Home Blog Page 531

Ukidaju se subvencije za kupovinu električnih automobila

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je prošle nedelje u saopštilo da se ukidaju subvencije za kupovinu novih hibridnih vozila i onih na električni pogon. Razlog – već je, iako nije kraj godine, iskorišćen budžet opredeljen za te subvencije.

Sredstva su 2020. godine iznosila oko milion evra. Ona su se odnosila na motorna vozila, motocikle i skutere. Prodaja je u ovoj godini opala jer je uvoz novih vozila bio usporen zbog pandemije.

Uvoznici navode da su prodali 800 vozila sa subvencijama. Kažu da nemaju uvid u kupovinu flota automobila za rentakar i taksi.

“Imamo usporenu dobavljivost novih vozila zbog zaustavljanja proizvodnje kod određenih proizvođača, tako da sam rast prodaje u nekom procentu ne očekujemo”, rekla je Aleksandra Graovac, sekretar Udruženja uvoznika Srbije. 

Vlada je, da podsetimo, na početku godine usvojila Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila na osnovu koje država pomaže kupovinu mopeda i lakih tricikala na ovaj pogon sa 250 evra, hibridne automobile sa 2.500 evra, plag-in hibride sa 3.500 evra, a električna vozila sa 5.000 evra.

To je jedna od vladinih mera za zaštitu vazduha od zagađenja zbog koje su takozvana ekološka vozila znatno pristupačnija na tržištu. Uvoznici upozoravaju da je zdravlje ljudi ugroženo i da treba nastaviti sa subvencijama.

“Po podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji preko 6.000 godišnje ljudi umre od posledica zagađenja vazduha, pa je smanjenje zagađenja vazduha od motornih vozila veoma bitan faktor”, kaže Robert Lukić, direktor “Tojote”.

U EU planiraju da do 2030. godine na subvencije potroše oko 40 milijardi evra. Najviše u svemu prednjače skandinavske zemlje koje će od 2030. godine zabraniti kupovinu benzin i dizel automobila.

Izvor: RTS

Ministarstvo: što pre zatvoriti deponiju u Vinči

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ne davimo Beograd

Povodom požara koji je u subotu, 7. avgusta, izbio na deponiji “Vinča”, a sa koje se dim šiti i deset dana kasnije, održan je sastanak ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović sa predstavnicima Grada Beograda i kompanije „Beo čista energija“, saopštilo je Ministarstvo.

Ministarka je tražila od nadležnih da izađu sa konkretnim predlogom i rokom za rešavanje ovog velikog problema Beograđana, te insistirala da predstavnici Grada Beograda i kompanije „Beo čista energija“ hitno održe sastanak gradskog štaba za vanredne situacije.

Sastanak je zakazan za danas, a predviđeno je da se nakon sastanka donese odluka o narednim koracima, kao i na koji način će biti sprečeni novi eventualni požari. Sastanku će prisustvovati i predstavnik Ministarstva zaštite životne sredine.

Vujović je dodala da je kompanija „Beo čista energija“ dobila sve potrebne privremene dozvole za odlaganje komunalnog, građevinskog i inertnog otpada na novoj parceli, gde je smeštena sanitarna deponija, ističući da očekuje da će stara deponija biti zatvorena u što kraćem roku.

“Ova deponija je jedan od najvećih ekoloških problema u Beogradu i na rešavanju ovog problema se radi intenzivno. Životna sredina se tiče svih nas i zato će ministarstvo koje vodim još bliže sarađivati sa nadležnima i pratiti procese koji predstoje, kako bi se rešio ovaj višedecenijski problem Beograđana”, rekla je ministarka.

Ona je podsetila da su, po izbijanju požara, zbog obima akcidentne situacije, inspektori za zaštitu životne sredine izašli na teren zajedno sa gradskom komunalnom inspekcijom koja je nadležna za deponiju u Vinči.

Energetski portal

Kompanija MT-KOMEX otvara nova radna mesta!

Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX, lider u izgradnji i projektovanju solarnih elektrana, poziva vas da se prijavite za pozicije Elektromonter  i Junior project engineer.

