Home Blog Page 1582

Rusija obustavila projekat „Južni tok“ zbog nemogućnosti njegove realizacije

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

 

Premijer Rusije gospodin Dmitrij Medvedev 20. januara 2015. godine održao je sastanak sa ministrom energetike gospodinom Aleksandrom Novakom i direktorom kompanije „Gasprom“ gospodinom Aleksejem Milerom.

Gospodin Medvedev je izjavio da je odluka Rusije o obustavljanju projekta „Južni tok“ pravna, a ne politička ili emotivna. Prema njegovim rečima, s obzirom na to da su svi pokušaji Rusije da započne realizaciju ovog projekta bili bezuspešni, Rusija je oidlučila da ga obustavi i okrene se novim projektima.

Ministar energetike gospodin Aleksandar Novak istakao je da bi evropski partneri trebalo što pre da započnu izgradnju infrastrukture do gasnog čvorišta na grčko-turskoj granici. Podsetio je i da sporazum o tranzitu gasa u Evropsku uniju preko Ukrajine ističe 2019. godine.

Direktor kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksej Miler rekao je da je gasovod „Turski tok“ jedinstvena maršruta za buduće isporuke 63 milijarde kubnih metara gasa i obezbediće da se izbegnu rizici koji postoje tokom tranzita gasa preko Ukrajine.

Sandra Jovićević

Kikinda dobila hladnjaču za animalni otpad

 

U Kikindi je 20. januara 2015. godine otvorena prva hladnjača za animalni otpad u Republici Srbiji.

Predsednik opštine Kikinda gospodin Pavle Markov izjavio je da je ovo prva hladnjača ove vrste u Srbiji. On je istakao da je ovaj projekat realizovan prekograničnom saradnjom sa mađarskim gradom Mako.

Direktor Javne agencije za poljoprivredu i malu privredu gospodin Jovan Romakov dodao je da su susedne opštine izrazile želju da njihov animalni otpad bude odlagan u ovu hladnjaču.

Vrednost projekta iznosi 367 hiljada evra. Opština Kikinda obezbedila je 110 hiljada evra, dok je ostatak obezbeđen uz pomoć IPA projekta. Kapacitet hladnjače za animalni otpad iznosi 8,7 tona, a poslovaće u okviru Javne agencije za poljoprivredu i malu privredu.

Sandra Jovićević

foto: kikinda.org.rs

Užice dobilo dozvole za rad gasovodnih stanica

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

 

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture gospođa Zorana Mihajlović izjavila je da je resorno ministarstvo izdalo potrebne dozvole za rad četiri merno regulacione stanice gasovoda u Užicu.

Ona je istakla da su ove merne stanice deo projekta gasifikacije Užica kako bi se smanjilo aerozagađenje u ovom gradu. Gospođa Mihajlović je dodala da će uskoro biti izdata dozvola i za petu gasnu stanicu u Užicu.

Gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković naveo je da je gasna infrastruktura izgrađena još 2008. godine i da će puštanjem u rad četiri merno regulacione stanice gasovoda omogućiti da gradska toplana koristi gas u punom kapacitetu. On je dodao i da će uskoro biti smanjena cena priključka za gas, i to sa 980 na 490 evra.

Inače, u Užicu je nedavno puštena u rad četvrta gasna stanica.

Sandra Jovićević

Sa PK „Drmno“ od 1987. godine proizvedeno preko 136 miliona tona uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

 

Privredno društvo „TE-KO Kostolac“ izdalo je saopštenje u kojem je navedeno da je 14. januara 2015. godine otkopan 500 milioniti kubik zemlje na PK „Drmno“, a do decembra 2014. godine otkopano je preko 136 miliona tona uglja od početka rada Površinskog kopa „Drmno“.

U saopštenju je istaknuto da su 1984. godine počeli radovi na otvaranju PK „Drmno“, a 1987. godine počelo je otkopavanje uglja iz ovog kopa.

Takođe je navedeno da je otvaranje PK „Drmno“ počelo BO sistemom koga su činili bager ERs 710 i odlagač A2Rs-B 7200.

