Home Blog Page 606

Revitalizacija HE „Đerdap“ I i II važna za naš energetski sistem

Foto: Zavod za zaštitu prirode
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa šefom predstavništva kompanije „Silovije mašini“ u Srbiji Mihajilom Cvetkovim o realizaciji projekta revitalizacije hidroagregata u Hidroelektrani „Đerdap 1“.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i predstavnici Ambasade Ruske Federacije u Srbiji, bilo je reči i o potencijalnoj saradnji na drugim projektima u energetici.

Mihajlović je ukazala na to da pomenuta kompanija realizuje važne aktivnosti za „Elektroprivredu Srbije“, samim tim i za našu državu, uz uverenje da se saradnja može nastaviti i na novim projektima.

Projekat revitalizacije HE „Đerdap I“ ulazi u završnu fazu, revitalizacija „Đerdapa II“ nam je, takođe, veoma važna, i kao resorno ministarstvo tu smo da pomognemo i ispratimo sve aktivnosti, poručila je ona.

Potpredsednica Vlade je predočila da se priprema i knjiga projekata jer će u energetici biti mnogo ulaganja, tako da nam je u interesu priliv novih investicija u ovom sektoru.

Foto: Wikipedia/MRY

Cvetkov je podsetio na to da je “Silovije mašini” prisutna na ovim prostorima još iz vremena Jugoslavije i da se dosta opreme koju su proizveli nalazi u „Đerdapu“ I i II, kao i „Kostolcu“.

Ova kompanija je, kako je ukazao, trenutno najveća u Rusiji kada je reč o proizvodnji energetske opreme – turbina, transformatora, kotlova, odnosno svega što je potrebno za jednu termo i hidroelektranu.

Revitalizacija „Đerdapa I“ je zahtevna i zaslužuje veliku pažnju.

“Stigli smo do poslednjeg agregata i u aprilu stiže oprema. Potpisali smo sporazum sa EPS-om za revitalizaciju „Đerdapa II“, priprema se dokumentacija i vaša podrška u tom procesu nam je značajna”, poručio je Cvetkov.

Ruska kompanija izrazila je zainteresovanost i za učešće u projektu revitalizacije blokova A1 i A2 na TENT-u.

Izvor: Vlada Srbije

Nemačka uz Srbiju u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović sastala se sa ambasadorom Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom, direktorom Nemačke razvojne banke u Srbiji Ridigerom Hartmanom i direktorkom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) u Srbiji Danijelom Funke, sa kojima je razgovarala o budućoj saradnji i planovima resornog ministarstva u narednom periodu.

Vujović je ukazala na značaj podrške GIZ i Nemačke razvojne banke u realizaciji važnih projekata u Srbiji, među kojima su i projekti iz oblasti zaštite životne sredine.

“Verujem da možemo ostvariti još tešnju saradnju u skladu sa prioritetima i razvojnim ciljevima Vlade i ministarstva, koji se tiču upravljanja čvrstim otpadom, otpadnim vodama i projektima za poboljšanje kvaliteta vazduha. Nemačka je važan ekonomski i politički partner Srbije i vaša podrška će nam biti dragocena kako u realizaciji planiranih projekata, tako i u implementaciji Zelene agende i usklađivanju sa standardima EU”, rekla je Vujović.

Ambasador Šib je naveo da je današnji sastanak bio intenzivan i podsetio da nemačko-srpska razvojna saradnja traje dugo.

“Imamo kvalitetnu saradnju sa Vladom Srbije i drago mi je da ste u okviru resora zaštite životne sredine identifikovali ključne probleme i definisali prioritete. Pred vama su veliki izazovi, računajte na našu podršku u realizaciji projekata i u budućnosti”, rekao je ambasador Šib.

Prilikom prvog susreta ministarke Vujović i ambasadora Nemačke dogovoren je i sledeći sastanak na kojem će tema biti konkretni projekti.

Sastanku u Palati Srbija prisustvovao je i državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Šta za fabriku u Kragujevcu znači spajanje dva automobilska giganta

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Fiat

Spajanje kompanije “Fijat Krajsler automobili” i “Pežo Sitroen grupe” i formalno-pravno je završeno u subotu.

Iz “Fijatove” fabrike u Kragujevcu pozdravljaju spajanje i očekuju da će im doneti više posla i novi model.

Tako su italijansko-američki i francuski proizvođači automobila, prerasli u multinacionalnu kompaniju pod imenom “Stelantis”. Obe kompanije od spajanja očekuju nove perspektive daljeg razvoja.

Spajanjem “Fijat Krajsler automobila” i “Pežo Sitroen grupe” svakako se otvara novo poglavlje u oblasti auto-industrije. Dva automobilska giganta nastavljaju da voze zajedno pod zajedničkim imenom – “Stelantis”.

Pod istim krovom sada je 14 brendova automobila, a sedište nove kompanije je u Holandiji.

Kompanije su u decembru 2019. godine potpisale sporazum o stvaranju četvrtog najvećeg proizvođača na svetu. Evropska unija je krajem decembra odobrila spajanje dve kompanije, a svoje “da” udruživanju rekli su i akcionari.

Inače, samo “Fijat Krajsler automobili” zapšljavaju oko 200.000 radnika širom sveta. Među njima je i oko 2.500 zaposlenih u kragujevačkoj fabrici.

U sindikatu pozdravljaju spajanje i očekuju da će im doneti više posla, veću uposlenost kapaciteta i pre svega novi model automobila – to bi, prema nekim najavama, moglo da bude 2022. godine.

Fijat 500L” u kragujevačkj fabrici proizvodi se od 2012. godine. Potražnja za njim iz godine u godinu opada, a samim tim i proizvodnja.

Fabrika u Kragujevcu jedna je od najmodernijih u Evropi, sa kapacitetom od 400 vozila dnevno i početak proizvodnje novog modela bio bi od velikog značaja za ekonomiju cele zemlje.

Izvor: RTS

Dokle se stiglo sa projektom Jadar, ispod zemlje se pravi mali grad – ljudi zabrinuti za reke

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

Zeleno svetlo za realizaciju projekta “Jadar” dobila je rudarska kompanija Rio Tinto u Srbiji, jer je država usvojila Prostorni plan posebne namene “Jadar” po kome bi na 293,9 kvadratnih kilometara na teritoriji Loznice i Krupnja eksploatisali rudu litijuma i borata. Vesna Prodanović, direktorka kompanije “Rio Sava eksplorejšn”, kaže da danas ne postoji ekološki izazov koji ne može da se reši.

