Home Blog Page 604

Novi Pazar – Pošaljite predlog za korišćenje sredstava iz Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine

Foto: Unsplash (Lea Kobal)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Tang)

Odeljenje za zaštitu životne sredine, protivpožarnu zaštitu, bezbednost i zdravlje na radu Novog Pazara poziva građane, zainteresovane organe i organizacije, da mogu da pošalju svoje predloge, kako bi nadlaženi naravili plan za korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine.

Program korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Novog Pazara za 2021. godinu za osnovu ima uređenje životnog prostora građana ovog grada, jačanje ekološke svesti, edukaciju stanovništva i pokretanje individualnih inicijativa.

Moli se zainteresovana javnost, da svoje predloge dostavi u pisanoj formi ili usmeno do 29.01.2021. godine Odeljenju za zaštitu životne sredine, PPZ, bezbednost i zdravlje na radu, Gradska uprava za izborne i poverene poslove, ul. S. Nemanje br. 2, kancelarija 102, na prvom spratu, putem telefona 020/5151-102 ili mejla zastitazivotnesr@novipazar.org.rs

Izvor: Grad Novi Pazar

 

Za zelena radna mesta Slovenija izdvaja 1,5 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoe Schaeffer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Slovenija je izdvojila 1,5 miliona evra podsticaja za zapošljavanje na zelenim radnim mestima. Sredstva koja se dele putem javnog poziva obezbedilo je Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja iz Fonda za klimatske promene.

Kako se navodi u saopštenju, poslodavci koji ispunjavaju uslove javnog poziva dobiće novčani podsticaj od 340 evra mesečno u periodu od dve godine (ukupno 8.160 evra po zaposlenom) za zapošljavanje nezaposlenog lica na zelenom radnom mestu na neodređeno vreme. U zavisnosti od broja svih zaposlenih, poslodavac će moći da dobije od dve do deset subvencija.

“Zelena radna mesta su važan aspekt održivog razvoja, jer mogu doprineti ciljevima klimatskih promena, očuvanju prirode i životne sredine i, indirektno, aktivaciji nezaposlenih. Kroz podsticaje, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja nastoji da doprinese ozelenjavanju ekonomije, jačanju napora za efikasniju upotrebu energije i resursa i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte”, piše u saopštenju Republike Slovenije.

Zapošljavanje na zelenim radnim mestima povećaće ljudski potencijal u procesu tranzicije u društvo sa niskim emisijama ugljenika. Subvencijama Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja želi da ojača ljudske resurse u zelenoj ekonomiji, zaštitu životne sredine i prirode i druge održive aktivnosti.

Izvor: Vlada Republike Slovenije

Energetska zajednica pozvala članice da preispitaju pomoć sektoru uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Energetska zajednica (EZ) je pozvala zemlje članice, među kojima je i Srbija, da preispitaju da li su njihove mere državne pomoći sektoru uglja u skladu sa pravilima Evropske unije.

EZ u saopštenju podseća da je u decembru objavila studiju o subvencijama sektoru uglja u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Ukrajini tokom 2018. i 2019. godine i da je ta analiza ukazala na direktne ili prikrivene subvencije koje su vlade zemalja članica EZ kanalisale u sektor uglja.

Sekretarijat EZ je 18. januara, kako se navodi, nadležnim vlastima zemalja članica uputio pismo u kojem ih je “ohrabrio da dodatno prouče kompatibilnost tih mera sa pravnim tekovinama o državnoj pomoći”.

“Prema Ugovoru Energetske zajednice, strane ugovornice moraju da obezbede da bude zabranjena bilo kakva državna pomoć koja preti da naruši konkurenciju tako što favorizuje određene poduhvate ili određene izvore energije. Pošto državna pomoć može da uruši konkurenciju i utiče na prekograničnu trgovinu energijom, kontrola pomoći koja se daje iz državnih izvora je od ključne važnosti za uspostavljanje regionalnog tržišta energije”, navela je EZ.

U saopštenju se dodaje da je sistem realizacije državne pomoći u Energetskoj zajednici decentralizovan i da nije tako efikasan kao sistem koji postoji u EU.

“Ipak, strane ugovornice (EZ) su se u puno navrata obavezale da će u potpunosti sprovesti pravne tekovine (EU) o državnoj pomoći u pogledu elektrana na ugalj, kao što je to, na primer, rečeno i na Ministarskom savetu 17. decembra 2020″, dodala je EZ.

U studiji koju je objavila početkom decembra, EZ je navela da je šest zemalja članica tokom 2018. i 2019. godine izdvojilo više od 900 miliona evra državnih subvencija za ugalj. U analizi je ukazano da su pomoć države često dobijale neprofitabilne i neefikasne termoelektrane i rudnici uglja.

Prema toj studiji, članice EZ su u periodu od 2015. do 2019. godine sektor uglja subvencionisale sa više od dve milijarde evra. Taj sektor dobio je značajnu pomoć i u vidu garancija za državne zajmove. Ti zajmovi su samo u 2019. godini dostigli dve milijarde evra.

