Home Blog Page 1466

Saglasnost na pravila o radu prenosnog sistema

aersSavet Agencije za energetiku (AERS) dao je na sednici održanoj 18. jula 2014. godine, saglasnost na Pravila o radu prenosnog sistema „Elektromreža Srbije“ (EMS), kojima se uređuju tehnički aspekti odnosa između sistema za prenos električne energije i korisnika tog sistema.

Ovim Pravilima se uspostavljaju njihova prava i obaveze tako da se omogući racionalan razvoj i efikasno korišćenje sistema, kao i slobodan pristup i ravnopravan položaj korisnika sistema. Ovo je nova verzija, usklađena sa Zakonom i Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom.

Odluci nezavisnog regulatornog tela na srpskom tržištu energije prethodio je proces pripreme ovih pravila, uz učešće stručnih timova JP EMS i AERS, kao i javna konsultacija svih zainteresovanih institucija i korisnika prenosnog elektroenergetskog sistema.

Pravila o redu prenosnog sistema stupiće na snagu po objavljivanju u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Izvor: aers

Hrvatska ima skoro 1000 povlašćenih proizvođača

solarna energijaHrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je podatke prema kojima u sistemu proizvodnje električne energije putem podsticaja postoji 909 sunčanih elektrana ukupne snage oko 30 MW.

Pored velikog broja sunčanih elektrana postoji i 18 vetroelektrana snage 254, 25 MW, 11 elektrana na biogas ukupne snage 11,135 MW, 4 elektrane na biomasu sa ukupnom snagom 7,69 MW, 5 malih hidroelektrana s ukupnom snagom 1,452 MW i pet kogeneracijskih postrojenja ukupne snage 13, 293 MW.

Ukupna snaga svih postrojenja povlašćenih proizvođača iznosi 321,47 MW. Istovremeno, sklapanje ugovora s HROTE-om čeka još 343 sunčanih elektrana ukupne snage 26,68 MW, 13 vetroelektrana ukupne snage 478,2 MW, 8 elektrana na biogas snage 6,544 MW, 11 elektrana na biomasu snage 24,435 MW, 4 male hidroelektrane snage 2,843 MW i jedna geotermalna elektrana snage 4,71 MW.

Ovi projekti su u raznim fazama gotovosti a broj od gotovo hiljadu povlašćenih proizvođača sa oko 90% sunčanih elektrana govori o smeru u kom se kreće oblast obnmovljivih izvora u Hrvatskoj.

Izvor:energetika-net

“Natura 2000” opis EU fondova iz oblasti zaštite životne sredine 2014-2020

evropska unijaHandbook ima za cilj da pruži informacije o mogućnpstima finansiranja iz EU fondova u okviru Nature 2000 za period 2014/2020 godine. Treba da bude koristan za nacionalnu i regionalnu vlast kada planiraju da konkurišu za sredstva iz fonda.
Finansiranje uključuje oblasti:
Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Evropski fond pomorstava i ribarstva (EMFF)
Evropski regionalni razvoj (ERDF)
Evropski socijalni fond (ESF)
Kohezioni fond
Program zaštite životne sredine i klimatskih promena (LIFE)
Okvirni program za istraživanja i inovacije (Horizon 2020)

Na sledećem linku možete pogledati priručnik „Nature 2000“.
Nature 2000

Obustavljanje Južnog toka do uspostavljanja evropskog regulatornog okvira – preporuka Evropske unije Srbiji

European-CommissionObustavljanje izgradnje Južnog toka dok se ne uspostavi čvrst pravni i regulatorni okvir usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije preporuka je Evropske unije Srbiji. Evropska unija podstiče Srbiju da se poveže sa bugarskim gasovodom, kaže se u Info centru Evropske unije (EUIC) u Beogradu, a prenosi ekapija.

