Home Blog Page 727

Da li su evropske banke dovoljno “zelene”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Kad je reč o borbi protiv klimatskih promena u Evropi, čini se da je bankarski sektor “zakazao”.

Prema poslednjem istraživanju odgovorne investicione organizacije “Share Action”, u poslednje tri godine zabeležen je veoma spor napredak na ovom polju u bankarskom svetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Wilkinson)

Organizacije rangira banke u Evropi prema učinku u borbi protiv klimatskih promena, a za prethodnu godinu podatke joj je dostavilo 19 od 20 banaka.

Tek 10 odsto od zahteva usklađenost između ciljeva Pariskog sporazuma, a 35 odsto strategije usmerava samo na ograničenje porasta globalne temperature na 2 °C.

Čini se da banke nisu pronašle adekvatan način da pristupe problemu klimatske krize.

Glavni ishodi banaka koje su poboljšale sopstvenu politiku u skladu sa klimatskim promenama od 2017. godine, kada je prethodno istraživanje sprovedeno, nisu obećavajući. Čini se da nijedna od njih ne pokazuje da u svoj rad implementira potrebne mere, ali da, s druge strane, dajući podršku proizvodnji uglja, nafte i gasa, zasenjuju zelene finansijske obaveze.

Mnoge od njih svakako da jesu prestale da finansiraju projekte eksploatacije fosilnih goriva, ali još uvek nisu u potpunosti raskrstile sa finansiranjem kompanija čije su delatnosti usmerene na industriju teških metala.

Ipak, banke pokazuju da žele da razviju proizvode i usluge koje će se zasnivati na niskom udelu ugljenika, što bi podrazumevalo zelene hipoteke i obveznice. Jedan od ciljeva jeste podrška zelenim projektima, kojih treba da bude sve više.

Kako su svi činioci u borbi protiv klimatskih promena jednako bitni, ni bankarski sektor ne predstavlja izuzetak. Ipak, ukoliko se na određenim poljima beleže neuspesi, to će imati globalni odraz na ovaj problem, a finansijski sektor i ekonomija predstavljaju važnu kariku i kad je reč o zaštiti životne sredine.

Jelena Cvetić

Aktivisti u BiH upozoravaju – stao društveni život, ali ne i uništavanje prirode

Foto: Robert Oroz

Vanredna situacija izazvana pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini, zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode. Tako se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rekama poput Bjelave, Male Bjelave, Vrhovinske rijeke, Željeznice i gornjeg toka reke Prače, pri čemu je postojanje neophodnih dozvola u najmanju ruku upitno, a legalnost gradnje u domenu pretpostavki.

Mapu ovih gradilišta možete pronaći ovde.

Foto: Facebook (screenshot)

Iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine koju čini preko 30 ekoloških organizacija iz cele BiH-a upozoravaju da investitori koriste priliku dok su inspekcije fokusirane na sprečavanje širenja virusa, te da reke i potoke pregrađuju i stavljaju u cevi i time sebi pribavljaju finansijsku korist na štetu svih građana u BiH. Istovremeno, usled vanredne situacije, građani su onemogućeni da javno deluju. Pored toga, i susedna Hrvatska je takođe iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak napred ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, i to na svega nekoliko stotina metara od reke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.

“Oko Sarajeva se ubrzano menjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pijaće vode za polumilionski grad. To je verovatno tek početak, a vakuum u javnom životu omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa, pri čemu mi nemamo nikakvog načina da učestvujemo kroz javne rasprave i uvide, kao ni da to sprečimo. Zaštita prirodnih resursa, a naročito čiste vode, koja je temeljni uslov našeg opstanka, pogotovo u situacijama širenja zaraznih bolesti, mora postati prioritet vlasti u BiH”, ističe Anes Podić iz Eko akcije.

Iz Koalicije za zaštitu reka BiH stoga pozivaju nadležne, i to pre svega premijere i predsednike FBiH i RS da bezuslovno i hitno proglase moratorijum na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanje novih koncesija. Podsticaji malim hidroelektranama moraju biti ukinuti, a sredstva prikupljena od naknada za obnovljive izvore energije usmerena na oživljavanje sada preko potrebne domaće proizvodnje bez štete po životnu sredinu. Istovremeno se mora najstrožije zaštititi pravo na čistu vodu i onemogućiti privatizacija vodnih resursa i vodosnabdevanja, a stanovništvu garantovati pravo na pijaću vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

“Ujedno, zahtevamo pravično pooštravanje preventivnih mera i kazni u cilju smanjenja prostora za neosnovano bogaćenje, kriminal i zelenaški oportunizam pojedinaca i postupanje nadležnih u skladu sa zakonom, ustavnim i moralnim načelima, kako bi se sprečilo nekontrolisano uništavanje životne sredine bez posledica. Vanredno stanje ne sme biti izgovor, već povod za solidarnost i racionalno korišćenje naših resursa”, kazao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Vesti sa svih strana sveta govore o gotovo potpunom zaustavljanju društvenih i ekonomskih aktivnosti usled pandemije koronavirusa. Pandemija je, kako objašnjavaju naučnici, dobrim delom uslovljena i narušenom ravnotežom između ljudskih zajednica i životne sredine. Naučnici i aktivisti već decenijama upozoravaju da čovečanstvo ugrožava i planetu i vlastiti opstanak.

Foto: Facebook (screenshot)

Odgovor finansijskih i političkih elita uvek je bio da ekonomija mora rasti i da nije moguća bilo kakva brza i korenita transformacija ka društveno i ekološki prihvatljivim modelima globalne ekonomije.

Prethodnih sedmica uverili smo se u suprotno – najboljim odgovorom na krizu javnog zdravlja širom sveta pokazuju se rešenja zasnovana na solidarnosti, opštem interesu, javnim ulaganjima i smanjenje potrošnje. Čak i u samoj životnoj sredini ima naznaka da je ograničenje ljudskog uticaja blagotvorno – u mnogim gradovima je vazduh čistiji nego ikad u zadnjih nekoliko decenija.

“Lekcije iz ove epizode istorije čovečanstva, koliko god zastrašujuća pandemija bila, ukazuju na mogućnost neke drugačije budućnosti, bolje i za okolinu i za ljudsko društvo. Ne smemo dopustiti da mi u BiH, umesto da učimo nove, ponavljamo stare lekcije u kojima je svaka kriza prilika za bogaćenje manjine na štetu većine, koja pritom nema mogućnost da javnim okupljanjem iskaže svoje nezadovoljstvo i zabrinutost”, zaključuje Anes Podić.

