Home Blog Page 603

Stanice za merenje kvaliteta vazduha za 30 opština u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Jesenja sadnja-Fejsbuk/Posadi svoj hlad

Krajem prošle godine upešno je realizovana akcija “Posadi svoj hlad” koju je pokrenuo Zeleni razvojni centar. Za jesenju sadnju podeljeno je 30.000 sadnica belog jasena, a ova akcija se nastavlja sve do 31.01. do kada svi zainteresovani građani mogu da se prijave za prolećnu sadnju. Cilj aktivista ovog centra je da tokom 2021. godine podele 300.000 sadnica belog jasena.

“Dok se razvijala ideja o prolećnoj akciji, postala je aktuelna i priča o mernim stanicama, problemu merenja kvaliteta vazduha – nekako su svi bili nezadovoljni. Javila se sumnja u verodostojnost nekih aplikacija, pa smo rešili da je vreme da nešto promenimo kako bismo počeli da dobijamo što tačnije rezultate i to u realnom vremenu. Zahvaljujući donatorima obezbedili smo 30 stanica za merenje kvaliteta vazduha koje će biti podeljene opštinama u Srbiji. U toku je i izrada mobilne aplikacije koja će građanima omogućiti da u svakom trenutku, na brz i jednostavan način, zahvaljujući stanicama, provere kakvog je kvaliteta vazduh u njihovom gradu”, objašnjava za Energetski portal Dušan Jakovljević iz Zelenog razvojnog centra.

Stanice za merenje kvaliteta vazduha mere sa 99 odsto tačnosti i usaglašene su sa standardima Evropske unije.

“Nemamo novca za stanice koje će meriti po 50 parametara, ali ove, da kažem naše, prate osnovne mereolološke parametre i čestice PM 2,5 i PM 10”, ističe naš sagovornik.

Tim Zelenog razvojnog centra obratio se svim opštinama u Srbiji i obavestio ih o svojoj akciji “Zeleni grad”. Jedini uslov da opštine dobiju merne stranice je bio da odgovore da li prihvataju da učestvuju u akciji.

Foto: Jesenja sadnja-Fejsbuk/Posadi svoj hlad

“Interesovanje je zaista veliko – mi smo aplicirali za 30 stanica, a prijavilo se više od 50 opština iz Srbije i čak 40 iz Bosne i Hercegovine. Zbog ovako veliko odziva podneli smo zahtev za još 30 stanica i nadam se da ćemo ih i dobiti. Uskoro polazimo u obilazak opština da bismo naše merne jedinice predstavili nadležnima. Ukoliko se odluče za saradnju sledeći korak je realizacija postavljanja stanica”, rekao je Dušan Jakovljević.

Opštine koje budu dobile stanice za merenje kvaliteta vazduha dužne su da obezbede sigurno mesto za njihovo postavljanje i priključak za struju. Veoma je važno da se stanice u garantnom roku od tri godine pravilno održavaju, a to podrazumeva dva čišćenja godišnje i zamenu sondi svake godine.

“Pokušavamo da pružimo dobru osnovu opštinama, kako bi one mogle da naprave i osmisle neke svoje programe i akcione planove za eliminisanje aerozagađenja. Nastojaćemo da pomognemo svakoj opštini koja iskaže interesovanje i želju za saradnju”, navodi naš sagovornik.

Kako dodaje, tim Zelenog razvojnog centra razgovaraće i sa ljudima iz Hidrometeorološkog zavoda, Ministarstva zaštite životne sredine i Agencije za zaštitu životne sredine kako bi im približili akciju koju organizuju i pozvali ih da se priključe i iskoriste dobijene podatke.

“Naš plan je da opštinama pomognemo u pošumljavanju nekih posebno osetljivih zona. Ideja nam je da nakon toga pratimo kako drveće raste, kako se i koliko kvalitet vazduha menja nakon sprovedene akcije. Želimo da sve pretočimo u dugoročan projekat kojim ćemo pokazati koliki je značaj drveća u gradovima”, zaključuje naš sagovornik.

Postavljanje stanica za kontrolu kvaliteta vazduha trebalo bi da počne početkom marta, do kada će biti gotova i aplikacija za mobilne telefone.

Milica Radičević

Rešavanje problema otpada u Potpećkom jezeru

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je radove na uklanjanju velike količine plutajućeg otpada koji se nakupio kod brane Potpeć na Limu. Kako je navela očekuje da se u narednom periodu nađe konkretno rešenje za ovaj decenijski problem, kako bi ružne slike plutajuće deponije u Potpećkom jezeru postale prošlost.

“Za dugoročno rešavanje problema plutajućeg otpada na Limu i Drini potrebna je regionalna saradnja, povodom čega smo juče održali sastanak sa nadležnim ministrima iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Nedopustivo je da nam reke budu zatrpane raznim otpadom i u tom stavu moramo biti jedinstveni. Na jučerašnjem sastanku složili smo se da je, pored mapiranja i uklanjanja divljih deponija sa obala reka i njihovoh pritoka, potrebna i edukacija građana da otpad ne odlažu u reke”, navela je Vujović.

Ministarka je zahvalila JVP “Srbijavode” čije ekipe, uz podršku EPS-a, vredno rade na čišćenju Potpećkog jezera.

“Prema procenama potrebno je ukloniti preko sedam i po hiljada kubika plutajućeg otpada koji se transportuje u Regionalni centar za upravljanje otpadom “Duboko”, kod Užica. Ovo je veliki posao i zahvalna sam svima koji učestvuju u njegovoj realizaciji”, rekla je Vujović.

