Home Blog Page 1432

Potencijali i iskorišćenost geotermalnih resursa u Republici Srbiji

geotermalni izvor croenergo.eu

Republika Srbija ima velike potencijale kada je reč o geotermalnoj energiji, ali se ona ipak ne iskorišćava u dovoljnoj meri. Trenutno se geotermalni izvori energije u Srbiji koriste samo za grejanje, ali mnogo veći potencijal leži u proizvodnji električne energije.

Primer korišćenja geotermalnih izvora u svrhu grejanja je hotel „Olimp“ na Zlatiboru koji se greje iz nalazišta termalne vode temperature 10 stepeni Celzijusa. Termalna voda pronađena je blizu hotela „Olimp“ 2009. godine, a od 2012. godine je u funkciji sistem grejanja i hlađenja ovom termalnom vodom. U izgradnju ovog sistema uloženo je oko 160 hiljada evra, a period povraćaja uloženih sredstava je od 3 do 4 godine. Ovaj hotel je pre ugrađivanja toplotnih pumpi za grejanje koristio lož ulje. Novim sistemom grejanja i hlađenja ostvarena je mesečna ušteda od preko 5 hiljada evra.

U turističkom naselju Zlatibora geotermalni izvori koriste se za podno grejanje Kraljevog trga. Voda koja cirkuliše ispod pločnika ne dozvoljava zadržavanje snega i leda. Isto podno grejanje postavljeno je ispod magistrale preko Zlatibora, a u planu je da se postavi i u još četiri ulice. Ovi podzemni rezervoari termalne, ali i lekovite i pijaće vode već su počeli da otplaćuju uložen novac.

Najveći stepen iskorišćenosti geotermalnih izvora ipak je u banjama, kao što su Banja Kanjiža, Banja Junaković, Vranjska banja. U ovim banjama, osim za lečenje, geotermalni izvori koriste se za zagrevanje i hlađenje objekata.

U planu je i da se geotermalna energija iskoristi za grejanje i hlađenje Doma za decu i mlade ometene u razvoju u Veterniku, za daljinsko grejanje u opštini Bogatić, za zagrevanje i hlađenje hotelskih objekata u Novom Bečeju, kao i za zagrevanje Mataruške banje, Vrbasa i Kikinde. Osim toga, u planu je i izgradnja geotermalne elektrane u Vranjskoj banji.

Poslednjih godina prepoznat je značaj geotermalnih izvora, pa je tako izrađen Geotermalni atlas Vojvodine. Ovaj atlas završen je 2010. godine, a izradio ga je Departmen za hidrogeologiju Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda, Geološki institut Srbije iz Beograda i „Naftna industrija Srbije“. Procenjeno je da u Republici Srbiji postoji preko 300 geotermalnih izvora. Tek oko 10 odsto ovih izvora iskorišćeno je, bilo za lečenje, bilo kao energent za grejanje i hlađenje.

Inače, Republika Srbija nalazi se u zoni povoljnih geotermalnih potencijala i resursa, sa petrotermalnim i hidrogeotermalnim energetskim izvorima kojima obiluje u značajnoj meri. Korišćenje ovog vida energije za proizvodnju električne i toplotne energije je u početnoj razvojnoj fazi u odnosu na procenjeni potencijal i resurse, poput velikog broja banja i prirodnih izvora sa temperaturama voda većim od 30°C i različitim stepenom prirodne izdašnosti. Na osnovu urađenih merenja toplotni tok je iznad prosečnog za Evropu (60 mW/m2), odnosno od 80 do 120 mW/m2. Prirodni i veštački izvori termalne vode su identifikovani na teritoriji preko 60 opština. Temperatura vode je najčešće u opsegu do 40stepeni Celzijusovih, a samo na teritoriji šest opština (Vranje, Šabac, Kuršumlija, Raška, Medveđa, Apatin) temperatura vode je preko 60 stepeni Celzijusa. Prosečni protoci vode iz postojećih izvora i bušotina u proseku iznose do 20 l/s. Na nekoliko lokaliteta protok vode prelazi 50 l/s (Bogatić, Kuršumlija, Pribojska Banja, Niška Banja), a samo na jednoj lokaciji protok vode iznosi preko 100 l/s (Banja Koviljača). Ukupna toplotna snaga koja se može dobiti iskorišćenjem svih postojećih izvora termalne vode iznosi oko 216 MWt, sa proizvodnjom toplotne energije od 180 hiljada ekvivalenta tona nafte. Takođe, značajan geotermalni potencijal leži u korišćenju zavodnjenih naftnih i gasnih bušotina u Vojvodini na kojima je završena eksploatacija.