„Kao potpisnica Ugovora u osnivanju energetske zajednice, Srbija je obavezna da primeni sve relevantne zakone Evropske unije, da razvije adekvatan regulatorni okvir, te da liberalizuje energetsko tržište u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije. Kao zemlji kandidatu, u dugoročnom interesu Srbije je takođe da osigura da njeno učešće u  projektu Južnog toka ne krši osnovne principe pravnih tekovina Evropske unije.“

Preporuka Evropske komisije Srbiji koja se odnosi na obustavljanje izgradnje Južnog toka u ovoj fazi znači da će Srbija izbeći povećanje troškova za popravku infrastrukture u budućnosti.

Evropska komisija je izdvojila 14,2 miliona evra za ovaj projekat, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj obećala da će podržati projekat ako Srbija restruktuira “Srbijagas”u skladu sa pravilima Evropske unije.

izvor:ekapija

 

 

“Plavo-zeleni svet” izložba fotografija

Plavo-zeleni svetCentar za unapredjenje životne sredine uz podršku Telenor fondacije i Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Beograda organizuje foto konkurs za najbolju amatersku fotografiju prirode „Plavo-zeleni svet“.

Konkurs je otvoren do 25. avgusta 2014. godine i ima za cilj promociju prirodnih bogatstava i budjenje svesti o značaju očuvanja plavo-zelenih površina u Beogradu i Srbiji.

Autori koji žele da konkurišu treba da popune obrazac na sajtu www.bgmap.rs/konkurs i dostave najviše 3 fotografije veličine do dva megabajta.
Dve najbolje fotografije biće izabrane od strane stručnog žirija, a posetioci sajta će moži da odaberu jednu najbolju fotografiju do 10. septembra.

Izložba „Plavo-zeleni svet“ biće predstavljena u UK Parobrod od 16. do 18. septembra a tokom proleća sledeće godine, biće predstavljena gradjanima Beograda i Novog Sada na prometnim gradskim lokacijama.

Izvor : (Beta) zelenasrbija.rs

Program energetske efikasnosti u javnim zgradama

energetska efikasnostU narednih pet meseci biće realizovan deo projekta „Program energetske efikasnosti u javnim zgradama“ za Dnevne novine izjavila je Dragica Sekulić generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Crne Gore.

Predviđena vrednost radova je za planiranih osam objekata i iznosi 5,3 miliona evra.

Objekti za koje su predviđene investicije su u nadležnosti Ministarstva prosvete, četiri osnovne škole u Nikšiću, po jedna Herceg Novom i Ulcinju, jedna srednja škola u Ulcinju i studentski dom u Kotoru.

Izvođenje radova povereno je konzorcijumu Roaming. Rok za završetak radova je pet meseci.

Izvor: Analitika

“Enel” prodaje svoje kompanije u Rumuniji i Slovačkoj

enelItalijanska energetska kompanija “Enel” planira prodaju svojih kompanija u Rumuniji i Slovačkoj. Kompanija planira da prema svom strateškom planu prodaje do 2018. godine zaradi 6 milijardi evra čime bi smanjla dugove i ojačala svoju finasijsku poziciju. U Slovačkoj bi se prodavali vlasnički udeli u kompanijama za proizvodnju energije, a u Rumuniji udeli u distributerima električne energije. Enelove kompanije u Rumuniji upravljaju mrežom od 91 000 km vodova, distribuiraju 14 TW h energije godišnje ti imaju 34% udela u distribuciji na rumunskom tržištu, dok prodaja 9 TW h energije za 2,6 milionabpotrošača godišnje čini 20% udela u maloprodaji.

Kompanija je počela program prodaje još 2013. godine i do sada je zaradila oko 1,3 milijardi evra.

D.V.

“Energo zelena” jedina u Srbiji prerađuje životinjski otpad

energo-zelenaKompanija “Energo zelena” iz Inđije uradila je analize o zbrinjavanju životinjskog otpada, odnosno njegovom sakupljanju i preradi u Srbiji. Prema podacima njihovih analiza država godišnje stvara 250.000 tona životinjskog otpada od čega preradi oko 30 odsto. Ne postoje pouzdani podaci na koji način se upravlja sa preostalih 70 odsto otpada.