Ministarka je naglasila da je potrebno maksimalno angažovanje jedinica lokalne samouprave u rešavanju problema sa divljim deponijama, koje je pozvala da pojačaju inspekcijski nadzor nad nesavesnim odlaganjem otpada.

“Ministarstvo će pomoći u rešavanju problema sa deponijama, kao i u postavljanju brana na rekama. Krajem prošle godine smo zajedničkim naporima sa lokalnim samoupravama zatvorili nesanitarnu deponiju Stanjevine, a ove godine krenućemo u izgradnju transfer stanice u Novoj Varoši, što je veoma značajno za ovaj region. Važno je i da opštine imaju spremne projekte, jer se na taj način skraćuje vremenski period koji je potreban za rešavanje određenog problema”, rekla je Vujović.

Radove na Potpećkom jezeru sa ministarkom su obišli državna sekretarka Jelena Tanasković i direktor JVP “Srbijavode” Goran Puzović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Ples u službi ugroženih vrsta ptica

Foto: Katarina Brett
Foto: Katarina Brett

Predstava “Ples ugroženih ptica” na jedan specifičan način bavi se problematikom ugroženih ptica kroz savremeni plesni izraz. Igrači upoznaju publiku sa pet ugroženih vrsta ptica i različitim uzrocima njihovog nestajanja pod uticajem ljudske delatnosti. Tako su jarebica, prepelica, ražanja, velika droplja i stepski soko glavni akteri ove predstave.

“Želeli smo da se bavimo temom kroz koju možemo da utičemo na razvoj ekološke svesti mladih, a ptice su intirgantne jer u ljudima izazivaju osećaj slobode, a sam čin letenja – neodoljiva je inspiracija. Pored toga ideja je bila i da se mladim igračima i koreografima pruži prilika za profesionalni angažman i mogućnost da razvijaju svoju karijeru u oblasti savremenog plesa”, objašnjava Ena Entina Gucunski Nakić, producentkinja projekta.

Kako objašnjava naša sagovornica, kroz projekat su pokušali da spoje ekološki orijentisanu zajednicu i umetničku, plesnu zajednicu. Nauka i umetnost su zajedno u jednoj važnoj misiji, da predstave ljudima veličanstvene ptice i pomognu njihovom očuvanju.

“Projekat realizuje Novosadska sekcija Međunarodnog saveta za igru CID-UNESCO, a koproducent je Marko Jozić, ispred organizacije Novo kulturno naselje, koja nam pomaže u producentskom i umetničkom aspektu projekta. U projektu učestvuje šest igrača savremene igre, muzički i vizuelni saradnici, mentorka projekta je Aleksandra Ketig, koja sa Milicom Lončar i sa mnom potpisuje koreografiju”, navodi Ena Entina Gucunski Nakić.

Premijera predstave koja prati ptice u njihovom poslednjem letu zakazana je za 6. februar i biće održana u Novosadskom pozorištu (Ujvideki Szinhaz).

Milica Radičević

RERI tužio EPS zbog ugrožavanja zdravlja građana!

Foto-ilustracija: Pixabay

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) podneo je danas Višem sudu u Beogradu, tužbu protiv JP Elektroprivreda Srbije (EPS), zbog ugrožavanja zdravlja građana Republike Srbije, a usled višestrukog prekoračenja dozvoljenih emisija sumpor-dioksida iz termoelektrana Nikola Tesla i Kostolac.

Ovom tužbom RERI nastoji da pred sudom zaštiti zdravlje i pravo građana Srbije na zdravu životnu sredinu i da obezbedi da u budućnosti termoelektrane ne emituju sumpor-dioksid iznad granice maksimalnih godišnjih dozvoljenih emisija. U 2018. i 2019. godini termoelektrane u vlasništvu EPS-a emitovale su oko 300 hiljada tona ovog otrovnog gasa godišnje, iako je Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP), koji je Srbija dužna da primenjuje od 1. januara 2018, dozvoljeno najviše 55 hiljada tona godišnje.

Tužba je usledila nakon nekoliko uzastopnih zahteva za vanredni inspekcijski nadzor, nad termoelektranama kojima upravlja EPS, a koje su obuhvaćene NERP-om, i zahteva da nadležne institucije obezbede primenu i poštovanje zakona iz oblasti zaštite životne sredine.

„Izgleda da nam je jedino preostalo da od suda očekujemo da obezbedi primenu propisa, jer Vlada Srbije i nadležno ministarstvo to ne žele da učine“, izjavio je Jovan Rajić, advokat RERI-ja i dodao: „Poštovanje NERP-a i usaglašavanje sa emisijama koje su utvrđene NERP-om je zakonska obaveza koja proističe iz međunarodnog ugovora koji je Srbija potpisala i obavezala se da ga primenjuje. Pored ugrožavanja zdravlja i životne sredine prekoračenje emisija sumpor-dioksida ozbiljno ugrožava i vladavinu prava i ustavni poredak Republike Srbije“.

EPS-ove termoelektrane spadaju među najveće zagađivače sumpor-dioksidom u Evropi. TENT i Kostolac emituju u proseku 35 puta više sumpor-dioksida od prosečne termoelektrane u EU. Dok se u EU emituje oko 600 hiljada tona sumpor-dioksida godišnje samo TENT i Kostolac emituju 300 hiljada tona sumpor-dioksida godišnje.

