Kameleon fasada u timu – Borba protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Globalno zagrevanje podstaklo je istraživače širom sveta da iznađu inovativna rešenja kako bi objekti što efikasnije čuvali energiju. Jedno od rešanja je najsvetlija bela boja farbe koja uspešnije od bilo koje druge boje odbija sunčeve zrake. Ova tehnika koristi se i na prevoznik sredstvima, kao što je avion. Iako je ideja odlična za sve toplije letnje dane, ostaje praznina kada nam se vrate hladniji dani. Sigurno je da borbi protiv klimatskih promena ne bi doprinelo da se zgrade sezonski kreče, leti u belu – zimi u crnu boju.

Kako nam priroda nudi rešanja za gotovo sve probleme sa kojima se suočavamo, tako ni ovde nije bio izuzetak. Naučnici sa Univerziteta u Čikagu inspiraciju za svoj izum pronašli su u jednoj veoma interesantnoj životinji – kameleonu.

Reč je o materijalu koji u zavisnosti od temperature vazduha menja svoju infracrvenu boju, čime se reguliše toplota koju upija ili emituje nazad u atmosferu. Naime, tokom vrelih dana ovaj materijal može da emituje i do 92 odsto infracrvene toplote koju sadrži u sebi. Sa druge strane, u hladnijem periodu godine ima sposobnost da emituje svega sedam odsto ove toplote, kako bi se ostatak zadržao i pomogao da zgrada održi toplotu.

Rad ovog građevinskog materijala naučnici objašnjavaju na sledeći način – sloj na zgradi ima dve konformacije. Prva jeste čvrst bakar, a drugu bismo najbolje mogli da razumemo ukoliko bi se opisala kao vodeni rastvor. Uz upotrebu veoma male količine električne energije ova stanja prelaze iz jednog u drugo. U slučaju čvrstog bakra dolazi do zadržavanja toplote, dok ovaj vodeni rastvor emituje nazad toplotu u atmosferu.

Efikasnost svog rešenja, naučnici su predstavili kroz konkretan primer jedne uobičajene zgrade u Sjedinjenim Američkim Državama. Za promenu stanja potrebno bi bilo manje od 0,2 odsto ukupne potrošnje električne energije zgrade. Ono što je potrebno još istraći jeste da kada dođe do ovakve promene, više nije potrebna upotreba električne energije da bi se to stanje održavalo tokom daljeg perioda. Prednost koju donosi ovakav materijal jeste moguća ušteda od preko osam odsto godišnje potrošnje energije za takozvani HVAC sistem zgrade, odnosno grejanje, ventilacija i klimatizacija.

Kada je reč o pravoj boji koja će se naći na zgradi, naučnici kažu da bi gotovo svaka boja mogla da dođe kao izbor, zato što u stanju vodenog rastvora – koji je providan – bez smetnji može bilo koja boja iza njega da se nanese.

Iako je potrebno još vremena da se ideja razvije u potpunosti i omogući njena široka primena, sa ovog Univerziteta nam dolaze pozitivne poruke. Dok njena primena ne bude zaživela i na našim prostorima, sve nama dostupne mogućnosti da dom ili poslovni prostor učinimo energetski efikasnijim biće korak napred prema sigurnijoj budućnosti.

Katarina Vuinac

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti