Home Blog Page 528

Gradska uprava: Nema više dima na deponiji u Vinči

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Tokom vikenda nastavljeno je sa dogašavanjem požara na deponiji “Vinča” i nasipanjem velike količine inertnog materijala što je doprinelo tome dim je u potpunosti eliminisan sa deponije, saopšteno je iz gradske uprave.

Prema izveštaju Uprave za vanredne situacije u Beogradu u toku jučerašnjeg dana na prostoru gradske deponije „Vinča” angažovano je jedno vatrogasno vozilo sa dva vatrogasca-spasioca, navodi se na sajtu grada.

Prema podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, juče je na mernom mestu Zemun vazduh je bio jako zagađen zbog koncentracije suspendovanih čestica od 19 do 20 časova.

Na mernim mestima Ovča, Novi Beograd i KBC Dragiša Mišović vazduh se može oceniti kao odličan, na mernom mestu Bulevar despota Stefana kao dobar, a na mernom mestu Vinča kao dobar i odličan.

Podsetimo, u subotu 7. avgusta je izbio požar na deponiji u “Vinči”, a u nedelju, 8. avgusta dim i neprijatni miris paljevine prekrio je gotovo ceo grad. Vatrogasne ekipe su odmah izašle na teren i gašenje ovog požara dugo je trajalo. I dok nadležni kažu da prate situacija kada je kvalitet vazduha u pitanju i da nema mesta panici, građani su zabrinuti jer ne znaju šta udišu.

Energetski portal

Agencija za zaštitu životne sredine: Bara kod Loznice crvena zbog prisustva algi

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Facebook (screenshot)

Crveno-narandžasta boja bare u selu Brezjak kod Loznice posledica je prisustva algi, odnosno pigmenta koji “boji” vodu, objavila je Agencija za zaštitu životne sredine nakon tvrdnji meštana da je boja posledica istraživanja koje je izvodila kompanija “Rio Tinto”, što su iz te kompanije negirali.

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je izveštaj nakon vanrednog uzorkovanja vode iz bare na području opštine Loznica.

Predstavnici Agencije uzorkovali su baru na dva mesta u selu Brezjak i utvrdili “cvetanje” algi i cijanobakterija.

“Na profilu 1 (na drugom kraju parcele od atarskog puta) konstatovana je crveno-narandžasta obojenost vode, koja potiče od euglenofite Euglena sanguinea”, navodi Agencija.

Crveno-narandžasta boja, kako se dodaje u izveštaju, posledica je prisustva pigmenta astaksantina iz grupe karotenoida i masovan razvoj te vrste boji vodu u crveno.

“Može se zaključiti da obojenost vode na Profilu 1 potiče od velike biomase vrste Euglena sanguinea, dok je na Profilu 2 biomasa ove vrste bila nekoliko puta manja i obojenost vode nije konstatovana”, navodi se u izveštaju Agencije.

Na njivi u ataru sela kod Loznice, pre izvesnog vremena, podzemne vode formirale su baru koja je pre dvadesetak dana postala crvena.

Meštani tvrde da su uzrok bušotine i istraživanja koje je izvodila kompanija “Rio Tinto”. Iz te kompanije negirali su vezu sa tom pojavom.

Izvor: RTS

Zaboravite suncobrane – u ovoj ulici hlad pravi heklana ekološka tenda

Foto: Grad Alaurin de la Tore

Gradić Alaurin de la Tore na jugu Španije odnedavno je postao šareniji i to zahvaljujući 60 metara dugačkoj tendi od recikliranih materijala. Hlad u ulici Malaga sada pravi ova živopisna rukotvorina koju su tri godine heklale aktivistkinje u okviru radionice Odeljenja za životnu sredinu Gradskog veća.

Kako se navodi na sajtu grada, tenda se sastoji od komada koje su učesnice radionice heklale protekle dve godine, ali i od novih komada koji su nastali ove godine. Rezultat vrednih ruku i trogodišnjeg rada je tenda koja pokriva blizu 500 kvadratnih metara, a na njenom postavljanju su, usled impozantnih razmera, bile angažovane gradske službe.