Elektromonter

Opis posla:

Osnovna zaduženja zaposlenog uključuju instalaterske i montažne radove na izgradnji solarnih elektrana

Opis željenog kandidata:

–Stručna sprema elektro-struke: Kvalifikovani (KV) radnik, četvrti stepen stručne spreme ili visokokvalifikovani (VKV) radnik

-Potrebno poznavanje slabe i jake struje, opštih poslova elektroinstalacija

-Vozačka dozvola B kategorije

-Dobre organizacione sposobnosti

-Snalažljivost i samoinicijativa

-Pouzdanost i tačnost u ostvarivanju zadatih ciljeva

Broj otvorenih pozicija – 10

Junior project engineer

Opis posla:

Osnovna zaduženja zaposlenog uključuju izradu studija izvodljivosti projekata, vršenje tehničko-ekonomskih proračuna, izradu projektne dokumentacije, izradu tehničke dokumentacije, izradu tehno-ekonomskih ponuda na projektima i podršku timu prodaje.

Opis željenog kandidata:

-Zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike (energetika) – master inženjer prednost

-Napredni nivo poznavanja rada u MS office paketu

-Napredni nivo poznavanja rada u AutoCad-u

-Vozačka dozvola B kategorije

-Znanje engleskog jezika

-Odgovornost, strpljenje i pedantnost u radu

Broj otvorenih pozicija – 3

Prethodno iskustvo za obe pozicije nije neophodno, a obuka je obezbeđena od strane stručnog tima MT-KOMEX-a. Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Prijave šaljite na info@mt-komex.co.rs

O kompaniji:

Zahvaljujući višedecenijskom radu i neprestanom usavršavanju, iza sebe imamo izgrađene solarne elektrane ukupne instalisane snage 10 MW među kojima je i Solaris Energy – najveća solarna elektrana u Srbiji, nekoliko solarnih nastrešnica, a svoju ekspertizu proširili smo i na oblast punjača za električne automobile.

Zato vas pozivamo da postanete deo našeg tima kako bismo nastavili da zajedno gradimo zelenu budućnost. Čekamo vas!

Natrijum – ekološka i jeftina alternativa za litijum

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Pixabay

„Budućnost elektomobilnosti je definitivno električna. Vodonik je gubljenje vremena“ – ovim upečatljivim rečima Ilon Mask se obratio novinarima tokom posete Teslinoj fabrici električnih automobila koja je u izgradnji u Nemačkoj.

Ipak, litijum je dokaz da termini „elektromobilnost“ i „ekologija“ ne idu baš uvek zajedno, pa to može osporiti Maskove samouverene reči.

Potražnja za litijumom, glavnom komponentom baterija za električne automobile, jača iz godine u godinu, a sa njom i protestovanje javnosti koja strahuje od posledica po životnu sredinu.

Neka od najbogatijih nalazišta litijuma u Evropi nalaze se u Portugalu, Španiji, Finskoj, Češkoj i Austriji, ali projekti se ne odvijaju glatko jer su građani zabrinuti da će eksploatacija litijuma uništiti prirodu, zemljište i reke, narušiti zdravlje ljudi i životinja, ali i uticati na kvalitet života u susednim zemljama.

I dok električni automobili imaju alternativu, zaštita životne sredine nema, pa je zato ključno industriju baterija učiniti ekološki prihvatljivijom kako bismo i električna vozila s punim pravom mogli nazvati ekološkim.

Moguće rešenje dolazi u obliku natrijum-jonskih baterija, a nedavno smo objavili da je kineska kompanija KATL (CATL), nakon višegodišnjeg istraživanja, predstavila prvu generaciju ovih baterija koje se u masovnoj proizvodnji mogu naći već 2023. godine.

Osim što je nova tehnologija znatno jeftinija i ekološki podobnija od iskopavanja litijuma, natrijum-jonske baterije odlikuju i druge prednosti kao što su brzina punjenja i odlične performanse na niskim temperaturama. Ipak, iz kompanije dodaju da prva generacija natrijum-jonskih baterija ima manju gustinu i veću zapreminu od litijumskih, pa će naučnici u drugoj generaciji pokušati da nadomeste upravo ove nedostatke.

Jedna od mogućnosti je i kombinacija natrijum-jonskih i litijum-jonskih baterija u jedinstveni sistem, a u saopštenju kompanije navode da bi se na taj način kompenzovale mane obe tehnologije, dok bi se njihove prednosti maksimalno iskoristile.