Subvencije su tokom 2018. i 2019. godine bile najviše u Ukrajini (751,52 miliona evra), Srbiji (88,76 miliona evra) i Bosni i Hercegovini (42,91 miliona evra). Kosovo je svoj sektor uglja subvencionisalo sa 12,7 miliona evra, Severna Makedonija sa 3,83 miliona evra i Crna Gora sa 1,14 miliona evra.

EZ je prethodno u svom godišnjem izveštaju o implementaciji 2020. ocenila da su ugovorne strane, odnosno članice Zajednice, ostvarile napredak u tržišno orijentisanim i održivim energetskim reformama uprkos krizi zbog koronavirsa.

U izveštaju, objavljenom krajem novembra, konstatovano je da Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom a da se Ukrajina probila na drugo mesto preskočivši Severnu Makedoniju i Srbiju.

EZ je telo koje je uspostavila EU kako bi svoju energetsku politiku proširila na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU.

Članice EZ su EU, zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija i Gruzija dok su posmatrači Turska, Jermenija i Norveška.

Izvor: Beta/Euroactiv

                                                                                       

 

Biorazgradive kese štetnije od običnih plastičnih 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

Sećate se kako je izgledao početak kampanje stop plastičnim kesama? Nepunih godinu dana nakon početka kampanje „Stop plastičnim kesama“ stižu rezultati istraživanja Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu koji pokazuje da nove, skuplje, biorazgradive kese, em nisu biorazgradive, em nisu ekološki dobre.

Biorazgradive kese koštaju od 10 do 30 dinara. Iako na njima piše da jesu, istraživanje fakulteta u Novom Sadu, međutim, pokazuje da nisu u potpunosti razgradive. Prema tim rezultatima, kada se razgrade, štetnije su za životnu sredinu od običnih plastičnih.

„One su zapravo samo obične, petrohemijski tretirane plastične kese, sa dodatkom aktivatora koji ubrzava njihovo raspdanje u mikroplastiku, a ona je veoma opasna za životnu sredinu, pogotovo za čoveka, jer je to veličina plastike koja može da uđe u naš organizam. Nedavno je detektovana čak i u placenti“, objašnjava Jasmina Nikodinović Runić, naučni savetnik u Institutu za molekularnu genetiku i genetsko inženjerstvo.

Početkom 2018. godine počela je naplata kesa u prodavnicama, a početkom prošle godine stare plastične izbačene su iz upotrebe, a ostale su biorazgradive. Od tada mnogi kreću u kupovinu sa torbom u ruci.

U Srbiji svega nekoliko firmi proizvodi biorazgradive kese, dok je obične plastične nekada pravilo 300 malih preduzeća. Institut za molekularnu genetiku ima predlog za kesu koja bi, zaista, mogla da bude ekološka.

„Mnogo je bolja opcija da se koriste kese od ekološki dobijenih materijala. To su biomaterijali, među najboljim su oni koje prave dobre bakterije koje nas okružuju i mogu da se iskoriste u biotehnološkim procesima i da proizvode materijal od kog se dobija potpuno biorazgradiva kesa“, istakla je Jasmina Nikodinović Runić.

Zašto se koriste biorazgradive kese 

Potrošači se žale da su biorazgradive kese tanje i manje izdržljive, kažu iz Republičke unije potrošača i dodaju da su odlukom o prodaji kesa najviše profitirali trgovci.

„Potrošači koji su pre kese dobijali besplatno uz neki proizvod sada te kese moraju da kupuju, po ceni koja nije simbolična, a nisu ništa konkretno dobili jer su kese u velikom broju trgovinskih lanaca slabijeg kvaliteta“, naglasila je Vesna Perinčić iz Republičke unije potrošača. 

Naplata kesa, ipak, ima i dobru stranu, saglasni su stručnjaci, jer je to način da se smanji njihova upotreba i da se tako zaštiti životna sredina.

U nekim evropskim zemljama biorazgradive kese su u potpunosti zabranjene jer je ustanovljeno da više zagađuju vodotoke i mora i na osnovu toga i istraživanja koja su sprovedena kod nas, postavlja se pitanje, zašto se one koriste?

Izvor: RTS

Niška Palilula dobija mernu stanicu kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Saša Petrović)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukupno 30 opština u Srbiji dobiće merne stanice kvaliteta vazduha od Zelenog razvojnog centra koji je otvorio prijave za donaciju, vrednu 20.000 evra, do 1. februara. Prva među njima, kažu, sigurno će biti niška Opština Palilula, jer se prva prijavila i bila najaktivnija u sadnji belog jasena prošle godine, a time će Niš dobiti treću mernu stanicu. Ističu da im je cilj da gradovi i opštine prodišu, jer će uz stanicu donirati i aplikaciju koja će u realnom vremenu prikazivati koliko je vazduh zagađen, ali i još novih sadnica drveća.

Krajem prošle godine je u Opštini Palilula u Nišu uspešno realizovana akcija “Posadi svoj hlad”, jer je Niš nakon nje bogatiji za 1.600 sadnica belog jasena.

Predsednik Opštine Bratislav Vučković kaže da to nije kraj u pokušaju da vazduh u Nišu, koji je ove sezone i 6 puta zagađeniji nego što je dozvoljeno, bude kvalitetniji, jer su se prijavili za jednu od 30 stanica za merenje kvaliteta vazduha.