 

Погледајте ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Living – Corriere della Sera (@livingcorriere)

Osim što pravi hlad i svojim razdraganim oblicima i bojama popravlja raspoloženje kod svakog ko se zatekne ispod nje, ova tenda ima ulogu i da privuče turiste da prošetaju istorijski značajnim delom grada.

Budući da je veoma fotogenična, ne čudi što su za kratko vreme prve fotografije tende prikupile 427.000 pregleda na društvenim mrežama gde su zasute čestitkama iz celog sveta.

Nadzornica radionice i instruktorka heklanja, Eva Pačeko, rekla je da su posao obavili sa velikim entuzijazmom iako je godina, koju je obeležila pandemija, donela brojne izazove. Tako će se radionica održavati svake naredne godine, a ovaj nesvakidašnji pokrivač bivaće sve veći i šareniji.

Milena Maglovski

 

Migma, jahta budućnosti sa pogonom na vodonik

Foto: Ruma design
Foto: Ruma design

Španski projektni studio „Ruma dizajn“ predstavio je futuristički koncept električnog katamarana na vodonikov pogon nazvan „Migma“, koji je dizajniran za održivo krstarenje svetom.

Studio opisuje katamaran kao „oživljavanje života mora kroz snažne strukturne elemente u kojima se tehnička racionalnost meša sa fluidnošću prirode“.

Zamišljena kao koncept koji potpuno ruši pravila dizajna jahti, Migma („mešavina” na grčkom) će sigurno izazvati pometnju u ovoj grani industrije. Opremljena je rezervoarom za skladištenje tečnog vodonika, litijum-jonskim baterijama, PEM gorivim ćelijama i sa dva elektromotora koji joj omogućavaju da jezdi morem bez nulte emisije gasova.

Zahvaljujući tome, „Ruma dizajn“ tvrdi da njihovo plovilo može da prevali velike razdaljine bez stvarnja buke, zagađenja, isparenja ili vibracija, pružajući osećaj okeanskog povetarca i zvuk morskog života.

Što se tiče korisničkog iskustva, električni katamaran dug 55 metara se nudi kako za poslovnu, tako i rekreativnu namenu. Uokviren staklom od poda do plafona, u plovilu se nalazi prostor koji se može prilagoditi nameni, bilo za održavanje sastanaka ili kao centralni salon za dve porodice. Katamaran ima i posebne prostorije za osoblje, a po želji može biti opremljen i dodatnim kabinama.

Prednji široki elektrohromatski pametni stakleni zid gleda na okean, iz svake kabine se ima panoramski pogled od 360 stepeni. Maksimalno se koristi prirodna svetlost, a za trenutke privatnosti, staklo se uvek može zatamniti.

Elegantan oblik i sjajna srebrna spoljašnjost Migmi daju futuristički izgled.

Izvor: RTS

Prijave za nagradu SUMP u okviru Evropske nedelje mobilnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: SUMP Award

Svake godine, Evropska komisija dodeljuje nagradu za planiranje održive gradske mobilnosti (SUMP), a tako će biti i ove godine kada će deseti put po redu biti nagrađene lokalne vlasti koje pokazuju izvrsnost u pogledu razvoja strategija za izgradnju sigurnijeg sistema mobilnosti koji promoviše fizički i psihički zdraviji život za svoje korisnike.

SUMP nagrada je prvi put održana 2012. godine, a njen cilj je da podstakne usvajanje planova održive urbane mobilnosti od strane lokalnih vlasti širom Evropskih zemalja i nagrađuje izuzetna dostignuća u planiranju u okviru tematske prioritetne oblasti za svaku godinu. 

Svečana dodela nagrada biće održana u Briselu u martu ili aprilu 2022. godine, kada će biti proglašen pobednik. Samo finalisti će dobiti zvanično obaveštenje do januara 2022. godine, a politički ili visoki predstavnici tri finalista biće pozvani da prisustvuju ceremoniji dodele nagrada, gde će pobednik dobiti pehar od evropskog komesara za transport. 

