Home Blog Page 601

Eko-tim: Proceniti opravdanost opstanka sektora uglja u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Rudnik Berane uskoro bi mogao da počne sa radom, kompanija iz Turske zainteresovana je za ulaganja u polumehanizovani sistem proizvodnje. I dok većina zemalja u Evropi pravi strategije kako bi smanjili korišćenje ovog goriva, kod nas, kao i u zemljama u regionu sve više se ulaže u ovaj sektor.

Kako objašnjavaju iz Eko-tima, gašenje sektora uglja i njegovo isključivanje iz energetskog miksa, koje se dešava u Evropskoj uniji (EU), očekuje se i u Crnoj Gori, pa je neophodno što urgentnije pristupiti procesu planiranja ekonomske diversifikacije u Pljevljima.

Neophodno je proceniti koliko su društvene koristi od rada Termoelektrane “Pljevlja” i Rudnika uglja Berane, za lokalnu i nacionalnu ekonomiju, a koji su to troškovi koje njihov rad prouzrokuje uključujući troškove zaštite životne sredine i zdravlja. Tek onda bi, kako smatraju iz ove nevladine organizacije, trebalo proceniti koliko još dugo je opstanak sektora uglja opravdan u Crnoj Gori.

Iz ove organizacije kažu da imaju u vidu izazov sa kojim se Ministarstvo kapitalnih investicija trenutno suočava kada je u pitanju dalji rad termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, i pozvali su novu Vladu da rešavanju tog izazova pristupi pažljivo i sa opreznošću donese odluku o daljem radu TE “Pljevlja”, navodi se na sajtu RTCG.

Kako podsećaju, Energetska zajednica je u poslednjem Izveštaju o implementaciji za prošlu godinu iskazala zabrinutost da Crna Gora neće poštovati odredbe takozvanog opt-out režima u kojem se TE “Pljevlja” nalazi i da nakon dostizanja ograničenja od 20 hiljada sati postrojenje neće prestati da radi.

“Sekretarijat EZ ukazuje na to da usklađivanje postrojenja sa graničnim vrednostima emisije za nova postrojenja, prema Direktivi o industrijskim emisijama, mora biti prioritet. Stoga, čudi sigurnost “Elektroprivrede” Crne Gore da će zajednica odobriti dalji rad TE “Pljevlja”, jer njena uloga jeste upravo da obezbedi primenu direktiva uključujući i sprovođenje kaznenih procedura u slučaju njihovog kršenja“, objasnili su predstavnici Eko-tima.

Kako navode, svesni su da konačnu odluku i stav o nastavku dalje upotrebe uglja, i uopšte opstanku tog sektora u Crnoj Gori, treba dati Vlada.

“Istovremeno, ne možemo a da se ne osvrnemo i na projekat ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja”, za koju studija izvodljivosti nikada nije objavljena i čije je idejno rešenje proglašeno državnom tajnom. Pozivamo Vladu i Ministarstvo da sve pomenute studije zatraže od EPCG i detaljno ih analiziraju pre konačne odluke o podršci ovom projektu“, dodaje se u saopštenju.

Zagađenje koje se trenutno emituje iz TE “Pljevlja” čini ovaj grad jednim od najzagađenijih u Evropi, objašnjavaju iz ove organizacije. Trend koji postoji ponavlja se decenijama unazad, a rezultat su degradirana životna sredina, ugroženo zdravlje i povećana smrtnost stanovništva uzrokovana lošim kvalitetom vazduha

Kako zaključuju iz Eko-tima, sa druge strane, jasan je trenutni značaj sekora uglja u Pljevljima u smislu zaposlenosti lokalnog stanovništva.

Energetski portal

Plan energetskog sektora vredan 10 milijardi evra: Prioritet gradnja srednjih i velikih hidroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Ministarstvo je pripremilo investicioni plan u energetskom i rudarskom sektoru vredan 10 milijardi evra, od čega se najveći deo odnosi na elektroenergetiku“, rekla je u utorak potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

Prema njenim rečima glavni prioritet je izgradnja srednjih i velikih hidroelektrana, jer je to održiva energija u vreme energetske tranzicije. Plan je da se snizi cena električne energije i u proizvodnji i u potrošnji, što je pitanje novog zakona o energetskoj efikasnosti koji je u pripremi, a tu je i treći pravac –  održivi izvori energije koji mogu da pomognu i u energetskoj sigurnosti.

„Najkritičnija tačka u elektroprivrednom sistemu je distributivna mreža, čiji su gubici veliki. Naše procene su da u naredne tri do četiri godine treba uložiti najmanje 350 miliona evra kako bismo te gubitke smanjili za bar tri do četiri procenta. Ulagaćemo u kompletnu distributivnu mrežu, ne samo u brojila”, rekla je ona.

Ministarka rudarstva i energetike, odgovarala je na pitanja novinara posle potpisivanja Posebnog kolektivnog ugovora sa Sindikatom radnika „Elektroprivede Srbije“, kada je naglasila da EPS ne čine samo hidroelektrane i termoelektrane, već da je to preduzeće strateški važno i u njega mora mnogo više investira, jer su trenutno investicije ispod nivoa amortizacije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

“EPS-u je potreban investicioni bum i milijarde evra novih investicija, uključujući i distributivnu mrežu i zaštitu životne sredine”, rekla je Mihajlovićeva.

Ona se u utorak sastala i sa Dmitrijem Malisevim i Jevdanom Andrejem Vladimirovičem, akcionarom i genrealnim direktorom ruske kompanije „Кvarc – nove tehnologije“ i sa njima razgovarala o mogućnostima saradnje u energetskom sektoru.

„Pred velikim odlukama smo u elektroenergetici, želimo da se okrenemo izgradnji srednjih i velikih hidroelektrana, odakle sada dobijamo 30 odsto energije, dok ostalih 70 odsto dolazi iz termoelektrana“, rekla je ministarka.

Dmitri Malisev je pomenuo da je kompanija „Кvarc“ zainteresovana da uđe na srpsko tržište i radi u Srbiji, ali i da postoji međusobna zainteresovanost za ulaganja u vodni saobraćaj i obnavljanje rečne flote u Srbiji.

Energetski portal

RERI: Staviti van snage dozvolu za izgradnju MHE Karaula u Specijalnom rezervatu prirode Goč – Gvozdac

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Gonzalez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) je Odeljenju za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti Gradske uprave grada Kraljeva podneo zahtev za stavljanje van pravne snage građevinske dozvole kojom je odobrena izgradnja male hidroelektrane Karaula na Brezanskoj reci, u okviru Specijalnog rezervata prirode Goč-Gvozdac.