Već mesecima meštani Loznice i Krupnja pričaju o šteti koju bi rudnik litijuma i borata mogao da donese tom kraju. Proteste protiv izgradnje rudnika litijuma su počeli meštani sa područja Gornjeg Jadra, a potom su se priključili i građani ostalih mesta.

Traže da se prekinu sve radnje koje vode ka izgradnji rudnika i kažu da su nezadovoljni komunikacijom sa predstavnicima kompanije “Rio Tinto” i sa državom zbog toga što već duže vreme ne dobijaju konkretne odgovore na pitanja koja se dovode u vezu sa zaštitom životne sredine i zdravljem ljudi.

Razlog za uznemirenost potiče iz ne tako daleke prošlosti. Sa jalovišta nekadašnjeg rudnika “Stolice” u Kostajničku reku, koja se uliva u Jadar, a potom u Drinu, 2014. godine izlili su se teški metali i tako ugrozili zdravlje 15.000 ljudi.

U selu Zajače 2011. godine kod dece je dijagnostikovan povišen nivo olova u krvi.

Meštani su zabrinuti i šta će biti sa njihovim poljoprivrednim gazdinstvima, farmama stoke i zbog jalovšta jer se kao lokacija pominje zemljište u dolini reke Jadar koje je plavno i nekoliko puta godišnje.

Kažu i da su se obratili svim nadležnim institucijama i da će nastaviti sa protestima dok se ne donese konačno rešenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)

Započeli su i proceduru prikupljanja potpisa za peticiju protiv izgradnje rudnika.

Studija izvodljivosti trajala 15 godina

Vesna Prodanović, direktorka kompanije “Rio Sava eksplorejšn”, kaže da je razumljivo da su ljudi zabrinuti za reke.

Prema njenim rečima, meštani su zabrinuti jer nemaju dovoljno informacija.

“Apsolutno ne postoji rizik da se voda ispušta u reke. Danas ne postoji ekološki izazov koji ne može da se reši. Rešava se tako što se dobro analizira, planira, projektuje i uloži dovoljno novca u to. Samo za sistem prečišćavanja voda biće uloženo minimum 35-40 miliona, a kada uradimo studije, videćemo da li će to biti i povećano”, naglašava Prodanović.

Generalna direktorka “Rio Sava eksplorejšna” ističe da je projekat “Jadar” jako složen. Kaže da to nije projekat komercijalnog objekta, već je trebalo da se ispita i rudno telo, da se urade analize postojećeg stanja, mogućih uticaja na okolinu.

“Izrađena je studija prethodne izvodljivosti koja je trajala skoro 15 godina. Za projekat ovakve vrste ona može da traje i 20-30 godina. Sada smo ušli u fazu studije izvodljivosti u kojoj ponovo radimo sve potrebne studije koje su nam dobra podloga i veliki stepen sigurnosti da uradimo svu potrebnu dokumentaciju”, objašnjava Prodanović.

Dodaje i da bi krajem ove godine trebalo da dobiju odobrenje za sledeću fazu i da skupe potrebne građevinske dozvole.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas J Leclercq)

“Dobili smo overen eleborat o rezervama i resursima, uradili idejna rešenja, dobili lokacijske uslove. Sad idemo dalje u izradu idejnih projekata odnosno glavnih rudarskih projekata”, kaže Vesna Prodanović.

Faza izvodljivosti znači da u toj fazi treba uraditi projektnu dokumentaciju koja će dati dovoljan stepen sigurnosti da se krene u fazu izvođenja.

“Potrebno je uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i uradićemo sve prethodne radnje koje su potrebne za građevinske dozvole. Kompanija “Rio Tinto”, da bi odobrila sledeću fazu, mora da uradi detaljnu analizu”, objašnjava Prodanović.

Studija uticaja na životnu sredinu je nešto što je posebno važno ljudima koji žive u tom kraju.

“Studija se radi tako što je podloga, velika tehnička i naučna građa, za nju niz studija koje je u toku 15 godina radio veliki broj stručnjaka u inostranstvu i našoj zemlji”, ističe direktorka.

Dodaje da su te podloge dale dovoljno informacija da se uđe u studiju izrade studije uticaja na životnu sredinu. Plan je da se u prvom delu ove godine uđe u proces, biće javni uvid i svi podaci biće dostupni javnosti.

Šta je litijum

Foto-ilustracija: Pixabay

Litijum je mineral koji se nalazi i na drugim mestima u svetu, ali je potrebno da se nalazi u određenim koncentracijama da bi bio isplativ za eksploataciju.

“Ovaj litijum su pronašli naši geolozi i on ne postoji nigde u svetu. Procenjuje se da devet do deset posto svetskih rezervi se nalazi u Jadru. To je potencijal za dalje proširenje ovog dela, ekonomski razvoj cele Srbije jer ćemo privući one proizvođače koji će moći da rade baterije, a blizu smo i auto-industrije koja se nalazi u Evropi“, smatra Prodanović.

Pored litijuma, tu će se proizvoditi i borna kiselina, koja se koristi u poljoprivrednoj i hemijskoj industriji, kao i natrijum-sulfat.

Prema njenim rečima litijum je strateški mineral i Srbija je privilegovana da ima takav mineral na svojoj teritoriji.

Pravi se mali grad ispod zemlje

“Rudnik je ozbiljno postrojenje. Mi pravimo ispod zemlje bukvalno mali grad, industrijsko postrojenje i odlagalište otpada, ali u današnjem svetu rudarstvo se promenilo. Planiramo da ovo postrojenje izvedemo na način da se poštuju svi ekološki standardi, i naši i Evropske unije, i ovakvo postrojenje bi moglo da stoji bile gde u centru Evrope”, naglašava direktorka.

Poziv građanima na dijalog

Foto-ilustracija: Pixabay

Ističe da su kao kompanija spremni da razgovaraju sa svima i da su uspostavili sistem otvorenih vrata gde su ljudi mogli da dođu.

Čak 450-500 ljudi se već informisalo i imali su sastanke sa nekoliko udruženja i upućuju poziv svima da razgovaraju.

U Loznici će biti formirana radna grupa koja će se baviti time kako ćemo informisati lokalnu zajednicu o ovom projektu i kako ćemo raspoređivati sredstva namenjena lokalnoj zajednici da poboljša svoj rad.

Formira se i Odbor za ekologiju u kojem će biti predstavnici mesnih zajednica direktno sa teritorija samog postrojenja ali i šire”, kaže Vesna Prodanović.

Dodaje da moraju da otvore dijalog sa građanima i sednu za sto, predstave rešenja, a sva dokumentacija će biti dostupna.