Kandidati moraju popuniti onlajn OBRAZAC  na engleskom jeziku do 31. Oktobra 2021. godine u 24:00 (CET). 

Izvor: Evropska komisija

Evropska komisija odobrila sedam novih GMO sorti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija odobrila je upotrebu sedam genetski modifikovanih organizama (GMO). Konkretno, reč je o tri sorte kukuruza, dve sorte soje, te po jedna uljane repice i pamuka.

Takođe, produženo je odobrenje za još tri GMO-a (dve sorte kukuruza kao i uljanu repicu). Ovih deset vrsta, prenosi aiz.info, prošlo je opsežan postupak autorizacije, uključujući pozitivnu naučnu ocenu Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA).

Države članice EU mogle su da izraze svoje stavove u Stalnom odboru, a zatim i u Odboru za žalbe, ali nisu postigle većinu protiv ove odluke.

U saopštenju Komisije napominju kako se najnovije dozvole odnose na upotrebu u ishrani ljudi i životinja. Nijedna se ne odnosi na uzgoj genetski modifikovanih organizama u EU. Dakle, ovde je reč o GMO proizvodima koji će biti uvezeni.

Odobrenja vrede deset godina. EK ističe da svi proizvodi napravljeni od ovih GMO-a podležu strogim propisima o označavanju i sledljivosti.

Takođe, ovo izvršno telo EU smatra kako treba razmotriti nove instrumente politike kako bi se iskoristile prednosti nove genomske tehnike (NGT).

Izvor: Agroklub

 

Nastanjivanje dugorepe sove u austrijskim šumama

Foto: Daniel Zupanc
Foto: Daniel Zupanc

Dugorepa sova koja se izlegla 25. maja u bečkom zoološkom vrtu Šenbrun priprema se za život u prirodi u području Direnštajn. Ova vrsta sove je istrebljena u Austriji pre 150 godina.

„Od 2009. godine potomstvo dugorepe sove iz zooloških vrtova i stanica za ptice se nastanjuje u prirodi. To je vrlo važna saradnja. Zajedno gajimo ovu ugroženu vrstu sove i radimo na tome da se dugoročno vrati u naše šume“, objašnjava Rihard Cink iz Austrijske opservatorije za ptice Veterinarsko-medicinskog univerziteta u Beču.

Od početka projekta je 41 dugorepa sova puštena u prirodu, a u međuvremenu 30 uzgojnih parova živi u austrijskim šumama. One se gnezde u starim stablima, a tamo gde ih nema dovoljno, montiraju se kutije za gneždenje.

Nakon puštanja u prirodu sove se hrane, dok se ne izvešte u lovu i mogu samostalno da prežive u divljini. Zaposleni na projektu mogu da prepoznaju sove koje su odgajili po prstenu koji im se postavlja na nozi.

Izvor: EurocommPR

Slovenija zabranila prodaju plastike za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Vlada Slovenije donela je Uredbu kojom se zabranjuje prodaja određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Tako će u ovoj zemlji iz prodaje biti povučeni plastični pribor za jelo, tanjiri, štapići za uši (osim onih za medicinsku upotrebu), plastične posude za hranu, kao i pakovanja za hranu i piće od ekspandiranog polistirena i predmeti od okso-razgradive plastike.

Zabranjeni su i plastični štapići za mešanje pića, štapići za pričvršćivanje balona, osim onih koji su namenjeni za industrijsku upotrebu, navodi se u saopštenju Vlade Slovenije.

U Uredbi se navodi da je obavezno označavanje nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i njihovu ambalažu, a označeni moraju biti i higijenski ulošci, tamponi i aplikatori tampona, vlažne maramice za negu i korišćenje u domaćinstvu, duvanski proizvodi s filterom i filteri za pravljenje cigareta.

Pomenutim oznakama potrošači moraju biti obavešteni o pravilnom načinu postupanja s otpacima od takvih proizvoda i njihovom odlaganju, o prisutnosti i udelu plastike u određenom proizvodu te negativnom uticaju na okolinu, ako se takvi proizvodi budu neodgovarajuće odlagali i zbrinjavali. Za prilagođavanje na nove propise dat je rok od godinu dana.

