Home Blog Page 4

Da li rastu cene životnih namirnica?

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Social work photo created by freepik – www.freepik.com

Svetske cene hrane u junu su stagnirale u odnosu na maj i to nakon tri uzastopna mesečna povećanja, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Indeks mesečnih cena namirnica u junu je iznosio 120,6 poena, rast cena mlečnih proizvoda, šećera i biljnih ulja je nadoknadio pad cena žitarica. Indeks cena mesa gotovo nepromenjen u odnosu na maj.

„Globalne izvozne cene svih glavnih žitarica su opale, usled sezonskog pritiska žetve na severnoj hemisferi, poboljšanih proizvodnih perspektiva u zemljama kao što su Kazahstan i Ukrajina, i privremene zabrane uvoza od strane Turske. Cene kukuruza su opale zbog napredovanja žetve u Argentini i Brazilu, zajedno sa većim nego očekivanim zasejanim površinama kukuruza u Sjedinjenim Državama“, navodi se u izvještaju FAO.

Indikator koji prati cene biljnih ulja je u junu bio na nivou od 131,8 poena, što predstavlja rast za 3,1 odsto u odnosu na maj, dostigavši tako najveći nivo od marta 2023. godine. Takođe, cene sojinog i suncokretovog ulja nastavile su da rastu.

Pročitajte još:

„Nakon dvomesečnog pada, međunarodne cene palminog ulja su se oporavile u junu, uglavnom podržane oživljavanjem globalne uvozne potražnje zbog povećane cenovne konkurentnosti. U međuvremenu, svetske cene sojinog i suncokretovog ulja nastavile su da rastu, podržane čvrstom potražnjom iz sektora biogoriva u Americi i smanjenjem dostupnosti za izvoz u regionu Crnog mora“, navodi se u izvještaju.

Cene mlečnih proizvoda ostale su iste kao u maju, ali su 6,6 odsto više nego pre godinu dana. Cena putera porasla je najviše u zadnje dve godine, a uzrokovana je povećanom globalnom potražnjom za isporukama u bliskoj budućnosti usled velike maloprodaje i sezonski opadajućih isporuka mleka u Zapadnoj Evropi.

Kada su u pitanju indikatori cena mesa, pad međunarodnih cijena živinskog mesa skoro je neutralizovan umerenim do blagim povećanjima cena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa. Cene svinjskog mesa su blago porasle zbog stalnog tempa uvoza, dodatno podržane sezonski aktivnom unutrašnjom prodajom, posebno u Severnoj Americi.

Nakon tri meseca opadanja, cena šećera počela je da raste, ali je i dalje niža nego pre dve godine. Na junsko povećanje su uticali smanjeni prinosi žetve tokom maja u Brazilu.

Energetski portal

Unapređenje mreže za priključenje, prioritet za razvoj energije vetra – Kako to ostvariti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Made From the Sky)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Države članice Evropske unije imaju dobar potencijal za povećanje kapaciteta energije vetra, pokazujući ambiciozne želje za uspehom. Evropska unija želi da današnji kapacitet od 220 GW, poveća na 425 GW do 2030. godine i 1.300 GW do 2050. godine.

Kako navodi WindEurope, u ovom trenutku ima više od 500 GW ukupnog kapaciteta vetroelektrana koji čeka procenu za povezivanje na mrežu. Preciznije, reč je o Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji, Poljskoj, Rumuniji, Irskoj, Hrvatskoj i Velikoj Britaniji. Italija i Velika Britanija imaju više od 100 GW projekata na čekanju.

Iako je Evropska unija u nedavno revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji (Renewable Energy Directive), pokrenula važne reforme kako bi se ubrzao razvoj vetroelektrana, kroz poboljšane i pojednostavljene procedure za izdavanje dozvola, postoji još važnih tačaka koje moraju da budu promenjene.

Jedna od njih, možda i najvažnija, jeste upravo mreža, odnosno neefikasne procedure dobijanja dozvola za mrežu. Pored toga, tu je i sama zagušenje mreže, zbog koje i povezane vetroelektrane ne mogu da izvoze veliki deo proizvedene energije.

Problem sa zasićenjem mreže ogleda se i u nedostatku transparentnosti u Evropi u vezi sa informacijama o godišnjim količinama obnovljive energije i zagušenjima, dovodi do loše efikasnosti u upravljanju i optimizaciji mreže.

Pročitajte još:

Kako bi se bolje razumele različite prakse dobijanja dozvola za mrežu i ograničenja proizvodnje, WindEurope je pokrenuo istraživanje 2023. godine sa ciljem prikupljanja informacija od zainteresovanih strana na nacionalnom nivou.

Jedan od interesantnih zaključaka jeste da je potrebno da se odustane od takozvanog principa ko prvi dođe, prvi bude uslužen. Umesto njega potrebno je uvesti kriterijume za filtriranje. Uz postojeći princip koji se primenjuje u velikom broju država, dolazi do nagomilavanja projekata, a među njima su brojni oni koji nisu dovoljno dobri. S obzirom na to da svaki od pristiglih mora redom da bude procenjen, oni koji su dobri moraju dugo vremena da čekaju dok ne stignu na red. Kako se navodi, danas može da prođe i do devet godina dok se dobija dozvola za priključenje na mrežu.

Ukoliko bi se primenio kriterijum za filtriranje, postavili bi se stroži kriterijumi koji su potrebni kako bi se uopšte pristupilo listi čekanja na procenu. Države koje su primenile ovaj efikasniji princip jesu Francuska, Norveška, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pored toga, Španija, Irska i Grčka eksperimentišu sa kriterijumom prioriteta. To znači da nakon što se odbace oni projekti koji nisu dovoljno razvijeni, prioritet se daje projektima koji imaju napredne mogućnosti podrške mreži ili kombinuju različite tehnike i metode za proizvodnju električne energije. Sve ovo ima za cilj doprinos efikasnijem korišćenju mreže.

Energetski portal

Evropskoj uniji potrebno više brzih punjača

Foto-ilustracija: Unsplash (Evnex Ltd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oxana Melis)

Sve više električnih automobila u Evropskoj uniji zahteva veća ulaganja u infrastrukturu za punjenje sa akcentom na brzim punjačima, poručili su iz Evropske asocijacije proizvođača automobila (ACEA).

Na putevima EU trenutno je oko tri miliona vozila na baterije i blizu 75.000 dostupnih brzih punjača. To znači da na jedan brzi punjač dođe oko 30 električnih vozila, a kada se računaju i plug-in hibridna vozila, koja se takođe oslanjaju na istu infrastrukturu za punjenje, ovaj odnos raste na oko 52 automobila po brzom punjaču.

Zbog toga dostupnost i strateško postavljanje brzih punjača duž autoputeva postaju sve važniji u Evropskoj uniji kako vozači električnih automobila više ne bi brinuli o dometu vozila i kako bi mogli nesmetano da putuju na velike udaljenosti.