Izvor: RTS

U Milanu počela zabrana pušenja na javnim mestima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Osim što je čitav region Lombardije, pa samim tim i najveći grad tog regiona Milano, u crvenoj zoni, a to znači da ne rade prodavnice odeće i obuće, pozorišta, bioskopi, muzeji, teretane, bazeni, restorani i kafići (sem za poneti), centri za masažu niti bilo šta gde građani mogu da se okupe i druže, od danas je uvedena još jedna zabrana: pušenje na otvorenom nije više moguće.

Nije dozvoljeno pušiti u parkovima, kao i u zonama za pse, na autobuskim stanicama, mestima gde se čeka taksi, na parkinzima ispred stadiona i na samim stadionima, kao i drugim sportskim objektima, grobljima, sem ako niste udaljeni deset metara od druge osobe.

Cilj je da se ljudi naviknu da ne puše u blizini druge osobe do 2025. godine kada će pušenje na otvorenom na bilo kom mestu biti u potpunosti zabranjeno, sem ako se ispoštuje distanca od deset metara.

“Radi se o ubeđivanju građana, čekajući da se ljudi naviknu, biće komplikovano, jer kako znati da je neko udaljen baš deset metara i kako da policija interveniše na tribinama “San Sira”, ako neko zapali cigaretu“, navodi se u štampi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Plan zaštite kvaliteta vazduha se ne odnosi samo na cigarete, već i na zabranu novih instalacija koje koriste dizel i biomasu za grejanje zgrada od 2023. godine.

U pripremi je i obaveza držanja zatvorenih vrata prodavnica koja će biti uvedena do 01.01.2022.godine, kao i zabrana upotrebe generatora električne energije sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem za komercijalne aktivnosti na javnim površinama, kojima nisu potrebni sistemi za skladištenje, hlađenje ili kuvanje hrane.

Reć distanca u svakom obliku ušla je u rečnik italijana zahvaljujući epidemiji koronavirusom.

Distanca od metar, socijalna distanca, a sada i distanca od deset metara, ako želite da zapalite cigaretu.

Izvor: RTS

Crna Gora na listi najboljih održivih destinacija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Popularni britanski magazin za putovanja “Culture Trip” svrstao je Crnu Goru na listu najboljih održivih destinacija u 2021. godini, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Još jednom, Crna Gora se našla u društvu svetskih, egzotičnih destinacija kao što su Maldivi, Japan, Tajland i druge.

Iako je potrebno vreme da se turistički svet vrati u pređašno stanje, u “Culture Trip”-u smatraju da treba birati održive i ekološki osvešćene destinacije.

“Godina koju smo ispratili putovanja je stavila u drugi plan. Ipak, raduje nas što je već sad uveliko trend da takva mesta budu prva na listama želja putnika širom sveta”, navodi se u saopštenju NTO Crne Gore.

Kako ističe autor objavljenog članka, kampanja “U društvu prirode” vratila je Crnu Goru na “putnički radar”.

“Kampanja podstiče na odmor od napornog virtuelnog sveta na koji smo bili osuđeni tokom 2020. godine i poziva nas da doživimo neverovatne i neotkrivene prirodne lepote Crne Gore. Bez obzira gde putujete 2021. godine, bekstvo van Wi-Fi mreže, odmor u prirodi i domaća hrana biće pun pogodak, a Crna Gora je zemlja koja može da vam ponudi sve to”, rekli su u NTO Crne Gore.

Za sve one koji su se već odlučili za Crnu Goru kao destinaciju koju planiraju da posete tokom 2021. godine, autori liste objavili su i dodatni tekst – Vodič sa najvažnijim informacijama koje je potrebno da znate o Crnoj Gori.

Renomirani britanski magazin uživa poverenje više od 15 miliona čitalaca širom sveta.

Objavljeni članak još jedan je rezultat aktivnosti Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na londonskom sajmu u novembru 2020. godine.

Članak možete pogledati na sledećem linku.

Izvor: Nacionalna turistička organizacija Crne Gore

Futuristički grad bez emisije štetnih gasova niče u Saudijskoj Arabiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Hugh Han)
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve češće se priča o smanjenju zagađenja vazduha i emisije gasova staklene bašte, zato sve više država donosi zakone i uredbe kojima pokušavaju da regulišu ova pitanja koja su veoma značajna kada su u pitanju klimatske promene i zaštita životne sredine.

Tako je Tojota najavila izgradnju grada budućnosti na 75 hektara zemljišta, u podnožju planine Fudži u Japanu, u planu je i prvo ekološko selo koje će se graditi u Švajcarskoj, Tel Aviv, radi na stvaranju bežičnih električnih puteva za punjenje i napajanje javnog prevoza, a Saudijska Arabija kao da je otišla korak dalje i planira izgradnju grada bez automobila, ulica i emisije štetnih gasova.

Ova zemlja, koju svrstavaju među najveće zagađivače u svetu, planira da na obali Crvenog mora izgradi futuristički grad “The line”.

“Planirano je da grad bude izgrađen na potezu dugom 170 kilometara i sačuvaće 95 odsto prirode. Zamišljen je tako da u njemu nema automobila, ulica i emisije štetnih gasova i naseljavaće ga milion stanovnika”, rekao je prestolonaslednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman.

Futuristički grad za pešake imaće škole, zdravstvene centre, zelene površine, brzi javni prevoz i predviđanja su da putovanje između dve destinacije neće trajati duže od 20 minuta.

Čista energija će u potpunosti napajati grad, a glavnu ulogu imaće veštačka inteligencija.

Planirano je da gradnja počne u prvom tromesečju ove godine, biće finansirana iz državnog investicionog fonda i projekat bi trebalo da otvori 380 hiljada radnih mesta.

Milica Radičević

 

Evropska energetska zajednica uvela sankcije Bosni i Hercegovini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay

Evropska energetska zajednica uvela je sankcije BiH, potvrdio je Јanez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice. Razlog je kršenje direktive o sumporu u gorivima i nepoštovanja energetskih paketa o energiji i gasu.

“Tačno je da su uvedene sankcije BiH i ona neće učestvovati u donošenju odluka o pitanjima budžeta Evropske energetske zajednice i izvršenja budžeta u periodu od dve godine, osim ako u međuvremenu otkloni predmetne povrede”, rekao je Kopač.

Odluka o sankcijama doneta je krajem prošle godine, a EEZ je njen sadržaj objavila u četvrtak. Ranije je bilo nekoliko upozorenja da bi zbog kršenja međunarodnih pravila, BiH mogla biti kažnjena.