„Imajući u vidu direktne dokaze linearne zavisnosti koncentracije sumpor-dioksida u vazduhu od emisije ovog gasa u mega tonama na godišnjem nivou, jasno je da je neminovna posledica značajno oštećenje zdravlja i povećanje smrtnosti stanovnika u izloženim oblastima Republike Srbije“, zaključak je izveštaja o uticaju sumpor-dioksida na zdravlje, koji je priložen uz tužbu RERI-ja, a izrađen za potrebe ove tužbe od strane eksperta – pulmologa i doktora medicinskih nauka. „Još jedan važan aspekt je činjenica da su sumpor-dioksid (SO2) i amonijak (NH3) najznačajniji izvori stvaranja sekundarnih PM čestica, i to naročito manjih finih čestica PM2.5 koje su bliže nižim slojevima vazduha koji udišemo, pa dospevaju duboko u pluća i time bolje prodiru u ljudski organizam gde izazivaju različita oštećenja organa, tako da štetni efekti sumpor-dioksida po zdravlje obuhvataju i većinu efekata čestičnog zagađenja“, navedeno je dalje u izveštaju.

Svedoci smo, nažalost, loše prakse da u Srbiji sudovi moraju da obavežu državu i javna preduzeća pod njenom kontrolom, da poštuju sopstvene propise i međunarodno prihvaćene obaveze, a sve kako bi zaštitili zdravlje sopstvenih građana.

Pojašnjenja

Obaveza Srbije da primenjuje NERP, i EPS-a da se uskladi sa godišnjim maksimalnim emisijama sumpor-dioksida, azotnih oksida i praškastih materija, nastupila je 1. januara 2018. godine, u skladu sa odlukom Ministarskog saveta Energetske zajednice o primeni Direktive o velikim ložištima EU.

NERP se odnosi na velika postrojenja za sagorevanje (termoelektrane) koja se ne mogu uskladiti sa godišnjim graničnim koncentracijama zagađujućih materija iz važeće Direktive EU o velikim ložištima, pa alternativno primenjuju NERP kao instrument za smanjenje emisija štetnih po zdravlje i životnu sredinu. NERP-om je propisano da godišnje emisije sumpor-dioksida ne mogu da prelaze 54,5 hiljada tona godišnje.

Emitujući 336 hiljada tona sumpor-dioksida u 2018. godini, i 309 hiljada u 2019. EPS je višestruko (6 puta više od dozvoljenog) prekoračio dozvoljene emisije.

Izvor: RERI

Ugroženo zimovalište sova utina (Asio otus) u Leskovcu

Foto-ilustracija: Pexels
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Prošle nedelje kancelarija Zavoda za zaštitu prirode u Nišu obaveštena je da se na jugu Srbije, u Leskovcu, uništava najveće zimovalište strogo zaštićene vrste sove utine (Asio otus), i to u vreme kada je drveće puno sova, tj. u trenutku kada su sove bile na drvetu.

Sa sadržajem ovog mejla upoznata je i lokalna ekološka inspekcija.

O ovom događaju Zavod je obavestio Republičku inspekciju, Odeljenje za zaštitu biodiverziteta, i zatražio dalje postupanje po predmetu.

Ova vrsta je rasprostranjena u većem delu Evrope, severne i centralne Azije, Bliskog Istoka, Male Azije i severne Amerike. Sreće se u ruralnim i u urbanim sredinama.

Gnezdi se u otvorenim mozaičim staništima. Ne gradi gnezda sama, već koristi napuštena gnezda krupnijih ptica, najčešće vrsta iz porodice vrana (svraka, siva vrana i gačac).

Hrani se sitnim sisarim (voluharice i miševi), manjim pticama i krupnim insektima. Tokom zimskog perioda populacije iz južnih delova područja rasprostranjenja (areala) vrste ostaju oko mesta gnežđenja, dok se severne populacije pomeraju ka jugu.

Utina zimu provodi u grupama od par do stotinu jedinki zajedno, često u gradovima i selima. Evropska populacija je stabilna.

U Srbiji se gnezdi od 17700 do 25200 parova.

Strogo je zaštićena vrsta i pomenuta je u Prilogu I Pravilnika o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Službeni glasnik RS“, br. 5/2010, 47/2011, 32/2016 i 98/2016).

Izvor: ZZPS

Danas se obeležava Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proteklih 40 godina, na današnji dan, svakog 26. januara obeležava se Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine.

Cilj Konferencije UN o životnoj sredini prvi put održane 1972. godine u Stokholmu bio je da se pokrene rad na razvoju svesti o trenutnom stanju životne sredine, ali i o načinima na koje možemo da pomognemo u razvoju ekološke svesti stanovnika planete Zemlje –  tako je i usvojena deklaracija o potrebi za obrazovanjem o zaštiti životne sredine.

Iako industrijski napredak sa jedne strane omogućava čovečanstvu da uživa u mnogim dobrobitima, sa druge strane upravo nas taj napredak gura na ivicu opstanka naše planete. Njen oporavak, nažalost,  traje znatno duže od brzine kojom ljudi nalaze načine da je bezgranično eksploatišu.

Svake godine postoji sve više inicijativa, razmatraju se različite strategije i potpisuju unapređeni planovi ne bi li se pomirile razlike između onoga što ljudi vide kao napredak i života koji je u skladu sa principima održivog razvoja.

Moramo da se hrabro suočimo sa činjenicom da su nam prirodni resursi kojima raspolažemo ograničeni i da ne pripadaju samo nama, već i generacijama koje će nas naslediti. Prirodna ravnoteža treba da nam bude prioritet prilikom svake sledeće odluke.