“Uz to bi trebalo da dobijemo i sadnice i biće nam obaveza da ih zasadimo, ja očekujem i izboriću se da Niš dobije 5.000 sadnica belog jasena najmanje, prošle godine smo zasadili 1.600. Urgiraćemo da i ove naše opštine poput Doljevca, Merošine i Gadžinog Hana isto dobiju, jer ima dosta devastiranog šumskog područja”, navodi Vučković.

Opština Palilula će sigurno dobiti mernu stanicu, kaže za Južne vesti Dušan Jakovljević iz Zelenog razvojnog centra, a ističe da su takvu odluku već doneli, jer su prvi aplicirali, ali i zato što su pored Beograda i Novog Sada donirali najveći broj sadnica belog jasena u jesenjoj sadnji.

“Imamo najbolju saradnju sa ovom opštinom, tako da su oni prvi koji će dobiti i zato što sa Čačkom najpouzdaniji partner naš u ovoj jesenjoj sadnji bili, oni su najaktivnija srpska opština i oni sigurno dobijaju”, ističe Jakovljević.

Oni koji stanuju u Opštini Palilula će uskoro moći da vide u realnom vremenu kakav je kvalitet vazduha koji dišu, jer Jakovljević ističe da će na raspolaganju imati i mobilnu aplikaciju.

“Mi smo u završnoj fazi razvijanja softvera za mobilne aplikacije za te merne stanice, tako da će građani u opštinama koje ih budu dobile moći u svakom trenutku da znaju kakav je realno vazduh u njihovom mestu. Mi ćemo ih održavati, svake godine se sonda menja i naša donacija podrazumeva i redovno održavanje”, objašnjava Jakovljević.

Do 1. februara preko Zelenog razvojnog centra i druge opštine mogu da se prijave za donaciju, a do kraja tog meseca će postaviti ukupno 30 mernih stanica koje mere i najštetnije PM 10 i PM 2.5 čestice u vazduhu u realnom vremenu, kao i da je oprema usaglašena sa evropskim normama i standardima.

“One su dobijene iz međunarodne donacije za koju smo mi aplicirali. U ovom trenutku imamo 30 stanica na raspolaganju, aplicirali smo za još 30 s obzirom da je jako veliko interesovanje. To su stanice visokog kvaliteta, sa trogodišnjom garancijom, sa kvalitetom merenja, tačnošću podataka 99 odsto i očitavanju podataka u realnom vremenu”, kaže Jakovljević.

Jakovljević ističe da osim stanice i aplikacije donacija podrazumeva i podelu sadnica belog jasena tokom tri godine za prolećnu i jesenju sadnju, a broj sadnica koji će svaka opština dobiti je 1 odsto u odnosu na broj stanovnika opštine. Ističu da je cilj ovog projekta, koji su nazvali “Zeleni grad”, da pomognu gradovima i opštinama da prodišu.

Podsetimo, trenutno u Nišu postoje dve merne stanice kvaliteta vazduha, koje prethodnih dana pokazuju konstantno zagađenje, a profesori koji su predložili novi monitoring ističu da je aktuelno merenje loše, pa da zato nema ni adekvatnih mera.

Izvor: Južne vesti

 

Ilon Mask nudi preko 80 miliona evra za najbolju tehnologiju hvatanja ugljen-dioksida

Foto: Wikimedia
Foto-ilustracija: Unsplash (Carlos Grury Santos)

Direktor “Tesla Motorsa”, Ilon Mask juče je na svom Tviter nalogu objavio da će donirati 100 miliona dolara (preko 80 miliona evra)  za razvoj najbolje tehnologije hvatanja emisije ugljen-dioksida.

Mnogi su mu odgovorili da je rešenje jednostavo i poprilično očigledno – potrebno je posaditi više drveća.

Detalje ovog neobičnog “konkursa” Mask je obećao tokom naredne nedelje.

U borbi protiv klimatskih promena hvatanje emisija koje zagrevaju planetu postaje sve popularnije, umesto dosadašnjeg pristupa usmerenog na smanjenje emisija.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je krajem prošle godine da je potreban nagli porast u primeni tehnologije za hvatanje ugljen-dioksida ako zemlje žele postići ciljeve da neto emisije štetnih gasova budu svedene na nulu.

Prema Američkoj šumarskoj organizaciji, drveće je prirodni „umivaonik ugljenika“ – izvlači ugljen-dioksid iz vazduha i pretvara ga u hranu.

„Ugljenik iz CO2 postaje deo biljke i skladišti se u koru drveta. Na kraju, kada biljka ili drvo uginu, ugljenik koji se čuvao ispušta se u atmosferu. Ovo čini krčenje šuma jednim od najvećih uzroka emisije ugljen-dioksida”, objašnjava ova organizacija.

Mask danas vodi neke od najuticajnijih kompanija na svetu – pored “Tesle“, na čelu je kompanije “Spejs Eks” kao i “Neuralink”-a, startapa koji se bavi povezivanjem mozga sa računarima.