Izvor: Koalicija za zaštitu rijeka BiH

Kancelarija u mom potkrovlju

Foto: VELUX

Mnogi su u prethodnim nedeljama svoju kancelariju preselili u potkrovlje.

Foto: VELUX

Ujutru više ne pijemo kafu, doručkujemo, pa peške ili prevoznim sredstvom idemo na posao, gde smo često u interakciji sa više ljudi, a nekad čak i idemo na sastanke van kancelarije. Sve u svemu, mnogo više se krećemo i menjamo naše okruženje. Sada se sve promenilo.

U poslednjih nekoliko nedelja popijemo kafu i popnemo se stepenicama u radnu sobu u potkrovlju. Kako najviše vremena provodimo u ovoj prostoriji, kompanija VELUX deli sa svima nama par saveta kako da boravak i rad učinimo prijatnijim. Ukoliko pak planirate da u narednim mesecima uredite ili renovirate svoj tavan, kako biste imali više prostora, verujemo da će vam ovih saveti i ideje biti itekako korisni.

Pre nego što se bacite na posao, VELUX ima još jedan predlog za vas. Bez obzira na namenu sobe, svakako se pobrinite da ima dovoljno prirodnog svetla. Njihovi krovni prozori ispuniće prostor dnevnim, prirodnim svetlom i svežim vazduhom.

Bitni razlozi zbog kojih ćete obozavati krovne prozore u vašem potkrovlju su:

Foto: VELUX

1. Bolje osvetljenje

Sigurno ste već čuli da je prirodna, sunčeva svetlost najbolje osvetljenje za vaš dom. Razlog je taj što prirodna svetlost obezbeđuje čisto, belo osvetljenje, koje baca nekoliko senki, za razliku od veštačkog svetla koje emituje žutu ili plavu boju.

2. Zdravlje

Prirodno, dnevno svetlo i svež vazduh su dobar izvor energije i samim time popravljaju raspoloženje.

3. Bioritam

Dnevno, prirodno svetlo pomaže u balansiranju bioritma, pa su krovni prozori poželjni u svim sobama.

Foto: VELUX

Optimalno mesto za radni sto je u neposrednoj blizini prozora, a da svetlost dolazi sa strane. Ako se radni sto nalazi u sredini prostorije, prirodno svetlo se može obezbediti ugradnjom krovnih prozora. Dnevna svetlost prijaće i vašim mališanima, ukoliko u ovoj sobi rade domaće zadatke.

Koristite sunčeve zrake i za besplatno zagrejavanje i topliji dom. Tokom godine, krovni prozori će u prostorijama obezbediti više toplote, nego što će se izgubiti. Krovni prozori omogućuju efikasnu ventilaciju jer se nalaze visoko u prostoriji, tačnije na plafonu, gde se vazduh automatski povlači i izlazi.

Za sobe u kojima radite ili učite, dobro je odabrati umirujuće i hladnije tonove koji pozitivno utiču na našu produktivnost. Naravno, boje zidova treba da budu što svetlije jer one mogu da utiču na to da li će se svetlo dalje širiti u prostoriji ili će stvoriti taman, prijatan kutak. Tamne površine, kao što su tepisi i veći komadi nameštaja, upijaju svetlost i čine sobu tamnijom.

Kada vam je tokom dana potrebna pauza, lako možete napraviti kafu i uživati u pogledu i svežem vazduhu.

Foto: VELUX

Još jedan savet – držite prozorsku dasku praznom. Vaze, biljke i ukrasni predmeti daju vašem domu karakter i stvaraju dobru atmosferu, ali ako se nalaze uz prozor mogu da blokiraju svetlo. Naravno, to ne znači da radni sto ili police ne možete ukrasiti buketom ili saksijom omiljenog cveća.

Dodajte mirišljave sveće ili eterična ulja, po želji. Uključite opuštajuću, ambijentalnu muziku i to je to. Verujemo da ćete biti zadovoljni atmosferom u domu, ali i rezultatima vašeg rada.

Ukoliko vam je potrebno još saveta o optimalnoj količini dnevnog svetla i temperaturi u vašem potkrovlju preuzmite besplatne vodiče kompanije VELUX koja nestrpljivo čeka vaše utiske i iskustva! ?

Izvor: VELUX

Usluge javnog prevoza u Srbiji se ne mogu koristiti bez zaštitne maske i rukavica

Foto-ilustracija: Pixabay

Krizni štab Vlade Republike Srbije za suzbijanje zarazne bolesti KOVID-19 objavio je ove nedelje Instrukciju za organizovanje javnog gradskog, prigradskog i lokalnog prevoza u primeni mera prevencije, sprečavanja širenja i smanjenja rizika bolesti KOVID-19.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ponovno uspostavljanje javnog prevoza u Novom Sadu i Kragujevcu je najavljeno za 4. maj, a u Beogradu i Nišu za 8. maj.

Prema instrukciji, proces će se odvijati fazno. Prioritet će biti zaposleni (prva faza), slede studenti i đaci (druga faza), potom nezaposleni, turisti i ostala lica (treća faza) i na kraju stariji od 65 godina (četvrta faza). Trajanje pojedinačnih faza će određivati jedinice lokalne samouprave u skladu sa preporukama tamošnjih instituta ili zavoda za javno zdravlje, stoji u dokumentu.

Šoferi, ostalo službeno osoblje poput redara, konduktera i kontrolora i putnici obavezani su da u vozilima javnog prevoza koriste zaštitnu opremu (masku i rukavice). Osobama koje ne upotrebljavaju masku i rukavice na pravilan način neće biti dozvoljen ulazak.

Vozačka kabina mora da bude odvojena fizičkom barijerom od putničkog dela (plastična ili neka druga pogodna pregrada).

Korisnici javnog prevoza ukrcavaće se na jednim vratima (prednjim ili zadnjim), a na vozilima će biti jasno istaknuto koja se vrata koriste za ulazak, a koja za izlazak. U unutrašnjosti će biti označen pravac kretanja putnika, od ulaza ka izlazu.