Odredbama Zakona o planiranju i izgradnji koje su bile na snazi u vreme izdavanja građevinske dozvole, propisano je da građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa izgradnjom objekta, odnosno izvođenjem radova u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola.

U cilju utvrđivanja činjenice da li se otpočelo sa građenjem, odnosno izvođenjem radova na MHE Karaula, RERI je nadležnoj građevinskoj inspekciji podneo Zahtev za pokretanje vanrednog inspekcijskog nadzora, koja je nakon izlaska na teren i uvidom na licu mesta utvrdila da investitor u propisanom roku nije započeo radove na izgradnji MHE Karaula, te da je nadzorom utvrđeno da nije izvršeno nikakvo obeležavanje gradilišta, nije postavljena gradilišna tabla, kao i da ne postoje tragovi izvođenja bilo kojih građevinskih aktivnosti, odnosno izvođenja građevinskih radova na parcelama na kojima je projektnom dokumentacijom predviđena izgradnja vodozahvata, mašinske zgrade i cevovoda. RERI je dodatno, u cilju utvrđivanja navedene činjenice angažovao i sudskog veštaka građevinske struke, koji je nakon obilaska terena i veštačenja konstatovao da investitor nije započeo sa izgradnjom MHE Karaula.

Imajući u vidu da su ispunjeni svi uslovi koje odredbe Zakona o planiranju i izgradnji propisuju, u smislu prestanka važenja Građevinske dozvole kojom je odobrena izgradnja MHE Karaula, odnosno činjenicu da je nedvosmisleno utvrđeno da je protekao zakonski rok od dve godine od dana pravnosnažnosti građevinske dozvole, a da investitor nije započeo sa izvođenjem radova na MHE Karaula.

Savet Šumarskog fakulteta, koji upravlja Specijalnim rezervatom prirode Goč-Gvozdac je odbio da investitoru ustupi zemljište za izgradnju mini-hidroelektrane Karaula, a tu odluku podržao je i Savet Univerziteta u Beogradu.

RERI podseća nadležne organe na lokalnom i republičkom nivou da izgradnja malih hidroelektrana nije doprinela ostvarenju ciljeva Akcionog plana za korišćenje obnovljivih izvora energije ali jeste dovela do narušavanja vladavine prava, uništenja reka i zaštićenih područja i ugrožavanja ljudskih prava.

Očekujemo da nadležni organ gradske uprave u Kraljevu postupi u skladu sa zakonom i građevinsku dozvolu za MHE Karaulu stavi van snage.

Izvor: RERI

Konkurs Ministarstva zaštite životne sredine dodeljuje 400 miliona dinara za čistiji vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Bark)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

“Borba za čist vazduh je jedna od najvažnijih u Ministarstvu koje vodim i odlučni smo u nameri da podstaknemo lokalne samouprave da hitno reaguju i što pre krenu u rešavanje ovog problema. Rok za prijavu na sva tri konkursa je 16. februar 2021. godine. Jednim konkursom opredelili smo 200 miliona dinara za obnovu starih kotlarnica, čime ćemo smanjiti zagađenje vazduha, za drugi konkurs obezbedili smo 100 miliona dinara za projekte sufinansiranja smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora, a za treći konkurs 100 miliona dinara za pošumljavanje, kako bismo poboljšali kvalitet vazduha širom Srbije. Delujemo istovremeno na više frontova”, precizirala je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Pravo da se prijave na raspisane konkurse imaju svi gradovi, opštine i gradske opštine u Srbiji. Konkursima je predviđeno da Ministarstvo zaštite životne sredine finansira 80 odsto opravdanih troškova projekta, dok učešće korisnika iznosi 20 odsto.

Odluku o projektima koji će biti sufinansirani doneće posebna konkursna komisija, a ministarka Vujović će u narednim danima formirati tri takva tela prilagođena svakom konkursu.

Projekti će biti birani prema unapred utvrđenim kriterijumima, a preliminarna rang lista biće objavljena na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i eUprave, u roku od najviše 60 dana od isteka roka za prijavu.

Kada je reč o konkursu za nabavku, zamenu, rekonstrukciju i sanaciju kotlarnica za grejanje, kao i individualnih ložišta, neki od najvažnijih kriterijuma su značaj projekta za životnu sredinu, stepen uticaja i ugroženosti životne sredine. Glavni kriterijumi konkursa za sufinansiranje projekata pošumljavanja degradiranih, zaštićenih, javnih i drugih površina gde postoji takva potreba, biće opšti uticaj na životnu sredinu i stepen razvijenosti lokalne samouprave.

Više informacija i potrebna konkursna dokumentacija dostupni su OVDE.

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ) organizovali su 22. januara, drugi krug javnih konsultacija o Planu kvaliteta vazduha za Beograd, putem platforme Zoom.

Ovaj događaj predstavlja nastavak javnih konsultacija koje su RERI i BOŠ pokrenuli u decembru 2020. godine, sa ciljem da se javnost uključi u proces izrade novog Plana kvaliteta vazduha za Beograd.

Reč je o dokumentu od izuzetnog značaja, budući da je grad Beograd suočen sa permanentnim zagađenjem vazduha, da koncentracije zagađujućih materija višestruko premašuju dozvoljene granične vrednosti, da je zagađen vazduh jedna od primarnih pretnji po javno zdravlje stanovništva, koji prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, rezultira sa oko 1800 prevremenih smrti građana Beograda i da bi postojeći nivo zagađenja rezultirao u daljem skraćivanju životnog veka stanovnika Beograda – procenjenih preko 75.000 izgubljenih godina života (YLL) za stanovnike Beograda u narednih deset godina.

U pogledu sadržaja Nacrta Plana, učesnici su se saglasili da Nacrt Plana ne ispunjava osnovne standarde i potrebe, odnosno nije izrađen u skladu sa Zakonom.

Zakon o zaštiti vazduha, kao i prateći Pravilnik o sadržaju planova kvaliteta vazduha, daju precizne standarde i smernice u pogledu sadržaja ovih dokumenata, koje ovaj Nacrt na ispunjava. Nacrtu plana nedostaju sledeći elementi: vizija smanjenja zagađenja kvaliteta vazduha, analiza mera u pogledu dobiti i troškova, analiza uticaja zagađenja vazduha na zdravlje građana, precizni indikatori i rokovi za realizaciju mera, procena planiranog poboljšanja kvaliteta vazduha i vremenskog perioda potrebnog za dostizanje tih ciljeva.