Značajnu ulogu u promeni svesti kod stanovništva ima edukacija i zato moramo od malih nogu usaditi određene vrednosti i principe budućim donosiocima važnih odluka – nikada nije prerano početi. Mnoge zemlje upravo zbog toga imaju ekološki obrazovane i odgovorne populacije svesne važnosti očuvanja životne sredine. Najvažnije je dopreti do pojedinaca nesvesnih ozbiljnosti izazova sa kojim se kolektivno suočavamo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upravo širenje svesti i obrazovanje i jeste u srži obeležavanja Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine.

Negativne posledice našeg lošeg odnosa prema prirodi kao što su klimatske promene, zagađenje vode, vazduha, zemljišta, bolesti, epidemije i druge, mogu se promeniti odbacivanjem razmišljanja da je čovek gospodar prirode, već da može i mora da bude samo njen korisnik u onoj meri koja ne remeti njenu održivost.

Moramo da svakodnevno donosimo odluke razmišljajući o njihovim dugoročnim posledicima ne samo po nama blisko okruženje, već da sledimo krilaticu – misli lokalno, deluj globalno – inače ćemo ubrzo živeti u svetu koji je jedan osnovac zabrinuto opisao rečima ″Došlo je vreme da i vodu treba oprati”.

Jovana Canić

Puštena u rad biogasna elektrana u Novom Miloševu

Foto: Promo PEPO Energy
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Elektrana i postrojenja na biogas u Novom Miloševu u opštini Bečej danas su pušteni u rad. Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Zorane Mihajlović, ovo postrojenje je veoma važno jer smo pored 28 dobili još jedno, a gradi se još 73, što će obezbediti 100 megavata instalisanih kapaciteta.

“U pitanju je investicija vredna pet miliona evra, koja šalje jasnu poruku države u kom pravcu ćemo ići. Ove godine nas čekaju važne odluke u energetici, dobićemo potpuno novi zakon o obnovljivim izvorima energije koji će nam omogućiti da deo energetske bezbednosti obezbedimo upravo iz ovakvih izvora. Hvala svakom investitoru jer to znači da veruju u našu državu. Energija i ekologija od sada moraju da idu zajedno, one su sestre, i sve što budemo u budućnosti radili biće zelena energija i održivi razvoj”, rekla je ona.

Direktor kompanije „PEPO enerdži“ Srđan Bošnjaković istakao je da je ovo veliki dan za kompaniju, jer i pored rada u uslovima pandemije sve je završeno za osam meseci.

“Radnici su radili danonoćno u često teškim uslovima. Reč je o biogasnom postrojenju koje je 100 odsto ekološko, koristi se meso bundeve, a proizvodićemo energetsko đubrivo i prirodni gas za traktore. Ovim dajemo doprinos i energetici i ekologiji. Hvala potpredsednici Vlade i resornom ministarstvu energetike na podršci da se projekat uspešno privede kraju u ovim izazovnim vremenima”, rekao je Bošnjaković.

Predsednik Izvršnog odbora MET grupe Bendžamin Lakatoš izjavio je da je ovo veliki izazov za kompaniju, te da će nastaviti da investiraju u Srbiju.

“Ovo je možda mala investicija za Srbiju i MET grupu, ali činjenica da je sve urađeno za osam meseci u uslovima epidemije pokazuje jasnu posvećenost našeg tima. Ovo je prva naša investicija u Srbiji, hvala na dobrodošlici, nastavićemo da ulažemo u vašu zemlju”, rekao je Lakatoš.

Pokrajinski sekretar za energetiku Ognjen Bjelić rekao je da mu je zadovoljstvo da se pored investicija u vetroelektrane u Vojvodini nastavljaju i investicije u biogasne elektrane

“To je značajno za lokalnu samoupravu, Vladu Vojvodine i našu državu. Zaposlenje će u ovom postrojenju dobiti više od 30 radnika. Umesto spaljivanja na njivama, ovakvim postrojenjima poboljšavamo kvalitet životne sredine. Uz novi zakon o obnovljivim izvorima energije možemo očekivati da Vojvodina bude vodeća u toj oblasti”, izjavio je Bjelić.

Biogasna postrojenja, pored primarnog zadatka proizvodnje energije imaju ulogu i u zaštiti životne sredine, i to ne samo smanjenjem efekta staklene bašte, već i likvidacijom otpada poljoprivredne proizvodnje i biološki razgradivog komunalnog otpada.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

RERI i BOŠ: Nacrt Plana kvaliteta vazduha za Beograd nije napravljen u skladu sa zakonom

Photo: Pixabay
Foto-ilustration: Unsplash (Daniel Moqvist)

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ) organizovali su 22. januara, drugi krug javnih konsultacija o Planu kvaliteta vazduha za Beograd, putem platforme Zoom.

Ovaj događaj predstavlja nastavak javnih konsultacija koje su RERI i BOŠ pokrenuli u decembru 2020. godine, sa ciljem da se javnost uključi u proces izrade novog Plana kvaliteta vazduha za Beograd.

Reč je o dokumentu od izuzetnog značaja, budući da je grad Beograd suočen sa permanentnim zagađenjem vazduha, da koncentracije zagađujućih materija višestruko premašuju dozvoljene granične vrednosti, da je zagađen vazduh jedna od primarnih pretnji po javno zdravlje stanovništva, koji prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, rezultira sa oko 1800 prevremenih smrti građana Beograda i da bi postojeći nivo zagađenja rezultirao u daljem skraćivanju životnog veka stanovnika Beograda – procenjenih preko 75.000 izgubljenih godina života (YLL) za stanovnike Beograda u narednih deset godina.

Informacija o izradi novog Plana je u toku 2020. godine bilo malo, a nije bilo ni prilike da se javnost uključi u ovaj proces. Grad Beograd je tek 15. januara objavio oglas o Nacrtu Plana kvaliteta vazduha, kao i poziv zainteresovanoj javnosti da dostavi komentare na Nacrt Plana do 30.01.2021. godine.