Među razlozima koji su inicirali donošenje te odluke navodi se da se samo u BiH od svih zemalja članica Energetske zajednice, kada su u pitanu naftni derivati, može još uvijek koristiti Euro 3, dok je evropski standard Euro 5.

BiH dopušta veću količinu sumpora u naftnim derivatima kako bi podržala domaću proizvodnju u Rafineriji u Brodu.

Drugi razlog zbog kojih su uvedene sankcije je taj što nije usvojen zakon o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije.

Naime, od 2017. godine je u proceduri taj zakon, ali je prošli saziv Saveta ministara entitetima poslao različite materijale, tako da nije došlo do usaglašavanja. Prema tom zakonu, planirano je da se nadležnost za pitanja gasa prebaci na Regulatornu komisiju za električnu energiju DERK.

Izvor: eKapija

 

 

 

Norveška kompanija investira u vetroparkove u Srbiji

Photo-illustration: Unsplash (Xin)
Photo-illustration: Unsplash (TJ K)

Kompanija NBT, koja investira u vetroelektrane velike snage, postala je partner preduzeća WV International u razvijanju projekata vetroelektrana u Srbiji ukupne snage 800 MW. U zajedničkom saopštenju dve kompanije navodi se da će NBT, čije je sedište u Oslu, na srpskom tržištu nastupati pod imenom WV-NBT Srbija.

“Budući da stalno razmatra prilike za projekte na tržištima u razvoju, NBT je prepoznao Srbiju kao pouzdano okruženje za zelenu energiju i odlučio da udruži snage sa kompanijom WV Internešenal kako bi zajednički realizovali portfolio projekata”, navodi se u saopštenju.

Cilj je da se do 2026. godine pusti u rad 800 MW vetroelektrana, a prvih 168 MW će biti na mreži već 2023.

“WV International i NBT će razviti i izgraditi vetroelektrane u skladu sa međunarodnim standardima koji odgovaraju zahtevima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Ekvatorskim principima”, piše u saopštenju.

Vetroelektrane će značajno doprineti privrednom razvoju, doneti značajne poreske prihode, obezbediti do dve hiljade radnih mesta tokom izgradnje i imati trajan ekonomski uticaj čak i nakon završetka izgradnje.

Kako objašnjavaju, ovi projekti će značajno povećati udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji električne energije u Srbiji, što je jedan od najvažnijih ciljeva energetskog sektora Srbije.

Preduzeće WV International, koje je ranije poslovalo pod imenom Vindvižen (Windvision), započelo je 2010. godine rad na projektima vetroelektrana u Srbiji. Oni su sada u naprednoj razvojnoj fazi i spremni su za realizaciju pod transparentnim, konkurentnim i adekvatnim tržišnim uslovima, koje će najavljeni sistem aukcija omogućiti.

WV  Internešenal posluje u oblasti obnovljivih izvora energije skoro 20 godina i prisutan je u osam zemalja: Holandiji, Belgiji, Francuskoj, Španiji, Maroku, Srbiji, Senegalu i Tunisu. Uspešno je realizovao preko 200 MW projekata vetroelektrana u Belgiji i Francuskoj, ishodovao dozvole za preko 800 MW, a zapošljava više od 50 ljudi.

NBT razvija projekte vetroparkova i upravlja ovim elektranama na tržištima u razvoju. Kompanija je osnovana 2004. godine, a najaktivnija je u Kini i Ukrajini.

Izvor: Beyond Communications Consulting

Čega su ljudi u EU, SAD i Kini spremni da se odreknu da bi doprineli borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Farsai Chaikulngamdee)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema anketi o klimatskim promenama koju je nedavno sprovela Evropska investiciona banka (EIB), svega 10 odsto Kineza i 19 odsto Evropljana spremno je da radikalno promeni životne navike u borbi protiv klimatskih promena, dok bi čak 27 odsto Amerikanaca to učinilo.

Evropljanima bi bilo lakše da se odreknu avio usluga (40 odsto u poređenju sa 43 odsto koliko je zabeleženo u Kini i 38 odsto u SAD), nego da prestanu da jedu meso, kupuju novu odeću, voze automobil ili koriste usluge video prenosa. Čak 39 odsto Evropljana i 38 odsto Amerikanaca izjavilo je da bi im najteže bilo da se odreknu svog automobila.

Međutim, 72 odsto Evropljana smatra da njihovo ponašanje može da doprinese smanjenju negativnih posledica klimatskih promena, dok 75 odsto Amerikanaca, 71 odsto Kineza i 67 odsto Evropljana kažu da je mala verovatnoća da će u narednom periodu koristiti javni transport zbog brige povodom koronavirusa.

Anketa EIB-a bavila se istraživanjem stavova ljudi iz EU, SAD i Kine o klimatskim promenama, čega su spremi da se odreknu zarad očuvanja životne sredine i na koji način pandemija koronavirusa utiče na promenu načina putovanja i navika.

Kada je u pitanju avio transport, 37 odsto Kineza, 22 odsto Evropljana i 22 odsto Amerikanaca kaže da će i u narednim godinama izbegavati putovanja avionom zbog zagađenja životne sredine.

Foto ilustracija: Pexels

Kako bi smanjili emisiju štetnih gasova koju nastaje kod dalekih putovanja 42 odsto Evropljana kaže da će se opredeliti za odmor u svojoj ili obližnjoj zemlji, dok je 29 odsto Evropljana (u poređenju sa 29 odsto Kineza i 35 odsto Amerikanaca) izjavilo je da će nastaviti da putuje avionom kao i pre pojave pandemije.

Većina ispitanika (79 odsto Kineza, 67 odsto Amerikanaca i 58 odsto Evropljana) kaže da ih više brine mogućnost zaraze koronavirusom, nego njihov dugoročni uticaj na klimatske promene.

Međutim, oni ipak veruju da njihovo ponašanja može da pomogne usporavanju klimatskih problema, pogotovo mlađi ispitanici u odnosu na starije stanovnike Evrope i SAD-a, dok ta razlika nije zabeležena u Kini.

Potpredsednik EIB-a Ambrojz Fajole izjavio je:

“Period nakon završetka pandemije koronavirusa biće prilika da se napravi zaokret ka nisko-ugljeničnoj ekonomiji koja ne ugrožava životnu sredinu. Zeleni oporavak bi mogao da nam pomogne da dostignemo ciljeve u smanjenju emisije gasova staklene bašte koji se očekuju do 2030. godine. Ljudi širom sveta svesni su da mogu da doprinesu promenom svog ponašanja. Kao klimatska banka Evropske unije, naša uloga u EIB-u je da ubrzamo zelenu tranziciju kroz finansiranje čiste energije, održivog transporta i inovacija koji će omogućiti ljudima da promene svoje navike kako bismo se izborili sa klimatskim promenama.”