Na ulaznim vratima nalaziće se redar koji će proveravati da li se poštuju pravila o nošenju zaštitne opreme, davati uputstva i vršiti proveru validacije voznih isprava, kao i druge radnje neophodne za sigurnost zaposlenih i korisnika javnog prevoza.

Udaljenost će biti napravljena i između ljudi na sedećim mestima i između onih koji stoje.

Kao mere predostrožnosti, uvedeno je i pojačano dezinfikovanje vozila, prirodno provetravanje pre i posle svake pojedinačne vožnje i obustavljanje rada klimatizacije. Preporučuje se da prozori budu otvoreni, ukoliko vremenske prilike to dozvole.

Pravilnik o ponašanju u javnom prevozu biće postavljen na stajalištima, navodi Krizni štab.

Instrukcija je dostupna OVDE.

Jelena Kozbašić

Krčenje brazilskih šuma može dovesti do razvoja novih smrtonosnih infekcija

Foto-ilustracija: Pixabay

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama naučnika, u gustim tropskim kišnim šumama se takođe kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Foto-ilustracija: Pixabay

S obzirom na to da se uništavanje brazilskih tropskih kišnih šuma ne zaustavlja, naučnici upozoravaju da njihovo krčenje ne predstavlja samo pretnju za klimu, već i nove rizike za ljudsko zdravlje. Velik broj svetskih naučnika potvrđuje teoriju da je trenutna pandemija KOVID-19 uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s onim što se događa u životnoj sredini. Isto tako, nekontrolirano krčenje tropskih kišnih šuma u Amazoniji ne donosi samo katastrofalne posledice za klimu, već oslobađa nove bolesti poput KOVID-19, te omogućuje da infekcije s divljih životinja pređu na ljude.

„Krčenje šuma u Amazoniji olakšava prenos novih i starih bolesti poput malarije“, tvrdi biolog i veliki poznavalac Amazonije dr Filip Firnsajd. „Povezanost deforestacije i širenja zaraznih bolesti samo je još jedna posledica nekontroliranog krčenja šuma, pored gubitka bioraznolikosti u području Amazonije i vitalnih klimatskih funkcija šuma u ciklusu kruženja vode u prirodi i smanjenju globalnog zagrevanja.“ Firnsajd je jedan od koautora istraživanja o uticajima krčenja Amazonije na širenja zaraznih bolesti i javno zdravlje koje je vodio Džoel Henrik Elvanger, a upravo je objavljeno u časopisu “Annals of the Brazil Academy”. „Mnoge ‘nove’ bolesti kod ljudi potiču od patogena koji se prenose s divljih životinja, kao što se dogodilo s novim koronavirusom. U Amazoniji živi ogroman broj životinjskih vrsta i njihovih patogena koji se mogu preneti na ljude“, rekao je dr Firnsajd.

Ova upozorenja nisu novijeg datuma

„Već najmanje dve decenije naučnici ponavljaju isto upozorenje: istovremeno sa širenjem stanovništva u području Amazonije raste i rizik od raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolini prelaze na ljude i izazivaju bolesti“, izjavila je za Dojče vele Ana Lusia Turino, doktorka ekologije na Federalnom univerzitetu Mato Groso (UFMT). „Zato vest o širenju novog koronavirusa otkrivenog u Kini, koji se ubrzo proširio u celom svetu, ne predstavlja iznenađenje. A kada virus koji nije deo naše evolucione istorije napusti svog prirodnog domaćina i uđe u ljudsko telo, tada nastaje haos.“ Dok je izolovana u ravnoteži sa svojim staništima, poput gustih tropskih kišnih šuma, ova vrsta virusa ne predstavlja pretnju za ljude. Do problema dolazi kada se ovaj prirodni rezervoar uništi i kada ga zauzimaju druge vrste.

Naučne studije objavljene godinama pre proglašenja trenutne pandemije KOVID-19 već su pokazale povezanost između gubitka šuma, širenja šišmiša u degradiranim područjima i koronavirusa. Dodatni primer je studija dr Anete Afelt, istraživačice sa Univerziteta u Varšavi, koja je zaključila da su visoke stope uništavanja šuma u poslednjih 40 godina u Aziji pokazatelj da bi sledeća ozbiljna zarazna bolest mogla doći upravo odatle. Dr Afelt je do ovog zaključka došla praćenjem traga prethodnih pandemija koje su pokrenuli drugi koronavirusi – SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) 2002. i 2003. te MERS-CoV (Bliskoistočni respiratorni sindrom) 2012. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (蔡 嘉宇)

„Budući da je to jedna od regija s najintenzivnijim porastom stanovništva, gde su sanitarni uslovi i dalje loši i gde je stopa krčenja šuma vrlo visoka, jugoistočna Azija ima sve uslove da postane mesto gde se zaraze pojavljuju i/ili ponavljaju“, napisala je dr Afelt 2018. godine. „Ako se uništavanje Amazonije nastavi sadašnjim ubrzanim tempom“, kaže dr Turino, a ona se sve više pretvara u područje savane, „ne možemo ni zamisliti što bi odatle moglo proizaći po pitanju zaraznih bolesti.“

Brazilski institut primenjenih ekonomskih istraživanja (IPEA) proučavao je povezanost krčenja šuma s porastom bolesti u Amazoniji. Istraživanje iz 2015. godine, sprovedeno u 773 naselja u području Amazonije, pokazalo je da je svaki jedan odsto uništene šume uticao na porast slučaja malarije za 23 odsto! Povećana je i učestalost lišmanioze, bolesti koja se širi ugrizom peščane mušice (uzročnik bolesti je jednostanični parazit, bičar Leishmania infantum) te uzrokuje neredovnu povišenu telesnu temperaturu, opštu slabost, bledilo i povećane limfne čvorove.

Svakako valja istaći kako se krčenje brazilskih šuma praćeno katastrofalnim požarima posebno povećalo otkako je ekstremni desničar i „istaknuti“ poricatelj klimatskih promena Žair Bolsonaro postao predsednik Brazila u januaru 2019. godine.