U okviru javnih konsultacija, uvodna izlaganja su imali Mirko Popović i Hristina Vojvodić (RERI), Aleksandar Macura (RES Fondacija) i Ognjan Pantić (Beogradska otvorena škola), nakon kojih su se uključili i drugi učesnici.

U toku javne diskusije, izdvojile su se zamerke i u pogledu procedure izrade i usvajanja Nacrta Plana, kao i u pogledu teksta samog plana. Osnovne zamerke u pogledu procedure odnose se na činjenicu da zvanični organi grada Beograda nisu planirali da prirede bilo kakvu vrstu javne prezentacije i javne rasprave o dokumentu, kao i na činjenicu da je doneta odluka o nepristupanju izradi strateške procene uticaja na Plan. Plan kvaliteta vazduha, po svom sadržaju i značaju, ispunjava sve zakonske kriterijume navedene u Zakonu o strateškoj proceni uticaja, tako da su se učesnici javnih konsultacija složili u oceni da je odluka da se ovom postupku ne pristupi neosnovana.

Foto-ilustracija: Pixabay

U pogledu sadržaja Nacrta Plana, učesnici su se saglasili da Nacrt Plana ne ispunjava osnovne standarde i potrebe, odnosno nije izrađen u skladu sa Zakonom.

Zakon o zaštiti vazduha, kao i prateći Pravilnik o sadržaju planova kvaliteta vazduha, daju precizne standarde i smernice u pogledu sadržaja ovih dokumenata, koje ovaj Nacrt na ispunjava. Nacrtu plana nedostaju sledeći elementi: vizija smanjenja zagađenja kvaliteta vazduha, analiza mera u pogledu dobiti i troškova, analiza uticaja zagađenja vazduha na zdravlje građana, precizni indikatori i rokovi za realizaciju mera, procena planiranog poboljšanja kvaliteta vazduha i vremenskog perioda potrebnog za dostizanje tih ciljeva.

Pored toga, Nacrt Plana ne nudi ni precizan inventar emisija zagađenja. Nacrtom Plana se kao jedna od mera tek predviđa izrađivanje detaljnog inventara, što bi moralo prethoditi Nacrtu Plana.

Učesnici javnih konsultacija saglasili su se sa ocenom da predloženi Nacrt plana trebalo povući iz procedure, budući da ne zadovoljava osnovne kriterijume i standarde koje bi Plan kvaliteta vazduha trebalo da ispunjava, kao i da usvajanje ovog dokumenta i primena navedenih mera neće odgovoriti na hitnu potrebu da se problem zagađenja vazduha u Beogradu reši.

Pozivamo sve zainteresovane da svoje komentare na nacrt Plana kvaliteta vazduha proslede do 30. januara, podnošenjem komentara na imejl adresu: pkv.bg@beograd.gov.rs.

Tekst Nacrta Plana preuzmite OVDE.

Više informacija o javnim konsultacijama i iznetim primedbama, kao i link ka video zapisu javnih konsultacija, možete pronaći na veb stranicama Beogradske otvorene škole i Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu.

Izvor: RERI

Počele pripreme za prelazak “Energetike” sa uglja na gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

“Energetika” u Kragujevcu, pored Bora i Kruševca, jedna je od tri velika postrojenja za proizvodnju toplotne energije u Srbiji koja još uvek koristi ugalj kao glavno gorivo. Za prelazak “Energetike” sa uglja na gas, odnosno nabavku novih kotlova, Ministarstvo zaštite životne sredine predvidelo je značajna sredstva. Na taj način građani Kragujevca dobiće kvalitetnije grejanje, što će istovremeno značajno unaprediti kvalitet vazduha. To je svakako najveća korist ovog velikog projekta na čiju se realizaciju čekalo decenijama.

Prvi korak koji grad Kragujevac vodi u veliku promenu bio je sastanak koji je organizovan između predstavnika resornog ministarstva, Evropske banke za obnovu i razvoj, “Energetike”, grada Kragujevca i konsultanata.

“Prvi sastanak bio je prilika da se razgovara o planu aktivnosti i definisanju obaveza u realizaciji tog velikog projekta čime će konačno biti rešen problem aerozagađenja u gradu koji datira još od 1975. godine od kada se prate ovi parametri. Prisustvo čađi, ugljen – dioksida i ostalih štetnih supstanci često je bilo veće od dozvoljenog maksimuma”, navodi se na sajtu grada Kragujevca.

Kako kažu sada su se konačno stekli uslovi da se ovaj veliki posao sprovede i okonča. Šest postojećih kotlova umesto uglja, koristiće gas i u toku grejne sezone za 70 posto biće smanjeno aerozagađenje, kao i problem odlaganja pepela.

Pored gradonačelnika Nikole Dašića, sastanku su prisutvovali Vladimir Maksimović, član Gradskog veća za komunalne delatnosti i Aleksandar Milošević, pomoćnik gradonačelnika za realizaciju kapitalnih projekata i saradnju sa Vladom Republike Srbije. Ispred Ministarstva zaštite životne sredine sastanku je prisustvovala državna sekretarka Jelena Tanasković.

Izvor: Grad Kragujevac

 

Rešavanje decenijskog problema plutajućeg otpada na Limu i Drini

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Unsplash ( Alexander Schimmeck)

Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović razgovarala je sa predstavnicima resornih ministarstava Bosne i Hercegovine i Crne Gore o neophodnim zajedničkim koracima za rešavanje decenijskog problema plutajućeg otpada na Limu i Drini

Vujović je na onlajn sastanku, koji je održan na njenu inicijativu, iznela predlog da tri države potpišu memorandum o razumevanju, na osnovu kojeg će se sprovoditi neophodne aktivnosti.