Pored toga, Nacrt Plana ne nudi ni precizan inventar emisija zagađenja. Nacrtom Plana se kao jedna od mera tek predviđa izrađivanje detaljnog inventara, što bi moralo prethoditi Nacrtu Plana.

Reri je takođe, podneo krivičnu prijavu protiv privrednog društva SERBIA ZIJIN COPPER DOO BOR („Ziđin Bor Koper“), kao i odgovornog lica u pravnom licu (direktora privrednog društva) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Zagađenje životne sredine, propisanog članom 260. Krivičnog zakonika („KZ“).

Kršenjem Zakona o zaštiti vazduha kojim je zabranjeno prekoračenje graničnih vrednosti nivoa zagađujućih materija u vazduhu, kao i Uredbe o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha, kojom je propisana dozvoljena granična vrednost nivoa sumpor dioksida u vazduhu od 350 μg/m3 u jednom satu, a imajući u vidu činjenicu da se navedena vrednost ne sme prekoračiti više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini, od strane osumnjičenog „Ziđin Bor Koper“ je došlo do izvršenja krivičnog dela Zagađenje životne sredine.

Energetski portal

Sprečena još jedna ekološka katastrofa na našim jezerima

Foto: Fejsbuk
Foto: Fejsbuk

Svedoci smo toga da svakodnevno građani naše zemlje bacaju razno smeće u reke, pa samim tim divlje deponije niču po obalama i slika plutajućeg otpada na kraju više i nije nešto što nas iznenađuje. Pitanje je samo do kada ćemo moći tako i koliko će još ekoloških katastrofa naši vodotokovi moći da “prežive”.

I ove godine do jezera Ćelije kod Kruševca stigle su velike količine komunalnog otpada koji je doplovio iz reka koje se nalaze na teritorijama opština Brus i Blace. Čelična sajla, koju su postavili radnici JKP “Vodovod-Kruševac“ i Ribočuvarske službe “Rasina” uspela je da zadrži plutajući otpad i sprečeno je ugrožavanje vodozahvata i snabdevanje za 120.000 korisnika regionalnog sistema za vodosnabdevanje.

Kako se navodi na sajtu ovog komunalnog preduzeća u najužem delu Vasićkog basena postavljena je zaustavna barijera. Nakon što pristigne nov priliv čvrstog otpada, biće postavljena još jedna. Plan je da one spreče širenje plutajućeg otpada, što će olakšati i njegovo uklanjanje iz jezera.

Plutajući otpad u jezeru Ćelije svake godine pojavljuje se u periodu kada počinje sneg da se topi i smeće, koje se nalazi na obalama reka Rasine i Blatašnice, bujičnim tokom biva povučeno.

Nakon poplava 2014. godine iz jezera Ćelije izvučeno je 50.000 kubika čvrstog otpada i zato su nadležni ove godine bili spremni da brzo reaguju i spreče ekološku katastrofu.

Foto: Fejsbuk

Već godinama JKP „Vodovod-Kruševac“ zajedno sa komunalnim preduzećima opština Brus, Blace i Aleksandrovac i sa mesnim zajednicama naseljenih mesta koja okružuju jezero Ćelije, intenzivno radi na poboljšanju i očuvanju ovog jezera.

Početkom godine, zbog velike količine plutajućeg otpada pukla je jedna zaštitna lančanica iznad Hidroelektrane “Višegrad”. Tada je oko 4.000 kubika otpada gotovo ugrozilo njen rad i proizvodnju električne energije.

Ovo je slika koja se godinama redovno ponavlja – velike količine otpada koje plutaju Limom i Drinom ugrožavaju životnu sredinu, rečni ekosistem i sam rad hidroelektrane.

U toku je i čišćenje Potpećkog jezera kod Priboja u kom se prema procenama stručnjaka nalazi više od sedam kubika plutajućeg otpada koji će biti transportovan u deponiju “Duboko”.

Milica Radičević

Lufthanzin najduži let u istoriji u službi klimatskih istraživanja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poznata nemačka avio-kompanija Lufthanza, u nedelju je iz Hamburga poslala svoj Airbus A350-900 na najduži let u istoriji kompanije.

U ponedeljak je avion sleteo na Foklandska ostrva posle 15 sati i 36 minuta i skoro 14 hiljada pređenih kilometara.

Foklandska ostrva su udaljena samo 1.500 kilometara od Argentine i 5.000 kilometara od Antarktika.

Airbus A350 poznat je po dugim letovima, a posebno se pamti najduži komercijalni let u istoriji vazduhoplovstva koji je trajao 18 sati i 40 minuta koliko je avionu trebalo da stigne od Njujorka do Singapura.

Odredište Lufthanzine letelice nije bilo tek tako izabrano – posada koju su činila 92 putnika pridružuje se istraživačkom brodu Polarstern koji je na važnoj antarktičkoj misiji, a svi članovi ove ekspedicije su bili dve nedelje u karantinu da bi bili sigurni da neko nije zaražen koronavirusom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dennis Gecaj)

Istraživači nemačkog Instituta “Alfred Vegener” će nakon sletanja da se ukrcaju na ledolomac i da provedu dva meseca na antarktičkom moru skupljajući podatke koji se tiču daljih istraživanja klime i klimatskih predviđanja u budućnosti.

„Drago nam je što možemo da podržimo polarnu istraživačku ekspediciju tokom ovih teških vremena. Posvećenost istraživanju klime nam je veoma važna. Na ovom polju aktivni smo više od 25 godina i pojedine letelice Lufthanzine flote opremili smo mernim instrumentima. Naučnici širom sveta koriste podatke prikupljene tokom putovanja kako bi klimatski modeli bili što precizniji i kako bi poboljšali predviđanja vremenskih prilika u budućnosti “, rekao je Tomas Jan, kapetan Lufthanzinog leta i menadžer projekta zadužen za projekat Foklandskih ostrva.

U “normalnim vremenima” posada bi putovala preko Argentine ili Južnoafričke Republike na Antarktik. Ovako, zbog pandemije koronavirusa, redovni letovi ne dolaze u obzir.

Koronavirus kriza je uzela svoj danak u vazduhoplovnoj industriji, primoravajući avio-kompanije da poštuju ograničenja putovanja, obustave letove ili ih modifikuju.