Kompanija “Energo zelena” je jedina kompanija u zemlji i regionu koja prerađuje opasan životinjski otpad prema standardima Evropske unije.

Direktor kompanije, gospodin Tom Hanson ističe da zaista predstavlja problem “To što ne može da se udje u trag 70 odsto životinjskog otpada u Srbiji“ jer njihova kompanija ne može da dobije sirovine za preradu i da to veoma utiče na kvalitet životne sredine. On takođe navodi da pravilan tretman opasnog životinjskog otpada predstavlja uslov za održiv razvoj poljoprivrede, a pre svega za razvoj industrija mesa i mleka.

U njegovoj izjavi se takđe kaže da je nedosledna primena Pravilnika o načinu razvrstavanja životinjskog otpada, koji je inače usklađen sa regulativom Evropske unije jedan od problema upravljanja otpadom u zemlji. Tretiranje životinjskog otpada podrazumeva obeležavanje i razdvajanje otpada na prvu, drugu i treću kategoriju.
Otpad kategorije jedan se koristi za proizvodnju energije, sagorevanje i biodizel, a druga kategorija se koristi kao đubrivo. Treća kategorija se može upotrebiti kao hrana za kućne ljubimce i ribe, ali i pri proizvodnji farmaceutskih proizvoda, lakova za nokte, karmina.

Još neki od problema sa kojima se prerađivači ove vrste otpada susreću u Srbiji jesu previsoki troškovi zbrinjavanja životinjskog otpada za kategorije jedan i dva. Troškovi ove dve kategorije mnogo su veći nego za kategoriju tri. Kako bi smanjili troškove zbrinjavanja dolazi do mešanja različitih kategorija otpada. Postoji i nelojalna konkurencija lokalnih kafilerija, kojima upravlja, a u isto vreme ih kontroliše veterinarska služba.

„U situaciji kada cena gasa za preradu jedne tone životinjskog otpada dostiže cenu od 37 evra, nema ekonomske logike da cena za prikupljanje, transport i preradu iznosi 50 evra po toni“, kazao je gospodin Tom Hanson, navodeći da cena prerade u Bugarskoj iznosi 155 evra po toni, u Hrvatskoj 195 evra, a Rumuniji 220 evra.
Nakon nedavnih poplava “Energo zelena” je sakupila, transportovala i zbrinula oko 1.000 tona životinjskog otpada iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Fabrika “Energo zelena” je belgijska grinfild investicija, vredna 21,5 miliona evra koja sakuplja i prerađuje opasan životinjski otpad koji se stvara u klanicama, pri preradi mesa, ali i u trgovinskim lancima, mesarama, na farmama. U sistemu je postrojenje koje na visokim temperaturama stvara sterilne proizvode koji se koriste kao energent ili djubrivo, bez stvaranja dodatnog otpada i sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako je projektovani kapacitet “Energo zelene” 150.000 tona otpada godišnje on je sada iskoričćen sa samo 18 odsto što znači da prerađuje samo 27.000 tona otpada godišnje.

D.V.

Izvor : (Beta) zelenasrbija.rs

Ekološki seminar „Mala škola održivosti”

bagremaraU organizaciji Omladinskog ekološkog kluba iz Bačke Palanke, Zelenog skoka i Kulturno-edukativne zajednice iz Novog Sada u specijalnom rezervatu prirode Bagremar održaće se od 25. do 27. avgusta ekološki seminar „Mala škola održivosti”.

Ekološki seminar za cilj ima podizanje ekološke svesti. Teme seminara ekološko selo i permakultura, organsko baštovanstvo, kompostiranje, reciklaža i obnovljivi izvori energije-biodizel.

Seminar će se odvijati kroz predavanja i radionice, namenjen je mladima od 16 do 30 godina.

Izvor/Foto: zelenasrbija

Završen postupak po drugom obaveštenju o slobodnim lokacijama za izgradnju MHE

mhe2Na sajtu Ministarstva za rudarstvo i energetiku danas je objavljena konačna lista potencijalnih investitora sa kojima će biti potpisan Trojni memorandum o razumevanju.