Slovenija je ovu odluku donela mesec dana nakon Hrvatske koja je Zakonom o upravljanju otpadom zabranila prodaju nekoliko plastičnih proizvoda za jednokratnu u potrebu.

Zabrana se odnosi na jednokratni plastični pribor za jelo, plastične štapiće za mešanje, slamke, balonske štapiće, štapiće za uši, ali i na proizvode od okso-razgradive plastike i posude za hranu od ekspandiranog polistirena.

Milica Radičević

Gas u Srbiji neće poskupeti do kraja godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JP Srbijagas

Gas u Srbiji do kraja godine neće poskupeti, dok će radovi na interkonekciji Niš-Dimitrovgrad početi u septembru, najavila je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

“Do kraja godine se neće menjati cena gasa, jer mi imamo ugovor sa „Gaspromom“, a „Srbijagas“ ima obavezu da pregovara ili o novom aneksu ili novom ugovoru za period posle prvog januara 2022. godine. Što se tiče naftnih derivata, ono što je sigurno je da država neće povećavati dažbine i na taj način uticati na dodatna poskupljenja, ali ono na šta ne možemo da utičemo je cena na svetskom tržištu. Cena struje ostaje ista, nema nikakvih zahteva, niti pregovora o eventualnom povećanju“, kaže Mihajlovićeva, navodi se na sajtu ministarstva.

Ona ističe da je diverzifikacija gasnih ruta važna podjednako kao i diverzifikacija dobavljača energenta.

„Kada govorimo o izgradnji gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad, završavamo tendere za izbor izvođača i nadzora, a početak radova biće u septembru. Time dobijamo još jedan pravac snabdevanja, ali je isto tako važno da radimo na diverzifikaciji dobavljača, jer ne znamo kakva će biti situacija na svetskom tržištu gasa“, ističe Mihajlovićeva.

Energetski portal

Zaštitimo naše šume od požara

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Nedavno su portali bili pretrpani vestima da nam se spremaju novi toplotni talasi, a ove su pratile još sumornije vesti o izbijanju požara širom planete.

Na sreću, temperature su ovih dana daleko prijatnije nego početkom meseca, a oni koji su vrelinu „preživljavali“ u svojim domovima čekajući večernje sate kako bi izašli u šetnju, sada mogu da odahnu.

Ipak, iako je Republički hidrometeorološki zavod najavio kiše, čak i pljuskove, u pojedinim delovima Srbije, opreznost od izbijanja šumskih požara još uvek treba da je na snazi, a javno preduzeće „Srbijašume“ apeluje na građane da:

  • Ne pale korov, biljni i drugi materijal na poljoprivrednim parcelama, voćnjacima i površinama blizu šume,
  • Ne lože vatru blizu šume i u šumi,
  • Ne bacaju opuške i lako zapaljive materijale na mestima gde se može izazvati požar,
  • Ne ostavljaju za sobom neugašenu vatru nakon piknika i da ne ostavljaju otpatke, već da ih odlože u kante i kese.

Dakle, iako je vreme idealno za boravak u prirodi, važno je da vodimo računa ukoliko palimo logorske vatre kako se naš užitak ne bi pretvorio u šumski požar.

Prema pisanju Južnih vesti, na teritoriji opštine Vlasotince su u prethodna dva dana izbila dva požara, a kao najčešći uzrok nadležni navode paljenje niskog rastinja.

Načelnik štaba za vanredne situacije Opštine Vlasotince Ivan Stanković tvrdi da je u 95 odsto slučajeva uzrok požara ljudski faktor i upozorava na opasnost od nesavesnog ponašanja pojedinaca koji pale suvo rastinje, pišu Južne vesti.

Podsećamo da su početkom meseca požari zahvatili 30 hektara šume na Zlatiboru i Tari, dok je na području Mokre Gore, usled izbijanja požara koji se proširio na 100 hektara, bilo proglašeno vanredno stanje.