Dobra vest je to što je proizvodnja natrijum-jonskih baterija u potpunosti kompatibilna sa postojećim postrojenjima za proizvodnju litijum-jonskih baterija, te će se time u mnogome olakšati i ubrzati prelazak na novu tehnologiju, tvrde iz kompanije.

Milena Maglovski

 

Požari u Crnoj Gori prerasli u ekološki incident

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje na planini Bunetina, koju je zahvatio požar, prerasta u svojevrstan ekološki incident koji se razvija sa nesagledivim posledicama, niz kanjon prema selu Zasada i uz kanjon prema selu Zaglavak, kazao je komandir službe zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja Goran Čavić.

Čavić je uputio još jedan apel svim građanima da pomognu i u ovom teškom periodu zaštite sebe, svoje najmilije i svoju imovinu, jer, kako kaže, Služba neće moći u potrebnom obimu odgovoriti ukoliko situacija preraste u katastrofalnu, piše RTCG.

„Požar koji se razvija u kanjonu Tare, koji se praktično razdelio u dva požara, sa međusobnom razdaljinom od oko sedam kilometara. Situacija sa vatrom koji ide nizvodno prema selu Zasada povoljnija je, u nekim stenama požar je jako usporen, ali je i dalje rano da budemo optimisti. U drugom delu požara koji ide prema selu Zaglavak, pomaže helikopter Vojske Crne Gore koji obavlja odličan posao. Za nekih par stotina metara požar bi mogao da dođe do prvih kuća u selu, koje smo već zaštitili na način što smo tu stacionirali tim koji će dežurati sa vozilom dok požar ne bude ugašen“, istakao je Čavić.

On je kazao da su vatrogasci Službe zaštite i spašavanja iscrpljeni, obzirom da se već dva meseca, bore sa požarima na više udaljenih i nepristupačnih lokacija pljevaljske opštine.

I u drugim delovima Crne Gore bukte požari, a može se reći da je najteži onaj koji zahvatio je područje barskog naselja Mrkojevići u kom je uništeno 749 stabala maslina.

Društvo maslinara Bar navodi da su u požaru uništena i stabla stara po više stotina godina, te da je sa njima otišao i ovogodišnji rod maslina i budući prinosi koje su maslinari očekivali.

Situacija je teška i u nikšićkoj opštini gde već 26 dana bukte požari. Vatra je zahvatila i nepristupačni teren i dodatno otežala posao vatrogasno-spasilačkim ekipama koje su danonoćno na terenu i da se bore da sačuvaju kuće od vatrene stihije.

U Nikšiću je vazduh veoma zagađen, te se, shodno savetima Instituta za javno zdravlje, preporučuje građanima da izbegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtevnih aktivnosti na otvorenom, upozorili su iz Ekološkog pokreta “Ozon”.

Energetski portal

Nivo vode u rekama zabrinjavajuće nizak, potrebna jedna obilna kiša

Photo-illustration: Unsplash (Kazuend)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Visoke temperature uticale su na opadanje reka u Srbiji, a najteža situacija je na Rzavu, Kolubari, kao i na Jadru. Jelena Jerinić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda ističe da nam je potrebna “prava jesenja kiša” kako bi se situacija popravila.

Ona za RTS navodi da su u stagnaciji i opadanju pritoke drugog reda Južne i Zapadne Morave, pritoke Kolubare, manje reke na banatskim vodotocima, kao i Jadar.

“U stagnaciji su manje i srednje reke koje praktično ne mogu da otiču, jer su na biološkom minimumu, što znači da je ugrožen i biljni i životinjski svet zbog manjka kiseonika”, ističe Jerinićeva.

Dodaje da se prati i gornji tok reke Save, koja je u domenu srednjih reka, gde su vodostaji u opadanju, a može biti, kaže, obustavljena i plovidba.

Potrebna je prava jesenja kiša, kaže Jerinićeva, koja bi padala danima i obuhvatila velika slivna područja kako bi se popravila situacija sa vodostajima na rekama.

“Jako je važno da ta kiša uđe u najdublje pore zemljišta. To se sada ne vidi po prognostičkom materijalu bar za mesec dana”, objašnjava.