Prema veb stranici kompanije “Tesla”  samo zahvaljujući njuhovoj proizvodnji električnih vozila postignuta je ušteda više miliona tona CO2 time što se sve više ljudi odlučuje da vozi električne automobile.

Novoizabrani američki predsednik Džo Bajden dao je obećanje da će na sve moguće načine ubrzati razvoj tehnologije hvatanja ugljen-dioksida kroz svoj opsežni plan za borbu protiv klimatskih promena.

Jovana Canić

Incident u bugarskoj nuklearki, dva dana nakon odluke o izgradnji novog reaktora

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Manji incident desio se na reaktoru broj pet nuklearne elektrane Kozloduj koja se nalazi na severu Bugarske, svega dva dana nakon što je Vlada Bugarske odlučila da njenom postrojenju doda još jedan novi reaktor, javila je bugarska novinska agencija Novinite.

Vest o incidentu u nuklearki koja potiče iz vremena Sovjetskog Saveza potvrdio je i bugarski poslanik Pokreta za prava i slobode Ramadan Atalai, naglasivši da ih je dobio od izvršnog direktora nuklearke Kozloduj.

“Svi operativni sistemi su provereni. Ne postoji ništa što je opasno o čemu javnost nije upoznata”, rekao je Atalai.

Kako su preneli bugarski mediji, sinoć u 01:17h posle ponoći pokrenuo se sistem automatske zaštite reaktora u Kozloduju, pa su uskladu sa tim preduzete sve neophodne radnje da se rad elektrane nastavi.

Prema podacima Operatora elektroenergetskog sistema u Bugarskoj, trenutno radi samo jedan reaktor bugarske nuklearke Kozloduj, jer je njena snaga trenutno 1009 megavata, odnosno upola manja.

Nuklearka između istoka i zapada

Bugarska vlada je odobravanjem plana za novi reaktor u nuklearnoj elektrani Kozloduj, kako je pisala agencija Novinite pre dva dana, praktčno odustala od izgradnje nove nuklearne elektrane koja je ranije planirana u Belanama.

Na redovnoj sednici vlade u sredu je odlučeno da se u Kozloduju napravi zgrada za novi reaktor broj sedam.

Odluka je usledila nakon razgovora sa američkom kompanijom za nuklearni inženjering “Vestinghause” o hibridnom rešenju za novi reaktor u Kozloduju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Dogovor podrazumeva da se prilikom gradnje na američkom principu tehnologije, maksimalno iskoristi i ruska oprema koju je Bugarska već kupila za Belene.

Vlada je izrazila nadu da će taj novi reaktor moći da počne sa radom za deset godina.

Nuklearka Kozloduj trenutno radi sa dva ruska reaktora i njihov životni vek je produžen do 2027. i 2029. godine, dok su četiri manja zatvorena iz bezbednosnih razloga i zbog pristupanja Bugarske Evropskoj uniji 2007. godine.

Da bi nadoknadila delimično zatvaranje Kozloduja, Bugarska je dugo tragala za mogućnostima izgradnje drugog postrojenja sa dva reaktora u Belenama, ali je od tog projekta odustajala i 2012. godine kada je raskinula ugovor sa ruskom kompanijom “Atomstroieksport”.

Neki nuklearni stručnjaci takođe su dovodili u pitanje održivost projekta velikog poput Belena, jer se očekuje da ni Bugarskoj ni njenim susedima novi izvori energije neće trebati pre 2035. godine.

Bugarska se od nedavno nalazi i pod pritiskom Sjedinjenih Država i EU koji traže da ograniči svoju ogromnu energetsku zavisnost od Rusije.

Izvor: Novinite

Potpisan Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U petak je u Palati Srbija potpisan Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”.

Ovaj važan dokument su potpisali ministar finansija Siniša Mali, potpredsednik kompanije „Alstom” Filip Delur, direktor kompanije „Ežis reil” Olivijer Buvar, predstavnik kompanije „Pauer Čajna” Šje Zidije i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Stanko Kantar.

Potpisivanju Memoranduma prisustvovali su zamenik gradonačelnika Goran Vesić, pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, ambasadorka NR Kine Čen Bo kao i ambasador Republike Francuske Žan Luj Falkoni.

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je rekao da je Beogradski metro najvažniji projekat za srpsku prestonicu, te da je proglašen projektom od nacionalnog značaja.

Kako je precizirao, nakon potpisivanja u aprilu ćemo dobiti idejno rešenje za depo na Makiškom polju, potom će se završiti eksproprijacija i do novembra počeće nasipanje i izgradnja depoa, što će biti i zvanični početak radova na Beogradskom metrou.