Sandra Jovićević

Sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede i CADRI misije o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: : Pexels (Arthur Ogleznev)

 

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović 20. januara 2015. godine sastala se sa Timom za redukciju rizika od katastrofa Ujedinjenih nacija (CADRI misijom) u Srbiji.

Gospođa Stana Božović izjavila je da je Jugoistočna Evropa ugrožena različitim vremenskim nepogodama, a globalne klimatske promene takođe doprinose uništavanju životne sredine. Ona je podsetila da je Republika Srbija donela Nacionalnu strategiju zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama.

Na sastanku je razgovarano i o unapređenju saradnje u oblasti zaštite životne sredine, klimatskim promenama, kao i o Poglavlju 27.

Sandra Jovićević

U Leskovcu očišćeno preko sto divljih deponija

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

 

Prošle nedelje u Brestovcu u opštini Leskovac završeno je čišćenje još dve divlje deponije, tako da je sada broj očišćenih deponija u poslednjih godinu dana preko sto.

Načelnik Gradske uprave za zaštitu životne sredine Leskovca gospođa Bobana Stošić izjavila je da će u ovom naselju biti očišćena još jedna divlja deponija. Ona je istakla da će se sa njenim čišćenjem krenuti kada vremenske prilike budu povoljnije s obzirom na to da je deponija velika i da je potrebna dodatna mehanizacija za njeno saniranje.

Podsetimo, u septembru 2013. godine započelo se sa čišćenjem divljih deponija u Leskovcu, a za nešto više od godinu dana očišćeno ih je preko sto. Leskovac je jedan od prvih gradova u Srbiji u kojem je pokrenuta akcija čišćenja divljih deponija ovakvih razmera, ali i jedan od malobrojnih gradova u kojem postoji regionalna sanitarna deponija. Ova deponija u Leskovcu nalazi se u privatnom vlasništvu, a prostire se na oko 80 hektara.

Sandra Jovićević

Divlje deponije veliki problem Beograda

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

 

Direktor „Beokom servisa“ gospodin Darko Glavaš izjavio je da u Beogradu godišnje nastane oko 200 novih deponija, i to uglavnom nesavesnim ponašanjem sugrađana. Preman njegovim rečima, tokom 2014. godine uklonjeno je oko 150 hiljada kubika smeća sa divljih deponija, ali veliki problem predstavljaju deponije u neformalnim naseljima gde radnici komunalnog preduzeća ne mogu da priđu.

Najavljeno je da će u martu ove godine početi velika akcija čišćenja divljihg deponija u Beogradu u okviru koje će biti očišćeno i priobalje Save i Dunava.

Inače, prošle godine je počelo i postavljanje video nadzora u blizini divljih deponija, a ove godine će se nastaviti sa tom praksom.

Sandra Jovićević

 

Cena nafte opasnost za energiju iz OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

 

Ministar ekologije i energetike Francuske gospođa Segolen Rojal izjavila je da pad cena nafte predstavlja opasnost za povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije na globalnom nivou. Ona je istakla da bi moglo doći do preorijentacije na fosilna goriva čime bi se povećalo globalno zagrevanje.

Prema njenim rečima, potrebno je iskoristiti pad cena nafte kako bi se povećala ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i u uštedu energije.

Inače, cena nafte je počela da pada još prošle godine, a do sada je smanjena za oko 60 odsto u odnosu na jun 2014. godine.

Sandra Jovićević

Seminar o OIE U Zagrebu

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)

 

U Hrvatskoj u Zagrebu 26. februara 2015. godine biće održan sedmi po redu seminar „Mogućnosti primene obnovljivih izvora energije“.

Na seminaru će biti reči o novim zakonima i propisima iz oblasti obnovljivih izvora energije, dalji razvoj projekata iz ove oblasti u Hrvatskoj, ulozi obnovljivih izvora energije u razvoju hrvatske energetike i privrede. Osim toga, raspravljaće se i o problemima priključenja na elektroenergetske sisteme, olakšavanju izdavanja dozvola i postupka za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije.

Seminar „Mogućnosti primene obnovljivih izvora energije“ organizuje „Energetika marketing“, a nosilac programa za stručno usavršavanje je Hrvatsko stručno-naučno udruženje za energetiku, mašinske tehnologije i obnovljive izvore energije (HESO).

