefan Marges, rukovodilac projekta „Hart hiperlopa“, tvrdi da će ovaj voz od Amsterdama do Ajndhovena stizati za 15 minuta, za šta je inače potrebno oko 90 minuta vožnje automobilom. Putovanje od Amsterdama do Dizeldorfa, za koje je automobilom potrebno oko dva i po sata, trajalo bi manje od pola sata.

U kompaniji veruju da će ovakav vid prevoza putnika drastično promeniti način na koji ljudi donose odluke o mestu stanovanja ili rada, jer će beskrajno olakšati putovanje.

Izvor: RTS

Počinje Mesec čistoće u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Charles Deluvio)

Akcija „Mesec čistoće“, koju sprovodi JKP „Čistoća“ Sombor, tokom koje se odnosi građevinski i kabasti otpad, granjevina i višak komunalnog otpada, počinje danas, 4. maja.

Mole se građani da otpad koji iznesu tokom “Meseca čistoće“ odlože ispred svojih kuća na javne površine, tako da omoguće nesmetani pristup zaposlenima i mehanizaciji. Korisnici otpad mogu da odlože najranije 48 časova pre datuma određenog u rasporedu za sakupljanje i odvoženje istog.

Zabranjeno je da se otpad odlaže u odvodne kanale, pored dalekovoda i u neposrednoj blizini saobraćajnica. Nesavesni korisnici koji se eventualno ne budu pridržavali ove mere i otpad budu iznosili ranije biće sankcionisani od strane Komunalne inspekcije grada Sombora.

Izvor: Grad Sombor

Ovogodišnji Petersberški dijalog s fokusom na oporavak od pandemije u skladu sa klimatskim ciljevima

Foto-ilustracija: Unsplash (Maxim Abramov)

Jedanaesti Petersberški klimatski dijalog, nazvan po brdu Petersberg pored Bona, gde je nemačka kancelarka Angela Merkel prvi put 2010. godine sazvala prvu konferenciju, održan je prošle nedelje u vidu video-konferencije okupivivši predstavnike 30 zemalja sveta. Razgovaralo se o oporavku međunarodne zajednice od pandemije koronavirusa, ali ujedno i o potrebnim merama za postizanje klimatski otpornijeg društva i ekonomije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)

Nemačka ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulc i presedavajući na sledećem Samitu Ujedinjenih nacija za klimu  britanski ministar preduzetništva, energetike i industrijske strategije Aloka Šarma bili su ovogodišnji domaćini Petersberškog klimatskog dijaloga, kao i nemačka kancelarka Angela Merkel i glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.

Kako klimatske promene, kao i pandemija koronavirusa, predstavljaju velike globalne izazove, glavna tema konferencije upravo je bilo usklađivanje oporavka od posledica KOVID-19 uz pojačane napore prema zelenim aktivnostima i cirkularnoj ekonomiji, odnosno ciljevima postavljenim Pariskim sporazumom.

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija apelovao je na sve države da podnesu svoje nacionalno određene doprinose, koje je za sada podnelo tek sedam zemalja, i tako donesu dugoročne strategije u cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, kako je predviđeno potpisivanjem Pariskog sporazuma. Takođe, apelovao je na neophodnost zelene tranzicije i otvaranje adekvatnih radnih mesta nakon što prođe trenutna kriza, kao i finansiranje zelenih firmi.

Anglela Merkel izjavila je da bi se prilikom podele pomoći ekonomiji zbog štete nastale tokom pandemije koronavirusa prednost trebala dati ekološkim projektima i podsetila da je neophodno ulagati u projekte obnovljivih izvora energije i da bi se trebalo raditi na stvaranju finansijskog sektora upravo za ovu namenu.

I hrvatski ministar za zaštitu okoline i energetike Tomislav Ćorić je učestvovao na konferenciji i izjavio da je potrebno nacionalne klimatske planove usmeriti na jačanje kapaciteta za izlazak iz trenutne krize, ali ujedno i na osmišljavanje mera za klimatski neutralno društvo i nakon toga.