Dok neke zemlje EU napreduju kada je reč o širenju infrastrukture za punjenje, većina zaostaje. Prema podacima ACEA-e, samo Holandija, Francuska i Nemačka imaju skoro dve trećine (61 odsto) svih punjača u Evropskoj uniji, dok je druga trećina (39 odsto) raspoređena u 24 države članice.

Brzi punjači (sa kapacitetom većim od 22kW) čine samo delić ukupnog broja u EU – svaki sedmi punjač (13,5 odsto) sposoban je za brzo punjenje. Ostali su „normalni“ punjači, kapaciteta od 22 kW ili manje.

„Potrebno nam je masovno usvajanje električnih automobila na tržištu u svim zemljama EU da bismo postigli ambiciozne evropske ciljeve smanjenja CO2. Ovo se neće dogoditi bez široke dostupnosti brze i praktične infrastrukture za javno punjenje širom regiona. Brzi punjači su sastavni deo prelaska na mobilnost sa nultom emisijom“, izjavila je generalna direktorka ACEA-e, Sigrid de Vris.

Pročitajte još:

Imamo li brze punjače u Srbiji?

Značaj brzih punjača prepoznat je i u našoj zemlji, a domaća kompanija Charge&GO neumorno radi na širenju mreže punjača koji su njihovim korisnicima dostupni putem Charge&GO aplikacije.

Kompanija je nedavno u rad pustila punjač jačine 60 kilovata koji se nalazi na parkingu BIG šoping centra u Rakovici. U planu je i instalacija još nekoliko punjača koji će se nalaziti na parkinzima BIG šoping centara širom Srbije, a tu su i punjači na OMV pumpama.

Foto: Charge&GO

Na obilaznici kod Surčina dostupan je punjač snage 120  kilovata, dok se na OMV pumpi sa druge strane autoputa  nalazi elektropunjač snage 150 kilovata. Očekuje se da će do kraja godine broj punjača biti značajno uvećan, a veliki doprinos tom napretku daće upravo kompanija Charge&GO.

Kada je reč o putovanjima u inostranstvo, korisnicima aplikacije Charge&GO dostupno je više od 400.000 punjača koji su deo Hubjecta – najveće evropske e-roming mreže.

Charge&GO je prva regionalna platforma i mobilna aplikacija sa mrežom punjača koja omogućava brzo i jednostavno punjenje električnih vozila. Platforma pruža vozačima električnih vozila efikasnu uslugu punjenja, dok se svaka sesija naplaćuje automatski sa formiranog naloga.

Milena Maglovski

Niš – počela izgradnja železničke obilaznice oko grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Darius)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Nišu je počela izgradnja železničke obilaznice oko grada, koja je deo projekta modernizacije pruge Niš-Dimitrovgrad.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu grada Niša, radiće se 22,5 kilometara obilaznice, a ceo projekat modernizacije pruge vredan je 153 miliona evra. Evropska unija na poklon je dala 80 miliona evra za Niš Dimitrovgrad i 35 miliona evra za obilaznicu.

Emanuel Žiofre, šef delegacije EU u Srbiji, istakao je da je srećan što je deo početka izgradnje ovako važne obilaznice koja će doprineti razvoju cele jugoistočne Srbije.

Kako je dodao, izgradnja svih deonica će doneti mnoge praktične pogodnosti ne samo građanima, već i privredi.

Tom prilikom, obratila se i Dragana Sotirovski, gradonačelnica Niša, koja je rekla da će izgradnjom obilaznice konačno biti izmeštena pruga iz centra grada, obezbediće se veća bezbednost u saobraćaju, rešiti niški železnički čvor, a takođe i poboljšati železnički saobraćaj kroz Srbiju.

Pročitajte još:

Infrastruktura železnice Srbije potpisala je ugovor o izgradnji obilaznice sa firmom „Extra Auto Transport“, kao vodećim članom konzorcijuma, koji čini i kineska kompanija „China Road and Bridge Corporation“.

Početku izgradnje zelezničke obilaznice prisustvovao je i Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Jelena Tanasković, generalna direktorka Infrastrukture Železnice Srbije.

Energetski portal

Ozelenjavanje Leskovca – 350 sadnica drveća

Foto-ilustracija: Unsplash (evaldas-grizas)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Sadnice hrasta, lipe, javora, jasena, bresta, bora i smrče nabavlja Grad Leskovac u cilju ozelenjavanja devastiranih površina. Planiraju da kupe 350 sadnica i da ih plate najviše u iznosu od 1.854.000 dinara.

Projekat pošumljavanja rade zajedno sa Ministarstvom zaštite životne sredine dok bi mlado drveće trebalo bi da bude posađeno u mestima Milanovo i Brejanovce pored Leskovca. Projektom koji su potpisali 30. aprila, predviđeno je za nabavku i transport bude izdvojeno do 1.039.400 dinara sa PDV-om iz Zelenog fonda Republike Srbije i do 1.000.000,00 dinara sa PDV-om iz Budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine grada Leskovca.

Nabavku su raspisali za 38 komada hrasta kitnjaka, 50 sitnolisnih lipa, 52 javora, 65 belog jasena, 50 gorkog presta, 45 crnog bora i 50 komada smrče.

,,To su sadnice dva do tri puta presađivane, odnosno iz druge ili treće škole. Stablo mora biti pravo bez mehaničkih ozleda, kruna simetrična i gusta, korenov sistem pravilno razvijen. Listovi, cvetovi i grane odgovarajući prema izrazitim osobinama kultivara“ – neki su od zahteva koji se navode u tehničkoj dokumentaciji.

Pročitajte još:

Naveli su i tačne veličine željenih sadnica i napominju da biljke moraju da budu dopremljene bez mehaničkih oštećenja, štetočina i bolesti i da koren bude očuvan i dobro razvijen.

,,Priznaju se samo vitalne, pravilno razvijene biljke; ukoliko su slabe, oštećene, polomljene i ne odgovaraju po veličini, zdravstvenom stanju, izgledu habitusa i korenovog sistema moraju se zameniti. Ukoliko se ustanovi prisustvo nekih fitopatoloških oboljenja, kojima su pristigle biljke zaražene, dobavljač je dužan da taj broj biljaka nadoknadi“ – stoji u dokumentaciji.

Rok za podnošenje ističe 16. jula, procenjena vrednost navake je 1.854.000 dinara, a rok za isporuku sadnica je najduže 14 dana od dana prijema zahteva za isporuku.

Izvor: Južne vesti

Razvijen cement otporniji na pukotine od običnog

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (schuetz-mediendesign)

Naučnici iz Nju Džersija (Princeton University) razvili su novu vrstu cementa, koji je znatno otporniji na pukotine od običnog. Tokom istraživanja koristili su prirodne materijale koji su lagani i jaki.