Lista slobodnih lokacija za izgradnju MHE dostupne su bile na sajtu Ministarstava.

Predložene su 143 lokacije procenjene ukupne instalirane snage 57MW.

Za 106 lokacija konkurisala su 74 Investitora.

Posle razmatranja pristiglih prijava za svaku pojedinačnu lokaciju Komisija je odlučila da se Trojni memorandum o razumevanju potpiše sa 40 investitora za 80 lokacija.
Kratak rezime rada Komisije:
– za 80 lokacija će biti potpisani Trojni Memorandumi o razumevanju sa 40 investitora; za neke će biti urađeni posebni Memorandumi imajući u vidu napomene članova Komisije
– za 37 lokacija nije stigla niti jedna prijava
– za 11 lokacija nije podneta prihvatljiva prijava
– 15 lokacija izuzeto sa spiska slobodnih
– Opštine Aleksinac I Golubac su bile bez prijava; odnosno ni za jednu njihovu prijavu neće biti potpisan
– MHE Krupanj i Martača u opštini Krupanj su spojene u jednu, tako da su prijave pristigle za njih dve razmatrane zajedno

Komisiju su sačinjavali predstavnici sledećih institucija:
• Ministarstvo nadležno za poslove energetike
• Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva
• Ministarstvo nadležno za poslove regionalnog razvoja i lokalne samouprave
• Republička direkcija za vode
• JVP Srbijavode
• Republički hidro-meterološki zavod
• Zavod za zaštitu prirode Republike Srbije
• Privredna komora Srbije
• SIEPA
• Predstavnici JLS

Komisija je nakon detaljnog uvida u pristiglu dokumentaciju, odluke donosila konsenzusom.

Pristigle prijave su vrednovane na osnovu kriterijuma navedenih u tački 5 Obaveštenja:
• finansijska sposobnost investitora,
• iskustvo u izgradnji i upravljanju hidroenergetskim objektima,
• iskustvo u radu na domaćem tržištu,
• dostavljenim podacima o investicionom projektu,
• uticaja na jedinicu lokalne samouprave i lokalno stanovništvo.

Komisija je počela sa radom 22.04.2014. godine i završila 11.07.2014. godine kada je održan završni sastanak.
Na listi su za svaku lokaciju ponaosob navedena dva investitora kojima će se sukcesivno pružati šansa da realizuju investiciju. U slučaju njihovog odustajanja, priliku za investiciju dobiće drugi.

Tokom avgusta biće realizovano potpisivanje Trojnog memoranduma o razumevanju za svaku lokaciju ponaosob između Ministarstva rudarstva i energetike, jedinice lokalne samouprave i prvorangiranog potencijalnog investitora, o čemu će svi potpisnici memoranduma biti blagovremeno obavešteni.

Konačnu listu investitora koje je Komisija predložila za potpisivanje Trojnog memoranduma o razumevanju možete preuzeti ovde.

Pregled svih izuzetih lokacija možete preuzeti ovde.

Objavljena rang lista potencijalnih investitora je konačna.

Dokumenti:

Konacna lista po II Obavestenju.docx

Trgovina emisijom štetnih gasova finansira “zelene” projekte

evrvopska komisijaFinansiranje 19 projekata u 12 zemalja koji će povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, Evropska unija će obezbediti prodajom kredita za emisiju ugljenika. Za ove projekte izdvojiće se milijarda evra uz privatne investicije koje će ovi projekti doneti od 900 miliona.

Sistem trgovine emisijom (ETS) Evropske unije utvrđuje se maksimum za ukupnu količinu gasova sa efektima staklene bašte koje mogu da emituju 12.000 fabrika, elektrana i drugih pogona u Evropskoj uniji. ETS Evropske unije je najveće svetsko tržište ugljenika sa prometom od oko 90 milijardi evra godišnje.