Šumski požari u svetu još uvek ne jenjavaju, a prema pisanju svetskih medija, bitku za šume trenutno vode Francuska, Kalifornija, Izrael i druge zemlje.

U Francuskoj je vatra zahvatila 5.000 hektara šume nedaleko od Sen Tropea, dok je blizu 10.000 ljudi u Kaliforniji primorano na evakuaciju jer je požar za samo 24 sata postao duplo veći. U Izraelu vatra guta šume na svega 13 kilometara od Jerusalima, a kako se požar proširio i na kuće, brojne porodice morale su da budu evakuisane.

Milena Maglovski

Prvi put u istoriji merenja pala kiša na vrhu Grenlanda

Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Gielda)
Foto-ilustracija: Pixabay

Led na Grenlandu godinama se otapa, i tako će i biti u budućnosti, upozoravaju naučnici. Osim toga, na ovom ostrvu sve više pada kiša, što dodatno ubrzava topljenje leda. Nažalost sa Grenlanda stiže još zabrinjavajućih vesti.

Po prvi put u istoriji, od kada se vrše merenja, na vrh na Grenlandu, koji se nalazi na 3.200 metara, pala je kiša, a ne sneg kao što je bilo do sada. Prema pisanju svetskih medija, kiša je padala nekoliko sati i naučnici su zabeleželi da je temperatura bila iznad nule, što se veoma retko dešava. Na ledeni vrh palo je sedam milijardi tona vode i došlo je do otapanja na vrhu i duž jugoistočne obale i to samo nakon nekoliko nedelja od kada se istopila veća površina ledene ploče.

Svi ovi događaji potvrđuju reči naučnika da klimatske promene utiču na topljenje leda, što ubrzava porast nivoa mora širom sveta.

Niko neće zaboraviti 2019. godinu kada se na Grenlandu istopilo 523 milijarde tona leda što je dovelo do toga da se globalni nivo mora trajno poveća za 1,5 milimetara. Naučnici su simulacijom došli do najcrnjeg scenarija, a to je da otapanje glečera na Grenlandu može da doprinese tome da nivo okena do 2100. godine poraste za 9,1 do 14,9 milimetara.

Možda je kasno za promene…

Milica Radičević

EPCG – Počinje energetska revolucija

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) najavljuje nove investicije u obnovljive izvore energije, revitalizaciju i modernizaciju hidroenergetskih objekata, kao i ispunjenje svih zahteva Evropske energetske zajednice na polju energetske tranzicije.

Povodom 111. godišnjice EPCG, Nikola Rovčanin, izvršni direktor kompanije, istakao je da će uskoro početi realizacija projekta vetroparka „Gvozd“ na krnovskoj visoravni, solarne elektrane „Briska Gora“ iznad Bara, a izradom Idejnog projekta, krajem godine, biće ispunjeni i svi potrebni uslovi za početak izgradnje HE „Komarnica“, na istoimenoj reci.

„VE “Gvozd” će raspolagati instalisanom snagom od 54,6 MW, a njena godišnja prozvodnja biće oko 150 GWh električne energije, što je dovoljno za pokrivanje potrošnje oko 25 hiljada domaćinstava. Na Briskoj Gori planirana je fazna izgradnja elektrane i to prva faza sa minimalnom instalisanom snagom od 50 MW i druga do ukupno planirane instalisane snage veće od 200 MW. Realizacijom ovih projekata, kao i projekta HE „Komarnica“, instalisane snage 172 MW, u narednih nekoliko godina, znatno će se povećati snaga proizvodnih objekata u sastavu EPCG što, uz završetak kapitalne revitalizacije postojećih i stvaranje uslova za montažu i osmog agregata u HE „Perućica“, te strateške  zahvate na postrojenjima HE „Piva“, daje mnogo razloga za optimističan pogled na budućnost“, istakao je Rovčanin, navodi se u saopštenju.