Tako su došli do saznanja da je unutrašnja strana školjki sjajna obloga je od sedefa i da ima dobra mehanička svojstava, kao što su čvrstoća i žilavost. Ove komponente iskoristili su za proizvodnu nove vrste cementa.

Sedef, prirodni materijal koji se nalazi u školjkama, poznat je po svojoj čvrstoći i otpornosti. Sastoji se od nekoliko slojeva heksagonalnih tableta aragonita, tvrdog minerala, koje su spojene mekanim, hiperelastičnim biopolimerom. Aragonitne tablete su vrlo krte, zahvaljujući biopolimeru koji omogućava njihovo pomeranje pri naprezanju sedefu daje izuzetnu otpornost na lomljenje.

Ovi kompoziti sedefa se oblikuju laserskom obradom cementne paste u pojedinačne tablete i urezane uzorke i laminiranjem sa ograničenim količinama odgovarajućih elastičnih međuslojeva. Testiranje mehaničke otpornosti ovog kompozita sprovedeno je pomoću savijanja grede sa uskom tačkom naprezanja. Dok su standardne cementne grede bile krte i lomile se pri dostizanju tačke loma, grede slične sedefu pokazale su 19 puta veću fleksibilnost i 17,1 puta veću otpornost na lomljenje, pri čemu su zadržale skoro istu snagu.

Pročitajte još:

U studiji koja je objavljena u časopisu Advanced Functional Materials, navodi se da bez dodatka vlakana i ojačanja, cementni materijali pate od niske lomne žilavosti i niske duktilnosti u poređenju sa drugim sintetičkim građevinskim materijalima kao što su staklo, drvo i čelik.

„Prirodni sedef, žilav, jak i duktilan materijal, je poseban primer otpornog materijala – on je 3.000 puta žilaviji od svog proteinskog matriksa i ima rastezanje do loma od jedan odsto što je znatno više od krhkih aragonitnih tableta“, navedeno je u studiji.

Rezulati koje su dobili su sami početak jer su postignuti u laboratoriji, u planu je testiranje ovog cementnog kompozita u realnim uslovima. Takođe, naučnici istražuju mogućnosti primene ovih mehaničkih svojstava za poboljšanje otpornosti na pukotine drugih materijala, kao što su beton i porcelan.

Energetski portal

Šetaj, recikliraj, zaradi tokene

Foto: City&Me
Foto: City&Me

Zamislite da šetate gradom ili vozite bicikl u prirodi, i time doprinosite da grad dobije stablo više, da neka životinja bude nahranjena ili jednostavno osvojite kartu za pozorište. Tokom novembra prethodne godine pokrenuta je City&Me aplikacija – inovativna platforma osmišljena da širenjem svesti o značaju održive budućnosti pokrene građane da menjaju svoje navike i životnu sredinu u okviru lokalne zajednice.

Platforma predstavlja plod saradnje između Aleksandra Stamenkovića i Branka Krsmanovića, koji su radili uz tim stručnjaka iz nevladinog, poslovnog i javnog sektora. Naš sagovornik, Aleksandar, odlučio je da nam bolje objasni koji to spektar mogućnosti pruža njihov izum, i kako može biti od pomoći u formiranju pametnih i održivih gradova.

Od svog lansiranja City&Me je uspeo da okupi više od 15.000 građana, obezbedi podršku kroz lokalne i nacionalne kompanije, gradove, međunarodne organizacije, brojne stručnjake i partnere. Iako je nastala u Nišu, uspeh je naveo osnivače da razmišljaju i o drugim gradovima, a sledeći bi mogao da bude Kragujevac, gde postoji izuzetna saradnja kroz City&Me chatbot.

City&Me chatbot dizajniran je da građanima olakša pristup lokalnim vestima, kao što su informacije o javnom prevozu, detalji o kulturnim događajima ili ankete. Chatbot se integriše u aplikaciju Viber i može se koristiti nezavisno od usluga same aplikacije. Zahvaljujući svojoj integraciji u Viber, City&Me chatbot uspeo je da dostigne veliki broj korisnika, preko 100.000 ljudi u Nišu i Kragujevcu. Planovi za širenje aplikacije postoje i kada je reč o regionu.

U FOKUSU:

„Sa sigurnošću možemo da potvrdimo da će najmanje jedan od gradova u regionu koristiti City&Me servise do kraja jula 2024. godine“, rekao nam je Aleksandar, ne otkrivajući koji grad je u pitanju.

Kada je reč o tokenizaciji, City&Me koristi sistem nagrađivanja, tako što meri zelene aktivnosti korisnika. Ukoliko u toku jednog meseca načinite 100.000 koraka ili pređete 100 kilometara biciklom, aplikacija vam automatski dodeljuje zlatni token koji vi možete da zamenite za sadnicu u gradskom parku, koja je označena u digitalnoj zelenoj oazi i nosi ime korisnika. Osim toga, u saradnji sa jednom od kompanija, korisnici tokene osvajaju i reciklažom električnog ili elektronskog otpada.

„Korišćenje tokena kao valute unutar aplikacije otvara širok spektar mogućnosti za korisnike. Tokeni se mogu zameniti za različite nagrade, usluge ili popuste kroz prodavnicu dostupnu unutar aplikacije. Nagrade variraju, od karata za pozorište, besplatnih obroka, popusta za prevoz, do sadnica posađenih u lokalnim parkovima ili šumama“, objašnjava Aleksandar.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Naši orlovi nisu razočarali – povećava se populacija krstaša!

Foto: Wikipedia/AngMoKio

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) gotovo punu deceniju prati populaciju orlova krstaša, kritično ugrožene vrste u Srbiji. Ovogodišnja gnezdeća sezona potvrđuje postepeni oporavak ove vrste i širenje teritorije koju zauzimaju: zabeleženo je 14 parova, od čega je šest parova uspešno izvelo ukupno sedam mladih. Podsećamo da je pre svega osam godina u Srbiji postojao samo jedan par ovih orlova koji krase nacionalni grb Srbije.

Tokom zimskih i ranih prolećnih meseci, ornitolozi i saradnici DZPPS-a, u potrazi za krstašima istražuju teritorije koje ispunjavaju uslove za njihovo gnežđenje. Tako je i ove godine više puta obiđena Vojvodina. Ustanovljeno je da su svi napori prethodnih godina ulagani u oporavak ove vrste, a koje je predvodilo DZPPS, dali rezultate.

Populacija krstaša se očigledno povećava, ptice se pojavljuju na gnežđenju tamo gde ih nije bilo, tako su se ove sezone prvi put gnezdili i izvan Banata, u Bačkoj, a glavni pravci njihovog širenja su sa severa na jug, dolinom reke Tise, kao i duž rumunske granice. Kako iz godine u godinu raste broj gnezda, više nije izvodljivo danonoćno ih čuvati, što je DZPPS radilo od 2017. godine, već se periodično obilaze.