U cilju ohrabrenja kompanija da ulažu u čiste tehnologije ETS im dodeljuje ili prodaje dozvole koje pokrivaju njihovu godišnju emisiju CO2. Kompanije mogu da prodaju neiskorišćene dozvole ili ih čuvaju.

Komisija ističe da će „zagađivači postati motor razvoja novih inicijativa za smanjenje emisije CO2“.

Projekti su prošli strogu selekciju i nakon toga su poslati Evropskoj investicionoj banci na tehničku i finansijsku analizu. Pre odobrenja Komisije projekti su dobili i „zeleno svetlo“ komiteta za klimatske promene.

Od ovih projekata očekuje se povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Evropskoj uniji za oko osam teravat sati (Twh).
Projekti solarne energije, geotermalne energije kao i energije vetra i okeana izabrani su na Kipru, u Hrvatskoj, Francuskoj, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Italiji, Letoniji, Portugaliji, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Evropska inicijativu za prodaju emisija i uvođenje tržišta ugljenika planiraju Australija, Tajland, Vijetnam, Kina, Meksiko i Tajvan.

D.V
Izvor: EurActiv

Projekat „Solarni katuni“ u Crnoj Gori

solarni katuniU prethodne dve godine Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore realizuju projekat „Solarni katuni“ koji je nastavljen i u 2014.godini.

Projekat „Solarni katuni“ pokrenut je kako bi se što vecem broju ljudi koji provode vreme na katunima poboljšali uslovi života i rada. Bolji uslovi za cilj imaju da privuku što veći broj stočara.
Cilj projekta „Solarni katuni“ je rešavanje problema elektrifikacije nepristupačnih planinskih predela. Energija dobijena na ovaj način besplatna je za korisnike katuna. Jedan od uslova za dobijanje solarnih panela je i broj grla stoke.

Do sada je u okviru projekta ugrađeno 189 fotonaponskih sistema na crnogorskim katunima.

Izvor/foto: energetska-efikasnost

Zašto u Srbiji nema biodizela?

biodizel2Treći međunarodni Tesla reli na kom se voze automobili na alternativni pogon za Svetski šampionat (FIA) startovao je u Republici Srpskoj u Andrićgradu. Prolazivši kroz Srbiju, automobili koji su za pogon koristili biodizel uspeli su da ga pronađu samo na jednoj benzinskoj stanici.

Evropska unija je propisala da mora da postoji zakonska odredba o obaveznoj prodaji čistog biodizela i da u svakom litru dizela mora da bude 20 odsto biodizela.

Kako napominje gospodin Bora Tatić, zamenik predsednika Udruženja benzinskih stanica Srbije, mi tu zakonsku odredbu još uvek nemamo ali i da u ovom trenutku u profaja biodizela nije isplativa.

Prema pisanju lista “Novosti”, gospodin Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije rekao je da je proizvođačka cena biodizela dosta veća od proizvođačke cene evrodizela i kako se u Srbiji plaća akciza na biodizel kao i na evrodizel od 46 dinara po litru ne može nikako biti konkurentan na benzinskim stanicama.

Država je akcize na biodizel uvela u maju 2013. godine.

D.V
izvor: ekapija

Raspisani javni konkursi za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje projekata OIE

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovinePokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodina, raspisao je u ponedeljak 14. jula tri Javna konkursa za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije sledećih projekata:

  • Projekat korišćenja solarne energije za pripremu tople potrošne vode u objektima javne namene
  • Projekat korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama
  • Projekat štedljive javne rasvete

Pravilnik o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava kao i neophodni obrazci dostupni su na sajtu Pokrajinskog sekretarijata.

Rok za podnošenje prijava je 29. jul 2014. godine.