Pogledajte rezultate istraživanja za 30 zemalja OVDE.

Izvor: Evropska investiciona banka (EIB)

Mazut i ugalj u toplanama treba da zameni biomasa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, razgovarala je sa predstavnicima Poslovnog udruženja “Toplane Srbije” o mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u zagrevanju stanova i plaćanju računa za tu uslugu prema utrošku toplote.

“Pred nama su ozbiljni projekti u oblasti toplotne energije, imamo veliki potencijal da povećamo korišćenje biomase u toplanama, a smanjimo učešće mazuta i uglja, jer će to značiti zdraviju životnu sredinu. Takođe, važno je da se konačno omogući da svi korisnici daljinskog grejanja imaju mogućnost da plaćaju toplotnu energiju po utrošku, kao i da vratimo institut ugroženog kupca toplotne energije. Ministarstvo priprema set novih i izmene postojećih zakona iz oblasti energetike i rudarstva, ali razmišljamo da u perspektivi imamo i poseban zakon o toplotnoj energiji”, rekla je Mihajlovićeva.

Direktor Poslovnog udruženja ”Toplane Srbije” Dejan Stojanović informisao je potpredsednicu Vlade o ključnim pokazateljima funkcionisanja daljinskog sistema grejanja i inicijativama udruženja u vezi sa rešavanjem problema toplana i daljim razvojem ovog dela energetskog sektora.

“Imamo veoma visok stepen efikasnosti proizvodnog i distributivnog sistema za toplotnu energiju, što je potvrdila i Svetska banka, koja je svrstala Srbiju u srednji viši segment među tranzicionim zemljama”, rekao je Stojanović.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Naučnici na pragu da razviju jači i ekološki prihvatljiviji beton

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Betonska konstrukcija napravljena od standardnog cementa koja se izlaže morskoj vodi zahteva popravke i može podleći propadanju u roku od nekoliko decenija.

Ipak, u Italiji postoje betonske morske barijere koje su i dalje snažne nakon više od dva milenijuma. Istraživači su u debelim betonskim zidovima zatvorene nuklearne elektrane u Japanu pronašli retki mineral koji je obezbeđivao opstajanje rimskih betonskih morskih barijera više od 2.000 godina.

Prema istraživačima sa Univerziteta Nagoja, formiranje glinastog tobermorita povećalo je čvrstoću zidova postrojenja više nego trostruko u odnosu na njihovu projektovanu snagu i to tokom punog radnog veka objekta. Otkriveno je da su hidrati cementa i minerali koji formiraju stene reagovali na način sličan onome koji se dešava u rimskom betonu, značajno povećavajući čvrstoću zidova nuklearne elektrane. Ovakvo otkriće bi moglo da pomogne naučnicima da razviju jači i ekološki prihvatljiviji beton.

Originalna betonska smeša iz rimskog perioda sadrži vulkanski pepeo. Istraživanja su pokazala da je beton korišćen u izgradnji morskih barijera preživeo toliko dugo jer morska voda koja prolazi kroz njega rastvara vulkanski pepeo i reaguje tako da se stvara mineral koji se naziva glinasti tobermorit. Budući da je aluminijum tobermorit kristal, beton čini hemijskii stabilnijim i čvršćim.

Iako ovo zvuči kao odlična ideja, stručnjaci kažu da je teško ugraditi aluminijum tobermorit direktno u savremeni beton. Naučnici su proizveli mineral u laboratoriji, ali ga nisu testirali na temperaturama višim od 70°C. Eksperimenti u laboratoriji su pokazali da vruće okruženje šteti čvrstoći betona, što je dovelo do propisa koji ograničavaju njegovu upotrebu na uslove u kojima je temperatura ispod 65°C.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Bagirov)

Inženjer zaštite životne sredine sa Univerziteta Nagoja Ipei Marujama koji je vršio istraživanja, dodao je da su njegove kolege i on otkrili da je aluminijum tobermorit nastao u betonskim zidovima nuklearnog reaktora kada su temperature bile u rasponu od 40-55°C i održavale na tom nivou 16,5 godina. Uzorci aluminijum tobermorita uzeti su iz nuklearne elektrane Hamaoka u Japanu, koja je radila od 1976. do 2009. godine.

Detaljne analize pokazale su da su vrlo debeli zidovi reaktora zadržali vlagu koja je reagovala sa mineralima poput portlandita u betonu. To je povećalo alkalni sadržaj zida i učinilo jone silicijuma i aluminijuma dostupnijima što je na kraju pomoglo u stvaranju glinastog tobermorita. Kako je Marujama objasnio, stvarne betonske konstrukcije daju više uvida za dugotrajnu upotrebu za razliku od kratkotrajnih eksperimenata sprovedenih u laboratoriji.

Tim naučnika se nada da će ovo otkriće poboljšati recepte za pravljenje cementa kako bi se dobio jači, dugotrajniji i ekološki prihvatljiviji beton.

Izvor: Građevinarstvo.rs

Kako možemo da smanjimo emisiju CO2 i zašto je to važno?

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Bark)

Kina, zemlja sa najvećim emisijama gasova sa efektom staklene bašte na planeti (čak 28 odsto globalnih emisija CO2!), obavezala se još u septembru, da će do 2060. godine postati ugljenično neutralna. U prevodu to znači da će količina emisija CO2 koju proizvede biti ista kao količina emisija koju raznim aktivnostima smanji ili spreči. Ovo ambiciozno obećanje je dao predsednik Si Đinping tokom govora na 75. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Evropska unija je postavila još ambiciozniji cilj, a to je ugljenična neutralnost do 2050. godine. Ključno rešenje je da gusto naseljeni gradovi postanu održivi kroz renoviranje sistema za grejanje zgrada kako bi ispuštali što manje CO2.

Kako Kina planira da postigne ovo? Usvajanjem striktnijih mera i politka. Emisije CO2, prema kineskim predviđajnjima, dostići će svoj vrhunac pre 2030. godine, a Đinping je rekao da bi čovečanstvo trebalo da pokrene “zelenu” revoluciju i ubrza put ka uspostavljanju zelenog razvoja i načina života koji podržava prirodu, kako bi sačuvao životnu sredinu i učinio planetu Zemlju boljim mestom za sve.