Pomenut je i Evropski zeleni dogovor, kao aktuelni temelj ovoj obnovi, koji se takođe ne sme zanemariti.

Jelena Cvetić

Raspisan foto-konkurs za najbolje tematizovanje problema plastičnog otpada

Foto: Bazelska konvencija
Foto: Bazelska konvencija

Zagađenje životne sredine plastičnim otpadom jedan je od najvećih globalnih izazova. Kako bi se podigla svest javnosti o ovoj izuzetno važnoj temi raspisan je foto-konkurs kojim se traži fotografija koja na najbolji način tematizuje problem plastičnog otpada i podstiče na razmišljanje o mogućim rešenjima, dosadašnjem napretku, kao i izazovima i mogućnostima za dalje delovanje.

Pobedničke fotografije biće izložene na sledećoj Trostrukoj konferenciji stranaka Stokholmske, Bazelske i Roterdamske konvencije, koja se održava u Ženevi, u Švajcarskoj, u julu 2021. godine. Sve pristigle fotografije ocenjivaće međunarodna komisija, uključujući i fotografkinju Nacionalne geografije, Saru Hilton.

Više o konkursu možete pročitati ovde.

Završeni radovi na pasareli između Kalemegdana i Savskog keja

Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na pasareli koja povezuje Beogradsku tvrđavu i Savski kej su završeni, tako da se Beograđani i Beograđanke tom rutom mogu spustiti do reke, izjavio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovo je prvi put da imamo fizičku vezu između Beogradske tvrđave i Savskog keja, i ovo je, na neki način, pravi silazak Beograda na reku”, naveo je Vesić za Tanjug.

U nastavku pasarele, dodao je, nalazi se rekonstruisani Savski kej kod Beton hale, a sada predstoje radovi na uređenju Savskog keja do Brankovog mosta, odakle se dalje nastavlja Sava promenada u okviru „Beograda na vodi”.

“U narednih nekoliko meseci imaćemo potpuno uređen Savski kej, rekonstruisan i napravljen po svim svetskim standardima od Beogradske tvrđave pa sve do Mosta ‘Gazela'”, rekao je Vesić.

Prostor sa druge strane pasarele čini uređeni park sa klupama i fontanom u sredini, koja je, prema rečima zamenika gradonačelnika, jedna od 40 fontana koje je Grad Beograd najavio da će izgraditi.

“Nadam se da će Beograđani i Beograđanke uživati u ovoj pasareli. Mislim da smo dobili jedan pravi objekat koji povećava komfor našeg stanovništva. Naša tendencija jeste da se povećavaju pešačke zone i biciklističke staze, kako bi građani što više pešačili i uživali u svom gradu, a ovo je još jedan doprinos tome”, istakao je Vesić.

Glavni urbanista Marko Stojčić naglasio je da je dugogodišnji san povezivanja grada i reke ostvaren otvaranjem pasarele, kao i da je ona primer efikasne saradnje arhitekata, urbaniste i vajara.

“Skulptura koja je deo kompleksa pasarele delo je velikih svetskih i domaćih umetnika, Ričarda Dikona i Mrđana Bajića. Oni su zaslužni i za ovako lep izgled pasarele”, kazao je Stojčić.

On je objasnio da je pasarela kombinacija čelične i armirano-betonske konstrukcije, prilagođena osobama s posebnim potrebama, ima lift i osvetljena je, a povezana je i s garažom na Beton hali.

“Prostor uz pasarelu je potpuno nov i Beograđani ga nikada ranije nisu koristili za rekreaciju ili za bilo šta drugo. Osim toga, ova tačka se nastavlja na budući linijski park u dužini od četiri i po kilometra, čiju izgradnju počinjemo u drugoj polovini sledeće godine”, precizirao je Stojčić.