Za EPCG je posebno značajan projekat ekološke rekonstrukcije termoelektrane „Pljevlja“, kojim se tom postrojenju omogućava produžetak radnog veka, što, uz podrazumevajuću rekultivaciju deponije pepela i šljake na Maljevcu i toplifikaciju Pljevalja, čini da se, osim ekonomskog, zadovolji i ekološki kriterijum, kao preduslov za komforan život građana.

Od novih projekata EPCG posebno je interesantna izgradnja plutajuće solarne elektrane na Slanskom jezeru. Upravo ovo jezero pruža velike mogućnosti u pogledu razvoja solarne zelene energije.

Kako se dalje navodi, radi se i na projektu obeležavanja neplodnog zemljišta, na kojem bi se instalirali solarni paneli.

“Ciljevi kompanijske poslovne politike, pored dostizanja zacrtanih energetskih i ekonomskih efekata, podrazumevaju i puno poštovanje evropskih standarda u oblasti očuvanja životne sredine, kao neophodnog uslova za što komforniji život građana, posebno u sredinama u kojima se nalaze naši proizvodni objekti”, zaključuje Rovčanin.

Energetski portal

Užičani zabrinuti zbog zagađenja Đetinje

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na toku reke Đetinje prethodnih dana pojavile su se površinske alge, a Užičani strahuju da je uzrok ove pojave prekomerno zagađenje fekalnim vodama, piše na sajtu Grada.

Iako problemi vezani za zagađenje Đetinje nisu novost, Gradonačelnica Užica Jelena Raković Radivojević navodi da Grad ulaže velika sredstva i maksimalne napore da ih rešava kako bi Gradska plaža, kako kaže, ponovo ponela epitet “užičkog mora”.

“Ono što mi možemo da kažemo u ovom trenutku je da su već preduzete određene aktivnosti i da su u planu i nove. Najpre završen je fekalni kolektor u Turici, a zahvaljujući sredstvima koje smo izdvojili iz budžeta, otpočinju i radovi na uspostavljanju prepumpne stanice. Takođe, u toku je izrada projekta za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže za više od 100 domaćinstava. Kako je u pitanju velika investicija imamo obećanja da ćemo u toku naredne godine dobiti podršku republike za realizaciju tog posla”, rekla je gradonačelnica i pozvala sugrađane na strpljenje budući da je za realizaciju svih predviđenih aktivnosti potrebno vreme.

Po rečima načelnika Gradske uprave za inspekcijske poslove i komunalnu policiju Zorana Militarova, na kvalitet vode u Đetinji utiče čitav niz faktora.

“Ovo je trenutno 50 odsto reka Sušica, 50 odsto Đetinja. U svim ispitivanjima koja se rade kada je upitanju reka Đetinja, a rade se u kontinuitetu više puta godišnje, potvrđuje se da je Đetinja po kvalitetu voda treće klase, dozvoljena za kupanje uz pridržavanje određenih mera. Ispitivanja pokazuju i da ima određenih pomaka. Nemamo više hemijsko zagađenje, a varira deo zagađenja koji se tiče određenih materija. U vreme kada je grad Užice koristio vodu sa Sušičkih vrela rešen je problem klanica u Mačkatu, koje su predstavljale ozbiljan problem ranijih godina. Takođe, treba imati u vidu da je postrojenje koje se radi za preradu otpadnih voda na Beloj Zemlji u funkciji kvaliteta reke Đetinje. Kolektor kroz Turicu se finišira nakon dugog niza godina, a ono što nam je takođe prioritet je sanacija dela Volujačkog potoka”, objasnio je Militarov.

On napominje da se na površini vode, osim algi, zadržava i lišće usled usporenog vodotoka i dodaje da je stanje Đetinje za ovu sezonu veoma loše zbog oskudnih padavina.

Energetski portal

 

Novi Sad – počinje drugi krug prijava za subvencije za kupovinu bicikli

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (CJ Toscano)

Aplikacija za prijavljivanje građana za subvencije za kupovine bicikli u Novom Sadu počinje sa radom danas od 12 časova i trajaće do 23. avgusta (ponedeljak) do 12 sati.