Blokada koju je izazvao koronavirus, dovela je do smanjenja emisije CO2 od oko 25 odsto, samo do marta 2020. godine na teritoriji Kine. Međutim, nakon ublažavanja mera, emisije su vrlo brzo porasle, pa su već u maju uvećane za četiri do pet odsto na godišnjem nivou. Kao glavni izvori spominju se elektrane na ugalj, drumski i vazdušni saobraćaj. Kako dolazi do problema? Mi, ljudi, dovodimo do zagrevanja planete time što puštamo u atmosferu gasove koji dovode do efekta staklene bašte. Emisija ugljen-dioksida je skup svih gasova koji izazivaju efekat saklene bašte, a do kojih su doveli ljudi svojim aktivnostima tokom jedne godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Boitor)

Važno je da drastično i u najkraćem mogućem roku smanjimo emisije kako bismo izbegli pogubne efekte koje donose klimatske promene izazvane našim nesavesnim ponašanjem.

U proteklom periodu oboreni su mnogi rekordi, ali ne u pozitivnom smilsu – Antarktik je ove godine postigao najvišu temperaturu od kada se beleži merenje, tokom januara meseca.

Da bismo ostvarili preko potrebne pozitivne rezultate potrebno je menjati stil života i potrošačke navike. Postoje brojne efikasne metode koje možemo kao pojedinci da preduzmemo kako bismo smanjili svoju emisiju ugljen-dioksida. Smanjenje putovanja automobilima koji koriste fosilna goriva, pametnije korišćenje životnog prostora, prelazak na obnovljive izvore energije, zamena mlečnih proizvoda i crvenog mesa kad god je to moguće i odlučivanje za održivije proizvode, samo su neki predlozi koje možemo kao preduzeti da bismo doveli do boljitka naše planete.

Ipak, Vlade, institucije i kompanije treba da ulože najveći napor.

Pozitivan primer nam daje menadžment ProCredit banke koji je opredeljen za neprekidno unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine (Environmental Management System – EMS) u skladu sa zahtevima standarda ISO 14001:2015 i shodno tome obavlja aktivnosti, odnosno pruža finansijske usluge klijentima na održiv i ekološki način.

Kako ublažavanje posledica klimatskih promena sve više dobija na važnosti, ProCredit banka je dodatno smanjila vlastiti udeo emisija ugljen-dioksida tako što su smanjili emisiju CO2 za 19 odsto tokom 2019. godine.

Tome je najviše doprinelo ulaganje u solarne instalacije, čime se dodatno poboljšala energetska efikasnost poslovnih prostorija, kao i cilj da se nastavi sa ovakvim ulaganjima kako bi se postiglo poslovanje bez stvaranja emisija ugljen-dioksida do 2023 godine.

Jedna od akcija koju ova banka sprovodi je propisno odlaganje i sortiranje otpada. Stalnim prikupljanjem, praćenjem i uvidom u podatke o potrošnji, radi se na poboljšanju mogućnosti i revidiranju strategije i razvijanja Godišnjeg plana aktivnosti u svakom ProCredit prostoru. Na taj način sistematski sprovode mere ublažavanja uticaja na životnu sredinu.

Važna deo njihovog koncepta održivih finansija je pristup „zelenim“ finansijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

To uključuje promociju finansijskih usluga klijentima sa ciljem poboljšanja i razvijanja njihovih aktivnosti na ekološki način. Na taj način oni teže ka prevazilaženju institucionalne i tržišne barijere prema “zelenim” investicijama, dok istovremeno podržavaju ekonomski prosperitet koji je praćen smanjenjem potrošnje resursa, otpad, zagađenje i emisije CO2. Imajući u vidu štetan uticaj motornih vozila na okruženje, banka je omogućila zaposlenima korišćenje električnih vozila, a za njihovo napajanje instalirani su solarni punjači koji su dostupni i građanima, potpuno besplatno. Za duža putovanja, zaposlenima je na raspolaganju hibridna flota.

Aktuelno pitanje poslednjih meseci u Srbiji je borba za bolji kvalitet vazduha. Na sajtu Grada Beograda od petka se može pogledati Plan za kvalitet vazduha koji se donosi za narednih deset godina, sa presekom u narednih pet godina, kao i kratkoročne i dugoročne mere kada je u pitanju rešavanje problema zagađenja vazduha.

Iz uprave Grada naglasili su da je zatvorena deponija Vinča koja je u poslednjih 50 godina emitovala četiri milijarde kubika metan gasa u atmosferu i da će se on sada koristiti za zagrevanje.

Iako imamo utisak da naše individualno ponašanje nema veliki uticaj na globalno rešavanje problema, moramo promeniti taj način razmišljanja. Krenimo sa malim izmenama, pokrenimo druge i na taj način ćemo malo po malo promeniti čitavo društvo i svest našeg okruženja. Pozitivni primeri su svuda oko nas, pa tako velike kompanije pokazuju ispravan put manjim, dajući im time dodatni vetar u leđa prilikom rešavanja problema koji će nam dozvoliti da ponovo dišemo “punim plućima”.

Jovana Canić

Trepča: Sprečeno dalje izlivanje jalovine, očekujemo izveštaje o eventualnim posledicama na ekosistem

Foto: Wikipedia/Sima 90
Foto: Printscreen/Youtube

Kombinat “Trepča” saopštio je da je usled, pre svega, ekstremno loših atmosferskih uslova došlo do probijanja nasipa na deponiji za odlaganje jalovine flotacije u Leposaviću i izlivanja u reku Ibar. Ističu da je zaustavljeno širenje pukotine i dalje izlivanje pomenutog materijala. O eventualnim posledicama na ekosistem očekujemo izveštaje nadležnih organa u oblasti vodoprivrede, pre svega vezanih za analizu vode u reci Ibar, navode iz “Trepče”.

Kako se navodi u saopštenju, juče je usled, pre svega, ekstremno loših atmosferskih uslova, došlo je do probijanja gornjeg nasipnog dela brane u dužini od 2,5 do 3 metra, na deponiji za odlaganje jalovine flotacije u Leposaviću.

“Tom prilikom došlo je do izlivanja, po našoj proceni, oko 500 metara kubnih površinske vode i oko 50 metara kubnih muljevitog materijala – jalovine u vodotok reke Ibar“, ističu iz “Trepče”.

Naglašavaju da je “pravovremenom intervencijom radnika i rukovodstva u flotaciji u Leposaviću zaustavljeno je širenje pukotine i dalje izlivanje pomenutog materijala”.

“Odmah je pristupljeno i sanaciji pomenutog prostora uz upotrebu utovarno-transportne mehanizacije “Trepče”, kao i ojačavanju kompletne dužine gornjeg dela jalovišta. U toku jučerašnjeg i današnjeg dana na teren su izlazile i nadležne inspekcijske službe iz opštine Leposavić i regiona Mitrovice, kao i nadležni inspektori iz “Nezavisne komisije za rudne i minerale” iz Prištine”, kaže se u saopštenju.