On je dodao da čitav prostor duž obale Save i Dunava čini ukupno sedam kilometara novog atraktivnog prostora, koji, osim estetike, ima važnu funkciju povezivanja urbanog dela grada sa rekama.

Izvor: Grad Beograd

U toku javne konsultacije o bezbednom upravljanju hemikalijama u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Oxford)

U skladu sa članom 12 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Sl. List Crne Gore“, broj 41/18), a u vezi sa članom 32a stav 2 Zakona o nevladinim organizacijama („Sl.list CG“, br. 39/11 i 37/17), Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavljuje

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kondratiev)

JAVNI POZIV

za konsultacije zainteresovanih nevladinih organizacija u cilju pripreme sektorske analize za sprovođenje edukativne kampanje o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama u Crnoj Gori.

Javne konsultacije će trajati 15 dana, od 28. aprila do 13. maja 2020. godine.

Poziv za učešće u konsultacijama Ministarstvo održivog razvoja i turizma upućuje nevladinim organizacijama zainteresovanim za pitanja iz oblasti bezbednog upravljanja hemikalijama.

Konsultacijama se obezbeđuje informisanje i učestvovanje nevladinog sektora o planiranim aktivnostima za sprovođenje edukativnih kampanja o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama.

Komentare, inicijative, predloge i sugestije možete slati putem e-mail-a na adresu djordjina.vujovic@mrt.gov.me i na portalu e-uprave ili poštom na adresu:

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, IV Proleterske brigade 19, 81000 Podgorica (sa naznakom “Javne konsultacije za sprovođenje edukativne kampanje o bezbednom upravljanju POPs hemikalijama).

Kontakt osoba za koordinaciju i konsultacije je: Đorđina Vujović, e-mail: djordjina.vujovic@mrt.gov.me; Tel. 067 -279 -160.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Početak izrade Nacrta nacionalnog programa za očuvanje zemljišta i ublažavanje posledica suša

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasper Wilde)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wynand Uys)

Ministarstvo zaštite životne sredine, u skladu sa članom 32. Zakona o planskom sistemu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 30/18) obaveštava javnost o početku izrade Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i ublažavanje posledica suša na teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: NAP).

Odredbama Zakona o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi („Službeni glasnik RSˮ – međunarodni ugovori, broj 102/07), utvrđeno je da su Strane Konvencije dužne da pripreme nacionalne akcione programe. Cilj ovih programa je da identifikuju činioce koji doprinose dezertifikaciji i praktične mere neophodne za borbu protiv dezertifikacije i ublažavanja posledica suše, kao i da odrede odgovarajuće uloge vlade, lokalnih zajednica i korisnika zemljišta i raspoložive potrebne resurse.

Za potrebe izrade Nacrta NAP-a, Ministarstvo zaštite životne sredine je obrazovalo Radnu grupu za izradu Nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi (UNCCD). Radnu grupu čine predstavnici relevantnih državnih organa i organizacija, naučnih i stručnih institucija i organizacija civilnog društva, koji će obezbediti relevantne informacije i podatke iz delokruga nadležnosti institucija koje predstavljaju, što će stručno doprineti samom procesu izrade Nacrta NAP-a.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

EPS: Popust za račune za struju za mart, april i maj za sve građane

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

“Svi građani moći će da ostvare popust od pet odsto na račune za mart, april i maj, ako  račune plate najkasnije do 30. juna. To će važiti za sve, ne samo za penzionere i neće biti obračuna kamate. To je pokazatelj koliko država misli o građanima Srbije”, istakao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP Elektroprivreda Srbije, tokom posete Rudarskom basenu „Kolubara“ za 1. maj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Povodom praznika rada, Milorad Grčić i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sa predstavnicima sindikata i Ogranka RB „Kolubara“ obišli su kop „Tamnava-Zapadno polje“, najefikasniji kop u srpskoj elektroprivredi. Ministar Antić istakao je da podatak da EPS svim građanima za mart, april i maj neće naplatiti ni kamatu i omogućiti korišćenje popusta dokaz solidarnosti.