Dok se zbog poštovanja procedura ne steknu uslovi za potpisivanje takvog dokumenta, Vujović je zatražila od svojih kolega da svako u svom resoru već u narednim danima formira radnu grupu, kako bi se na tehničkom nivou pristupilo ovom problemu i mapirale divlje deponije.

Ona je ukazala na hitnost rešavanja problema otpada na Limu i Drini, pri čemu je uputila poziv na saradnju kolegama na republičkom nivou, kao i jedinicama lokalne saomouprave koje se nalaze u slivu reka.

Ministarka je navela da je u toku uklanjanje više od 7,5 hiljada kubika plivajućeg otpada koji se nakupio kod brane Potpeć na Limu, o čemu je detaljnije govorio i direktor JVP “Srbijavode” Goran Puzović, čije ekipe uz logističku podršku EPS-a izvode radove na terenu.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore Ratko Mitrović predložio je formiranje komisije za razmatranje problema u cilju definisanja dalje saradnje.

Državni sekretar u tom ministarstvu Danilo Mrdak je naveo da niko ne spori da najviše otpada dolazi sa teritorije Crne Gore, kao i da mapiranje nesanitarnih deponija još nije urađeno, poručivši da nema alibija da se ne krene u hitne akcije i mere.

Predstavnici Crne Gore su izrazili spremnost da zajedničkim projektom za regulisanje ovog problema tri države apliciraju za EU fondove, čime bi dali dobar primer regionalne saradnje.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je da je regionalna saradnja imperativ, istakavši da je važno to što postoji politička odluka da se ovaj problem rešava zajedničkim angažovanjem.

Pomoćnica ministarke za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju Republike Srpske Svjetlana Radusin rekla je da očekuje konkretne aktivnosti na terenu, jer je u prethodnom periodu bilo dosta strategija i odluka koje su nisu realizovane.

Učesnici sastanka su postigli saglasnost da je potrebno da se radi na podizanju svesti građana o zaštiti životne sredine, kako otpad iz domaćinstava ne bi završavao u rekama.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Obnovljivi izvori prvi put preuzeli primat u proizvodnji struje u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

U Evropskoj uniji je u 2020. godini 38 odsto struje dobijeno iz obnovljivih izvora, koji su tako u Uniji prvi put pretekli ugalj i gas kao do tada glavne izvore proizvodnje električne energije.

Učešče fosilnih goriva u energetskom miksu EU palo je na 37 odsto, dok su izvor preostalih 25 odsto energije bile nuklearne elektrane, pokazala je studija koju su 25. januara objavili klimatski tink-tenkovi Ember, iz Londona, i Agora energetski zaokret (Agora Energiewende), iz Berlina.

U 2020. godini povećani su kapaciteti kako vetroelektrana, tako i solarnih elektrana, i one su proizvele 14 odsto, odnosno 5 odsto, a zajedno približno petinu struje proizvedene EU.

Preostalih 19 odsto struje iz obnovljivih izvora generirano je u hidroektranama ili od biomase, pri čemu su kapaciteti ta dva izvora u EU proteklih godina stagnirali i nisu se povećavali.  

“Na počeku decenije globalne klimatske akcije, zadovoljstvo je videti da je Evropa već stigla do prekretnice u pogledu zelene energije. Brzi rast energija vetra i sunca primorao je ugalj na povlačenje, ali to je tek početak”,  izjavio je viši analitičar u tink-tenku Ember Klajmat Dejvid Džons.

Povećanje učešća obnovljivih izvora i smanjanje udela uglja znači da je proizvodnja električne energije u Evropi prošle godine bila 29 odsto čistija nego 2015. godine.

“Evropa se oslanja na vetar i solarnu energiju kako bi osigurala ne samo da se do 2030. postepeno izbaci ugalj, nego i proizvodnja gasa, zamene nuklearne elekrane i zadovolji rastuća potražnja za strujom zbog električnih automobila i toplotnih pumpi“, dodao je Džons.

Tokom 2020. godine kapacitet vetroparkova i solarnih elektrana povećan je za 51 teravat-čas (TWh), što je znatno iznad proseka, ali studija ukazuje da će taj rast morati da bude i 100 TWh godišnje da bi EU do 2030. godine dostigla obavezujuće klimatske ciljeve koje je sebi zacrtala.

Članice EU su prošle godine predstavile planove za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, ali ti planovi u ovom trenutku omogućavaju ukupno povećanje od 72 TWh godišnje.

Foto-ilustracija: Unspash (Nazrin B-va)

Vidljive su i velike razlike među pojedinim članicama. Pa tako, iako je Danska prošle godine proizvela 62 odsto svoje struje od energije vetra i sunca, ili dvostruko više od Irske koja je na drugom mestu, njen je tržišni udeo relativno mali sa 18 TWh.

Istovremeno, sedam zemalja nije zabeležilo gotovo nikakav napredak u proizvodnji obnovljive energije, i to su Portugal, Rumunija, Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Bugarska.

Međutim, na energetsku sliku u EU uticala je tokom 2020. i pandemija, pa je tako potrošnja struje zbog lokdauna i zamrzavanja privrednih aktivnosti 2020. bila 4 odsto manja, a potražnja na tržištu bila je manja nego prethodnih godina.

Zato su sa smanjenu potrošnju uglja prošle godine u podjednakoj meri zaslužni obnovljivi izvori energije, kao i pandemija i smanjena potrošnja.