„Posmatrali smo 14 parova krstaša koji su branili i obeležavali teritorije za gnežđenje, njih 13 uspešno je došlo do faze gnežđenja, od čega se jedan par nalazi u Rumuniji, na svega 500 metara od granice sa našom zemljom ali se većinski hrane sa ove strane granice. Tako da smo mogli da kontrolišemo 12 parova.Uspešnost gnežđenja je polovična, šest parova je iznedrilo ukupno sedam mladunaca koji će se uskoro vinuti put neba“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor DZPPS.

Jedini par krstaša iz 2016. godine, Bora i Eržika, i dalje ponosno čuva svoju teritoriju u Srpskom Krsturu. U njihovo gnezdo je i ove godine stigla prinova, mladunac Vlada, koji je krajem juna obeležen plastičnim i metalnim nožnim prstenom kao i uređajem za satelitsko praćenje.

Pročitajte još:

Na ovaj način, godišnje se obeleži svega jedan do dva mlada krstaša. Ovo je najosetljivija epizoda u praćenju krstaša jer je potrebno pogoditi kratak period kada su mladunci dovoljno porasli, ali još uvek nisu napustili gnezdo. Da bi ih licencirani prstenovači obeležili, neophodna je pomoć profesionalnih penjača koji će se popeti na najviše drveće gde se nalaze orlovska gnezda, spustiti mladunce na zemlju, a potom ih obeležene vratiti roditeljima. Zato je u simbolično važnom imenovanju mladunaca, DZPPS odlučilo da se ove godine zahvali Vladi Raškoviću, predvodniku grupe novosadskih penjača bez kojih obeležavanje prethodnih godina ne bi bilo moguće.

Pored terenskih posmatranja gnezda, ornitolozi DZPPS-a prate još 5 mladih orlova obeleženih od 2021. godine: Mimu, Mihajla, Radenka, Ivanku i Jocu. Ovakvim načinom praćenja, prethodnih godina se značajno uvećalo poznavanje krstaša. Ptice su pokazale gde se zadržavaju, gde love plen, gde spavaju, koji predeli im najviše odgovaraju i tako se moglo pretpostaviti koje teritorije će naseljavati.

Došlo se do saznanjada se mladi orlovi redovno vraćaju na roditeljske teritorije, ali i da posećuju teritorije drugih parova krstaša. Mladi orovi imaju drugačiju obojenost perja, a naučnici to objašnjavaju kao mehanizam za smanjenje sukoba sa odraslim orlovima koji inače progone druge ptice grabljivice sa svojih teritorija jer ih smatraju uljezima i konkurentima za plen.

„Prema onome što smo mogli da saznamo iz terenskih istraživanja, najveći izazov opstanku orlova i dalje je nedostatak velikog i starog drveća za smeštaj gnezda, ogromno uznemiravanje jer su oranice progutale prirodna staništa kao i još uvek prisutno trovanje. Ove godine jedan mladi orao krstaš nađen je otrovan kod Mola, a jedna jedinka je pronađena povređena u blizini Taraša. Ako se stradanja orlova budu smanjila, populacija će brže da se oporavlja i vraća na nekadašnja staništa“, dodaje Ružić.

Cilj u procesu opravka krstaša za narednih pet godina jeste povratak krstaša u predele Deliblatske peščare i Fruške gore, uz povećanje populacije do 25 gnezdećih parova. Da bi se to postiglo, potrebna je snažna saradnja mnogih činilaca poput državnih institucija, javnih preduzeća, upravljača zaštićenih područja, poljoprivrednika, šumara i lokalnih zajednica.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Poziv za dostavljanje ponuda za revizalizaciju šume u Specijalom rezervatu prirode “Gornje Podunavlje”

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia (Gzanag)

WWF Adria raspisuje Poziv za dostavljanje ponuda za revizalizaciju (veštačku obnovu) šume u Specijalom rezervatu prirode “Gornje Podunavlje”, kao deo aktivnosti na projektu Restoring the Amazon of Europe: Reconnecting Riverine Habitats in the first five-country UNESCO Biosphere Reserve.

Osnovne informacije o projektu Restoring the Amazon of Europe

Restoring the Amazon of Europe projekat predviđa revitalizaciju četiri vlažna staništa u Rezervatu prirode Mura-Drava-Dunav, prateći ciljeve nedavno proglašenog rezervata UNESCO-a i nastoji da kroz rad sa lokalnim zajednicama i uspostavljanje Radne grupe za restauraciju (RTF), katalizuje dodatne revitalizacije i olakša prelazak na održivo poslovanje zasnovano na prirodi (uz primenu Nature based Solutions). Projekat će pokrenuti interdisciplinarni dijalog, izgraditi kapacitete i zalagati se za replikaciju i povećanje obnove u sličnim regionima uz promociju rezervata kao modela za pronalaženje rešenja zasnovanih na prirodi (NbS).

Projekat je finansiran od strane Endangered Landscapes & Seascapes Programme, a nosilac projekta je WWF Adria.

Jedna od lokacija na kojima će se raditi u okviru projekta nalazi se u Apatinskom ritu, u Specijalnom rezervatu prirode “Gornje Podunavlje” kojim upravlja Javno preduzeće Vojvodinašume.

Prema planu projekta na ovoj lokaciji planira se revitalizacija dela šume ukupne površine 36 ha, u dve celine koje se nalaze u različitim delovima rezervata. Nakon seče hibridne topole na ovim lokacijama planira se pošumljavanje (veštačka obnova) autohtonim vrstama drveća. Odabir vrsta koje će se saditi određen je analizom pedoloških i hidroloških karakteristika zemljišta uz stručno mišljenje eksperata iz Instituta za nizijsko šumarsrvo i životnu sredinu i upravljača Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje – JP Vojvodinašume. Odseci na kojima će se saditi nalaze se u poplavnom, nebranjenom delu rezervata, podeljeni u dve celine: odsek 53a i odseci 18b, 19b i 19d (kao druga celina, karta 1).

Na svakoj od celina planira se uspostavljanje oglednih polja/parcela (restoration trial) površine 0,25 ha na kojima se sadnja neće obaviti već će se proces obnove dešavati spontano, prirodno, bez uticaja čoveka. Jedna od oglednih parcela biće ograđena zajedničkom ogradom (53a) a druga (18b, 19d i 19b) će biti uspostavljena bez ograde, sve u cilju dobijanja uporednih podataka o načinu obnove tih delova šume, rastu biljnih vrsta koje će se same pojaviti, pojavi invazivnih vrsta, bolesti, uticaju životinja i slično. Precizne lokacije oglednih parcela biće dostavljene odabranom ponuđaču uz plan sadnje (Aneks I).