“Pozivam sve građane da čim budu u mogućnosti da plate račune za isporučenu električnu energiju. Imaćemo nivo tolerancije do kraja juna. Naši građani su redovne platiše i nikada nije bilo problema sa naplatom od građana, koji su najredovniji i prvi ispunjavaju svoje obaveze”, rekao je Antić.

Grčić je zahvalio građanima što u velikom procentu izmiruju svoje obaveze i to pokazuje da su građani Srbije svesni kako EPS funkcioniše i da je redovno plaćanje računa neophodno da bi se proces proizvodnje i distribucije električne energije nastavio. Čestitajući praznik rada svim zaposlenima u EPS-u, on je istakao da zaposleni EPS-a rade svaki dan, 24 časa dnevno, 365 dana u godini i na taj način Srbiji obezbeđuju kontinuirano snabdevanje električnom energijom.

“Bilo je veoma važno i teško osigurati proizvodnju električne energije bez prekida od kada je uvedeno vanredno stanje. Ako nema električne energije, problem je u radu bolnica i domova zdravlja, onlajn nastave, čitavo funkcionisanje bi bilo u problemu. Da li su se ljudi plašili, naravno da jesu, jer strah je normalan. Da li smo uspeli da primenimo sve mere obezbeđenja? Jesmo, a u svim proizvodnim pogonima EPS-a širom Srbije izbegli smo pojavu žarišta virusa korona. Najteži period, što se tiče rizika za proizvodnju uzrokovanog pandemijom, je prošao”, rekao je Grčić.

Ministar rudarstva i energetike naglasio je da Srbija završava i dobija jednu izuzetno važnu i značajnu borbu protiv epidemije koja je u svetskim razmerama paralisala život, saobraćaj, putovanja, komunikacije, logistiku i proizvodnju. On je rekao da je važno da se Srbija što pre vrati punoj, pre svega, industrijskoj proizvodnji i da se vrati život u punom intenzitetu.

Obraćajući se zaposlenima u EPS-u, ministar je istakao da je izuzetno ponosan na sve rudare u Srbiji.

“Rudarska proizvodnja u Srbiji u prvom kvartalu ove godine veća je za devet odsto nego u prvom kvartalu 2019. godine. Hvala rudarima EPS-a zato što je proizvodnja tokom aprila bila za šest odsto veća nego tokom aprila 2019. godine. I uslovima epidemije, rudari su uspeli da iskopaju više uglja. Tokom maja i juna rade se remonti sistema, obezbeđujući neophodne količine uglja za proizvodnju električne energije, kako bi treći i četvrti kvartal dočekali u punom kapacitetu”, rekao je Antić.

On je istakao da će proizvodnja električne energije i ukupno rudarstvo u 2020. godini biti veći nego u 2019. godini, i u uslovima vanrednog stanja. Rudari i energetičari daju i daće ogroman doprinos da privreda i ekonomija u 2020. budu jedne od najboljih, sa stanovišta BDP u regionu, a i u čitavoj Evropi. Antić je naglasio da je rukovodstvo EPS-a u prethodnom periodu na veoma ozbiljan, odgovoran i temeljan način vodilo najveću energetsku kompaniju u Srbiji i Jugoistočnoj Evropi i zato je u ovim veoma kompleksnim i složenim uslovima  obezbeđeno funkcionisanje sistema bez ikakvih značajnijih problema, sa vrhunski primenjenim strogim merama zaštite zaposlenih od potencijalnog širenja virusa.

Izvor: EPS

 

Sahara nekad predstavljala dom najopasnijim grabljivcima

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomáš Malík)

Horde ogromnih grabljivaca vladale su na tlu, u rekama i na nebu današnjeg Maroka pre 100 miliona godina, pokazala je nova studija, prenosi u najnovijem broju američki tromesečnik “Popjular sajens”.