Međutim, nekoliko avio-kompanija i proizvođača aviona iskoristilo je ovu trenutnu “prepreku” da aktivno doprinese naporima da se avionska putovanja učine održivijim i da se bore protiv klimatskih promena u industriji koja je gotovo po definiciji sinonim za loš odnose prema klimi. Neki od napora su rad na istraživanju različitih biogoriva kako bi se poboljšala ekonomičnost goriva i smanjila buka koji avioni proizvode tokom leta.

Jovana Canić

Novi zakon o rudarstvu ubrzava procedure za pokretanje poslova 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi zakon o rudarstvu definisanim procedurama u poseban fokus stavlja zaštitu životne sredine, a investitorima pruža mogućnosti da efikasno i brzo uđu u istraživanja, a kasnije i u eksploataciju. Ministarstvo rudarstva i energetike pripremilo je četiri zakona koja su osnov za više investicija i nova radna mesta.

“Da bismo došli do izmena i dopuna, radili smo zajedno sa privredom i svim važnim institucijama. Zakon koji predstavljamo je moderan zakon, koji će omogućiti sigurnost za investitore, da efikasno i brzo mogu da uđu u istraživanja, a kasnije i u eksploataciju. Dalje, na jedan domaćinski način konačno ćemo upravljati mineralnim resursima, s obzirom na to da danas naše rezerve vrede 200 milijardi dolara. Treće, izmenama ćemo omogućiti ubrzanu proceduru za svakog investitora, uvodimo elektronsko rudarstvo, neke postupke smo ukinuli, za neke skratili vreme, i duboko verujem da će za mesec, mesec i po dana, investitori moći da dobiju sve potrebno da krenu u rudarski projekat. Kapa svega je zaštita životne sredine. Kroz ceo zakon smo obavezali sve da zaštita životne sredine bude dodatno ispoštovana kroz definisane procedure”, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

U toku sastanka, koji je održan u Privrednoj komori Srbije, Mihajlovićeva je podsetila da je 2015. godine udeo rudarstva u BDP-u iznosio 2,1 odsto, dok je prošle godine to bilo 1,6 odsto.

“Verujem da možemo da uvećamo udeo rudarstva u BDP-u, naš cilj je da za četiri godine on bude 4 odsto. Još jedna novina ovog zakona je i osnivanje rudarsko-geološke komore, kao što je imaju i inženjeri. Komora će se baviti edukacijom rudara i geologa, ali i izdavanjem licenci, dok ćemo Geološkom zavodu vratiti značajnu ulogu jer tu se nalazi naša nacionalna baza”, rekla je ministarka.

Marko Čadež, predsednik PKS, zahvalio je privrednicima što će učestvovati u javnoj raspravi i dati svoje mišljenje.

“Svrha svake javne rasprave je da se privreda uključi zajedno sa Vladom i resornim ministarstvima, da se vidi koja su rešenja dobra, šta je dobro za predvidivost poslovanja, šta je još potrebno definisati. To bih voleo i danas da čujem od privrednika. U ovom sektoru posluje oko dve hiljade kompanija, koje imaju oko 9,5 milijardi poslovnog prihoda. PKS okuplja razne sektore i trebalo bi da gledamo da paralelno sa investicijama u rudarstvo to dalje dobro iskoristimo, kao što je na primer litijum. To su strateški važne stvari za našu privredu i zato je i ovaj zakon važan”, rekao je Čadež.

Energetski portal

Zatvoren put na mesec dana zbog dobrobiti životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (David Burner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cunningham)

Drugi po veličini grad, na novozelandskom Južnom ostrvu, zatvorio je popularni gradski put na čitav mesec kako bi se po njemu bezbedno kretao morski lav sa svojim mladunčetom.

Gradsko veće Dunedina napisalo je u objavi, na Fejsbuk stranici, da će na mesec zatvoriti put iznad gradske plaže kako bi se “specijalnim stanovnicima omogućilo da bezbedno koriste put”.

„Novozelandski morski lav i njegovo mladunče nastanili su se na golf terenu pored puta i sada ga redovno prelaze kako bi najbrže stigli do plaže“, saopštilo je Gradsko veće kako bi obrazložilo svoju odluku.

Stanovnici Dundelina mogu i dalje da koriste deo puta šetajući ili vozeći biciklo, ali je naglašeno da se, ukoliko dođe do susreta, morskim lavovima da prostora – najmanje 20 metara. Novozelandski morski lavovi su ugrožena i jedna od najređih vrsta morskih lavova na svetu.

Lučki grad, u kojem živi 120.000 ljudi, tokom letnjih meseci redovno zatvara svoje puteve kako bi omogućio bezbedan prelazak divljim životinjama, ali obično samo na dan ili dva.

Zatvaranje puta na mesec dana pozdravili su lokalni stanovnici, od kojih su mnogi urgirali na vlasti da ovu zabranu učini trajnom radi zaštite divljih životinja.

Morski lavovi su ugrožena vrsta na Novom Zelandu i često ih napadnu psi ili ljudi ukoliko im se previše približe.

Životinje, koje mogu težiti i do 200 kilograma, rađaju se u Dunedinu i njegovoj okolini još od 1993. godine. Od kada su se intenzivirali napori vlasti i stanovništva na zaštiti ove vrste, sezona parenja morskih lavova postala je sastavni deo letnje sezone ovog kraja – najmanje 20 mladunaca se očekuje samo ove godine.

Mladunci koji su se rodili u gradu kasnije se vraćaju da bi tamo na svet doneli i svoje potomstvo, pa su tako morski lavovi pronađeni kako šetaju po ograđenim pašnjacima, farmama ili pored auto-puta.

Prema Odeljenju za konzervaciju, na svetu je preostalo svega 12.000 novozelandskih morskih lavova i ta brojka se svakodnevno smanjuje. Ova životinja se suočava sa raznim pretnjama, počevši od ribolova, preko bolesti do nedostatka hrane i negativnog ljudskog uticaja.

Pre pandemije koronavirusa, turisti su redovno uznemiravali morske lavove dok su se sunčali na lokalnim plažama, zadirući tako u njihovo prirodno stanište zarad jednog selfija.

Maori (polinežansko domorodačko stanovništvo na Novom Zelandu) smatraju morske lavove “taonga” (dragocenom) vrstom.

Pre godinu dana, 2019. godine, novozelandski političar razbesneo je nacionalne i međunarodne medije kada je lovačkim kopljem usmrtio morskog lava nazivajući životinju „besnom“ i „opasnom“ nakon što ga je pratila u vodi.