Govoreći o situaciju u Evropi, Jelena Jerinić kaže da je ista kao i kod nas, ali pošto češće dolazi do prodora u toku gornjeg Dunava mi nemamo problema kod Beograda i Zemuna.

Zbog nepovoljne hidrološke situacije i izuzetno niskog vodostaja Rzava, vanredna situacija proglašena je u pet opština i gradova.  

Izvor: RTS

Sekretarijat za zaštitu životne sredine: Nastavljeno zagašavanje požara na deponiji u Vinči

Foto: Ne davimo Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Nastavlja se zagašavanje požara na deponiji u “Vinči” koji je i dalje dubinskog karaktera. U saopštenju se navodi da na osnovu dobijenih izveštaja od „Beo čiste energije” i Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, na deponiji se i dalje vidi beli dim.

“Nastavlja se prekrivanje požarom zahvaćenog područja inertnim materijalom i polivanje zahvaćenog područja emulzijom na bazi algi rastvorenih u vodi”, navodi se u saopštenju.

Na gašenju požara na deponiji “Vinča” učestvuju “Beo Čista Energija d.o.o.” i vatrogasna jedinica.

Građanima se savetuje da ukoliko osete prisustvo dima u vazduhu zatvore prozore i izbegavaju boravak na otvorenom prostoru.

Podsetimo, u subotu 7. avgusta je izbio požar na deponiji u “Vinči”, a u nedelju, 8. avgusta dim i neprijatni miris paljevine prekrio je gotovo ceo grad. Vatrogasne ekipe su odmah izašle na teren i gašenje ovog požara i dalje traje. I dok nadležni kažu da prate situacija kada je kvalitet vazduha u pitanju i da nema mesta panici, građani su zabrinuti jer ne znaju šta udišu.

Energetski portal

Privrednici očekuju rast prometa, izvoza i ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Gray)

Privrednici u Srbiji optimistično gledaju na privredna kretanja u trećem tromesečju 2021. godine očekujući rast prometa i izvoza, kao i stabilna ulaganja i zaposlenost, pokazala je julska anketa Privredne komore Srbije (PKS) o poslovnoj aktivnosti u drugom i očekivanjima u trećem kvartalu tekuće godine.

Rezultati pokazuju da je više od polovine ispitanika u drugom kvartalu ostvarilo rast prometa, skoro trećina je imala isti nivo u odnosu na prethodni, dok je kod svega 15 odsto anketiranih promet smanjen. U trećem kvartalu,  čak 85 odsto očekuje isti ili veći promet u poređenju sa realizacijom u drugom kvartalu.

Privrednici pokazuju izraženi optimizam za naredni kvartal i u pogledu kretanja izvoza – 39 odsto očekuje rast, a 48 odsto nepromenjenu izvoznu aktivnost u odnosu na prethodni kvartal.

U drugom kvartalu 2021. godine, investiralo je 48 odsto  anketiranih kompanija. U poređenju sa realizovanim investicijama u prethodnom kvartalu, 91 odsto firmi je ostvarilo isti ili povećan  nivo investicija. Očekivanja privrednika za treći kvartal takođe su pozitivna: čak 84 odsto ispitanika planira isti ili veći obim investicija najviše u opremu, građevinske objekte i zemljište.

Zaposlenost je stabilna, u periodu zdravstvene i ekonomske krize sačuvana su radna mesta i poslovna zajednica ne očekuje smanjenje broja radnika u trećem kvartalu.

Najveći deo anketiranih privrednika u drugom kvartalu 2021. godine iskoristio je kapacitete između 50 i 80 odsto, a ono što može da bude izazov na srednji rok jeste problem likvidnosti. Prema istraživanju PKS, 48 odsto anketiranih kompanija ukazalo je na nedostatak sredstava za optimalno finansiranje poslovanja, a problem likvidnosti očekivano najizraženiji je u oblasti turizma i ugostiteljstva.