Ipak, uticaj pandemije na potrošnju struje nije dugo trajao i u drugom delu godine pad potrošnje fosilnih goriva se zaustavio, delom i zahvaljujući manjoj aktivnosti nuklearnih centrala, koje su proizvele 10 odsto manje energije i zabeležile najtežu godinu u svojoj istoriji.

Ukupno gledajući, potrošnja uglja opala je u 2020. godini u EU za 20 odsto, a u odnosu na 2015. godinu je prepolovljena. Međutim, potrošnja prirodnog gasa smanjena je prošle godine za samo 4 odsto, i to najviše zbog cene koja gas čini i dalje najjeftinijim fosilnim gorivom.

Najveće smanjenje udela uglja u energetskom miksu, za polovinu, registrovano je u Holandiji i španiji, dok je u Poljskoj potrošnja uglja smanjena za samo 8 odsto.

Izvor: Beta/Euractiv

Pokret “Tvrđava”: Nećemo dozvoliti izgradnju kineske rafinerije u Smederevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Juniper Photon)

Pokret “Tvrđava” saopštio je da neće dozvoliti izgradnju nove rafinerije u Smederevu i da će, ako se pregovori o tom projektu ne obustave, da u aprilu održe masovne proteste.

U pokretu “Tvrđava” smatraju da bi još jedno postrojenje “prljave industrije” imalo “stravične posledice na zdravlje ljudi”. Dodaju da bi protest bio održan u aprilu, jer je za tada najavljen početak radova na izgradnji rafinerije.

Povodom najave Vlade Srbije da se pregovara sa kineskim investitorima o izgradnji naftne rafinerije u tom gradu, predstavnici te organizacije ocenjuju da se Smederevo “već susreće sa ekološkom katastrofom“, koju je, kako ocenjuju, uzrokovala i kineska kompanija HBIS. Ova kompanija je 2016. godine preuzela smederevsku železaru.

Naglašavaju da neće dozvoliti izgradnju te fabrike jer je Smederevo i bez nje “crna tačka Evrope” u smislu zagađenja.

“Pozivamo Vladu Srbije, da momentalno prekine pregovore sa kineskom kompanijom i spreči dalje trovanje građana”, navodi se u saopštenju Pokreta “Tvrđava”.

Izvor: Nova Ekonomija

 

U Danskoj otvorena “Kuća žita”

Foto-ilustracija: Pixabay

Norveški studio “Rajlf Ramstad Arkitekter” (RRA) dizajnirao je zgradu koja slavi i čuva kulturu pšenice u danskoj regiji Jutland.

„To je mesto za negovanje nove prehrambene kulture, počev od hleba. Sve mora biti kvalitetno, zdravo i napravljeno prema tradiciji “, objašnjava Rajlf Ramstad osnivač norveškog studija RRA sa sedištem u Oslu.

Prema njegovim rečima namera Kornets Hus-a, ili “Kuće žita”, upravo otvorene usred zlatnih polja severnog Jutlanda (danska opština Hjoring), je da slavi bogato poljoprivredno i prehrambeno nasleđe ovog skandinavskog regiona, poznatog i po divnim pejzažima.

Nova zgrada, koja se nalazi pored farme i pekare, predstavlja se kao „laboratorija za hleb“, u kojoj se mogu deliti tradicionalni recepti, drevne metode obrade, ali se može i eksperimentisati sa novim receptima.

Kuća je otvorena za sve – od lokalnih farmera do turista, od škola do porodica, svako može biti gost ove jedinstvene kuće. Kornets Hus nudi edukativne prostore, radionice i tematske izložbe, ali i prostor za trenutke opuštanja – u sklopu objekta smešten je i osunčan kafić sa pogledom na žitna polja.

Arhitektura odražava mešavinu tradicije i modernog stila što predstavlja i glavno obeležje norveškog studija RRA.

Svojim otvorenim i fleksibilnim planom, zgrada iscrtava latinično slovo „L“ i njime obuhvata dvorišnu baštu, gde male parcele zemljišta, koje se koriste za gajenje eksperimentalnih useva, proširuju izložbene i istraživačke aktivnosti i izvan same kuće.

Ovaj stilski izbor ne daje projektu samo uspešnu interpretaciju prirodnog konteksta, već ga povezuje sa lokalnom tradicijom gradnje i poljoprivrednim nasleđem regiona.

U kući se nalaze obrazovni i izložbeni prostori, otvoreni ka pejzažu zahvaljujući velikim vitražima koji se čak preklapaju sa fasadom. U samom centru zgrade, velika pećnica stvara vizuelni kamen temeljac oko kojeg su skoncentrisana sva javna dešavanja.

Drvena građa, prati održivu ideju projekta, ali gledajući spolja izgleda kao da geometrijska tekstura opeke, toplo-zlatne boje, gotovo stapa objekat sa okolnim pšeničnim poljima.

Jovana Canić

Rukavice o kojima priča ceo svet

Foto-ilustracija: Pixabay

Sada već možemo reći “čuvene rukavice”, koje je nosio senator Berni Sanders na inaguraciji novog američkog predsednika, napravljene su od recikliranog materijala i unikatne su.

Rukavice su ručno napravljene i to na jedan specifičan način. Kako je rekla Džen Elis, za njihovu izradu je koristila stare džempere i recikliranu plastiku.

“Spoljašni sloj rukavica napravljen je od odbačenih vunenih džempera, koji su uništeni tokom pranja, pocepani ili na sebi imaju rupe od moljaca. Nakon što ih izrežem, kombinujem ih sa ostalim delovima drugih džempera, unutra su postavljene materijalom od reciklirane plastike”, rekla je ona prošle godine.