“U međuvremenu ćemo usvojiti Plan generalne regulacije šinskih sistema u oktobru, taj plan će definisati sve linije metroa, odnosno definisaće tačno gde će se nalaziti stanice, kao i razvoj BG voza koji treba da se nastavlja na Beogradski metro. Povezaćemo Surčin i Obrenovac koji na taj način nisu povezani od Železničke stanice u Zemunu. Do sada su povezani Mladenovac, Sopot, Lazarevac i Barajevo, a povezaćemo i Pančevo i da tako dobiti jedinstven sistem. Kroz Plan generalne regulacije šinskih suistema predvidećemo novih 50 kilometara tramvajskih šina, od Požeške prema Ceraku, od Novog Beograda prema Bežanijskoj kosi, spuštanje od Bogoslovije prema Adi Huji i prelazak na levu obalu Dunava. Tako se Beograd razvija i konačno ćemo imati ono što imaju svi veliki gradovi, da je šinski podsistem osnovni podsistem prevoza u svim metropolama”, naglasio je zamenik gradonačelnika.

Foto- ilustracija: Pixabay

Prema njegovim rečima, ideja je da tim domaćih arhitekata radi svaku stanicu metroa posebno, što im biti velika referanca u karijeri.

“Ideja je i da svaka metro stanica bude drugačija i da svaka od njih predstavlja taj deo grada, govori o istoriji tog dela grada ili istoriji Srbije. Kada 2028. godine završimo metro, kao i proširenje BG voza, spojimo BG voz sa Pančevom, završimo izgradnju 50 kilometara tramvajske mreže naš osnovni podsistem biće šinski, što znači i ekološki“, rekao je Vesić.

“Mi smo u međuvremenu doneli odluku da više ne kupujemo ni jedan autobus na dizel gorivo”, naveo je Vesić i istakao da će za nekoliko biti raspisan tender za kupovinu stotinu novih zglobnih autobusa na prirodni gas.

“Do 2028. godine svake godine ćemo kupovati po sto autobusa i nećemo više imati ni jedan autobus koji će ići na dizel, koji će inače biti dopunski podsistem u odnosu na šinski. To je i najznačajniji doprinos smanjenju zagađenja“, kazao je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)

Ministar finansija Siniša Mali je naglasio da se potpisivanjem ovog sporazuma jasno definišu prava i obaveze svih onih koji učestvuju u ovom projektu i time je načinjen još jedan važan korak bliže realizaciji višedecenijskog sna.

“Prve linije beogradskog metroa će povezivati Železnik i Mirijevo dužine 21,3 kilometara i ona bi trebalo da bude gotova do 2028. godine, a druga linija biće od Mirijeva do Zemuna dužine 19,2 kilometra. Trenutno radimo i na konceptu treće linije koja će povezivati delove grada koji neće biti povezani sa prve dve linije i sa BG vozom”, istakao je Mali i dodao da preliminarna analiza pokazuje da će izgradnja obe linije metroa u Beogradu koštati oko 4,4 milijarde evra.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović je istakao da je preuzeta realizacija najkompleksnijeg infrastrukturnog objekata na Balkanu.

“Metro će potpuno promeniti percepciju ovog grada. Vrlo brzo ćemo otvoriti mogućnosti da Beograd bude čist grad i da automobili ne budu na svakom koraku. Realizacija ovog projekta znači i rešavanje ekološkog problema, a metro predstavlja krunu naših investicija”, istakao je Momirović.

Direktor francuske kompanije „Ežis rejl” Olivije Buvar je kazao da se oseća počastvovano, ponosno i uzbuđeno što učestvuje u ovom projektu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)

“Naši planovi su da nastavimo da razvijamo kompaniju u Srbiji, namera nam je da u narednih pet godina utrostručimo zaposlenost i uposlimo 120 srpskih inženjera, a Beograd će ostati sedište naše kompanije za ceo zapadni Balkan. Realizacija ovog projekta značiće i omogućavanje „zelene” mobilnosti u Beogradu i uveren sam da će glavni grad biti predvodnik u tim procesima”, kazao je Olivije Buvar.

Potpredsednik „Alistom grupe“ Filip Deler rekao je da je ovo istorijski trenutak za Beograd.

“Istrajni smo u našim namerama i ponosni smo što ćemo obezbediti najnoviju tehnologiju za Beogradski metro, potpuno automatizovanu”, saopštio je Deler.

Predstavnik kompanije „Pauer Čajna” u Srbiji Šje Zidije istakao da se u kompaniji svi osećaju vrlo počastvovanim što učestvuju u projektu izgradnje beogradskog metroa.

“Mi ćemo iskoristiti sve naše resurse i iskustvo u izgradnji metroa kako bi ovaj projekat sproveli na nabolji način”, kazao je Šje Zidije.

Izvor: Grad Beograd

Plasman svinjskog mesa iz Srbije na tržište EU prvi put nakon 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)
Foto-ilustracija: Unsplash (Phil Hearing)

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović najavio je u petak da se tokom ove godine očekuje početak plasmana svinjskog mesa iz Srbije na tržište EU, prvi put nakon 30 godina.

Nedimović je u izjavi za Televiziju Prva rekao da je Srbija uspešno zaustavila širenje afričke kuge svinja, koja je identifikovana kod domaćih i divljih svinja na području Pirotskog i Borskog okruga, kao i da su stvoreni uslovi i za izlazak goveđeg mesa i jaja iz Srbije na veća tržišta.

Potpredsednik Vlade je takođe preneo da se radi na 49 projekata za sisteme za navodnjavanje na prostoru Vojvodine i centralne Srbije, u čiji će razvoj biti uloženo približno 100 miliona dinara, uključujući i Frušku goru.