Tolerisanje nezakonitosti

Sistem upozoravanja na deforestaciju (Sistema de Alerta de Desmatamento—SAD) Instituta za ljude i okolinu Amazonije (Imazon) ove je godine izvesti da je samo u martu uništena površina od 254 četvornih kilometara šuma, što je povećanje za 279 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Ovaj podatak izaziva dodatnu zabinutost jer krčenje šuma u Brazilu tradicionalno započinje u junu, na kraju kišne sezone. Ove godine je, dakle, započelo tri meseca ranije. Bolsonaro i njegov ministar zaštite životne sredine Rikardo Sales otvoreno poriču ilegalno krčenje šuma, i to najvećim delom u zaštićenim područjima i područjima s autohtonim stanovništvom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Agustín Diaz)

Čini se da agresivnom krčenju šuma radi širenja stočarstva i uzgoja soje, kao i tragačima za zlatom niko ne može stati na kraj. Amazonsko veće koje je predsednik Bolsonaro osnovao radi koordiniranja delovanja u regiji ne uključuje ni jednog naučnika, zaštitnika životne sredine ili amazonskog istraživača, kao ni bilo kojeg stručnjaka iz vladine agencije za okolinu IBAMA ili brazilske nacionalne indijanske fondacije za zaštitu Indijanaca (Fundação Nacional do Índio – FUNAI). Umesto toga, svi njegovi članovi su predstavnici oružanih snaga ili policije, a verovatnost da će učiniti nešto ozbiljno za zaustavljanje deforestacije jednaka je nuli. Uništenje Amazonije moglo bi imati katastrofalne posledice ne samo za svetsku klimu, već i za ljudsko zdravlje, a Brazil će postati jedna od najteže pogođenih zemalja.

Izvor: S.F./Ekovjesnik    

Sledeće nedelje se pokreće gradski, međugradski autobuski i železnički saobraćaj

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović ponovila je danas da se od 4. maja otvara međugradski autobuski i železnički putnički saobraćaj, dok od 8. maja kreće gradski saobraćaj u Beogradu i Nišu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mihajlović je, gostujući na Televiziji Prva, istakla da se mere u Srbiji postepeno relaksiraju, te da će u saobraćaju biti obavezno poštovanje svih mera bezbednosti.

Mere bezbednosti u cilju očuvanja našeg i zdravlja drugih ljudi su najvažnije i neće moći da se uđe u autobus ili voz bez maske i rukavica. Autobuski saobraćaj kreće u punom kapacitetu, dok su procene da je za železnički u ovom trenutku dovoljno 30 odsto vozova, ukazala je ona.

Potpredsednica Vlade je ponovo apelovala na građane da pokažu ličnu odgovornost i ponašaju se u skladu sa činjenicom da epidemija još nije završena.

Važno je da znamo da i dalje nismo pobedili koronavirus i da opasnost još postoji, sve dok ne bude pronađena vakcina. Moramo da naučimo da živimo sa virusom, da se ponašamo odgovorno i na taj način sačuvamo i sebe i druge, poručila je Mihajlović.

Mihajlović je potvrdila da je naša zemlja spremna da otvori avio-saobraćaj, ali da će se to dogoditi u dogovoru sa Evropom, s obzirom na to da za sada nigde nema putničkih letova.

“Naši avioni, posada i aerodromi su spremni da započnu letove, ali kako se budemo zajednički dogovarali sa Evropom, tako ćemo i otvarati letove. Po nekim preporukama, govorimo o intervalu između 15. i 18. maja”, precizirala je ona.

Aerodrom „Nikola Tesla“, kako je podsetila, nijednog trenutka nije bio zatvoren, tako da je kompanija „Er Srbija“ bila u mogućnosti da doveze 15.000 naših građana iz različitih delova sveta i dopremi 2.500 tona humanitarne pomoći.

Potpredsednica Vlade je naglasila da će se u putničkom avio-saobraćaju voditi računa o merama bezbednosti, u skladu sa preporukama lekara, ističući da će svi koji budu želeli da putuju morati da imaju test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata, a kada slete ići će u izolaciju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je apelovala na građane da budu oprezni i ne kupuju avio-karte koje već sada nude neke lou-kost kompanije, imajući u vidu to da država još nije izdala nijedno odobrenje za rad.

“Da bi bilo koji avion poleteo ili sleteo na naš aerodrom potrebno je rešenje Ministarstva i Direktorata za civilno vazduhoplovstvo. Takva odobrenja za rad nikome nismo dali i vrlo je rizično sada kupovati karte, jer nije sigurno kada će letovi krenuti”, objasnila je Mihajlović.

Prema njenim rečima, avio-saobraćaj svuda u svetu trpi štetu, koja se u Evropi procenjuje na 160 milijardi evra, dok u Srbiji šteta do sada iznosi približno 30 miliona evra.

U ovoj situaciji se pokazalo koliko je važno da imamo nacionalnu avio-kompaniju, koja je u vreme pre krize povećala i prihode i broj putnika, naglasila je ona i ukazala na to da „Er Srbija“ obavlja veoma važan posao u vreme epidemije, te da je sada na redu država da ovoj kompaniji omogući uslove za rad i da joj pomogne da što lakše izađe iz krize.

Izvor: Vlada Republike Srbije

U prošlosti neutaživa žeđ čovečanstva za naftom je presahla – za vjeke vjekova?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom pandemije koronavirusa, svet je konačno naučio lekciju da je život moguć i sa manjom količinom fosilnih goriva. Nova saznanja, do kojih smo došli na teži način, potencijalno ćemo koristiti i po okončanju zdravstvene krize.

Niske cene prljavog energenta, nemogućnost skladištenja zaliha, rad od kuće, obustava avio-saobraćaja, smanjeni kapacitet industrije, najavljeni ponovni talas zaraze na jesen, pritisci za energetsku tranziciju… Koliko god su dani samoizolacije sumorni za nas, verovatno su još crnji za proizvođače nafte.

Nekada crno zlato, sada bagatela. Ovaj status mogla bi da zadrži i nakon isteka vrlo ograničenog vremenskog trajanja prezenta. Tako bi i futur mogao da (p)ostane… Prezent, u oba svoja značenja.

Građani, omađijani skorašnjim plavetnilom neba, zahtevaju od vlada da pooštre svoje napore za “rezanje” štetnih emisija i da ih zauzdavanje virusa ne omete u borbi protiv klimatskih promena, već da se aktiviraju na oba fronta istovremeno. Uzevši sve navedeno u obzir, koštanje nafte vrlo verovatno se nikada neće popeti na rekordne iznose iz 2019. godine. Povrh svega, investitori se “sele” iz sektora naftnih derivata u sektor obnovljivih izvora energije.