Pročitajte još:

Očekivani cilj raspisanog poziva

Svrha ovog posla je konverzija 36 ha šume (veštačka obnova) autohtonim vrstama drveća kroz:

  • obezbeđivanje adekvatnog šumskog sadnog materijala/rasada,
  • radne snage,
  • svih potrebnih mašina,
  • svih usluga sadnje u šumskim odsecima koji su predmet konverzije,
  • postavljanje individualne zaštite oko sadnica protiv divljači (18b, 19b i 19d), odnosno ograđivanje celokupnog odseka (53a), kao što je opisano u daljem tekstu.

Vremenski okvir za realizaciju zadatka raspisanog poziva

Foto: Wikipedia (Gzanag)

Planirano vreme u kom se očekuje realizacija projektnog zadatka odnosno sadnja šume i postavljanje ograde i indivualne zaštite je jesen 2024. godine, kada uslovi na terenu budu optimalni kako bi se osigurali što povoljniji uslovi za novoposađene sadnice. Precizan datum sadnje biće odlučen naknadno, nakon usaglašavanja sa JP Vojvodinašume i Naručiocem posla. Očekivano vreme trajanja ugovora je 11-12 meseci, od datuma potpisivanja ugovora (jul 2024) do juna 2025.

Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude

Naručilac posla će na osnovu kvaliteta ponude, iskustva i projektovane finansijke vrednosti ponude izabrati najpovoljnijeg ponuđača prema unapred utvrđenim internim pravilima.

Zainteresovani kandidati ponudu treba da dostave u elektronskom formatu na mail adrese gvreljanski@wwfadria.org  i msvabic@wwfadria.org najkansije do 22. jula 2024. u 17 časova. Ponude koje pristugnu nakon naznačenog datuma neće biti uzete u razmatranje.

Dodatne informacije o Pozivu i načinu konkurisanja možete dobiti putem mail adrese gvreljanski@wwfadria.org ili putem telefona +381 63 294 877.

Dokumenta potrebna za konkurisanje, dostupna su ovde.

  • Terms of Reference sa detaljnim opisom aktivnosti, zadataka i smernicama za konkurisanje
  • Aneks I – Studija o dizajnu šume sa prostornim rasporedom sadnica
  • Aneks II – 53a zbirna tabela troškova
  • Aneks III – 18b 19b 19d zbirna tabela troškova

Izvor: WWF Adria

UNESCO upozorava na mogućnost degradacije 90 odsto zemljišta do 2050.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Photo-illustration: Pixabay

Na Međunarodnoj konferenciji UNESCO-a o zemljištu, izneti su zabrinjavajući podaci o kopnenoj površini planete. Kako je upozoreno, 90 odsto zemljišta moglo bi da bude degradirano do 2050. godine.

Tom prilikom, Odri Azulej, generalna direktorka UNESCO-a, apelovala je na 194 države članice ove organizacije da poboljšaju zaštitu i obnavljanje zemljišta.

Podaci navedeni u Svetskom atlasu dezertifikacije (eng. World Atlas of Desertification), najmanje 75 odsto zemljišta je već degradirano, što ima direktan uticaj na preko tri milijarde ljudi.

Kako bi pružila podrška država članicama, UNESCO uspostavlja svetski indeks zdravlja tla u saradnji sa međunarodnim partnerima. Na ovaj način, mera za procenu i poređenje kvaliteta zemljišta u različitim regionima i ekosistemima biće standardizovana. Dalje, to će omogućiti da se identifikuju trendovi koji pokazuju degradaciju ili povoljšanje, a takođe će pokazati i koja područja su najviše pogođena, odnosno ugrožena.

Pročitajte još:

UNESCO je najavio i pilot inicijativu za održivo upravljanje zemljištem i pejzažima u preko deset prirodnih lokaliteta. Cilj je da se proceni efikasnost primenjenih metoda upravljanja na ovim lokacijama, ali takođe i da se najbolje od ovih metoda primene i u drugim regionima sveta. Kako se navodi, menadžeri ovih lokacija proći će kroz obuke i biće podstaknuti da razviju inovativne projekte za očuvanje i upravljanje zemljištem.

Pored njih, obuka će biti obezbeđena i za članove vladinih agencija, organizacija za zaštitu prirode i autohtonih zajednica, kako bi dobili što više sredstava koja su potrebna za zaštitu zemljišta. U inicijativu će biti uključene i mlađe generacije, kako bi se što  više širila svest o ovom važnom problemu.

Energetski portal

Siemens softverska rešenja za uspešnu tranziciju elektroenergetskih sistema

Foto: Pixabay (Tung Lam)
Foto: Ljubaznošću Gorana Lepovića

Težnja zemalja da postanu energetski nezavisne, uz neizostavnu potrebu da se zaustave klimatske promene, dovodi do ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije (OIE). Uzimajući u obzir i napredak nerazvijenih i zemalja u razvoju, sve pomenuto utiče na stabilnost elektroenergetskih sistema.

Kako bi se energetski sektor nesmetano i što efikasnije razvijao, potrebno je u procese uključiti i softverska rešenja. Kompanija Siemens Beograd upravo nudi ovakve usluge, koje krajnjim klijentima olakšavaju upravljanje i donošenje odluka koje se tiču elektroenergetskih sistema. O tome šta je Grid Software i na koji način doprinosi efikasnim rešenjima u oblasti energetike, razgovarali smo sa Goranom Lepovićem, šefom Biznisa Grid Software u Siemens doo Beograd.

Kako biste opisali Vaše područje bavljenja i njegovu ulogu unutar Siemens-a?

– Biznis kojim rukovodim u okviru Siemens doo Beograd zove se Grid Software i bavi se relativno širokim portfoliom usluga. Prvo bih izdvojio Grid Control, odnosno odeljenje koje se bavi dispečerskim SCADA sistemima. U tom polju, naše klijente čine operatori prenosnih i distributivnih sistema, kao i industrijski klijenti. Inženjeri u našem timu rade na različitim taskovima u vezi sa Siemens-ovim Spectrum Power SCADA sistemom na projektima širom sveta. Trenutno preko različitih Siemens HUB-ova, američkog, nemačkog i austrijskog, naš tim radi na svetskim projektima od Kalifornije (CAISO) do Hong Konga (HKE). Takođe, naši inženjeri unutar beogradskog tima rade na održavanju SCADA sistema i na lokalnom tržištu, pre svega u BiH, odnosno Republici Srpskoj. Drugi deo portfolija kojim se bavi Grid Software je Grid Simulation, odnosno distribucija licenci i organizovanje i izvođenje obuka u softverima u okviru Siemens PSS® porftolija, koji uključuje programske alate, kao što su PSS®Sincal, PSS®E, PSS®ODMS i PSS®CAPE. Trenutno imamo klijente u svim zemljama regiona za koje je odgovorna kancelarija u Beogradu. Samo u prethodnih šest meseci smo organizovali i izveli šest obuka u ovim softverima. Treći deo Grid Software portfolija tiče se izrade studija analize elektroenergetskih sistema u različitim aplikativnim softverima čiji je vlasnik Siemens (poput PSS®E i PSS®Sincal), ali i u softverima drugih proizvođača, kao što su DigSilent, ETAP, Plexos itd. Tržišta na kojima nudimo naše konsultantske usluge su najviše vezana za Bliski Istok, Australiju, Tursku, Balkan i Afriku.