Sandra Jovićević

foto: croenergo.eu

Neophodna upotreba biogoriva

biogorivo pks.rs

Krajem novembra 2014. godine na Mašinskom fakultetu u Beogradu održana je konferencija o razvoju biogoriva u Srbiji. Konferenciju su organizovali Ambasada Italije i Centralno-evropska inicijativa (CEO) u okviru italijanskog predavanja i uz podršku Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Kako je rečeno u saopštenju Privredne komore Srbije na konferenciji je bilo reči o mogućnostima upotrebe naprednih biogoriva i doprinosu tog procesa u ostvarivanju energetskih, ekonomskih i ekoloških ciljeva. Istaknuto je da Republika Srbija ima potencijal od oko 3,2 miliona ekvivalentnih tona nafte koji bi mogli da se iskoriste za proizvodnju naprednih biogoriva. Takođe je zaključeno da je neophodno veće iskorišćenje biogoriva, kako zbog obaveza prema Evropskoj uniji koje Srbija treba da ispuni, tako i zbog stabilnog snabdevanja energentima.

Podsetimo, Republika Srbija se obavezala da će do 2020. godine udeo obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji biti 27 odsto, kao i da udeo obnovljivih izvora energije u saobraćaju bude 10 odsto.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Bugarska ima u planu da izgradi centar za distribuciju gasa

 

Premijer Bugarske gospodin Bojko Borisov izjavio je da Bugarska ima u planu izgradnju centra za distribuciju gasa, umesto gasovoda „Južni tok“. On je dodao da bi centar za skladištenje gasa bio u Varni, gde je trebalo da izađu cevi koje su bile planirane za gasovod „Južni tok“. Prema njegovim rečima, Evropska komisija bi mogla da finansira izgradnju postrojenja za skladištenje tečnog gasa, a zatim bi se gas odatle isporučivao evropskim zemljama.

Foto: Pixabay

Gospodin Borisov je rekao da smatra da bi realizacija ovog projekta bila u interesu Bugarske, ali i Evropske unije. On je naložio da o ovoj mogućnosti budu obaveštene zainteresovane strane.

Podsetimo, predsednik Rusije gospodin Vladimir Vladimirović Putin 1. decembra izjavio je da će realizacija projekta „Južni tok“ biti obustavljena zbog toga što ga Evropska unija ne podržava. On je tom prilikom najavio da će kao alternativa biti izgrađen gasovod između Rusije i Turske.

Sandra Jovićević

NIS snizio cene goriva

nis gazprom neft

„Naftna industrija Srbije“ saopštila je da je od petka 12. decembra 2014. godine smanjena cena goriva na benzinskim stanicama ove kompanije.

U saopštenju je rečeno da su cene dizela, benzina i auto gasa korigovane za 2 dinara. Sa dosadašnjim smanjenjem cena, cena bezolovnog benzina (E BMB 95, E BMB 98) snižena je za 14 dinara, dok je cena dizel goriva (Evro dizel, Ultra D, Gasoil 0.1, Lož ulje Evro EL) i auto gasa snižena je za 8,5 dinara, navela je ova kompanija.

Takođe je istaknuto da je ovo šesti put da kompanija snižava cene goriva na svojim pumpama od početka decembra ove godine. Rečeno je i da su cene snižene zbog smanjenja cena nafte na svetskom tržištu.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

„Južni tok“ prilika za jedinstveno evropsko tržište gasa

maros_sefcovic ec.europa.eu

Evropski komesar za Energetsku uniju gospodin Maroš Šefčović izjavio je u intervjuu za „Večernje novosti“ da će Republika Srbija biti priključena u jedinstveno evropsko tržište gasa. On je istakao da Evropska komisija napuštanje projekta „Južni tok“ vidi kao priliku da se razvije zajednička strategija među državama članicama Evropske unije i državama Energetske zajednice.

Gospodin Šefčović istakao je i da Evropska komisija podržava gasnu interkonekciju između Srbije i Bugarske, kao i ostale projekte od interesa za Energetsku zajednicu. On je dodao da će realizacijom ovih projekata biti omogućena raznovrsnost isporuke gasa, a samim tim i energetska stabilnost.

Prema njegovim rečima, bezbednosti snabdevanja u regionu doprinose prioritetni infrastrukturni projekti Evropske unije, a Evropska komisija ima stav da ovi projekti mogu da osiguraju veću energetsku stabilnost od projekta „Južni tok“.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Predstavljeni konkursi Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine

nenad stankovic psemr.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine gospodin Nenad Stanković 11. decembra 2014. godine predstavio je konkurse za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za realizaciju projekata biomase u javnim ustanovama i realizaciju projekata energetski održivih farmi mlečnih krava. Predstavljanje ovih konkursa ima za cilj da podstakne što više zaintresovanih stranaka da se prijave na konkurse kako bi se realizovalo što više ovakvih projekata.