Izvor: Privredna komora Srbije

Nove kante i kontejneri za čistiji Irig, Srbobran i Temerin

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne nastavlja sa dodelom nove opreme na korišćenje lokalnim samoupravama u Srbiji, kako bi se unapredio kvalitet života građana. U cilju efikasnijeg upravljanja otpadom, Irig, Srbobran i Temerin sada su opremljeni sa još 365 kanti i 200 kontejnera, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

“Nove kante i kontejneri za čistiji Irig, Srbobran i Temerin- Ministarstvo zaštite životne sredine obezbedilo je i ove godine za 34 lokalne samouprave različitu opremu, kao što su kante, kontejneri i čistilice, koja će direktno unaprediti kvalitet života u izabranim sredinama. Akcija se sprovodi u cilju unapređenja upravljanja otpadom, što je jedan od prioriteta ministarstva iz kojeg dolazim”, rekla je posebna savetnica Sara Pavkov, koja je ispred Ministarstva zaštite životne sredine u Irigu, Srbobranu i Temerinu, sa predstavnicima tih lokalnih samouprava potpisala ugovore o ustupanju opreme njihovim javno komunalnim preduzećima.

Ministarstvo je Srbobranu dodelilo 131 kantu i 30 kontejnera, Temerinu 131 kantu i 120 kontejnera, dok je Irigu, koji je među prvima dobio najmoderniju čistilicu, dodeljeno još 103 kante i 50 kontejnera.

Ugovorima koji su potpisani prošle sedmice, oprema je dodeljena na korišćenje Bosilegradu i Bujanovcu, kao i Nišu i Žitorađi i to po 120 kontejnera i po 131 kanta svakoj od tih lokalnih samouprava.

Energetski portal

Koji poslovi i veštine će biti najtraženiji u budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Pixabay

Iako tako ne deluje, čovečanstvo je uveliko zakoračilo u zelenu budućnost – obnovljivi izvori energije sve su dominantniji, na ulicama je više ekoloških vozila, a iz dana u dan otvaraju se nova „zelena“ radna mesta. Da li ćemo u narednim decenijama napokon ugledati zeleniju planetu zavisi od toga koliko ostanemo dosledni na ovom putu, a presudnu ulogu u tome odigraće mladi koji su već sada u poziciji da odabirom profesije daju svoj doprinos ostvarenju ovog cilja.

Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) nedavno je objavio listu najtraženijih veština koje mogu usmeriti mlade ka odabiru nekog od „zelenih“ zanimanja.

Sistemsko razmišljanje – premda je ova veština poželjna na većini radnih mesta, bila ona „zelena“ ili ne,  sistematsko razmišljanje će se iz godine u godinu sve više ceniti  kako bismo adekvatno odgovorili na izazove energetske tranzicije. Brojna radna mesta čiji je cilj podizanje efikasnosti, održivosti i iznalaženje uvek novih rešenja biće otvorena u budućnosti, a pojedinci koji su razvili ovu veštinu biće veoma traženi.

Kreativne veštine – roditeljima se uglavnom „diže kosa na glavi“ kada im dete saopšti da namerava da se bavi umetnošću, mada će se i ovaj scenario, sudeći po predviđanjima UNEP-a, uskoro promeniti. Dizajneri, muzičari, reditelji, fotografi, glumci i ostali kreativci koji imaju moć da inspirišu ljude odigraće važnu ulogu u zelenoj transformaciji naše planete.

Nauka – sklonost ka nauci nekada je urođena, a ponekad svoje obrazovanje usmerimo u tom pravcu jer želimo dobro plaćen i stabilan posao. U svakom slučaju, očekuje se da će se nauka još više ceniti u budućnosti, naročito ekologija, hidrologija, geologija, meteorologija, biohemija i druge discipline važne u borbi protiv klimatskih promena.

Najtraženiji „zeleni“ poslovi

UNEP predviđa da će poslovi vezani za obnovljive izvore energije i ekološka vozila, reciklažu i upravljanje otpadom, prostorno planiranje i proizvodnju hrane biti najtraženiji u budućnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tako će, pored inženjera, biti traženi i radnici na postavljanju i održavanju solarnih panela, vetroturbina i ostalih OIE, a slično važi i za industriju ekoloških automobila koja će otvoriti niz radnih mesta – od naučnika i inženjera do radnika u proizvodnji.

Potražnja će porasti i za arhitektama i inženjerima koji će transformisati gradske infrastrukture poput transporta, upravljanja otpadom i gradnje, kako  bi urbana mesta postala održiva i ugljenično neutralna.