Jovana Canić

Kako je grit iz Crne Gore završio u Ukrajini: TOKSIČNO PUTOVANJE

Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro 4.000 tone grita poteklog iz Crne Gore više od godinu dana nalazi se u ukrajinskoj luci Herson, nakon što je lokalna policija otvorila istragu o tome kako je francuska kompanija Valgo krajem 2019. godine taj toksični otpad dopremila iz Bijele. „Valgo“ je angažovan na projektu remedijacije tla bivšeg Brodogradilišta Bijela, finansiranog iz kredita Svetske banke.

Krajem novembra 2019. godine iz Bijele je ka Ukrajini isplovio brod „FL Lidya“, noseći grit u količini od skoro 4.000 tona, za koji je „Valgo“ od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore prethodno nabavilo dozvolu za izvoz takozvanog „neopasnog kontaminiranog grita“.

Isporuku grita iz Crne Gore obavila je lokalna kompanija „Firma Arka“ sa kojom je „Valgo“ zaključio poseban ugovor, a koja je sada pod istragom ukrajinske policije zbog sumnje da je u procesu nabavljanja dozvola predala falsifikovana dokumenta i time prekršila bezbedonosne ekološke procedure u Ukrajini.

Naime, rezultati ukrajinske laboratorije su pokazali da je grit iz Crne Gore koji je zaplenjen u luci Herson izuzetno otrovan, kao i da ima „izražen mutageni i kancerogeni efekat“.

 

Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je kompanija „Valgo“ u procesu dobijanja izvozne dozvole od crnogorske Agencije za zaštitu prirode i životne sredine na uvid dostavila nalaz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u kome se navodi da grit zapravo potiče iz kompleksa „Porto Montenegro“ u Tivtu, kao i da se radi o neopasnoj vrsti otpada, koji je po svojim karakteristikama drugačiji od toksičnog grita iz Bijele.

Dokument ukrajinske laboratorije, koji je MANS pribavio u saradnji sa kolegama iz OCCRP-a, prosleđen je CETI-ju uz molbu da protumače razliku između crnogorskog i ukrajinskog nalaza, kao i da pruže objašnjenje kako je moguće da je u Crnoj Gori grit proglašen za neopasan, a u Ukrajini za opasan.

„Ono što nas navodi na zaključak da se radi o potpuno različitim uzorcima jeste rezultat sadržaja naftnih ugljovodonika (TPH). Naime, kao što je poznato, ni u jednom analiziranom uzorku otpadnog grita koji je CETI uzorkovao na lokalitetima Bijela i Porto Montenegro nije utvrđen tako visok sadržaj TPH. Naime, sadržaj TPH u gritu nije prelazio 0,5 odsto iako je upravo na osnovu utvrđenog sadržaja TPH veliki deo otpadnog grita iz Brodogradilišta Bijela (uzorkovan 2015. godine) i otpadnog grita iz Porto Montenegra (uzorkovan 2009. godine) okarakterisan kao opasan otpad. Visok sadržaj TPH (preko 1 odsto) utvrđen je u uzorcima zemljišta sa lokaliteta Bijela u periodu 2015. – 2016. godina“, navodi Danijela Šuković, direktor Sektora za laboratorijsku dijagnostiku i zaštitu od zračenja u CETI-ju.

U CETI-ju napominju i to da su predstavnici francuske kompanije lično uzorkovali analizirani grit i naveli da potiče sa lokacije „Porto Montenegro“, za šta se ne može tvrditi da je urađeno po adekvatnoj proceduri.

Iz kompanije „Adriatic Marinas“, koja upravlja luksuznim kompleksom u Tivtu, navode da je grit sa njihove lokacije odvožen na osnovu zasebnog dogovora između kompanija „Adriatic Marinas“ i „Valgo Montenegro“, kćerke kompanije kompanije „Valgo“ u Crnoj Gori.

Grit iz Tivta prebačen je u Bijelu na proleće 2019. godine.

„Materijal je tamo privremeno skladišten na potpuno odvojenoj i natkrivenoj parceli, do trenutka transporta od strane kompanije „Valgo“ morskim putem, zajedno sa drugim otpadom sa prostora Brodogradilišta Bijela, na odgovarajuću krajnju destinaciju, odnosno licenciranu deponiju“, naveli su iz kompanije „Adriatic Marinas“.

Sa druge strane, ni nakon više upita Istraživačkog centra NVO MANS i Regionalne mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP), iz kompanije „Valgo“ nisu pružili odgovore u vezi sa time kako je toksični otpad iz Crne Gore dospeo u Ukrajinu.

U Agenciji za zaštitu životne sredine koja je izdala dozvolu za izvoz grita za koji se ispostavilo da je toksičan, za MANS su rekli da znaju za istragu u Ukrajini, i da su poštovali međunarodna dokumenta kojima je regulisana ova oblast.

„Ugovor između “Valgo Montenegro” i “VK Firma Arka”, je sastavni deo obaveštenja za izvoz neopasnog otpada u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom odlaganju koje je dostavilo preduzeće “Valgo Montenegro”. U skladu sa navedenim zakonom Agencija je prosledila obaveštenje nadležnom organu Ukrajine.“

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma – MORT), odgovaraju da su upoznati sa aktuelnom istragom u Ukrajini, kao i da imaju komunikaciju sa ukrajinskim Ministarstvom energetike i zaštite životne sredine.

„Zbog nemogućnosti trajnog rešavanja ovog otpada u Crnoj Gori pristupilo se izvozu, pa je sasvim jasno da povratak otpada u Crnu Goru nije najpovoljnije rešenje, uz napomenu da i nakon eventualnog povratka otpada, izvoznik iz Crne Gore ima obavezu da nađe drugu destinaciju. Crna Gora će iskoristiti sve zakonske mehanizme da teret troškova eventualnog povratka bude na izvozniku iz Crne Gore.“

Do tada, grit za koji i dalje ostaje nejasno da li je potekao isključivo iz Tivta ili je pomešan sa gritom iz Bijele i tako izvezen, ostaje „zarobljen“ u ukrajinskoj luci, dok se Crna Gora suočava sa velikim međunarodnim ekološkim skandalom.

Nastavak teksta možete pročitati na mans.co.me.

Delegacija Srbije u Parizu na razgovorima o beogradskom metrou

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem januara potpisan je Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”.

Dokument su potpisali ministar finansija Siniša Mali, potpredsednik kompanije „Alstom” Filip Delur, direktor kompanije „Ežis reil” Olivijer Buvar, predstavnik kompanije „Pauer Čajna” Šje Zidije i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Stanko Kantar.