Šta biste izdvojili kao glavne izazove sa kojima se Grid Software trenutno suočava u energetskoj industriji? 

– Izazovi su danas brojni imajući u vidu brzinu tranzicije elektroenergetskih sistema, upliv obnovljivih izvora energije, smanjenje inercije prenosnih sistema uzrokovanih promenama u smislu penetracije distribuiranih izvora proizvodnje, ali i izazova u pogledu niske cene inženjerskog sata koja dolazi sa područja jeftinije radne snage (Indija, Pakistan, Južna Amerika itd.).

U fokusu:

Kako Grid Software doprinosi iznalaženju efikasnih rešenja u oblasti energetike?

– Danas je velika potražnja za produktima iz našeg portfolija od strane krajnjih klijenata. Postoji ogromna potreba za mnoštvom usluga, uključujući precizna merenja i akviziranje podataka, automatizaciju proizvodnih procesa, kao i analizu sistema i cost-benefit analize koje mogu dovesti do unapređenja procesa, ali i pravilne procene neophodnih investicija. Takođe, trenutna prognoza kaže da će se globalni konzum udvostručiti u narednoj deceniji i zbog toga je sve veća potreba za priključenjem obnovljivih izvora energije. Toliku količinu OIE nije moguće priključiti bez detaljnih analiza razvoja elektroenergetskih sistema, najčešće u softverima za analizu kao što su PSS®E i PSS®Sincal.

U kojim se sve delovima sveta odvijaju Vaši projekti?

– Inženjeri iz našeg Grid Control tima trenutno rade na različitim SCADA projektima uključujući severnoameričko tržište (klijenti APS, Arizona i CAISO, Kalifornija), azijsko (ADDC, Abu Dabi, AADC, Al Ain, HKE, Hong Kong), evropsko (APG i OSC, Austrija, Elektroprenos i ERS, BIH, REE Španija, što je i najveći projekat na kojem je naš tim angažovan u obimu od 14 inženjera, PSE, Poljska itd.), ali i afričko tržište (N-NECC Egipat). Što se softvera iz PSS® portfolija tiče, angažovani smo na projektima država Balkanskog poluostrva. Od studijskih analiza, najviše bih izdvojio izradu Master plana i inženjerskih preporuka za klijenta FEWA iz Dubaija, Ujedinjeni Arapski Emirati. Takođe, značajni su projekti koje radimo za najveću naftnu kompaniju na svetu, Saudi Aramco iz Damama.

Siemens

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Zrenjanin: Raspisana dva Javna poziva za sufinansiranje poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Irewolede)

Grad Zrenjanin raspisao je dva javna poziva – prvi je Javni poziv za podnošenje zahteva za sufinansiranje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u nabavku nove opreme, mašina i mehanizacije u 2024. godini, dok je drugi Javni poziv za podnošenje prijava za korišćenje sredstava za unapređenje organske proizvodnje na teritoriji grada Zrenjanina za 2024. godinu.

Prvi Javni poziv ima za cilj podizanje tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivrednih gazdinstava u 2024. godini na teritoriji grada Zrenjanina, a bespovratna sredstva koja se dodeljuju po ovom Javnom pozivu iznose četiri miliona dinara. Ova bespovratna sredstva utvrđuju se u iznosu do 80 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije. Prilikom obračuna, uzima se vrednost prihvatljivih troškova investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV). Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 200.000 dinara.

Kako se navodi na sajtu grada Zrenjanin, bespovratna sredstva namenjena su za investicije u Sektor mleko, Sektor meso, Sektor proizvodnje konzumnih jaja, Sektor voće, grožđe, povrće (uključujući pečurke) i cveće i Sektor ostali usevi (žitarice, industrijsko, aromatično i začinsko bilje i drugi)

Pročitajte još:

Drugi Javni poziv raspisuje se u cilju realizacije mere za unapređenje organske poljoprivredne proizvodnje na teritoriji grada za 2024. godinu i obuhvata dodelu sredstava za nabavku sadnog i semenskog materijala dozvoljenog za upotrebu u organskoj proizvodnji, zatim za kontrolu zemljišta i plodova, sertifikaciju organske proizvodnje, kao i za druge investicije koje se odnose na organsku proizvodnju a deo su ostalih mera ruralnog razvoja (odnosno troškovi nabavke sitnih alata, opreme i mehanizacije za organsku proizvodnju, opreme za odizanje plastenika, biozaštite, klasmana za usejavanje semena, agrotekstila za pokrivanje od smrzavanja, mreža za zasenčenje, traka za navodnjavanje kap po kap i prateće opreme, folija za malčiranje i folija za plastenike).

Ukupna sredstva za ove namene iznose dva miliona dinara i obezbeđena su u budžetu grada za 2024. godinu, a iznos podsticaja po korisniku iznosi do 200.000 dinara.

Energetski portal

Ključne poruke savetovanja Energetika 2024

Foto-ilustracija: Pixabay ( eretmari)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Međunarodno savetovanje ENERGETIKA 2024 okupilo je preko 250 učesnika iz svih oblasti energetskog sektora koji su u atmosferi međusobne tolerancije, uvažavanja i otvorene stručne rasprave kroz četiri radna panela i prezentacije 60 radova u osam sesija razmatrali gotovo sva pitanja od interesa za energetski sektor. Savetovanje je obeleženo kvalitetnim stručnim diskusijama na panelima, a poseban pečat je dala sesija svečanog zatvaranja Savetovanja na kojoj je govorila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, nakon čega su uručene nagrade i diplome. Ministarka je u svom govoru sublimirala aktuelna pitanja energetskog sektora u našoj zemlji, uz naglasak da domaća stručna javnost mora da ima opredeljujuću ulogu kod donošenja važnih odluka.

Međunarodno savetovanje ENERGETIKA 2024 održano je u godini u kojoj bi trebalo da postaju vidljiviji pozitivni efekti dekarbonizacije energetike, transporta i industrije sa ciljem saniranja posledica sve ubrzanijih klimatskih promena i sve intenzivnijeg zagađenja životne sredine. Međutim, svakako se danas može konstatovati da dosadašnja politika EU prema Zapadnom Balkanu nije dovela do ubrzanije energetske tranzicije. Prema razmišljanju velike većine učesnika Savetovanja povećane ambicije Republike Srbije u tom pogledu, morale bi biti praćene transparetnom finansijskom i drugom podrškom EU.