Zaposleni u proizvodnji hrane biće izuzetno traženi, ali, da bi se smanjio njen ugljenični otisak,tržište će iz godine u godinu sve više favorizovati održivu poljoprivredu, organsku proizvodnju i urbane farme.

Naravno, tu su i poslovi koji možda nisu usko vezani za zelenu tranziciju, ali čija će popularnost takođe rasti u budućnosti. Kako piše Evergreendimes, neka od zanimanja koja će se najviše tražiti jesu medicinske sestre, programeri, nastavnici, hirurzi, konsultanti, finansijski savetnici, marketing menadžeri i psiholozi.

Milena Maglovski

 

Švedska ulaže u oblast vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Švedska, koju predstavlja Švedska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj, potpisala je sporazum s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) za realizaciju druge faze projekta MEG.

Cilj projekta je da doprinese demokratizaciji lokalne uprave u Bosni i Hercegovini i omogući  pravedniji i efikasniji način pružanja javnih usluga, sa naglaskom na sektor vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama.

UNDP će u naredne četiri godine implementirati projekat MEG II u približno 30 jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini koje će biti izabrane putem Javnog poziva.

Švedska će podržati napore projekta u radu s vlastima na državnom i lokalnom nivou ka uspostavljanju povoljnijih politika i regulatornog okruženja kako bi se ostvarilo unapređenje usluga vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama.

Građani će, uključujući i one najugroženije, imati koristi od poboljšanih ovih usluga koje će biti pružene na efikasniji, odgovorniji i održiviji način, saopšteno je iz UNDP-a.

Ukupna vrednost projekta MEG II je 11 miliona evra i najvećim delom uključuje udeo Vlade Švajcarske, uz dodatna planirana sredstva iz Evropske unije kroz IPA II fondove. Ukupno finansijsko učestvovanje Švedske u projektu MEG II iznosiće blizu milion evra.

Izvor: Bljesak.info

Spasite prepelice – Prijavite vabilice!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Prepelica je ptica selica koja se tokom avgusta i septembra seli za Afriku. Tokom ova dva meseca u Srbiji traje lovna sezona na ovu najmanju vrstu divlje koke koja nastanjuje Srbiju. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozorava da se prepelice masovno krivolove uz korišćenje zakonom zabranjenih elektronskih vabilica i poziva građane i građanke da takve slučajeve prijave.

Elektronska vabilica emituje prodorno oglašavanje mužjaka prepelice tokom noći kako bi na određenu lokaciju privukla i zadržala veliki broj prepelica koje krivolovci u zoru pobiju. Vabilice zavaravaju prepelice da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da je okruženje bezbedno.

Korišćenje elektronskih vabilica na području Republike Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Prema domaćem Кrivičnom zakoniku korišćenje tih uređaja u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je predviđena zatvorska kazna od šest meseci do tri godine.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je 8. avgusta 2021. u okolini Titela otkrilo slučaj nezakonitog lova uz korišćenje elektronskih vabilica. Slučaj je odmah prijavljen policiji koja je u nezakonitom lovu zatekla četiri osobe. Na licu mesta su pronađene dve elektronske vabilice i nezakonito ulovljena divljač, nakon čega su u policijskoj stanici uzete izjave i o slučaju obavešteno tužilaštvo.

Slučaj iz okoline Titela nije usamljen. Procene su da se na području Srbije, uglavnom vikendima, koristi oko 800 elektronskih vabilica. Usled ovakvog vida nelegalnog lova u Srbiji svake godine strada više od 50.000 prepelica.

Elektronske vabilice su glasne i mogu se čuti sa velike udaljenosti, sa više od 2 kilometra. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poziva građane i građanke da im se pridruže u sprečavanju krivolova i prijave korišćenje elektronskih vabilica policiji. Takođe, možete se obratiti za savet i podršku Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije na broj 021/302-33-61.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zbog suše na Madagaskaru milion ljudi nema hranu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici već godinama upozoravaju na to da ćemo zbog klimatskih promena imati ekstremne toplotne talase, poplave, suše i druge vremenske nepogode. I to se ove godine pokazuje na delu, na jednom delu planete gori, na drugom su poplave, a na trećem suša. Dok se vatrogasci i spasioci bore, što sa vatrom, što sa vodom, humanitarci na Madagaskaru sreću se sa najtužnijom slikom današnjice.