Ministar finansija Siniša Mali je tada naglasio da se potpisivanjem ovog sporazuma jasno definišu prava i obaveze svih onih koji učestvuju u ovom projektu i da je time načinjen još jedan važan korak bliže realizaciji ovog velikog projekta.

„Prve linije beogradskog metroa će povezivati Železnik i Mirijevo dužine 21,3 kilometara i ona bi trebalo da bude gotova do 2028. godine, a druga linija biće od Mirijeva do Zemuna dužine 19,2 kilometra. Trenutno radimo i na konceptu treće linije koja će povezivati delove grada koji neće biti povezani sa prve dve linije i sa BG vozom“, istakao je Mali i dodao da preliminarna analiza pokazuje da će izgradnja obe linije metroa u Beogradu koštati oko 4,4 milijarde evra.

Danas je delegacija Republike Srbije otputovala u trodnevnu posetu Francuske gde će razgovarati sa predstavnicima kompanija “Alstom” i ”Ežis rejl”, pri čemu će našoj strani biti predstavljena idejna rešenja za izgled vagona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Našu delegaciju predstavljaće ministar finansija Siniša Mali, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i direktor JKP „Beogradski metro i voz“ Stanko Kantar.

Tokom svog boravka u prestonici Franscuske, srpski ministar finansija će se sastati sa francuskim ministrom ekonomije i finansija Brunom L’Merom, ministrom za spoljnu trgovinu Frankom Riesterom i ministrom saobraćaja i energetike Žanom-Baptistom Žebarijem.

Potpredsednik „Alistom grupe“ Filip Deler u januaru je rekao da je ovo istorijski trenutak za Beograd.

„Istrajni smo u našim namerama i ponosni smo što ćemo obezbediti najnoviju tehnologiju za Beogradski metro, potpuno automatizovanu“, saopštio je Deler nakon potpisivanja Memoranduma.

                                        Predstaviljen dizajn vagona za budući beogradski metro (foto: beograd.rs)

Energetski portal

Javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge le Strat)
Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

Obaveštavamo vas i pozivamo da uzmete učešće na Javnoj prezentaciji Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, 3. februara 2021. godine, sa početkom u 10:00 časova putem Zoom aplikacije.

Javnu prezentaciju organizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Privredna komora Srbije u okviru Javne rasprave koju sprovodi nadležno ministarstvo u periodu od 21. januara do 9. februara 2021. godine.

Program javne prezentacije

Uvodna obraćanja

Marko Čadež, predsednik PКS
prof. dr Zorana Mihailović, potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike
Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine

Predstavljanje Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

• Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike

Diskusija

• Svi učesnici

Završna reč 

Link za uključenje u Javnu raspravu je OVDE.

U prilogu dostavljamo:

-Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije
-Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije
Obrazac za učešće (primedbe, sugestije, komentare) na Javnoj raspravi Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije
Obrazac za učešće (primedbe, sugestije,komentare) na Javnoj raspravi Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Ukoliko imate primedbe/sugestije/komentare  unesite ist u obrazac za komentare i dostavite ih najkasnije do 5. februara 2020. godine, na mejl: energetika@pks.rs , kako bismo bili u mogućnosti da iste objedinimo na nivou celog komorskog sistema.

Potrebno je dostaviti samo primedbe u detalju, konkretno koji član, koja izmena i detaljno obrazloženje.

Nacrte zakona možete preuzeti sa svim pratećim dokumentima (Obrazloženje za donošenje zakona, Izveštaje o sprovedenoj analizi efekata oba nacrta zakona, obrazac za učešće u javnoj raspravi) na internet prezentaciji Ministarstva rudarstva i energetike u sekciji „Javne rasprave“ ili putem OVOG linka.

Napomena: Predsednici i zamenici predsednika Grupacija za obnovljive izvore energije i Grupacija za energetsku efikasnost, inženjerske delatnosti i tehničko savetovanje prisustvovaće prezentaciji u prostorijama Privredne komore Srbije.

Energetski portal

Švedska obezbedila preko 7 miliona evra za povećanje energetske efikasnosti u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)

Švedska izdvaja 7,2 miliona evra (14 miliona KM) za dva projekta čiji je cilj smanjenje uticaja prekomerne potrošnje energije na okolinu i poboljšanje energetske efikasnosti javnih i stambenih zgrada u Bosni i Hercegovini.

Prosečna potrošnja energije u javnim i stambenim zgradama u BiH je preko pet puta veća od godišnje potrošnje energije u zgradama koje se nalaze u sličnim klimatskim uslovima u zemljama Evropske unije. Usled prekomerne upotrebe energije, i drugih izvora zagađenja, 99,6 odsto stanovništva izloženo je PM2,5 zagađenju vazduha što premašuje smernice Svetske zdravstvene organizacije (WHO). Takođe, podaci WHO ukazuju da se 27 odsto svih smrtnih slučajeva u BiH može prepisati zagađenju vazduha. Domaće vlasti mogu iskoristiti unapređenje energetske efikasnosti za ekonomski, zdravstveni i društveni opravak od koronavirus krize.

Johanna Strömquist, ambasadorka Švedske u Bosni i Hercegovini izjavila je „Nivo zagađenja vazduha u Bosni i Hercegovini mora se smanjiti kako bi se sačuvali životi i okolina. Povećanje energetske efikasnosti je ključno u borbi protiv zagađenja vazduha. Takođe, doprinosi pozitivnim ekonomskim i društevnim koristima za građane. Iz tih razloga Švedska će nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu kako bi se povećala energetska efikasnost javnih i industrijskih zgrada. Ujedno, podrška će uključivati i ​​poboljšanje energetske efikasnosti stambenih zgrada.”

Gotovo sve zgrade izgrađene su bez smernica o energetskoj efikasnosti, imaju lošu toplotnu izolaciju, stare sisteme grejanja i lošu rasvetu. Zbog nedostatka investicija, javne i stambene zgrade su u lošem stanju i neophodna je njihova hitna obnova. Pored potencijala za uštedu energije, poboljšanjem energetske efikasnosti javne i stambene zgrade imaju značajan potencijal za smanjenje emisija gasova sa efektima staklene bašte, kroz realizaciju mera unapređenja sistema grejanja i zamene energenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Trogodišnji projekat, koji će realizovati Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), „Dekarbonizacija u stambenom sektoru Bosne i Hercegovine“ ima za cilj razvoj finansijskih mehanizama za sprovođenje mera energetske efikasnosti u stambenim zgradama, uz kreiranje zelenih radnih mesta i smanjenje emisija CO2. Aktivnosti će biti provedene u 36 opština.