Na Savetovanju je konstatovano da poseban stimulans energetskoj tranziciji predstavlja i regionalna saradnja, ili kako bi se najkraće reklo: „Energetika ne voli granice!“, ali ne kao do sada preko trgovine emisiono intenzivnih energenata i proizvoda, već u pružanju novih energetskih usluga i primeni kompatibilnih rešenja u korišćenju OIE, povezivanju u najširem smislu, a saradnja je sigurno potrebna i na regionalnom tržištu u cilju jačanja zdrave konkurencije.

Finansijski izazovi

Konstatovano je da finansijski i ekonomski aspekti energetske tranzicije predstavljaju dodatni izazov. Gde pronaći kapital za podsticanje široke primene obnovljivih izvora energije i onih subjekata koji dosledno i čvrsto sprovode programe energetske efikasnosti i zaštite životne sredine ostaje i dalje otvoreno pitanje. Kako obezbediti da domaća energetika ne izgubi korak sa okruženjem?

Republika Srbija je zemlja sa statusom kandidata za prijem u članstvo EU i potpisnica Ugovora o osnivanje Energetske zajednice. Ovo je otvorilo pitanja vezana za uvođenje cene emisije ugljen-dioksida i eventualnu primenu sistema EU ETS. Ideja o regionalnom ETS sistemu je izgleda definitivno napuštena, ali ostaje otvoreno koje su opcije za primenu cena emisije ugljenika u Srbiji i zemljama regiona? Na ovome pitanju se mora još pažljivo raditi i pronaći najmanje loše rešenje za našu zemlju i region.

Foto-ilustracija: Unsplash (You X Ventures)

Poseban panel, koji je okupio dekane tehničkih fakulteta u Srbiji, bio je posvećen dogovorima kako podići ugled struke i unaprediti naučni rad i obrazovanje inženjera za potrebe energetskog sektora u kome su pitanja dekarbonizacije i prelaska na obnovljive izvore energije od najvećeg značaja. Ovom panelu je dat najviši prioritet jer nema boljeg ulaganja u rešavanje klimatskih problema od ulaganja u obrazovanje. Analiza visokoškolske nastave u širokoj naučno – stručnoj oblasti energetike kao i razmena ideja na prvom panelu su potvrdile potrebu za ovakvim razgovorima, a visoki kvalitet diskusija sigurno će biti od pomoći u kreiranju novih nastavnih planova i programa u skladu sa potrebama. Novi programi trebalo bi da bolje profilišu mlade inženjere u buduće eksperte koji daju svoj vidljivi doprinos ne samo za teorijske nego i za realne praktične potrebe energetske tranzicije i dekarbonizacije.  Takođe, očekivano je da u najveće infrastrukturne projekte budu uključeni fakulteti i instituti jer se tako najbolje usaglašavaju interesi nauke i privrede.

Pročitajte još:

Dobre prakse i nove tehnologije

Regionalni aspekti energetike su osvetljeni na drugom panelu sa analizom aktuelnih i planiranih većih energetskih projekata i sa ukazivanjem da se principi sigurne isporuke električne energije uz održivost i konkurentnost sektora svakako mogu uspešnije realizovati u praksi ako se energetika tretira u regionalnom kontekstu. Kroz zajedničke napore mogu se ostvariti brojne prednosti kao što su zajednički razvoj infrastrukture za proizvodnju, prenos i distribuciju energije, zatim jačanje energetske sigurnosti, dostizanje boljih ekonomskih pokazatelja i, ne manje važno, približavanje stavova, uvažavanje razlika iz kojih proizilazi politička stabilnost i ostvaruje se bolje regionalno povezivanje. Elektroprivrede regiona aktivno rade, ali dekarbonizacija se ne tiče samo elektroprivreda, pa je potrebno otvoriti više prostora za rešavanje inženjerskih, ekonomskih i pravnih izazova ostalih grana privrede.

Foto-ilustracija: Pixabay (Ben)

O eventualnoj mirnodopskoj primeni nuklearnih tehnologija u našoj zemlji u energetskom sektoru bilo je govora na trećem panelu odakle se čula i jasna poruka da ako se struka u  javnoj raspravi usaglasi i građani to demokratski odluče, da takva primena treba da se oslanja na proverene konvencionalne nuklearne elektrane najnovije generacije i dobre prakse iz EU, a još uvek ne na male modularne reaktore za koje se ni u svetu nema dovoljno praktičnih iskustava. Otvoreno su analizirane pozitivne i negativne strane korišćenja nuklearnih elektrana uz ukazivanje na činjenicu da u slučaju izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji energetska zavisnost od isporučioca tehnologije i isporučioca nuklearnog goriva biva apsolutna i veoma delikatna u geopolitičkom i bezbednosnom smislu, a pritom ne treba zanemariti ni visoku cenu nuklearnih tehnologija, kao ni druge rizike, a pri tome sve vreme odmeravajući pozitivne strane kao što su kontinuitet isporuke bazne energije i druge.

Nove tehnologije u energetici su bile tema razgovora četvrtog panela. U doba globalnih klimatskih izazova i neophodnog prelaska na održive energetske izvore, ovaj panel je dao priliku da se predstave tehnologije koje su okosnica energetske tranzicije, njihove prednosti i ograničenja koja se javljaju na putu ka potpunoj održivosti. Govorilo se i o tehnologijama koje nude nova ili poboljšana rešenja u proizvodnji, prenosu, skladištenju i upotrebi energije. Panel se bavio i digitalizacijom energetike, posebno rešenjima u prenosnoj i distributivnoj mreži u pogledu praćenja i upravljanja mrežama (Phasor Measurment Unit, Grid forming & following Invertors, STATCOM), upravljanjem potrošnjom, novim materijalima, tehnologijama skladištenja u energetici, prenosu HVDC (High Voltage Direct Current) tehnologijama, superprovodnicima, mašinskom učenju, veštačkoj inteligenciji kao i ulogom zelenog vodonika u energetskoj tranziciji, dok je manji deo bio posvećen inovativnim zakonskim rešenjima poput agregatora i inovativnim tehnologijama poput zelenog čelika. 

Na Savetovanju je detaljno analiziran i delimični regionalni raspad koji se dogodio 21. juna 2024. godine i konstatovano je da planske remonte dalekovoda treba pažljivije regionalno usklađivati, ali i da se slabe tačke u mrežama, zbog dotrajale opreme, moraju efikasnije sanirati. Kontrolabilnost i prenosne i distributivne mreže mora se kontinualno unapređivati uz istovremeno povećanje distribuirane proizvodnje na distributivnim naponskim nivoima. Digitalizacija sektora postaje condition sine qua non u situacijama kad se ima veći udeo obnovljivih izvora energije u energetskom miksu i kad se javlja potreba za upravljanjem potrošnjom.