Navode i da sanacija, započeta u jučerašnjim popodnevnim časovima, se privodi kraju i očekuje se, najkasnije do sutra ponovno pokretanje proizvodnje u flotaciji Leposavić.

“O eventualnim posledicama na ekosistem očekujemo izveštaje nadležnih organa u  vodoprivrede, pre svega vezanih za analizu vode u reci Ibar. Takođe, i ekološka služba “Instituta Trepče” pristupila je uzorkovanju vode reke Ibar po standardnim procedurama koje se primenjuju u “Trepči”, u okviru stalnog monitoringa svih ekoloških parametara”, zaključuje se u saopštenju.

Inspektori odmah izašli na teren

Inspektori Agencije za zaštitu životne sredine u Raški i Mataruškoj Banji kontrolišu eventualni dolazak jalovišta iz Leposavića, potvrdio je za RTS direktor kraljevačkog Zavoda za zaštitu životne sredine Aleksandar Macan. Direktor gradskog “Vodovoda” Saša Protić kaže da nema mesta panici i da je voda za piće bezbedna u ovom trenutku.

Navode da talas sa eventualnim količinama opasnih materija iz jalovošta još nije blizu Kraljeva.

Izvor: RTS

Bele rode na zimovanju u Srbiji

Foto: Dušan Petrović
Foto: Dušan Petrović

Poslednjih godina Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije prima pozive od zabrinutih građana koji zahtevaju da se bele rode koje tokom zimskih meseci borave u Srbiji zbrinu.

Tako je i ove zime.

U Leskovcu su trenutno njih tri, u Zrenjaninu jedna, a u okolini Beograda najmanje četiri bele rode.

U gotovo svim slučajevima rode su viđene dok odmaraju na poljima, na krovovima kuća i drugih objekata, ili na stubovima za prenos električne energije.

Bele rode su prave selice koje već krajem leta odlaze put Afrike, a u naše krajeve vraćaju se tokom marta. Razlog za njihovu, kao i za seobu većine ptica selica, jeste nedostatak hrane tokom hladnog dela godine.

Omiljen plen roda, vodozemci, gmizavci i insekti nisu im dostupni u jesenjim i zimskim mesecima. Međutim, rode uspevaju da im nađu zamenu.

Kako su nam saopštili iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ornitolozi decenijama unazad prate bele rode koje uspešno prezimljavaju u Evropi. Ove graciozne ptice naučile su da pronađu drugačije izvore hrane, pa se u nedostatku uobičajenog plena love glodare na poljima ili hranu traže na deponijama.

Foto: Dušan Petrović

„Primera radi, u Španiji zimuju hiljade roda koje nalaze bogatu trpezu na smetlištima. I u Srbiji rode često posećuju deponije pored većih gradova“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje:

„Brižni građani prvo pomisle da je ptica povređena i da nije sposobna da odleti na jug, zatim da joj je hladno i da nema šta da jede. Mi ih umirujemo i objašnjavamo da je to prirodan proces i da rode treba zbrinuti samo u slučajevima kada ih je život zaista u opasnosti. Tada se obraćamo zavodima za zaštitu prirode čiji je to posao“.

Iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apeluju na građane da im dojave za bele rode koje viđaju, te da ih bez dozvole i prisustva stručnih institucija ne hvataju i uznemiravaju jer time mogu da dovedu do iscrpljivanja ili povređivanja ptica.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

ENV.net – Cirkularna ekonomija i klimatske promene

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: AOR

Rezultati realizovanog regionalnog projekta za unapređenje politika o zaštiti životne sredine obuhvataju jačanje interakcija među pojedinim akterima kao što su organizacije civilnog društva, mediji, lokalne zajednice, donosioci odluka i politika.

Treći ciklus projekta “ENV.net uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU” (ref. no. 2017/394-372) – ENV.net3 realizovan je u periodu od decembra 2017. do decembra 2020. godine.

Tokom tri godine, poznati partneri iz prethodna dva ciklusa ENV.net projekata koji su uspešno realizovani od 2012. do 2016. godine, koristili su resurse, znanje i iskustvo u izgradnji jake mreže koja predstavlja jedinstvenu snagu u zagovaranju i unapređivanju politika kroz davanje prava i mogućnosti građanstvu da se njihov glas čuje.

Tokom posledneg trećeg ENV.net ciklusa partneri su radili na jačanju veza koje su napravljene među različitim zainteresovanim stranama u zemljama koje su u procesu priključivanja EU, kako bi se skrenula pažnja medija i donosilaca odluka na ključna pitanja vezano za životnu sredinu.

U trogodišnjem periodu ispunjen je cilj ENV.net3 projekta vezano za doprinos unapređivanju politika zaštite životne sredine u skladu sa standardima EU, u smislu jačanja interakcija među pojedinim akterima u zaštiti životne sredine, kao što su organizacije civilnog društva, mediji, lokalne zajednice, donosioci odluka i politika. Zajedničkim akcijama ispitivane su potencijalne mogućnosti za stvaranje boljeg tehničkog i finansijskog okruženja za razvoj partnerstva i zajedničko delovanje svih zainteresovanih strana. Postignuti rezultati i višegodišnje regionalno partnerstvo dovelli su do jačanja profila ENV.net kao vodeće mreže koja povezuje različite učesnike u zaštiti životne sredine na Zapadnom Balkanu i Turskoj, u odnosu na EU.

Pored Ambasadora održivog razvoja i životne sredine partneri na projektu su šest organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana i dve organizacije iz EU: 4X4X4 Balkan Bridges, Advocacy Training and Resource Center, Green Home, Lir Evolution, TEMA – the Turkish Foundation for Combating Soil Erosion, for Reforestation and Protection of Natural Habitats, European Environmental Bureau (EEB) i Foundation Punto Sud.

Kružna ekonomija obuhvata ali i prevazilazi upravljanje otpadom

Možda najveći uspeh projekta je pokretanje diskusije vezano za cirkularnu ekonomiju u regionu, kao i intenziviranje aktivnosti vezanih za klimatske promene. Aktivnosti koje su se odnosile na razmenu iskustva sa partnerima iz EU zemalja bile su prilagođene situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, pa je tako virtuelna tura planirana za iskustvo Italije u cirkularnoj ekonomiji organizovana od strane Punto Sud partnera iz Italije, a iskorišćena je i na vrlo produktivan način posebna mogućnost konsultativnog virtulenog sastanka sa predstavnicima EU, u organizaciji EEB, partnera iz Belgije.