Naime, najgora suša u poslednjih 40 godina pogodila je ovu ostrvsku zemlju. Pusto zemljište dovelo je do toga da je milion ljudi izloženo opasnoj nestašici hrane.  

Dejvid Bizli iz Svetskog programa za hranu (VFP) ističe da su na Madagaskaru suše zajednicu gurnule do same granice gladi.

“Ovo nije zbog rata ili sukoba, to je zbog klimatskih promena. Iako nisu doprineli klimatskim promena, oni plaćaju najveću cenu”, rekao je Bizli.

Da je situacija veoma teška govore činjenice da žene i dece hodaju i po nekoliko sati kako bi stigli do mesta na kojima se deli hrana i da se oko 14.000 ljudi već nalazi u katastrofalnim uslovima.

Jug ovog ostrva ima i manje od polovine uobičajenih prinosa, a situaciju dodatno pogoršavaju i peščane oluje koje pokrivaju poljoprivredno zemljište. Jedini spas za ove ljude je kiša, a do tada…

Zato je potrebno napraviti radikalne promene, smanjiti upotrebu fosilnih goriva, emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte, u suprotnom sve više zemalja će biti pogođeno katastrofalnim vremenskim nepogodama i sve više ljudi će umirati od gladi.

Milica Radičević

Međunarodni dan mladih u znaku održive proizvodnje i humanosti

Foto: Mladi istraživači Srbije
Foto: Mladi istraživači Srbije

Mladi istraživači Srbije (MIS) obeležili su Međunarodni dan mladih u volonterskom kampu “Bašta može svašta”, gde se volonteri bave proizvodnjom organskog voća i povrća namenjenog mališanima obolelim od raka koji borave u NURDOR roditeljskim kućama. Na taj način, Mladi istraživači Srbije su svoje tradicionalne volonterske aktivnosti u prirodi povezali sa ovogodišnjom temom Međunarodnog dana mladih – uloga mladih u inovacijama u proizvodnji hrane za zdravlje ljudi i planete.

“Kroz ovaj kamp u kom MIS sarađuje s udruženjem “Bašta može svašta” želimo da promovišemo volontiranje i zdrav život, ali i uključivanje u život lokalne zajednice. U vreme kada na globalnom nivou shvatamo da postoji znak jednakosti između zdrave životne sredine i našeg sopstvenog zdravlja, važno je da mladi izađu napolje, povežu se s prirodom, i doprinose i drugima i životnoj sredini, jer je upravo zajedništvo najbolji način da učinimo svet boljim mestom”, kaže koordinatorka volonterskih programa u Mladim istraživačima Srbije, Marija Perić.

U okviru proslave, predstavljen je i rad lokalne neformalne grupe žena koje se bave starim zanatima, a organizovane su i radionice slikanja i igara učiteljica i đaka OŠ “Milovan Glišić” iz Valjevske Kamenice.

“Kada pogledate ove mlade ljude na ovom kampu i kad vidite čemu su se oni posvetili, osećate sreću i ushićenje jer postoji neko ko će nastaviti da svojim znanjem unapređuje svoju zemlju i svoje ljude, da širi ono pozitivno i ostavi iza sebe nešto što nova pokolenja treba da nauče”, rekla je u obilasku kampa pomoćnica ministra omladine i sporta za sektor omladine, Snežana Žugić. 

Ona je podsetila da su ove godine povećana sredstva u budžetu za inicijative omladine i izrazila nadu da će se taj trend nastaviti i sledeće godine. 

“Zadovoljni smo što vidimo da uložena sredstva imaju rezultate i ovom prilikom želim da pozovem mlade da budu maštivitiji, da dobro razmišljaju, da dolaze do novih ideja kako bi konkurisali i napravili pomak napred u razvoju našeg društva”, dodala je ona. 

Međunarodni dan mladih obeležava se u okviru „Nacionalnog programa volontiranja mladih: Mladi su zakon 2021“ koji sprovode Mladi istraživači Srbije zajedno sa partnerima Pokretom gorana Vojvodine iz Sremskih Karlovaca, TIM42 iz Leskovca, GM Optimist iz Gornjeg Milanovca i Centrom za građansko delovanje iz Obrenovca, uz podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. 