Zaključna poruka ostaje da se sva važna pitanja energetike ne rešavaju preko noći, već najpre javnom, stručnom raspravom, po mogućstvu konsenzusom, a ako konsenzus nije moguć, onda demokratskim preglasavanjima.

 Izvor: Savez energetičara

Uvedene privremene više carine na uvoz električnih vozila iz Kine

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska komisija objavila je da se u skladu sa najavom iz juna, uvode privremene više carine na uvoz električnih vozila iz Kine, koje se kreću od 17,4 odsto do 37,6 odsto.

Kako se navodi u saopštenju, na automobile proizvođača „BYD“ će se ubuduće odnositi carina od 17,4 odsto, „Geely“ će plaćati 19,9 odsto, a „SAIC“ 37,6 odsto.

Ostali kineski proizvođači automobila plaćaće carine od 20,8 odsto, dok kompanije koje nisu sarađivale u istrazi Evropske unije o subvencijama očekuje carina od 37,6 odsto.

U poređenju sa stopama unapred objavljenim 12. juna 2024. godine, privremene carine su blago korigovane naniže na osnovu komentara o tačnosti kalkulacija koje su dostavile zainteresovane strane.

Carine će se najduže primenivati četiri meseca i u tom periodu mora da se donese konačna odluka o definitivnim carinama, putem glasanja država članica Evropske unije.

Zainteresovane strane takođe imaju mogućnost da zatraže saslušanja sa službama Komisije u roku od pet dana od stupanja na snagu privremenih mera, i da daju komentare u roku od 15 dana od stupanja na snagu, a Komisija će objaviti svoj predlog za definitivne mere.

Pročitajte još:

„Komisija će tada predstaviti konačno rešenje državama članicama, koje će glasati prema postupku ispitivanja prema pravilima komitologije (predlog Komisije se usvaja osim ako ne postoji kvalifikovana većina protiv njega). Ovo glasanje će imati pravno obavezujući efekat. Svake potencijalne mere će biti na snazi pet godina, uz mogućnost produženja na osnovu obrazloženog zahteva i naknadnog pregleda“, saopštili su iz Komisije.

Uporedo sa ovim planovima, traju i pregovori sa vlastima u Pekingu da bi se postiglo rešenje koje je kompatibilno sa pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Uvođenje carina ima za cilj da lokalizuje proizvodnju električnih vozila i baterija u Evropskoj uniji kako bi Evropa postala konkurentna Kini.

Međutim, Kina se odlučila na uvođenje kontramera Evropi i najavila podizanje carina za automobile na benzinski pogon iz Evropske unije. Razmatra se uvođenje carine od 25 odsto na uvezene evropske automobile sa benzinskim motorima zapremine 2,5 litara ili više .

Energetski portal

Utvrđen predlog o donošenju Prostornog plana područja posebne namene „Jegrička”

Foto: Wikipedia (Miljana Kocić)
Foto: Wikipedia (Miljana Kocić)

Pokrajinska vlada utvrdila je Predlog pokrajinske skupštinske odluke o donošenju Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode „Jegrička”, koji će biti upućen Skupštini AP Vojvodine na usvajanje.

Tim dokumentom utvrđen je planski osnov za realizaciju strateških prioriteta u oblasti zaštite, unapređenja i uređenja zaštićenog prirodnog dobra Parka prirode „Jegrička’’.

Ovaj park prirode pod zaštitom države nalazi se od 2005. godine, a pokrajinskom skupštinskom odlukom o zaštiti Parka prirode „Jegrička’’, iz 2022. godine, ovaj park je proglašen za zaštićeno prirodno dobro druge kategorije.

Njegova površina prostire se na 1145 hektara, a nju nastanjuju brojne biljne i životinjske vrste. Zabeleženi je preko 70 biljnih vrsta, kao i 16 biljnih zajednica. Kada je reč o retkim i ugroženim vrstama, tu se nalaze beli lokvanj, vodeni orašak, barska paprat i druge.

Pročitajte još:

Treba pomenuti i bogatu riblju populaciju, sa oko 20 vrsta, a tu su i vozodemci i gmizavci, poput žaba, zmija i ugrožene barske kornjače. Ipak, kako se navodi, najraznovrsniju populaciju čine ptice, kojih ima blizu 200 vrsta.

Parka prirode „Jegrička’’ nalazi se između kanala Dunav-Tisa-Dunav i ušća reke Jegričke u Tisu.

U proteklih osam godina, Skupština APV je donela 27 prostornih planova područja posebne namene, od toga 11 za zaštićena prirodna dobra i 16 za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblastima saobraćajne, vodoprivredne i energetske infrastrukture.

Energetski portal

Izmeštanje korita reke Ćehotine u Crnoj Gori proglašeno projektom od državnog značaja

Foto: Predrag Ilić (reka Pčinja)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Crne Gore je prihvatila predlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmeštanja toka reke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.

Prema rečima Saše Mujovića, ministra energetike i rudarstva, ova odluka je odraz odgovornosti Vlade jer je ovaj projekat zaista od najvećeg državnog značaja.

“Imajući u vidu da je izmeštanje korita reke Ćehotine preduslov za dalju eksploataciju uglja na PK “Potrlica”, Odlukom je utvrđen javni interes za realizaciju tog projekta, radi stabilnosti energetskog sistema i sigurnosti snabdevanja električnom energijom”, navodi se u saopštenju.

Vodonepropusni kanal kojim bi se premestila reka Ćehotina je planiran preko unutrašnjeg odlagališnog prostora PK “Potrlica” od pozicije brane Durutovići do mosta kod postojećeg slapišta izlaznog portala tunela Velika Pliješ, u dužini od oko 3,2 kilometra. Trasa korita se projektuje po materijalu koji je već duže vreme odložen, tj. kod koga je proces konsolidacije u većoj meri izvršen.

Pročitajte još:

Mujović ističe da je projekat izmeštanja toka reke Ćehotine morao biti realizovan pre nekoliko godina.

“Zbog činjenice da do toga nije došlo, danas smo u situaciji da je dinamika iskorišćavanja uglja takva da smo došli praktično do krajnjih granica aktuelnog nalazišta uglja i da su se pojavile pukotine u toku reke Ćehotine koje prete i ljudskim životima i samom daljem procesu eksploatacije“, kaže on i dodaje da se ne sme dalje čekati i da proces realizacije izmeštanja toka reke mora početi po hitnoj proceduri.

Ministarstvo energetike i rudarstva zajedno sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Sekretarijatom za zakonodavstvo, pripremilo je svu nephodnu dokumentaciju kako bi se ovaj projekat što pre realizovao.

Energetski portal