Takođe, realizovano je učešće ENV.net predstavnika na konferenciji potpisnika UN Konvencije o klimatskim promenama. Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su, pored toga, učestvovali i na naučnim i stručnim konferencijama, predstavljajući rezultate projekta ENV.net (kao što je Peti evroazijski simpozijum o upravljanju otpadom, gde je Prof. Dr. Ađelka Mihajlov, tematski ekspert na ENV.net projektu u Srbiji, predstavila rad „Cirkularna ekonomija prevazilazi upravljanje otpadom”). Prihvaćen je novi rad koji će biti prezentovan 2021. godine na međunarodnoj konferenciji u Atini (“Komunikacija i upravljanje”), baziran na istraživanju koji su Ambasadori održivog razvoja u saradnji sa Medija arhivom Ebart, realizovali tokom trajanja ENV.net3 projektnog ciklusa za neksus pitanja životne sredine – mediji, predstavljajući alate građanske nauke.

Dodatno, na Univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu, kao i na sastancima eko-školskih koordinatora, predstavnicima različitih obrazovno-vaspitnih institucija uključenih u program Eko-škole, održana su predavanja studentima, učenicima i nastavnicima o osnovama cirkularne ekonomije i klimatskim promenama, podstičući njihove reakcije i spremnost na delovanje.

Eko-škole iz desetak gradova iz Srbije imale su priliku da ugoste izložbe “Život smeća” i “Osvajanje obnovljivih izvora energije”

Cirkularna ekonomija je jedna je od glavnih tema ovog ciklusa ENV.net projekta. Uvođenjem cirkularne ekonomije u različite segmente i prema različitim zainteresovanim stranama, doprinelo se boljem razumevanju pojma i koncepta i daljoj promociji prelaska sa linearne na tzv. “kružnu ekonomiju” u različitim lokalnim zajednicama.

U tome su u Srbiji posebnu ulogu odigrale Eko-škole i organizacije civilnog društva, kroz šemu subgrantova u okviru ENV.net projekta. Četiri organizacije: Zlatiborski krug iz Čajetine, Planeta iz Sombora, Eko-musketari iz Beograda i Centar ekspertize za prirodne i ekonomske resurse iz Beograda, u saradnji sa Eko-školama u svojim lokalnim zajednicama, razvijali su odnose sa donosiocima odluka i predstavljali dosadašnje rezultate rada u promociji koncepta cirkularne ekonomije i svoje napore u borbi protiv klimatskih promena. Subgrantovi su dodeljeni organizacijama civilnog društva koje su imale zajedničke aktivnosti sa Eko-školama iz svojih sredina, a one su odabrale za teme cirkularnu ekonomiju, klimatske promene ili praćenje napretka u razvoju politika u oblasti zaštite životne sredine.

Takođe, u okviru subgrantova, zajedno sa Ambasadorima održivog razvoja, urađena je analiza politika/regulativa koje se odnose na životnu sredinu i klimatske promene u Srbiji i prikazana u obliku monitoring matrice, koja može da posluži u daljem radu na uspostavljaju održivog i integralnog sistema zaštite životne sredine, uključujući sve aktere i zainteresovane strane.

Duže upotrebljavani resursi smanjuju količinu otpada

Analiza “Cirkularna ekonomija u Srbiji – započet proces” nastala je u procesu izrade metodologije za ocenu stanja cirkularne ekonomije u Zapadnom Balkanu i Turskoj, kroz projekat ENV.net3.

Autori prof. dr Anđelka Mihajov, Aleksandra Mladenović i Filip Jovanović, u okviru ove analize (koja je urađena kao kompilacija ograničenog broja raspoloživih informacija), termin cirkularna ekonomija shvataju na sledeći način: Cirkularna ekonomija je ekonomija u kojoj se vrednost proizvoda, materijala i resursa održava u ekonomiji što je duže moguće, a stvaranje otpada se minimizira.

To je u suprotnosti s „linearnom ekonomijom“ koja se zasniva na modelu proizvodnje i potrošnje „uzmi, koristi i odbaci“. Tako je nastao i prvi izveštaj o cirkularnoj ekonomiji, predstavljen na prvoj regionalnoj konferenciji o cirkularnoj ekonomiji održanoj u novembru 2018. godine u Beogradu, gde su predstavljeni svi dosadašnji akteri u pocesu uvođenja cirkularne ekonomije u Srbiji, od međunarodnih organizacija, nacionalnih i lokalnih donosilaca odluka, do organizacija civilnog društva i naravno privrednih subjekata koji su deo, ili čitavu proizvodnju, bazirali na principima cirkularne ekonomije.

Sledeći izveštaji o napretku daljeg razvoja cirkularne ekonomije na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, predstavljeni su na još dve regionalne konferencije održane u Albaniju, u Tirani i poslednjoj virtuelnoj konferenciji gde su domaćini bili partneri iz Turske.

Partneri Ambasadora održivog razvoja i životne sredine u kampanji zagovaranja tokom projekta ENV.net3 na teme cirkularna ekonomija i klimatske promene bili su Francuski institut u Srbiji, lokalne zajednice, EU convent u Srbiji i naravno Eko-škole.

ENV.net3 projekat i projekat „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ ukrstili su svoje puteve i zajedničkim snagama pokušali da ukažu na probleme klimatskih promena, podignu svest o postojanju ovog globalnog problema i pokrenu na aktivnosti građanstvo, privredu, javne ustanove i donosioce odluka.

Predstavljen je “zeleni rast” kao nova prilika za razvoj, kroz promociju jednostavnih i operativnih rešenja koja svaki građanin ili privredni subjekt, donosilac odluka ili organizacija civilnog društva, mogu da primene i da se na svoj način bore protiv klimatskih promena.

Eko-škole iz desetak gradova iz Srbije imale su priliku da ugoste izložbe “Život smeća” i “Osvajanje obnovljivih izvora energije” i podstaknu lokalne donosioce odluka na akcije koje će voditi ka unapređenju životne sredine i ublažavanju klimatskih promena.

Zajedno sa Nacionalnim konventom u Srbiji, istaknuta je potreba da se podrže sve inicijative koje Srbiju približavaju realizaciji koncepta cirkularne ekonomija.

Nadležnom Ministarstvu zaštite životne sredine predloženo je donošenje inovirane Nacionalne strategije održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara, koja bi uz Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom, strateški zaokružila sve oblasti od značaja za cirkularnu ekonomiju.

Izvor: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

 

 

 

 

 

 

 

Ovaj projekat finansira Evropska unija

Stavovi izraženi u ovom članku ne odražavaju stavove Evropske komisije