Steliana Nedera, predstavnica UNDP-a u BiH istakla je: „Vlade moraju odabrati da investiraju u zelenu ekonomiju koja koristi obnovljive izvore energije, a ne fosilna goriva, kako bi se usporili razarajući efekti klimatskih promena i zaštitila okolina. UNDP sarađuje sa Švedskom na ubrzanom prelasku na zelenu energiju i poboljšanju energetske efikasnosti kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da se oporavi od recesije izazvane koronavirusom koja šteti društvenim i ekonomskim prilikama.”

Švedska će nastaviti da finansira projekat “Zeleni ekonomski razvoj” (GED), u iznosu od preko pet miliona evra, čiji je cilj unapređenje energetske efikasnosti i stimulisanje upotrebe obnovljivih izvora energije u javnim zgradama i proizvodnim procesima malih i srednjih preduzeća. Projekat predviđa smanjenje ugljen-dioksida za 2.500 tona godišnje i uštedu troškova energije od preko 700.000 evra. Uzimajući u obzir da sektor malih i srednjih preduzeća u BiH u proseku troši do 35 odsto više energije za svoje proizvodne procese nego što je potrebno, GED projekat će podržati mala i srednja preduzeća kroz implementaciju šeme podsticaja za zeleno finansiranje kroz subvenciju kamatnih stopa za mere energetske efikasnosti/obnovljive energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekt će omogućiti svim nivoima vlasti da prate, analiziraju i procenjuju potrošnju energije, troškove, emisije, energetske investicije i podatke o uštedama u zgradama javnog sektora, istovremeno podržavajući proces pristupanja EU, ispunjavanjem Direktive o energetskoj efikasnosti zgrada, Direktive o energetskoj efikasnosti i Direktive o obnovljivoj energiji i pratećim ciljevima vezanim za ove oblasti.

Uštede energije u javnim objektima osiguraće se realizacijom mera energetske efikasnosti na fasadama zgrade i sistemu grejanja objekta, kao i ugradnjom obnovljivih izvora energije. Pomoć će biti pružena i marginalizovanim porodicama, koje žive u ruralnim područjima bez pristupa električnoj energiji, instaliranjem fotonaponskih solarnih sistema kako bi se osigurala struja i topla voda za 15 domaćinstava.

Do 2024. godine oba projekta će doprineti energetskoj obnovi najmanje 30 javnih zgrada, modernizaciji šest sistema javne rasvete, postavci 12 solarnih sistema za pripremu tople vode/fotonaponskih sistema u javnom sektoru i kreiranju 1.200 zelenih radnih mesta u BiH. Realizacija mera energetske efikasnosti značajno će doprineti privrednom i društvenom razvoju zemlje kroz podsticanje građevinske industrije, unapređenje veština građevinskih radnika u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, poboljšanju uslova rada i boravka korisnika, smanjenju računa za energiju za javni sektor i domaćinstva, itd.

Izvor: UNDP

Pokrenuta inicijativa da se zaštiti gornji tok Ćehotine 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nevladine organizacije „Da zaživi selo“, WWF Adria i Eko-tim, najavili su početak Inicijative „Za našu Ćehotinu“ koja ima za cilj da zaštiti gornji tok reke Ćehotine u skladu sa relevantnim nacionalnim zakonodavstom. Takođe, inicijativa ima za cilj stvaranje polaznih osnova za valorizaciju reke Ćehotine na održiv i ekološki prihvatljiv način, obezbeđujući budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.

“U okviru Inicijative „Za našu Ćehotinu“ pokrenuće se građanska inicijativa kojom će se predložiti Opštini Pljevlja donošenje odluke i pokretanje postupka za izradu studije zaštite gornjeg toka reke Ćehotine kao prvog koraka u postupku proglašenja zaštićenog područja. Takođe, Inicijativa će obuhvatiti i kampanju podizanja svesti stanovnika Pljevalja o ekološkim i kulturno-istorijskim vrednostima gornjeg toka Ćehotine kao i njenim razvojnim potencijalima“, navode iz NVO Eko-tim i WWF Adrije.

Po svim biodiverzitetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, kao i pejzažnim atraktivnostima, starosti i očuvanosti prostora, gornji tok reke Ćehotine i Otilovićko jezero zaslužuju i imaju punu opravdanost da budu pod određenim stepenom zaštite. Na ovom području još uvek je očuvana autohtona flora i fauna, područje nije previše opterećeno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, mora se i zaštiti, kako bi se sprečile potencijalne pretnje u budućnosti koje bi mogle da ugroze vrednost ovog područja.

“Problemi u gornjem toku reke Ćehotine su različite prirode i imaju negativan uticaj na slivno područje u toj zoni. Sadašnji negativni uticaji na gornji tok reke Ćehotine su uticaji šumskih koncesionara koji kroz eksploataciju šume dovode do brojnih negativnih uticaja na pritoke reke Ćehotine, uticaj neodržive poljoprivrede u zoni Vruljanskog i Maočkog polja, uticaj naselja Vrulja u smislu komunalnih otpadnih voda, te divljih deponija na obali Ćehotine”, ističu iz NVO „Da zaživi selo“.

Zaštitom gornjeg toka reke Ćehotine, koja je jedan od simbola Pljevalja, staviće ovo područje na kartu sveta, te ga učiniti atraktivnim i privlačnim za turiste. Razvoj održivog turizma u skladu sa prirodom i njenim zakonima u zoni gornjeg toka reke Ćehotine bazira se na izuzetnim neiskorišćenim potencijalima ovog područja – netaknute čiste prirode, terena pogodnih za različite vidove zimskog i letnjeg turizma, bogatstva flore i faune, prirodnih vrednosti, vrednih kulturno – istorijskih spomenika i tradicionalnog načina života na selu i katunima.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Nacionalna politika promoviše razvoj turističkih aktivnosti zasnovanih na prirodi, gde biodiverzitet igra značajnu ulogu. Turistički proizvodi usmereni na prirodu uključuju posmatranje ptica, foto safari, vožnju bicikla i kajaka, sportski ribolov, pešačenje, verski turizam, kulturno-istorijski turizam. Održivi turizam u gornjem toku reke Ćehotine može biti značajan izvor prihoda kako za lokalnu samoupravu tako i za lokalne zajednice“, ukazuju iz NVO „Da zaživi selo“.