Sandra Jovićević

Počinje rekonstrukcija užičke fabrike vode

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

 

Potpredsednik Vlade Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović 20. januara 2015. godine uručila je lokacijske uslove za rekonstrukciju fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu.

Gospođa Mihajlovć je ovom prilikom izjavila da dobijanjem lokacijskih uslova može da počne prva faza rekonstrukcije ove fabrike, kao i izrada studije i projekta za koju će biti zaduženo JKP „Vodovod“ iz Užica. Ona je dodala da se očekuje da radovi počnu u junu ove godine, nakon izbora izvođača radova.

Gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković istakao je da bi prva faza rekonstrukcije ove fabrike trebalo da bude završena do kraja 2015. godine.

U okviru prve faze rekonstrukcije fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu biće izgrađeno postrojenje za ozoniranje i filtriranje vode, a vrednost projekta će biti oko 2,8 miliona evra. U drugoj fazi rekonstrukcije biće izgrađeno postrojenje za prečišćavanje vode sa aktivnim ugljem.

Sandra Jovićević

Prva međunarodna konferencija „Zelena ekonomija“ početkom februara u Beogradu

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

 

U Beogradu će se 4. februara 2015. godine održati prvi Međunarodni sajam „Zelena ekonomija“ čiji su organizatori „Danas Conference Center“ i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.

U okviru sajma biće održana konferencija „Zelena ekonomija i infrastrukturne investicije“ na kojoj će se raspravljati o tome da li Srbija mora da donese novi zakonski okvir iz oblasti zelene ekonomije, a biće reči i o upravljanju otpadom, reciklažnoj industriji i proizvodnji energije iz otpada.

Na drugoj konferenciji „Zelena ekonomija i uloga medija u Srbiji“ govoriće se o tome da li mediji dovoljno promovišu zelenu ekonomiju i kakva je reakcija građana na ovakve kampanje. Takođe, biće reči i o tome da li mediji adekvatno tematski pokrivaju teme iz oblasti zaštite životne sredine ili se samo izveštava o ekološkim incidentima.

Sandra Jovićević

Krajem januara završetak konkursa za podsticajna sredstva za reciklere za 2014. godinu

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

 

Do 31. januara 2015. godine recikleri i proizvođači kesa mogu da se prijave na konkurs Ministarstva pooljoprivrede i zaštite životne sredine za dodelu podsticajnih sredstava za reciklere koji je raspisan u avgustu 2014. godine.

Konkursom je predviđeno da se za ponovnu upotrebu i korišćenje otpadne gume kao sekundarne sirovine dobija 18390 dinara po toni, a za tretman otpadnih guma radi dobijanja energije 3606 dinara.

Za ponovno korišćenje i reciklažu otpadnih ulja kao sekundarne sirovine dobijaće se 10 dinara po kilogramu, dok će se za tretman otpadnih ulja radi dobijanja energije dobijati 5 dinara po kilogramu, osim za otpadna jestiva ulja.

Za ponovnu upotrebu i reciklažu otpadnih startera, akumulatora, industrijskih baterija i akumulatora predviđeno je 14,5 dinara po kilogramu, dok će se za korišćenje i reciklažu otpadnih prenosnih akumulatora ili startera dobijati 145,5 dinara po kilogramu.

Proizvođači kesa tregerica za višestruku upotrebu debljine veće od 20 mikrona dobijaće 6010 dinara po toni, a za one koje sadrže biorazgradive aditive podsticaj će biti 8414 dinara po toni.

Za ponovnu upotrebu i reciklažu otpadne električne i elektronske opreme kao sekundarne sirovine, u zavisnosti od tipa uređaja, podsticajna sredstva će iznositi od 13 do 108 dinara po kilogramu.

Podsticajna sredstva za reciklere biće dodeljena iz budžeta za 2015. godinu.

Sandra Jovićević

Tribina o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

 

U sredu 21. januara 2015. godine Centar za promociju nauke u saradnji sa Galerijom tehnike i nauke Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i nevladine organizacije „Jedan stepen“ organizuje tribinu o klimatskim promenama u okviru izložbe „Peti izveštaj“.