Poznavaoci energetskog tržišta su prethodno prognozirali da će vrhunac potražnje za naftom nastupiti oko 2040. godine. Tada bi, prema njihovim procenama, usledilo opadanje usled elektrifikacije saobraćajnog sektora, povećanja energetske efikasnosti i prelaska na alternativne energetske resurse.

Trenutno “zamrzavanje” ekonomije nisu mogli da predvide, a ono je ozbiljno uzdrmalo naftaše, uslovivši pad tražnje njihovog osnovnog proizvoda u količini od 9,3 miliona barela dnevno u 2020. godini. Jedna agencija iz Pariza je proračunala da će se potraživanje nafte srozati na nivo iz 1995. godine kada je globalna privreda izgledala drastično drugačije nego danas.

Berzanski stručnjaci iz IHS Markit smatraju da će naftni sektor da se povrati do 2022. godine u slučaju da vlasti olakšaju pravila “zatvaranja” ljudi u domovima i privredne aktivnosti se vrlo brzo posle toga vrate u život. Ako pak virus “udari” i na jesen, ode nafta u propast!

Ipak, postoji bojazan da će pojeftinjenje nafte pojedinim zemljama biti toliko privlačan da će smetnuti s uma svoje klimatske ciljeve, što bi moglo da uspori ozelenjavanje energetike, ali i da podrije trud za očuvanjem planete.

Čini se da iza konstatacije “U prošlosti neutaživa žeđ čovečanstva za naftom je presahla – za vjeke vjekova” i dalje treba da stoji upitnik.

Jelena Kozbašić

Kako su Španci uništili ekosistem plaže u strahu od zaraze

Foto: Wikipedia/Killeando

Vlasti sela Zara de los Atunjes, na samom jugu Španije, angažovale su nekoliko traktora i pomoću njih poprskali lokalnu plažu rastvorom izbeljivača kako bi zaštitili stanovnike od KOVID-19. Potez je naišao na nevericu i osudu ekoloških udruženja koja su istakla da je time napravljena nepopravljiva šteta po ekosistem.

Foto: Wikipedia/El Pantera

Piktoreskno ribarsko selo, koje zauzuma deo popularne turističke Kosta de la Luz sekcije andaluzijske obale, poslalo je traktore sa prskalicama da dezinfikuju plažu uoči puštanja dece napolju nakon šestonedeljne zabrane izlaska.

Odluka dezinfikovanja plaže rastvorom izbeljivača razbesnela je zaštitnike životne sredine koji nisu mogli da veruju šta je urađeno.

„Ovo je potpuno apsurdno. Plaža je živi ekosistem. Kada je poprskate izbeljivačem, ubijate sve što mu se nađe na putu“, istakla je Marija Dolores Iglesijas Benitez.

Zaštitnici životne sredine na ovom potezu španske obale veoma su aktivni u zaštiti nekoliko vrsta ptica, koje ovde dolaze tokom migracija.

Pošto je ljudima bio zabranjen dolazak na plažu prethodnih šest nedelja nadali su se da će to dovesti do povećanja broja gnezda. „Plašim se da su traktori uništili jaja“, navodi Iglesijas Benitez.

„Prskanje plaža izbeljivačem usred migratorne sezone i tokom perioda množenja mnogih vrsta beskičmenjaka na kojima počivaju riblje vrste i ribarstvo, nije samo ideja Donalda Trampa. Dešava se i u Zara de los Atunjes“, navela je organizacija „Grinpis Španija“, aludirajući na tvrdnju američkog predsednika da bi injekcija prizvoda za čišćenje mogla da pomogne u borbi protiv koronavirusa.

Jedan od lokalnih zvaničnika, Agustin Koneho, rekao je da je potez vlasti bio motivisan željom da se deca zaštite.

„Razumem da je bila greška. Ali je urađena iz najboljih namera“, rekao je on.

Izvor: RTS

Da li Britanci odustaju od javnog prevoza?

Foto-ilustracija: Unsplash (Humphrey Muleba)
Foto-ilustracija: Unsplash (Laura Dewilde)

Prema nekim procenama, broj ljudi koji će nakon završetka izolacije u Velikoj Britaniji koristiti javni prevoz može biti i za 20 odsto manji od uobičajenog, dok se u Londonu očekuje pad i za 40 odsto kad je reč o gradskom prevozu, uključujući i metro linije. Železnički prevoz će takođe pretrpeti pad za oko 27 odsto.

Procene su urađene na osnovu anketi koje beleže trenutne stavove građana kad je reč o povratku na posao, odnosno radna mesta, ali i generalnog razmišljanja, što ukazuje i na potencijalne dugoročne promene.

Uzrok za ovakvim rezultatima uglavnom leži u dodatnom oprezu kod ljudi. Pored toga, mnogi su tokom ovog “eksperimentalnog” perioda pandemije koronavirusa shvatili da mogu dobar deo posla obavljati i od kuće, te planiraju to i nakon završetka izolacije. Kao razlozi se uglavnom navode ušteda vremena, kao i želja da postignu bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Gotovo 70 odsto ispitanika veruje da će virtuelni sastanci i u budućnosti moći da zamene tradicionalne sastanke i poslovna putovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Krists Luhaers)

Sve ovo predstavlja izazov za vladu, koja podstiče stanovništvo da koristi javni prevoz više nego privatne automobile, kako bi se smanjile emisije štetnih čestica. Ipak, postoji bojazan da će se veći broj ljudi iz straha od zaraze ipak pre odlučiti za sopstveni automobil. Takođe, ovo može biti problem i za zaposlene u javnom prevozu, koji se mogu suočiti sa naglim padom prihoda,

Kako bi povratak automobilima kao vidu transporta bio veliki korak unazad za zaštitu životne sredine, stručnjaci tvrde da se to ne sme dozvoliti i da će javni prevoznici morati da porade na maksimalnoj bezbednosti i ujedno da steknu poverenje putnika.

Ipak, mnogi analitičari veruju da će nivo saobraćaja generalno opasti, te da će se veći broj ljudu okrenuti pešačenju i biciklizmu, kako bi poboljšali svoje zdravlje i imunitet, a ujedno izbeći kontakt u zatvorenom prostoru.