Tu gde je sada pustinja, bio je veliki sistem reka koje su proticale i kroz današnji Alžir, jezera i močvara.

Čudno je što su tokom decenija istraživanja tog mesta paleontolozi našli vrlo malo fosila dinosaurusa biljojeda koji su tada lutali većim delom sveta. Umesto toga, tamo su identifikovali mnoge fosile dinosaurusa mesoždera, letećih gmizavaca zvanih “pterosaurusi” i džinovskih predaka današnjih krokodila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aldyrkhanov)

“Bilo je to sigurno najopasnije mesto u istoriji planete Zemlje, jer je tu bio dom toliko mnogo različitih vrsta grabljivaca svih oblika i veličina”, rekao je Nizar Ibrahim, paleontolog sa američkog Univerziteta Detroit Mersi.

“Ta povorka divova nije bila ni nalik bilo kojem sadašnjem ekosistemu, a bila je i prilično jedinstvena u poređenju s drugim ekosistemima iz doba dinosaurusa”, rekao je on.

Ibrahim i njegove kolege su brižljivo razmotrile ostatke životinja i geologiju tog ekosistema čiji su ostaci sačuvani u formacijama stena u istočnom Maroku, nazvanim “Kem Kem”.

Njihov izveštaj, objavljen 21. aprila u časopisu “ZooKeis”, zasnovan je na nalazima dve decenije istraživanja u tom području i na analizi zbirki muzeja širom sveta.

To je prva detaljna sinteza svih prethodnih radova o tom mestu i prvi pokušaj rekonstrukcije životne sredine u toj zoni Severne Afrike pre 100 miliona godina, rekao je Andrea Kau, istraživač koji je radi prikupljanja podataka i komparacije sarađivao s muzejima i univerzitetima.

Nađeni fosili su veoma raznoliki: “od sitnih vodozemaca i nežnih biljaka, sve do masivnih dinosaurusa”, rekao je Ibrahim.

Nekoliko tih fosila su ostaci dinosaurusa biljojeda, poput “sauropoda”, s dugačkim vratovima. No, čini se da ih je tamo bilo znatno manje nego njihovih rođaka mesoždera, što su paleontolozi primetili na severu Afrike još 1930-ih. Među tim zastrašujućim zverima bila su bar četiri velika dinosaurusa grabljivca. Jedan je iz grupe “abelisaurida” koji je, zbog kratke njuške i relativno sitnih zuba, izgleda bio strvinar.

Pročitajte još:

  • Pošumljavanje Sahare – Veliki zeleni zid Afrike (VIDEO)

Paleontolozi su otkrili i fosile “spinosaurusa”, uske njuške i zuba specijalizovanih za probijanje krljušti i ubijanje riba. Taj, kako izgleda brzonogi grabljivac, bio je dugačak osam metara, masivan lovac s posebnim, testerastim zubima, kakve imaju ajkule, ali veličine noževa. “Pterosaurusi” s četiri do šest metara raspona krila leteli su im iznad glava, a džinovske ajkule i stvorenja u obliku krokodila dužine čitavog autobusa, vrebala u vodi.

“Na tom mestu čovek nigde ne bi bio siguran, mogao bi da pogine na bezbroj načina”, rekao je Ibrahim.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adria Berrocal Forcada)

Problem za naučnike je bio da shvate čime se hranilo toliko “neverovatno obilje” grabljivaca na tom ipak ograničenom prostoru. Istraživači su primetili da se lobanje mesoždera iz “Kem Kema” prilično razlikuju. To ukazuje da su bili specijalizovani za razne vrste plena što bi sprečilo istrebljujuću konkurenciju među njima u borbi za hranu. Izgleda i da su u mnogim slučajevima jeli morske životinje i da su najbogatiji izvor hrane u to vreme bile ribe, neke veličine terenskih vozila.