Na tribini o klimatskim promenama biće reči o posledicama klimatskih promena, a govornici će predstaviti i neka rešenja za usporavanje klimatskih promena. Moderator ove tribine biće urednik Komunikacija Centra za promociju nauke gospodin Slobodan Bubnjević, a učestvovaće predstavnik Fizičkog fakulteta u Beogradu gospodin dr Vladimir Đorđević, predstavnik Centra za unapređenje životne sredine gospodin Vladan Šćekić i predstavnik organizacije „Jedan stepen“ gospodin Đorđe Samardžija.

Podsetimo, Centar za promociju nauke (CPN) u Galeriji tehnike i nauke Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) 23. decembra 2014. godine otvorio je izložbu „Peti izveštaj“ koja je posvećena klimatskim promenama. Izložba „Peti izveštaj“ organizuje se uz pomoć Međuvladinog panela za klimatske promene i u saradnji sa nevladinom organizacijom „Jedan stepen“, a trajaće do 22. januara 2015. godine.

Sandra Jovićević

Ratifikovan sporazum za izgradnju TE „Kostolac B3“

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

 

U ponedeljak 19. januara 2015. godine Skupština Srbije ratifikovala je ugovor o zajmu za drugu fazu projekta TE „Kostolac B3“.

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je realizacija ovog projekta veoma bitna za energetsku stabilnost Republike Srbije.

Podsetimo, 17. decembra 2014. godine potpisan je sporazum između Kine i Srbije o zajmu za drugu fazu projekta TE „Kostolac B3“ u vrednosti od 608 miliona dolara. Zajam je uzet na 20 godina, sa 7 godina grejs perioda i kamatom od 2,5 odsto.

Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu za kredit za povlašćenog kupca za drugu fazu Paket projekta „Kostolac B power plant project“ između Vlade Republike Srbije koju predstavlja Ministarstvo finansija kao Zajmoprimca i kineske Export-Import banke kao Zajmodavca jednoglasno prihvaćen je sredinom januara na 37. sednici Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.

Termoelektrana „Kostolac B3“ imaće snagu od 350MW, a za realizaciju ovog projekta predviđeno je 58 meseci. Sporazumom je predviđeno i proširenje kapaciteta kopa „Drmno“ sa 9 na 12 miliona tona uglja godišnje, što bi trebalo da bude završeno za 47 meseci.

Inače, kineskim zajmom finansiraće se oko 85 odsto realizacije ovog projekta, čija je ukupna vrednost 715,6 miliona dolara.

Sandra Jovićević

Država finansira uklanjanje opasnog otpada iz Šapca i Bariča

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

 

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da su ove godine iz budžeta odobrena sredstva za uklanjanje opasnog otpada u Šapcu i Bariču. Prema njenim rečima, biće raspisani tenderi za dodelu finansijskih sredstava za upravljanje otpadom, tako da će u drugom kvartalu 2015. godine biti rešen problem otpada u Šapcu i Bariču.

Profesor Mašinskog fakulteta gospodin Aleksandar Jovović izjavio je da kompanije ne mogu čuvati opasan otpad već moraju naći način da ga se oslobode na adekvatan način.

Inače, fabrika „Zorka“ iz Šapca ima preko 90 tona opasnog otpada, dok se u postrojenjima „Prve iskre“ u Bariču nalazi oko 500 tona opasnih hemikalija.

Sandra Jovićević

2014. najtoplija godina od kada se meri temperatura

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

 

Agencija za okeane i atmosferske prilike Sjedinjenih Američkih Država (National Oceanic and Atmospheric Administration) izdala je saopštenje u kome je istaknuto da je 2014. godina bila najtoplija godina na planeti od kada se meri temperatura, odnosno od 1800. godine.

U saopšenju je navedeno da je temperatura u decembru 2014. godine bila 0,77 stepeni Celzijusa iznad proseka u poslednje 134 godine. Prosečna temperatura tla i okeana prošle godine bila je 0,69 stepeni Celzijusa iznad proseka u 20. veku, tačnije temperatura tla bila je za 1 odsto veća od one u 20. veku, dok je temperatura okeana bila povećana za 0,57 stepeni Celzijusa.

Istaknuto je i da je rekordna temperatura bila zabeležena na svim kontinentima.

Sandra Jovićević