Letnji volonterski kampovi Mladih istraživača Srbije su i dalje otvoreni, a više informacija o kampovima i načinu prijave zainteresovani mogu pronaći na sajtovima mis.org.rs i kampovi.mis.org.rs.

Izvor: Mladi istraživači Srbije

EU – prihvaćena građanska inicijativa za uvođenje naknade za vraćene plastične flaše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija registrovala je Evropsku građansku inicijativu “Vraćajmo plastiku: Građanska inicijativa za uvođenje sistema naknada za povraćaj plastičnih flaša radi recikliranja širom Evropske unije”.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, sledeći koraci su predstavljanje predloga za sprovođenje sistema depozita za plastične boce, kao i podsticanje članica da u prodavnicama i marketima, koje prodaju plastične flaše, postave uređaje za preuzimanje kada ih kupci vrate.

Uvođenje poreza na plastiku za kompanije koje ih proizvode, je sledeći predlog. Dobijeni novac bi se koristio za recikliranje i sistem depozita depozita – po principu zagađivač plaća.

Komisija je ocenila da je inicijativa pravno prihvatljiva jer ispunjava neophodne uslove. A kako je registrovana, inicijatori mogu da počnu sa prikupljanjem potpisa.

Ukoliko za godinu dana bude prikupljeno milion potpisa podrške građana iz najmanje sedam članica EU, Komisija će morati da reaguje, odnosno da se izjasni da li će postupiti po zahtevu i da obrazloži svoju odluku.

Zašto je neophodno da smanjimo bacanje plastičnih flaša?

Naučnici veruje da je potrebno nekoliko stotina godina da se plastika u potpunosti razgradi. Plastične flaše su svuda oko nas, iako se plastika sve više reciklira, količina recikliranih flaša je i dalje veoma mala. Prema nekim podacima svega jedan odsto plastičnih flaša se reciklira, što znači da osam od 10 plastičnoh boca završi na deponijama i tamo će biti sigurno još 500 godina. 

Milica Radičević

Solarni paneli ili solarni crepovi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored starih dobrih solarnih panela, na svetskom tržištu odnedavno su dostupni i solarni crepovi i šindre, a nova opcija kod onih koji bi da zakorače u snabdevanje zelenom energijom sada budi pitanje: šta je bolje?

Kako bi fotonaponski krovni pokrivači uskoro mogli postati popularni i kod nas, donosimo vam par informacija koje bi mogle da vam olakšaju izbor opreme za solarnu elektranu.

Pre nego što se upustimo u analizu prednosti i mana istih, valja spomenuti da je princip rada solarnih panela i solarnih crepova i šindri potpuno identičan. Oba mogu raditi po principu on-grid i off-grid sistema, a i životni vek im je jednak – mogu trajati do 30 godina.

Govoreći o prednostima solarnih crepova i šindri, u prvi plan stavlja se to što su „lepši“ od solarnih panela, piše Infiniti Enerdži (Infinity Energy). Iako lepota nije presudna kada je u pitanju efikasno snabdevanje električnom energijom, oni, kojima je stalo do toga da im krov izgleda besprekorno, možda će se pre odlučiti za solarni krovni pokrivač, čak i po cenu manje dobijene električne energije.

Druga prednost solarnih crepova i šindri je i njihovo brzo postavljanje, a kako navodi Infiniti Enerdži, profesionalcu je potrebno samo 10 sati da pokrije ceo krov. Proces kod solarnih panela traje nešto duže jer se oni postavljaju na već postojeće crepove, a i njihove velike dimenzije dodatno usporavaju posao.

Ipak, ono što je najvažnije kod solarnih sistema nije ni izgled, ni brzina postavljanja, već efikasnost, a tu solarni paneli odnose ubedljivu pobedu. Usmeravanjem panela možemo osigurati maksimalnu izloženost suncu, što nije slučaj sa solarnim crepovima i šindrama.

Takođe, solarni paneli još uvek su jeftiniji od solarnih krovnih pokrivača (mada se očekuje da će i potonji uskoro pojefiniti), a osim toga, možemo ih lakše poneti sa sobom ukoliko se selimo, piše EkoVoč (EcoWatch).

Milena Maglovski