On je najavio da se uskoro očekuje donošenje propisa koji se odnose na preradu voća, povrća i mesa, a u aprilu ili maju i propisa o regulisanju tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Takođe, očekuje se i rešavanje pitanja penzija za poljoprivrednike, istakao je Nedimović i istovremeno saopštio da je poljoprivredna proizvodnja u 2020. porasla pet odsto u odnosu na 2019, koja je bila rekordna.

On je podsetio na to da je Vlada juče donela odluku o upućivanju 600 miliona dinara na prostore lokalnih samouprava ugroženih od poplava.

Izvor: Vlada Srbije

Povratak risa u bečke šume nakon skoro 100 godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najugroženija vrsta divljih mačaka u Evropi, evroazijski ris, ponovo je slučajno otkrivena krajem 2020. godine u bečkim šumama i to zahvaljujući pronađenim ostacima plena.

U bečkim šumama ova vrsta divlje mačke je izumrla pre skoro 100 godina. Poslednji primerak ubijen je 1918. godine, pre njegove repopulacije u Austriji. Repopulacija šuma je ustaljena praksa u Beču.  Evroazijski ris se od 1892. godine, pa sve do 2017. godine, kada je zahvaljujući zoološkom vrtu Šenbrun prvi put uselio u bečke šume, smatrao iskorenjenim.

“Ulična infrastruktura u Austriji sprečava spajanje riseva u svrhu razmnožavanja, a i lov desetkuje ovu izolovanu populaciju divljih mačaka. Potrebno je što pre prekinuti taj začarani krug”, zahteva Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) u Austriji.

U saradnji s organizacijama za zaštitu prirode Grad Beč već godinama forsira repopulaciju evroazijskog risa. U bečkim zaštićenim šumama postavljene su kamere koje su prethodnih meseci zabeležile uspešan rast broja jedinki.

Dokumentovanje prostornog i brojčanog rasta populacije zahteva detaljan monitoring. U tu svrhu kao jedan od dokaza zastupljenosti ovih životinja, uzimaju se u obzir pruge na krznu koje su individualne kod svake jedinke.

Risevi su usamljenici i love samo noću. Zavisno od ponude plena i geografskih obeležja veličina njihove teritorije snažno varira od 50 do 400 kvadratnih kilometara. Da bi se prehranili dnevno im je potrebno 2 kilograma mesa, a glavni plen su srne i divokoze. Odrastao primerak dostiže visinu 50 do 70 centimetara, a očekivani životni vek je 10 do 15 godina.

Izvor: Bljesak.info

Prototip “Sonijevog” električnog automobila na ulicama   

Foto: Printscreen/Youtube  

Testiranje prvog električnog automobila kompanije “Soni”, koji je predstavljen pre godinu dana, počelo je i ovo vozilo može se videti na ulicama Austrije.

Električni automobil brenda, koji je poznat po proizvodnji TV i audio opreme, nazvan je “Vižon- S” (Vision-S).

Ovaj automobil ima dva elektromotora ukupne snage 536 konjskih snaga, jedan je postavljen na prednjem, a drugi na zadnjem delu vozila. Maksimalna brzina koju može da razvije je 240 kilometara na sat.

“Stručni tim je naporno radio na novim tehnologijama, senzorima i kamerama za autonomnu vožnju. Vozilo je ekološki prihvatljivo, namenjeno milenijalcima i u njemu ima puno zabavnih sadržaja i iznenađenja”, rekao je Kazai Hirava iz ove kompanije.

Automobil ima 40 posebnih senzora za automatsku vožnju, ali i posebne opcije, kao što je prepoznavanje ljudi unutar i van njega. Naime, ova opcija omogućava da se za svakog prepoznatog vozača automatski podese parametri za vožnju.

Električno vozilo sadrži veštačku inteligenciju, telekomunikacije i tehnologije kojima se pristupa preko ekrana koji se nalazi na kontrolnoj tabli i osetljiv je na dodir.

Milica Radičević

 

Bugarska ponovo obustavlja nuklearni projekat Belene

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Bugarska je odustala od izgradnje nuklearne elektrane blizu grada Belene na Dunavu, ali će raditi na proširenju stare nuklearke Kozloduj. Sofija je već dva puta prekidala i nastavljala radove na tom projektu, ali će ovaj put verovatno biti zauvek.

Vlada je odobrila izveštaj ministarke za energetiku Temenužke Petkove, u kojem se predlaže izgradnja novog, sedmog nuklearnog reaktora u već postojećoj nuklearnoj centrali Kozloduj. Oprema koja je kupljena od Rusije za nuklearku Belene biće prebačena u Kozloduj.

Bugarska vlada međutim nije definitivno odlučila šta će biti sa već kupljenim ruskim nuklearnim reaktorima za Belene.

“Posle izgradnje sedmog reaktora, počećemo izgradnju osmog reaktora (u Kozloduju)”, izjavio je premijer Bojko Borisov.

U Kozloduju trenutno rade samo dva reaktora – peti i šesti. Bugarska je iz bezbednosnih razloga morala da zatvori prva četiri reaktora, što je bio uslov za pristupanje Evropskoj uniji.