Kako kaže, potražnja za ovim rukavicama je velika i sve su rasprodate.

Osim rukavica, od starih džempera i druge odeće mogu se napraviti torbe, nove mekane jastučnice, odeća za kućne ljubimce, grejači za noge i ruke, unikatni nakit. Uz malo mašte, spretne ruke i volje, stari džemper za tili čas može postati novi modni dodatak. 

Milica Radičević

Klimatska ofanziva bečkog preduzeća

Foto: © Wien Energie/Christian Hofer
Foto: © Wien Energie/Christian Hofer

Bečko preduzeće „Wien Energie“, najveći austrijski dobavljač za energetiku, počelo je da koristi isključivo električna vozila u sektoru distribucije, a u pitanju je model Kia e-Niro.

Preduzeće je donelo odluku da zameni celokupan vozni park tog sektora klimatski neutralnim vozilima kako bi nastavilo da doprinosi borbi u zaštiti klime. Vozila „Wien Energie“ u sektoru distribucije u proseku pređu 350.000 kilometara godišnje, pa će ovim potezom rukovodstva biti smanjena emisija ugljen-dioksida za preko 50.000 kilograma.

Uključujući ovu poslednju nabavku „Wien Energie“ broji 70 službenih e-vozila od ukupno 100 vozila koliko poseduje celokupan vozni park.

U garaži preduzeća je postavljeno skoro 70 dodatnih stanica za punjenje e-vozila isključivo ekološkom strujom.

Cilj je da se u potpunosti pređe na električni pogon gde god je to moguće.

Čest argument protiv e-vozila jeste njihov domet.

„Međutim više od 90 odsto vožnji su relacije kraće od 50 kilometara.Tu distancu prosečno električno vozilo može da pređe između pet i šest puta nakon potpunog punjenja. Tako se mogu obaviti i duže službene vožnje bez problema, a po povratku u firmu, ostavite e-vozilo da se napuni“, objašnjava Mihael Štrebl direktor „Wien Energie“.

Izvor: Eurocomm-PR

Fabrika vode u Zrenjaninu ugrožava vodosnabdevanje grada

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto-ilustracija: Pixabay

Od momenta ponovnog pokretanja rada postrojenja za prečišćavanje pitke vode, a koji je usledio nakon okončanja upravnog spora decembra 2018. godine, JКP „Vodovod i kanalizacija“ Zrenjanin je u više navrata zahtevalo od fabrike vode da se pristupi dokazivanju parametara definisanih Ugovorom i konkursnom dokumentacijom, ali su česti prekidi u radu postrojenja to onemogućili.

Način dokazivanja svih parametara jasno je definisan Sporazumom od 21.01.2020. godine i Aneksom Sporazuma od 21.09.2020. godine, a koji su bili pokušaj ugovornih strana da se Ugovor iz 2015. godine održi na snazi.

Nakon što je fabrika vode obavestila JКP „Vodovod i kanalizacija“ Zrenjanin da je spremna za testiranje parametara, isto je započeto 15. novembra i trebalo je da traje do 15. decembra 2020. godine.

Zbog havarije koja se 14. decembra dogodila na postrojenju, isto je prekinulo rad, pa je stručna komisija „Vodovoda“ sačinila izveštaj na osnovu 29 dana monitoringa rada fabrike vode i isti dostavila VD direktora preduzeća 15. januara 2021. godine.

U izveštaju je navedeno da je stručna komisija razmatrala 34 tehnička uslova i da fabrika vode nije ispunila nijedan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Između ostalog, navedeno je da od 105 analiza prečišćene vode, 13 uzoraka nije bilo u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće, a da su u 36 uzoraka pojedini parametri bili na gornjoj granici maksimalnih dozvoljenih vrednosti. Gubici vode višestruko su prevazilazili propisanu granicu do 5 odsto gubitka, zbog čega je bilo ugroženo i izvorište sa kojeg se grad snabdeva vodom. Otpadne vode pre upuštanja u sistem nisu tretirane, a njihova ukupna količina višestruko je prevazilazila dozvoljene vrednosti.

Ovakva otpadna voda utiče na povećanu koroziju betona, odnosno na ubrzano propadanje kanalizacionog sistema. Postrojenje nije uspostavilo obradu otpadnog mulja, a nije imalo ni priključak na atmosfersku kanalizaciju. Pored navedenog konstatovano je da je rad postrojenja nestabilan zbog čestih havarija, da pojedini delovi postrojenja nisu adekvatno zaštićeni od spoljnog uticaja, kao i da dezinfekcija prečišćene vode nije vršena na propisan način. Zaključeno je da su česti prekidi rada postrojenja dovodili do znatnog broja kvarova na vodovodnoj mreži. Za pojedine tehničke uslove nisu dobijeni traženi podaci od fabrike vode, a komisiji nije dostavljen ni Elaborat zaštite od požara u postrojenju koji je deo projektne dokumentacije.

Na osnovu navedenih i preostalih zaključaka stručna komisija je konstatovala da postrojenje za prečišćavanje vode ne ispunjava tehničke uslove iz Javne nabavke JN 34/2014, i da rad postrojenja ugrožava i preopterećuje celokupan sistem vodosnabdevanja i kanalisanja Zrenjanina.

VD direktora preduzeća Predrag Bodiroga će nakon upoznavanja Nadzornog odbora i osnivača sa izveštajem stručne komisije doneti odluku u skladu sa Ugovorom i važećim zakonskim propisima.

Izvor: JКP “Vodovod i kanalizacija” Zrenjanin