Dobar primer za poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenja štetnih emisija i nakon izlaska iz karantina predstavlja Milano, koji planira da “isključi” automobilski saobraćaj iz većeg dela grada.

Jelena Cvetić

Italijanske bolnice vode borbu sa velikom količinom kontaminiranog medicinskog otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tedward Quinn)

Italijanske bolnice suočene su sa velikom količinom medicinskog otpada, potencijalno kontaminiranim, poput bolnice u Kremoni u Lombardiji gde se količina otpada za mesec dana udvostručila.

“U odnosu na period pre pandemije, specijalan otpad, potencijalno kontiminiran, udvostručen je, čak i utrostručen”, rekla je televiziji Frans pres Maria Rozaria Vino iz kontrole za upravljanje otpadom u bolnici u Kremoni.

Uprava bolnice je obučila zaposlene kako se upravlja opasnim otpadom, zahtevajući od svakog da nosi masku, rukavice, naočare i zaštitne kombinezone.

“Rizik je povećan zato što radimo sa potencijalno inficiranim otpadom. Preduzeli smo sve mere predostrožnosti”, istakao je jedan tehničar za upravljanje otpadom.

Direktor bolnice Lorenco Kameli je rekao da operateri koji su zaduženi za uklanjanje otpada nisu suočeni sa rizikom drugačijim od onog koji je postojao pre pandemije.

U svakoj službi je preuređena jedna prostorija za skladištenje te vrste otpada, a osoblje može u njoj ostati najduže dva sata.

Taj otpad se testira na radioaktivnost i može ostati uskladišten najviše pet dana, nakon čega se izbacuje i uništava.

“Odgovorni za transport dobijaju već zatvoreni kontejner sa otpadom i nema dodatnog rizika po njih”, dodao je Kameli.

U Lombardiji, italijanskom regionu koji je najviše pogođen koronavirusom, umrlo je 13.500 ljudi od posledica pandemije.

Izvor: Zelena Srbija

Leskovac dobija nov gasovod – i zdraviji vazduh

Foto: Grad Leskovac

Radovi na sprovođenju gasovoda u dva pravca na teritoriji grada Leskovca se privode kraju. Prema rečima predstavnika odgovornog izvođača radova, sve vreme vanrednog stanja se radilo i očekuje se da se u potpunosti završe za desetak dana.

Foto: Grad Leskovac

Radovi su se izvodili u dva pravca. Prvi je završen, od kompleksa Apostolović preko ulice Solunskih ratnika do Sportsko rekreativnog centra Dubočica, dok se radovi od Leteksovog mosta preko Bulevara Nikole Pašića do kotlarnice JKP Toplana u naselju Dubočica završavaju. Trenutno se vrši podbušavanje na kružnoj raskrsnici Bulevara Nikole Pašića i ulice Južnomoravskih brigada.

Ovaj dugoočekivani projekat vredan 66 miliona dinara u potpunosti finansira preduzeće za izgradnju gasovodnih sistema Jugorosgas i za Leskovac je od velike važnosti. Njime će industrijskim potrošačima biti omogućeno da se o trošku Jugorosgasa priključe na novoizgrađeni gasovod. Izvesno je da će se aneksom postojećeg ugovora radovi proširiti kako bi se na gasovod priključili i Dom zdravlja, Opšta bolnica i Policijska uprava. Značajno je i to da će i građanima moći da svoja privatna domaćinstva priključe na gasovod.

Prednosti korišćenja prirodnog gasa u odnos na ostale energente su brojne: jedan od najjeftinijih, najsigurnijih i ekonomski najprihvatljivijih energenata na tržištu. Ni ekološki značaj grejanja na gas nije mali. Prirodni gas nije toksičan, sagoreva se bez emisije štetnih produkata u atmosferu i ne stvara čađ, što znači da će zagađenje životne sredine smanjiti, a vazduh u Leskovcu će biti čistiji i zdraviji.

Izvor: Grad Leskovac

Zbog pojave parazita, veoma ugrožena populacija školjski periski u hrvatskom zalivu

Foto: Wikipedia/Ato 01
Foto: Wikipedia/Hectonichus

Proleće donosi život u svet prirode – životinjski i biljni svet počinju da se bude kako na kopnu, tako i u moru.

Temperatura mora iznad 13,5 °C okidač je za razmnožavanje nove vrste parazita koja je prvi put primećena 2016. godine kod periski (Pinna nobilis) na jugu Španije, te je po njoj i dobio naziv Haplosporidium pinnae. Pretpostavlja se da zajedno s bakterijom (Mycobacterium spp.) uzrokuje masovnu smrtnost periski u celom Sredozemlju.

Kako je trenutna temperatura mora 14 °C stručnjaci Pulskog akvarijuma odlučili su da za vikend, zajedno s biologom Nevenom Ivešom, odu na teren i pomoću podvodnog drona ispitaju stanje periski na području Medulinskog zaliva.

Nažalost, ustanovili su mnogo otvorenih periski, što ukazuje na to da postoji mogućnost da se zaraza proširila. To su potvrdili i sami ribari koji svakodnevno mrežama “dižu” i do 5 uginulih jedinki. Kako bi mogli s većom sigurnošću utvrditi stanje ove populacije, potrebno je ne samo zaroniti, već i uzeti uzorak tkiva za analizu.

Budući da periske ne poseduju prirodnu otpornost na ovu bolest, može se reći da je situacija izuzetno ozbiljna. U Pulskom akvarijumu trenutno čuvaju oko 300 periski kako bi se osigurale zdrave jedinke za buduće pokušaje mrešćenja s ciljem repopulacije vrste.

Video pogledajte ovde.

Školjka periska predstavlja simbol Jadrana i endemska je vrsta za to područje. Prema klasifikaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), kritično je ugrožena. Periska je jedna od najvećih školjki na svetu.

Izvor: Pulski akvarijum

Otvorena Škola o planeti Zemlji

Foto-ilustracija: Unsplash (Kyle Glenn)

Omladinska i obrazovna inicijativa čija je misija je da širi ideje nastavnika i učenika širom sveta (TED-Ed) i UNEP u saradnji sa preko 30 organizacija pokrenuli su „Školu o planeti Zemlji“, besplatnu platformu za obrazovanje u oblasti životne sredine, koja je namenjena učiteljima, roditeljima, učenicima i zainteresovanim građanima, širom sveta. „Škola o planeti Zemlji“ omogućava učenicima da u periodu od 30 dana dožive avanturu o svetu prirode.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Ludwig)

Platfoma „Škola o planeti Zemlji“ sadrži video zapise, pisani materijal i aktivnosti, koje će biti prevedene na 10 svetskih jezika i koje će pomoći učenicima da razumeju životnu sredinu. Platfoma je besplatno dostupna na linku.