Izveštaj ministarke za energetiku o novom projektu proširenja Kozloduja urađen je posle konsultacija sa predstavnicima američke kompanije Vestinghaus (Westinghouse).

Kombinovanje ruskih reaktora sa američkim tehnologijama bila je prvobitna ideja Bugarske, a uprava nuklearne elektrane Kozloduj je procenila da bi najmanje još jedan reaktor mogao da bude pušten u rad u roku od 10 godina.

Za Bugarsku, koja je u velikoj meri zavisna od uglja, proširenje Kozloduja je jedina realna mogućnost da ispuni zahteve Evropskog zelenog dogovora za smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Kozloduj, prva bugarska nuklearna elektrana, radi od 1974. godine i prati je reputacija da obezbeđuje jevtinu struju i devize zahvaljujući izvozu. Plan izgradnje nuklearke Belene urađen je 1980-ih godina, ali su radovi počeli 1987. Projekat je napušten 1990, posle političkih promena u Bugarskoj.

Vlada je 2002. godine ponovo oživela projekat, a 2008. je potpisan ugovor sa ruskom kompanijom Atomstrojeksport (Atomstroyexport) o izgradnji dve jedinice nukelarke. Izgradnja je ponovo obustavljena 2012, pošto je bugarska vlada pokušala da na projektu angažuje i američke i evropske investitore i pošto je od ruske kompanije tražila da smanji cenu.

Bugarski parlament je 2018. glasao da se projekat nastavi, ali su procedure privremeno obustavljene posle izbijanja pandemije.

U međuvremenu je Euroactiv.bg pisao da je za projekat Belene potrebno novo odobrenje Evropske komisije i bugarskih nezavisnih regulatornih tela.

Izvor: Beta/Euractiv

RERI podneo krivičnu prijavu protiv Ziđin-a i odgovornog direktora zbog zagađenja životne sredine

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Grozni Laki

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), podneo je krivičnu prijavu protiv privrednog društva SERBIA ZIJIN COPPER DOO BOR (“Ziđin Bor Koper”), kao i odgovornog lica u pravnom licu (direktora privrednog društva) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Zagađenje životne sredine, propisanog članom 260. Krivičnog zakonika („KZ“).

Kršenjem Zakona o zaštiti vazduha kojim je zabranjeno prekoračenje graničnih vrednosti nivoa zagađujućih materija u vazduhu, kao i Uredbe o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha, kojom je propisana dozvoljena granična vrednost nivoa sumpor dioksida u vazduhu od 350 μg/m3 u jednom satu, a imajući u vidu činjenicu da se navedena vrednost ne sme prekoračiti više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini, od strane osumnjičenog “Ziđin Bor Koper” je došlo do izvršenja krivičnog dela Zagađenje životne sredine.

U toku vršenja postupaka inspekcijskih nadzora, od strane Ministarstva zaštite životne sredine, utvrđeno je da je kod osumnjičenog pravnog lica bilo satnih prekoračenja graničnih vrednosti koncentracije sumpor dioksida u vazduhu, i to u višestruko većim vrednostima u odnosu na one koja je dozvoljena važećim propisima Republike Srbije.

Međutim, iako je iz više zapisnika o sprovedenom inspekcijskom nadzoru (koji su u posedu RERI-ja) jasno da kumulacija stepena zagađenja u višestruko većim iznosima od one koja je propisima dozvoljena, kao i vremenskog kontinuiteta zagađenja nesumnjivo ukazuje da je radnjama osumnjičenog pravnog lica došlo do zagađenja vazduha u većoj meri, odnosno izvršenja krivičnog dela propisanog čl. 260. KZ-a, nadležna inspekcija nije podnela krivičnu prijavu protiv odgovornih lica.

Foto-ilustracija: Pixabay

Umesto toga, inspekcija je podnela prijavu za privredni prestup, i to zbog kršenja Zakona o zaštiti vazduha, u kom postupku su predviđene daleko blaže sankcije za odgovorna lica, nego što je to slučaj u krivičnom postupku.

Krivične sankcije zbog zagađenja životne sredine izazvanog prekoračenjem graničnih vrednosti koncentracije sumpor dioksida u vazduhu predviđaju i sankcije prestanka (gašenja) pravnog lica, zabrane obavljanja određenih registrovanih delatnosti ili poslova, kao i uslovnu osudu za to pravno lice.

RERI ovim putem još jednom skreće pažnju na opasnu tendenciju nadležnih državnih organa da biraju da, umesto mehanizma zaštite javnog interesa koji za posledicu može i treba da ima oštrije sankcije po pravno i odgovorno lice, koristi blaži mehanizam, kojim praktično omogućava privilegovanim kompanijama da nakon sudskih postupaka, čak i u slučaju osuđujuće presude, nesmetano nastave sa sprovođenjem štetnih radnji uz plaćanje (za njih) simboličnih novčanih kazni.