Da je potrebno zaštiti gornji tok reke Ćehotine, potvrđuje i činjenica da se voda iz gornjeg toka koristi za vodosnabdevanje građana Pljevalja preko akumulacije Otilovići. Takođe, u području gornjeg toka ove reke se nalazi i turistički reper opštine Pljevlja – Meandri reke Ćehotine, koji treba da bude valorizovan u većoj meri, ali na održiv način. Gornji tok reke Ćehotine je prirodno mrestilište salmonidnih vrsta riba – potočne pastrmke i mladice. Mladica je retka i zaštićena vrsta salmonidnih vrsta riba u Evropi, jer je u nestajanju najviše zbog izgradnje velikih brana i na taj nači  se sprečava njen mrest koji je uslovljen migracijama u gornjim tokovima reka.

Uspešni primeri zaštite reka mogu se naći u različitim zemljama sveta. U Evropi, zemlje kao što su Švedska i Finska usvojile su osamdesetih godina prošlog veka zakone o zaštiti reka ili njihovih delova od izgradnje koja bi mogla da ugrozi prirodne odlike i slobodan tok. Iskustva iz ovih zemalja upravo pokazuju da zaštita reka stvara nove prilike za razvoj nekog područja koji ne utiče negativno na prirodu, čime lokalne zajednice i šire društvo baštine očuvane prirodne vrednosti i sav potencijal koji sa tim dolazi.

Izvor: RTCG

 

Kineski nuklearni reaktor počeo da proizvodi struju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva kineska nuklearna elektrana, koja koristi domaći dizajn nuklearnog reaktora treće generacije – Hualong Jedan, puštena je u komercijalni pogon.

U gradu Fućing na istoku Kine, nakon sedmodnevnog probnog rada, jedinica broj 5, proizvodi električnu energiju za prodaju, navodi se u saopštenju kineske Nacionalne nuklerane korporacije (CNNC).

Puštanjem u rad ovog reaktora Kina staje rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom i Rusijom koje već koriste neukleranu tehnologiju treće generacije.

Reaktor Hualong Jedan ima dizajnerski vek dug 60 godina i zadovoljava najstrože bezbednosne standarde na svetu. Reaktor je napravljen tako da koristi kombinaciju “aktivnih i pasivnih” sigurnosnih sistema i ima dvostruki omotač koji ispunjava najnovije međunarodne zahteve o nuklearnoj bezbednosti.

Komercijalna upotreba reaktora Hualong Jedan pomoći će Kini u ispunjavanju razvojnih ciljeva, a to je postizanje ugljenične neutralnosti pre 2060. godine.

Prema procenama jedicina broj 5 proizvodiće skoro 10 milijardi kWh električne energije godišnje, što će biti dovoljno za snabdevanje strujom milion stanovnika. 

Električna energija koju proizvodi ova jedinica jednaka je smanjenju potrošnje od 3,12 miliona tona standardnog uglja i procenjuje se da smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 8,16 miliona tona godišnje.

Energetski portal

Hrvatska zacrtala jasan cilj – klimatska neutralnost do 2050.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Kako bi postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine Hrvatska mora da poveća proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, osigura nove kapacitete prenosa energije i da finansira sve te investicije.

Ministar ekonomije i održivog razvoja Republike Hrvatske, Tomislav Ćorić, učestvujući na konferenciji “Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom” rekao je da se ova zemlja opredelila za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine. Kako je naveo, Hrvatska će se na tom putu suočiti sa mnogo izazova.

Na putu ka zacrtanim ciljevima Hrvatskoj će pomoći i potpisivanje sporazuma sa Evropskom investicionom bankom. U ovom dokumentu jasno je precizirano kako će se razvijati infrastruktura za proizvodnju i prenos električne energije iz obnovljivih izvora, energetska efikasnost, obnova i prenamena zgrada, zelena mobilnost, cirkularna ekonomija.

Dogovorena je i podrška nadležnom ministarstvu kada je reč o razvoju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. A ovaj dokument Hrvatskoj će omogućiti da maksimalno iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz različitih programa, fondova i inicijativa Evropske unije.

Predložili smo više od sto mera i potpuno smo svesni da će biti potrebna ozbiljna ulaganja u sve sektore. Dekarbonizacija i prelazak na zelenu ekonomiju nisu samo obaveza nego i velika prilika”, rekao je ministar Ćorić.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, Hrvatska u potpunosti podržava odluku Evropksog veća da se smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2) do 2030. godine poveća na 55  odsto što će doprineti i ispunjavanju ciljeva Pariskog sporazuma.

Evropska investiciona banka do sada je u Hrtvarsku uložila 6,71 miliona evra koji su korišćeni za razvoj ekonomije, životne sredine, energetske inafrastrukture i proizuvodnje.

Evropska unija je postavila jedan ambiciozan cilj, a to je do 2050. godine Evropa postane prvi kontinent koji će imati nultu emisiju gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Energetske tranzicije i razvoj obnovljivih izvora energije, kao i zaštita životne sredine glavni su ciljevi mnogih zemalja kada je u pitanju postizanje ovog cilja.

Milica Radičević

 

U Apatinu posađeno 1.215 sadnica topole

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto: JP „Vojvodinašume“

Zahvaljujući akciji “Zasadi drvo” područje GJ “Apatinski rit” bogatije je za dvogodišnje sadnice topole. Vredne ruke volontera i zaposlenih u ŠG “Sombor” posadile su ukupno 1.215 sadnica ovog drveća.

Tokom sadnje, na svako stablo postavljena je i zaštita od divljači, navodi se na sajtu JP “Vojvodina šume”.

Područje koje je odabrano za sadnju drveća 2016. godine pogodilo je jako nevreme, a slična situacija dogodila se i 2017. Naime, jak vetar napravio je veliku štetu na području ŠU “Apatin“ i zbog toga je ovo područje izabrano za pošumljavanje.

U Vojvodini je u 2019. godini zahvaljujući ovoj akciji posađeno 11.000 stabala.

Prema podacima iz poslednje nacionalne inventure šuma, Vojvodina se ubraja u najmanje pošumljene regije u Evropi, sa samo 7,1 odsto šumovitosti.

Poseban problem predstavlja to što na području Vojvodine nema dovoljno šumskog zemljišta, budući da je ona dominantno poljoprivredni region. Baš zato u okviru projekta “Zasadi drvo“ Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, zajedno sa JP “Vojvodinašume“, povećavaju površine pod šumama u vojvođanskim opštinama i trude se da ih učine zelenijim.

Akcija “Zasadi drvo” nastavlja se i ove godine i planirano je da sadnja traje do kraja marta.

Energetski portal