Sve detalje vezane za učešče, kao i samoj aplikaciji može se pristupiti putem sajta Gradske uprave za životnu sredinu – www.environovisad.rs ili direktno putem sajta www.vozibicikl.rs

Posebno je naglašeno da osobe koje se prijavljuju putem aplikacije u predviđena polja prijavnog formulara upisuju podatke iz svoje lične karte. Podaci iz lične karte i prijavnog formulara moraju se podudarati, navodi se u saopštenju.

“Fizička lica koja putem aplikacije dobiju potvrdu prijave sa rednim brojevima prijave od 1 do 1.100, u roku za prijavu, potrebno je da dostave fotokopiju lične karte sa adresom ili očitanu čipovanu ličnu kartu, na kojima se nedvosmisleno vidi adresa prebivališta, lično na adresu Antona Čehova 4 (Kulturna stanica “Eđšeg”), ili slanjem na adresu e-pošte: info@vozibicikl.rs, radi preliminarne provere ispunjenosti uslova Javnog poziva”, dalje se navodi grada.

Udruženje „Novosadski ekološki centar“ će u roku od pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava, na pomenutim sajtovima objaviti rang-listu svih lica koja su se prijavila po Javnom pozivu, prema vremenu prijave. Javnim pozivom su predviđene subvencije za bicikle prvih 900 prijavljenih po rang listi.

NAPOMENA: Fizička lica koja su ostvarila pravo na podršku za nabavku novog bicikla po prethodnom javnom pozivu nemaju pravo ponovnog učešća i u slučaju prijavljivanja biće uklonjena sa konačne rang liste.

Detaljnije informacije mogu se dobiti putem telefona na brojeve 069 2021 300 i 069 2021 961, radnim danima od 10 do 19 časova.

Energetski portal

Saradnja sa kineskom kompanijom „Elink“ u oblasti OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike i kompanija „Elink Čajna“ uskoro bi mogli ostvariti saradnju u procesu energetske tranzicije, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, tokom sastanka sa predstavnicima kineske kompanije, iznela planove naše zemlje tokom energetske tranzicije naglasivši da je ova godina veoma važna za čitav energetski sektor.

Na sastanku je bilo reči o mogućnostima za ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE), kao i o modernizaciji rada „Elektrodistribucije Srbije“.

“Imamo osnovu, doneli smo zakonski okvir, u toku je izrada strategije razvoja energetike i nacionalnog plana za klimu i energetiku. Spremni smo i želimo da budemo deo svetskog toka u energetskoj tranziciji”, navela je ministarka.

Ona je ukazala na to da je donet Zakon o korišćenju obnovljivoh izvora energije, koji ispunjava najviše svetske standarde, napomenuvši da ovaj dokument omogućava saradnju sa najboljim kompanijama na polju zelene agende.

Mihajlović je objasnila da knjiga projekata, koja će biti predstavljena u septembru, predstavlja realan prikaz potencijala Srbije, poručivši da su kompanije iz Kine dobrodošle da učestvuju u realizaciji tih projekata, posebno u delu koji se odnosi na vodoničnu strategiju, solarne i vetroelektrane.

“Vrednost projekata je 17 milijardi evra i želimo da sarađujemo sa svim svetskim kompanijama”, rekla je Mihajlović.

Predstavnici kineske kompanije informisani su i o planu za uvođenje naprednih mernih sistema, koji podrazumeva zamenu klasičnih brojila savremenim elektronskim softverima, pri čemu su iskazali želju da učestvuju u ovom projektu.

Regionalni menadžer prodaje za Istočnu Evropu pomenute kompanije Ksuming Sun naveo je da je Srbija energetsko čvorište i bitan faktor u regionu i da je ta kompanija zainteresovana za saradnju u oblasti korišćenja novih tehnologija, koje se koriste u praćenju rada i unapređenju distribucije električne energije.

“Spremni smo da učestvujemo i u drugim projektima koji su u vezi sa obnovljivim izvorima energije, a želimo da razgovaramo i o tome da u Srbiji bude naša regionalna baza za proizvodnju, razvoj i saradnju sa mladim talentim”a, istakao je on.