Procene Uneska govore da trenutno 1.5 milijardi učenika ne ide u škole zbog virusa KOVID-19. Upravo zbog toga je UNEP, TED-Ed, zajedno sa Nacionalnom geografijom, WWF-om i Uneskom u roku od 2 nedelje napravio platfomu “Škola o planeti Zemlji”, za decu i mlade uzrasta od 5 do 18 godina koja obuhvata 30 školskih dana, u periodu između obeležavanja Dana planete Zemlje i Svetskog dana zaštite životne sredine (5. juna ).

TED-Ed je navedenu platformu napravio uz pomoć svoje bogate interaktivne biblioteke koja je nastala zahvaljući preko 500.000 učitelja iz celog sveta. Sve materijale pažljivo je birala grupa stručnjaka i svaki se sastoji od praktičnog eksperimenta i otkrića prirode.

Platformu je podržala i Inger Andersen, izvršna direktorka UNEP-a. Gospođa Andersen smatra da u vreme pandemije koronavirusa učenje ne sme da stane i da upravo pandemija pokazuje koliko je svet duboko povezan. Takođe ističe da će učenje o prirodnom svetu biti od presudnog značaja izgradnju bolje i održivije budućnosti za sve.

Organizacije koje su podržale izradu platfome: BBC Ideas, Basel, Rotterdam and Stockholm Conventions, Bill Nye the Science Guy, Conservation International, CEE, Earth Day Network, Earth Challenge 2020, Environment Online (ENO), GeSI, International Olympic Committee, IUCN, Institute for Planetary Security, Junior Achievement, Learning in Nature, Little Scribe, Minecraft, National Geographic Society, Ocean Wise, Only One, Royal Geographic Society, SciStarter, Sitra, TAT, TED-Ed, The Nature Conservancy, UN Convention on Biodiversity, UN SDSN/ TRENDS, UN Technology Innovation Lab, UNCCD, UNDP, UNEP, UNESCO, UNFCCC, UN Food and Agriculture Organization, University of Pennsylvania, Vult Labs, World Association of Girl Guides and Girl Scouts (WAGGGS), World Organization of the Scout Movement (WOSM), Wild Immersion i WWF.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

 

Podgoričani mogu dobiti zemljište na zakup do 30 godina

Foto: Glavni grad Podgorica

Juče, 29. aprila, održana je onlajn centralna javna rasprava povodom Odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Podgorice. Na raspravi su učestvovali sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Kemal Grbović, sekretar Sekretarijata za planiranje Miljan Barović i direktor Direkcije za imovinu Glavnog grada Mladen Ilić.

Ispred obrađivača dokumenta obratio se sekretar za preduzetništvo Kemal Grbović, koji je istakao značaj održavanja ove javne rasprave u periodu pandemije koronavirusa, tokom koje smo shvatili koliko su značajni domaći proizvodi.

“Potreba za ovom Odlukom je proizašla iz zahteva poljoprivrednih proizvođača i pravnih subjekata koji su iskazali zainteresovanost za ovo pitanje. Određeni niz godina zemljište je bilo neiskorišteno, a na ovaj način zemljište gubi kvalitet. Mi smo iz te potrebe ušli u proceduru donošenja ove odluke zajedno sa Sekretarijatom za planiranje i Direkcijom za imovinu”, naglasio je sekretar Grbović.

Foto: Glavni grad Podgorica

Građane je interesovala cena zemljišta, kao i minimalni i maksimalni vremenski period na koji je moguće uzeti zemljište u zakup.

Najmanje se može zakupiti pola hektara zemljišta, dok maksimalan zakup zavisi od predviđenog plana prozvođača i kulture koja će se saditi, o čemu će odlučivati posebno formirana Komisija za ova pitanja. Zemljište se daje na zakup do 30 godina, dok je naknada za zakup 100 evra po hektaru. Obaveza je poljoprivrednog proizvođača da obezbedi infrastrukturu za zemljište.

Sekretar Sekretarijata za planiranje Miljan Barović istakao je da se odluka odnosi na sve prostore koji su Prostorno-ubranističkim planom predviđeni za poljoprivrednu proizvodnju.

“Površina koja je predviđena za poljoprivrednu proizvodnju na području Glavnog grada iznosi oko 16,5 hektara. Kada je u pitanju prostorni raspored svih tih obradivih površina, napominjem, da je najveći procenat tih površina na teritoriji opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci, tačnije oko 35 odsto. Tu su i drugi prostori sa zastupljenim većim površinama namenjenim za poljoprivredu, kao što su Donji Kokoti, Beri, Mareza. Kompletan DUP je dostupan na sajtu Sekretarijata za planiranje prostora, gdje se građani mogu informisati o planiranim namenama zemljišta”, istakao je sekretar Barović.

Direktor Direkcije za imovinu, Mladen Ilić podsetio je da je Nacrt ove Odluke samo nastavak aktivnosti Glavnog grada na unapređenju poslovanja poljoprivrede.

,,Najveći benefit je zemljište koje će se dati po veoma niskoj ceni. Komisija će u saradnji sa sekretarijatima dobiti sve neophodne informacije o parcelama koje su na raspolaganju. Na taj način će sama Komisija imati sve neophodne podatke, na osnovu kojih će lica imati informaciju o kojim se površinama radi i koja je minimalna cena zakupa za određeno područje”, zaključio je Ilić.

Pravo na zakup ima svaki registrovani proizvođač i pravno lice. Sredstva ostvarena od zakupa će se koristiti za stvaranje uslova za optimalno korišćenje i zaštitu poljoprivrednih resursa.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Kragujevac namenio 25 miliona dinara za podsticajna bespovratna sredstva poljoprivrednicima

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Matzinger)

Gradsko veće je na današnjoj sednici donelo niz zaključaka o objavljivanju javnih poziva, kojima se kroz podsticajna bespovratna sredstva podstiče poljoprivredna proizvodnja i poboljšava kvalitet proizvoda. Za te namene u budžetu grada izdvojeno je 25 miliona dinara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Naseem Buras)

Najviše novca, 8,5 miliona dinara, opredeljno je za isplatu podsticajnih sredstva za nabavku nove priključne mehanizacije. Četiri miliona namenjeno je za sufinansiranje kamate poljoprivrednog kredita za kupovinu novog traktora, a 3,5 miliona dinara za nadoknadu dela troškova osiguranja useva, plodova i životinja. Za isplatu podsticajnih sredstava za nabavku mašine i opreme za pripremu stočne hrane i opreme za stočarstvo planirano je tri miliona, a za isplatu dela troškova za prvo veštačko osemenjavanje krava i junica sa NV brojem 2,5 miliona dinara.

Za podsticajna sredstva za nabavku nove opreme za pčelarstvo opredeljeno je 1,5 milion dinara. Za nabavku plastenika, opreme za plasteničku proizvodnju i opreme za navodnjavanje, kao i za nabavku sadnog materijala voća i vinove loze biće izdvojeno po milion dinara na ime podsticajnih sredstava.

Svi javni pozivi biće objavljeni na zvaničnoj ineternet stranici grada Kragujevca i mesnim kancelarijama na seoskom području.

Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja pa do utroška sredstava planiranih za te namene, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine. Zahtevi će se razmatrati po redosledu podnošenja. Detaljne informacije se mogu dobiti u Odeljenju za razvoj poljoprivrede i zaštitu životne sredine na telefon 034/306 – 189 od 8 do 15,30 sati, svakog radnog dana u periodu trajanja javnog poziva.

Izvor: Grad Kragujevac

Kako stati na put šumskim požarima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Chacon)

Šumski požari su globalni, ekološki, ali i ekonomski problem. U svetu se prosečno godišnje registruje više od 50.000 šumskih požara koji unište oko 400.000 hektara šuma. Od ukupnog evidentiranog broja požara u državnim šumama Srbije od 2007. do 2016. godine, 922 prizemni požari učestvuju u nešto više od 80 odsto slučajeva, a visoki u 17 odsto. Ukupna opožarena površina u državnim šumama iznosila je oko 20.400 ha, odnosno prosečno godišnje bilo je zahvaćeno približno 2.040 ha, pokazuju istraživanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Towner)

Zaštita šuma od šumskih požara, posebno u ekstremnim klimatskim uslovima pogodnim za pojavu požara, jedan je od najvažnijih ciljeva JP “Srbijašume”, ali i celokupnog društva, s obzirom na značaj i funkcije koje ima šuma, navodi se na sajtu Udruženja šumarskih inženjera i tehničara Srbije.

Reč je o opasnoj pojavi za sigurnost ljudi i njihove imovine, naravno, ukoliko se pojave blizu naseljenih mesta. Tada se protiv vatrene stihije bore ne samo vatrogasci nego i, svedoci smo, sami meštani ugroženih naseljenih područja koji štite sebe i imovinu. Nimalo nije lako uhvatiti se u koštac sa vatrom koja guta prirodu, posebno kada uslovi gašenja budu otežani delovanjem vetra i visokih temperatura. No, čak i onda kada ljudi i njihovi posedi nisu direktno ugroženi, požari ostavljaju duboke posledicu po životnu sredinu. Nešto što se stvaralo godinama, decenijama, bude uništeno u vrlo kratkom vremenu, a onda je opet potreban dug period kako bi se vegetacija obnovila.

Posledice požara vidljive su odmah

Svaki požar ima ogroman uticaj na biodiverzitet, uništenje ili smanjenje opštekorisnih funkcija šume i migraciju vrsta. Ogledan primer su pogotovo oni koje se jave u proleće kada se priroda budi, a brojne životinjske vrste se u svojim staništima pripremaju za reprodukciju. I dok je potrebno duže vreme da se stvori jedan ekosistem, veći požar za kratko vreme – sve to degradira.

Kako vatra utiče na prirodu, Agroklub.rs je pitao Roberta Primorca, dipl. ing. šumarstva.

“Negativne posledice su vidljive odmah pošto je šumski ekosistem razoren. U slučaju velikih vatri, po njihovom okončanju nastupa obnova koja zna biti brza i uspešna, ali i, u neretkom broju slučajeva, teška i spora”, objašnjava Primorac, te dodaje da se tek za dve do tri vegetacijske sezone stvaraju uslovi za novi početak i razvoj flore i faune. “To se ostvaruje kada pionirske vrste koje obnavljaju i minerališu zemljište deluju u zajedničkoj korelaciji sa klimatogenim vrstama na pogođenom lokalitetu”, dodaje on.

Koliki je uticaj čoveka na ove promene?

Osim na degradiran izgled i dugoročne posledice na biljni i životinjski svet, požari utiču i na klimu uopšteno pošto stvaraju velike količine ugljen-dioksida (CO2), izduvnih gasova koji doprinosi negativnim klimatskim promenama. Uz to, negativan je uticaj požara i na fizička i hemijska svojstva tla. Na takav način smanjuje se količina i sadržaj humusa u zemljištu koje postaje suvo, teško i nepropusno za vodu, pa se često puca.

Foto-iliustracija: Unsplash (Samuel Jeronimo)

Čovek može uticati na sanaciju opožarenih područja tako što će sanitarnom sečom ukloniti oštećena stabla u šumi, kao i merama zaštite zemljišta doprineti obnovi prirode. Ona može biti prirodna, potpomognuta prirodna i aktivna prirodno – veštačka.

Najviše što ljudi mogu doprineti životnoj sredini jeste da budu savesni i ne uništavati je, a paljenje je jedan od najbržih oblika uništavanja. Naučno je dokazano da boravak u šumama smanjuje stres, dakle, poboljšava opšte zdravlje čoveka. Vreme provedeno u uništenoj prirodi može samo da nas naljuti, što postoje s jedne strane oni koji je uništavaju, a s druge, takvi retko budu adekvatno kažnjeni od nadležnih institucija.

I dok je dosta jedna nepažnja i jedna osoba da zapali, često treba i više desetina osoba, službi i više dana da se taj požar ugasi. Kako je već navedeno, vegetaciji treba mnogo duže da se obnovi.

Autor: Marko Čuljak

Izvor: Agroklub.rs