Za razliku od tog mesta, gde su u to vreme mesožderi bili u velikoj većini, stanje u prirodi je danas sasvim obrnuto: grabljivaca-vukova i lavova, neuporedivo je manje nego biljojeda jelena, divljih koza, antilopa.

Ekosistemi kao “Kem Kem”, u kojima dominira toliko glomaznih grabljivaca, bili bi retki čak i tokom perioda Srednje Krede, kada je severna Afrika bila prekrivena ogromnim spletom reka, jezera i močvara. Tako podvodan, tamošnji teren u to vreme nije mogao da dovoljno vegetacije izdrži dovoljno dugo da bi opstao veliki broj dinosaurusa biljojeda, rekao je Ibrahim.

Ipak, pošto su ostaci fosila fragmentarni, te ih nije lako identifikovati, moguće je da je odnos broja mesoždera i biljojeda na tom mestu bio drugačiji, a raznolikost vrsta veća.

Sve u svemu, za Ibrahima, “Kem Kem” je pokazatelj da su drevni ekosistemi mogli biti veoma različiti od onih kakvi su danas. To ne iznenađuje, rekao je on, imajući u vidu da je više od 99 odsto svih organizama koji su ikada postojali na Zemlji, izumrlo davno pre geološki kratkog perioda postojanja ljudi.

Sahara oduzima dah svakome ko je danas vidi, ali kada se na tom suvom i negostoljubivom mestu nađu džinovske krljušti riba i ogromni zubi krokodila, to zaista daje osećaj onog što mi zovemo dubokim vremenom”, rekao je Ibrahim.

“Tada stvarno shvatate šta sve naša planeta ima i koliko mnogo se može promeniti tokom vremena”, a zbog promene klime to se dešva i sada zaključio je on govoreći za “Popjular sajens”.

Izvor: Zelena Srbija

Milione životinja na farmama u SAD-u usmrćuju zbog zatvaranja klanica

Foto-ilustracija: Pixabay

Usled aktuelne krize izazvane koronavirusom u Sjedinjenim Američkim Državama, veliki broj klanica se zatvara. Iako se očekuje da će u nekom trenutku biti ponovo otvorene, mnogi farmeri su primorani da porade na “depopulaciji” svojih životinja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zatvaranje postrojenja mesne industrije dovodi do straha od nestašica mesa i hrane, što ujedno prati i rast cena, ali i tužna sudbina koja čeka domaće životinje.

Mnoge organizacije za zaštitu životinja upozoravaju na brutalnost ovog čina, navodeći da su u velikom riziku kokoške, odnosno pilići. S druge strane, procene su da će se ubijati i do 700.00 svinja nedeljno.

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a i Službe za zdravstvenu zaštitu životinja i biljaka izvestile su da su državni veterinari takođe pokazali dobru volju da pomognu ukoliko se ne pronađe neko drugo rešenje u ovom nametnutom “istrebljivanju” životinja na američkim farmama.

Kao glavni uzrok problema u lancu snabdevanja hranom smatra se bolest radnika u klanicama.

Kako se eutanazija smatra poslednjim rešenjem kad je reč o poljoprivredi, naročito kad se uzme u obzir da poljoprivrednici teže da urade ispravnu stvar za svoje životinje, čini se kao da su poljoprivrednici zaključili da nemaju drugog izbora.

U Evropi je situacija nešto drugačija. U Danskoj, koja je glavni evropski izvoznik svinjskog i pilećeg mesa, klanice i dalje rade normalno.

U Velikoj Britaniji su manji poljoprivrednici znatno više pogođeni krizom nego veliki supermarketi, koji imaju zalihe najjeftinijeg mesa.

Ipak, mnogi i dalje razmatraju koliko su aktuelni načini eutanazije humani i da li je ipak moglo da se poradi na boljem rešenju.

Jelena Cvetić