Energetski portal

Singapur – grad u divljini

Foto-ilustracija: Unsplash (Victor nDK)
Foto-ilustracija: Pixabay

Moja sajber putovanja su u doba korone postala još redovnija, a kada sam tog jutra osvanula sa kesama ispod očiju, bilo me je pomalo sramota da priznam da sam do tri ujutru vrtela slike Singapura, ponajviše hotela Marina Bej Send (ah, ta Marina Bej).

Šta li se mota po glavi tom srećniku koji se brčka u bazenu i pije svoj daikiri na 200 metara nadmorske visine, dok pred njim „puca“ pogled na jedan od najlepših gradova na planeti? Verovatno ništa. Čovek ni ne može da misli pred takvom slikom već samo da ćuti, oseti i upije svaki trenutak.

Ali, umesto da pola teksta posvetim opisivanju singapurskih lepota, a drugu kuknjavi jer bih za par dana u hotelu rado izdvojila mesečnu platu samo kada me kući ne bi sačekali neplaćeni računi i namrgođena familija, pričaću vam o drugim odlikama Singapura zbog kojih ga, osim veličanstvenih zgrada koje podsećaju na scenografiju Blejd Ranera, vredi posetiti.

Kada se divljina vrati u metropolu

Gradove doživljavam kao neki veliki usisivač: kako bi zadovoljili svoje fizičke i ekonomske potrebe, nemilice gutaju prirodu ne bi li se raširili poput epidemije, a onda u tu istu prirodu isporučuju svoje nusprodukte.

No, ima i onih koji su spremni da, idući ka željno isčekivanoj klimatskoj neutralnosti, napuste ovaj model i prigrle jedan novi, zeleniji.

Tu, naravno, ne mislim na parkove, baštenske površine i drvorede kakve srećemo i kod nas, već na kompletnu promenu hijerarhije, pa tako u nekim metropolama priroda, a ne gradske infrastrukture, postaje prioritet.

Singapur ulaže velike napore kako bi vratio davno izgubljenu vezu sa prirodom i njenim procesima, što za njegove stanovnike neće značiti odricanja, već šansu za kvalitetniji život.

Savremeni grad treba da bude koncipiran kao grad u prirodi, a ne van nje, kažu autori knjige Život posle ugljenika, i dodaju da nijedan grad na planeti nije dovoljno bioraznolik i biofiličan koliko bi mogao biti, no Singapur je tome najbliži jer već sada drugačije zvuči i miriše.

Foto-ilustracija: Pixabay

Biodiverzitet na prvom mestu

Teško je spojiti urbana područja i zdrave ekosisteme koji obiluju biljnim i životinjskim vrstama, no Singapur je dokazao da nije nemoguće.

Slojevito dizajniranje gradskih šuma gde se smenjuju prizemno rastinje, nisko i visoko drveće baš kao u prirodi , dovelo je do toga da flora i fauna vrlo brzo „procvetaju“.

Očuvati biodiverzitet nije lako, pa se u gradu mogu videti brojni konektori koji povezuju zelene zgrade i gradske šume kako bi vrste mogle nesmetano da migriraju, a najbolje od svega je što su ovi hodnici pogodni i za prijatnu šetnju.

Singapur je nedavno razvio i gradski indeks za merenje i procenu napretka u održavanju i povećanju broja vrsta, pa je jasno da su njihove namere da grad ponovo učine primamljivim za životinje nepokolebljive.

Jedan u nizu zelenih projekata je i park Bišan-Ang Mo Kio, a njegovom izgradnjom na nekadašnjem industrijskom zemljištu smanjen je efekat toplotnog ostrva u gradu, dok se biodiverzitet uvećao za 30 odsto.

Ukoliko imate sreće pa vas put tamo nanese, osim izvrsne hrane, gostoljubivih lokalaca i nebrojenih mesta za fotkanje kojima ćete svima redom vaditi zazubice, u Singapuru ćete udisati i vazduh kakav nema nijedna metropola na planeti. Držite mi palčeve da jednoga dana i ja budem te sreće!

Milena Maglovski