D.V

Izvor: psemr.vojvodina.gov

Plutajuće solarne elektrane u Indiji

Plutajuće solarne elektrane u IndijiIndijska Nacionalna hidro korporacija (NHPC) u saradnji sa koledžom za obnovljivu energiju (REC) iz Kolkate,Indija uradila je pilot projekat za najveću plutajuću solarnu elektranu na svetu, kapaciteta 50MW. Projekat je podržan i od strane Ministarstva za novu i obnovljivu energiju (Ministry of New and Renewable Energy).Lokacija za pilot projekat ove solarne elektrane je južna država Kerala u Indiji.

Ideja projekta proizašla je iz sve veće cene iznajmljivanja zemljišta za postavljanje solarnih panela.Povećanje cene iznajmljivanja zemljišta uticalo je i na cenu solarne energije. Kako vodene površine unutar kopna nemaju mnogo načina za korišćenje, samim tim je i cena njihovog iznajmljivaja niža. NHPC je odlučio da uradi projekat za plutajuću elektranu.

Tehnologija je jednostavna, kako kažu naučnici sa koledža. Paneli se postavljaju na plutajuću platformu koja je usidrena kako se ne bi ljuljala. Problem na kojem se još uvek radi je zaštita platforme u slučaju jakih vetrova. Prednost u odnosu na postavljanje panela na kopnu je i zagrevanje zemlje što ovde neće biti slučaj. Pozitivna stvar je što će isparavanje održavati nivo vodenih površina tokom leta.

Projektom se najavljuje sve veća iskorišćenost vodenih površina na kopnu.

Pitanje koje se nameće je uticaj na floru i faunu vodenih površina. Petpostavka je da će uticaj biti neznatan.
Vrednost investicije je između 64-72 miliona dolara. Elektrana će zvanično biti puštena u rad oktobra meseca 2014.godine.

izvor: the economic time, inhabitat
foto: offshorewind

Centar za ekologiju i održivi razvoj tražio od EBRD da otpiše dug Srbije za otplatu potopljene mehanizacije u „Kolubari“

indexNa pitanja novinara “Kurira“ zbog čega „Centar za ekologiju i održivi razvoj“ (CEKOR) pokušava da ubedi EBRD da Srbiji ne odobri pomoć za saniranje štete od poplava u energetici kako bi se što pre obnovila proizvodnja uglja i struje i smanjila šteta po EPS i državu zbog uvoza struje; koji su motivi CEKOR-a da otovoreno radi protiv interesa države i da li iza zahteva EBRD da ne investira u proizvodnju struje iz uglja u Srbiji stoji konkurencija EPS-a, odnosno trgovci strujom i proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije, CEKOR je svoje odgovore objavio na svom zvaničnom sajtu. Energetski portal ih u celosti prenosi.

“CEKOR pokušava da ubedi i EBRD i ostale donatore da Srbiji obezbede što je moguće veću i delotvorniju pomoć kako bi se zemlja osposobila da proizvodi dovoljno struje i grejanja a da pri tome ne utiče štetno na zdravlje i život građana Srbije.

Tražili smo od EBRD da otpiše dug Srbije vezan za EBRD kredit kojim se otplaćuje mehanizacija za kopanje uglja koja je potopljena i koja je neupotrebljiva. Želimo da se EBRD usmeri na sanaciju energetskog sektora.

Vlada Srbije nastoji da ostvaruje obaveze koje je Srbija prihvatila u procesu pristupanja EU i CEKOR  nastoji da pomogne taj napor. Isto kao i Vlada Srbije, mi smatramo da je poboljašanje zdravlja stanovništva najznačajniji nacionalni cilj a da se može ostvariti domaćim reformama i uz međunarodnu pomoć. Vladi je poznato da su troškovi zdravlja usled spaljivanja lignita veći od vrednosti tako proizvedene energije a da Srbija raspolaže obnovljim resursima energije koji su značajni u Evropskim razmerama. Korisćenje tih resursa i poboljašanje energetske efikasnosti omogućavaju i rast zaposlenosti što je takođe cilj Vlade.
Nadam se da je iz navedenog jasno da ne radimo protiv interesa građana i cele SRBIJE nego u njihovom interesu isključivo!”

Energetski portal

izvor/foto:cekor