Izvor: RERI

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo kataloge sa oznakama geografskog porekla

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u okviru Tvining projekta „Jačanje kapaciteta za sprovođenje i dalji razvoj zakonodavstva u oblasti organske proizvodnje i politike kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda“ pripremilo dva kataloga proizvoda sa oznakama geografskog porekla i to: „Autentična Srbija“, o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom i „Vinsko blago Srbije“ o vinima sa zaštićenom oznakom geografskog porekla.

Takođe, objavljene su i dve brošure: o šemama kvaliteta za poljoprivredne i prehrambene proizvode, kao i o organskoj proizvodnji.

Tvining je instrument institucionalne saradnje Evropske unije između javnih uprava država članica EU i zemalja korisnica/ partnera sa ciljem pružanja podrške za prenošenje, implementaciju i sprovođenje zakonodavstva EU (pravna tekovina Evropske unije).

Poslednje dve decenije tržište hrane i pića karakteriše rastući trend tražnje za proizvodima koji se odlikuju autentičnošću i tradicijom, odnosno proizvodima koji se odlikuju dodatnom vrednošću koja proizilazi iz vrednosti njihovog kvaliteta, načina proizvodnje ili specifičnosti podneblja sa kojeg dolaze.

Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija ima ogroman potencijal u ovom segmentu, jer je zemlja klimatskih i geografskih različitosti, bogate kulture i tradicije.

Upravo iz tih razloga sistem zaštite oznaka geografskog porekla predstavlja jedan od najboljih „alata“ za brendiranje hrane i pića.

Takve oznake, istaknute na ambalaži, daju ekskluzivnost proizvodu i upućuju kupca na određeni region ili mesto, kao i na sve specifičnosti koje taj proizvod poseduje.

Materijali su dostupni na linkovima:

Autentična Srbija – verzija na srpskom

Vinsko blago Srbije – verzija na srpskom

Autentična Srbija – verzija na engleskom

Vinsko blago Srbije – verzija na engleskom

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Počela javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije, kao deo paketa novih propisa u kojem su i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Javna rasprava o nacrtima zakona je počela 21. januara i trajaće do 9. februara.

U skladu sa Zaključkom Odbora za privredu i finansije 05 Broj: 011-366/2021-1

Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu rudarstva i energetike na obrascu za učešće u javnoj raspravi putem elektronske pošte na i-mejl: biljana.mlinar@mre.gov.rs ili poštom na adresu: Ministarstvo rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, 11000 Beograd, sa naznakom: Javna rasprava o Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Podsetimo, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je još u decembru pripremu posebnog zakona o obnovljivim izvorima energije, s obzirom na veliki potencijal Srbije u toj oblasti.

Mihajlović je u izjavi za agenciju Tanjug objasnila da je propis o obnovljivim izvorima energije potpuni novitet, jer je ta oblast sada deo Zakona o energetici.

“Srbija ima ogroman potencijal u biomasigeotermalnim izvorima i solarnoj energiji, ali ga očigledno do sada nije iskoristila. Mi ćemo tim zakonom pokušati da napravimo ambijent da se obnovljivi izvori energije mnogo više koriste”, navela je ona.

Potpredsednica Vlade je objasnila da će biti promenjen dosadašnji sistem fid-in tarifa i da će biti uvedene aukcije za energiju iz obnovljivih izvora.

Ona je ukazala na to da će posebna pažnja biti posvećena kogeneraciji, odnosno proizvodnji električne i toplotne energije u isto vreme, jer je to, pre svega, veoma efikasno.

Zakljucak Odbora za privredu i finansije sa Programom javne rasprave 

Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazloženje

Izvestaj o sprovedenoj-analizi efekta Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazac za učešće u javnoj raspravi

Energetski portal

Novi rudnik u Raškoj do 2024. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O geološkim istraživanjima i početku izgradnje rudnika u Raškoj razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i rukovodstvo kompanije „Adriatik metals“.

Mihajlović je istakla da rudarstvo u Srbiji ima veliki potencijal za investicije i da je planirano da se kroz izmene Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima dodatno unapredi zakonski okvir, obezbeđujući istovremeno sigurnost i predvidljivost za investitore.

“Nadamo se da ćete nastaviti sa uspešnom realizacijom vaših projekata u Srbiji, a mi smo kao Vlada i Ministarstvo otvoreni za saradnju i podršku”, rekla je ona predstavnicima kompanije.

Generalni menadžer i direktor „Adriatik metals“ iz Velike Britanije Pol Kronin rekao je da je ta kompanija prepoznala Srbiju kao uspešnu ekonomiju sa dobrim zakonskim okvirom i velikim potencijalom u oblasti rudarstva.

On je ocenio da je velika stvar za Srbiju to što su u njoj već prisutne neke od najvećih svetskih kompanija iz oblasti rudarstva, izrazivši uverenje da „Adriatik metals“ može uspešno da realizuje projekat izgradnje rudnika u Raškoj do 2024. godine.

“Naša kompanija je već prisutna u ovom regionu, u Bosni i Hercegovini, gde imamo snažan fokus na zaštiti životne sredine i saradnji sa lokalnom zajednicom i isti pristup imaćemo i za Srbiju”, zaključio je Kronin.

Sastanku je prisustvovala i regionalna direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.

Izvor: Vlada Republike Srbije