Javni konkurs za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi mlečnih krava objavljen je 5. decembra 2014. godine. Na konkurs se mogu prijaviti zemljoradničke zadruge, registrovana poljoprivredna gazdinstva, kao i privredna društva i preduzetnici sa sedištem na teritoriji AP Vojvodine koja su registrovana za uzgoj goveda i proizvodnju mleka, navodi se u tekstu konkursa. Sredstva se mogu koristiti za adaptaciju postojećeg sistema za zagrevanje potrošne tople vode (ili hlađenje mleka) ili za rekonstrukciju postojećeg sistema za grejanje tople potrošne vode (ili hlađenje mleka) dodavanjem sistema rekuperacije toplote i sistema sa solarnim kolektorima. Ukupna sredstva koja se dodeljuju ovim konkursom iznose 30 miliona dinara, a svi zainteresovani mogu se prijaviti do 22. decembra 2014. godine.

Pravilnik o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja biomase za proizvodnju toplotne energije u javnim ustanovama objavljen je 6. decembra 2014. godine. Na konkurs se mogu prijaviti zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove, sportski centri ili druge javne ustanove čiji je osnivač Vlada AP Vojvodine. Sredstva mogu biti iskorišćena za nabavku i montažu kotlova na biomasu, kao i adaptaciju postojećih sistema za grejanje koji proizvode toplotnu energiju iz fosilnih goriva i dodavanje novog kotlovskog postrojenja za primarno korišćenje biomase u energetske svrhe. Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 22. decembra 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Održan završni skup o EMAS sistemu

emas pks.rs

U prostorijama Privredne komore Srbije u četvrtak 11. decembra 2014. godine održan je skup o promociji EMAS sistema i eko menadžmenta u okviru projekta „Sprovođenje zakona u oblasti kontrole industrijskog zagađenja, sprečavanje hemijskog udesa i uspostavljanje EMAS sistema“.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da u Srbiji postoji već tri kompanije koje će u narednom periodu krenuti u proces EMAS registracije („Galenika fitofarmacija“ Beograd, „Gorenje“ Valjevo, „TRS“ Petrovaradin). Ona je istakla i da se ove kompanije primpremaju za EMAS registraciju po modelu registracije za „treće zemlje“.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Srbiji gospodin Ričard Maš izjavio je da su evropski ekološki zahtevi vrlo strogi, kao i da je pristupanje EMAS sistemu dobrovoljno, a podrazumeva standardizaciju 20 oblasti.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospodin Rade Ostojić istakao je da će zakonski okvir Republike Srbije iz oblasti zaštite životne sredine morati da se menja kako bi se u njega ugradili EMAS III i EMAS global.

Na ovoj konferenciji rečeno je da je EMAS sistem nadgradnja standarda ISO 14001, a njegov cilj je da smanji ekološke rizike, ostvari uštede i postigne veću konkurentnost.

Završni skup o EMAS sistemu organizovali su Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Centar za zaštitu životne sredine Privredne komore Srbije.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Objavljen indeks performansi u borbi protiv klimatskih promena

Foto ilustracija: Pixabay

co2 energetika.ba

Početkom ove nedelje objavljen je „Indeks performansi u borbi protiv klimatskih promena“ u okviru koga je obuhvaćeno 58 zemalja koje su odgovorne za preko 90 odsto emisije ugljen dioksida u atmosferu. Ovaj izveštaj predstavljen je na konferenciji o klimatskim promenama koja se održava u Limi, a prezentovale su ga organizacije „Germanwatch“ i „CAN Europe“.

Prva tri mesta na ovoj listi su prazna, a na četvrtom mestu nalazi se Danska kao jedna od zemalja koja najviše čini za borbu protiv klimatskih promena. U vrhu liste su i Švedska, Velika Britanija, Portugalija, Kipar i Irska.

Kao jedna od zemalja koja daje najviše doprinosa za borbu protiv klimatskih promena navedena je Indija koja ima nizak nivo emisije ugljen dioksida po stanovniku. Ona se nalazi na 31. mestu na listi i to ispred devet članica Evropske unije (Finska, Letonija, Hrvatska, Grčka, Austrija, Poljska, Bugarska, Holandija, Estonija).

Među najgore pozicioniranim zemljama nalaze se Kina, Sjedinjene Američke Države i Estonija, a poslednje mesto zauzima Saudijska Arabija.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Toplotna solarna elektrana „Ivanpah“ najbolji projekat iskorišćenja OIE za 2014. godinu

Najveca toplotna solarna elektrana na svetu u pustinji Mohava

U ponedeljak 8. decembra 2014. godine održana je svečana dodela nagrada američke izdavačke kompanije „PennWell“ na kojoj je za najbolji projekat iskorišćenja obnovljivih izvora energije proglašena toplotna solarna elektrana „Ivanpah“ u Kaliforniji.

Ova toplotna solarna elektrana sastoji se od heliotropnih ogledala koja proizvode paru koja se zatim koristi za okretanje generatora za proizvodnju električne energije. Temperatura pare iznosi preko 260 stepeni Celzijusa, a postavljeno je preko 170 hiljada ogledala. Ogledala prate kretanje sunca i reflektuju njegovu energiju ka jednom od tri kotla na tornjevima. Toplotna energija sunca akumulira se u tečnoj soli što omogućava proizvodnju električne energije i noću.

Snaga ove toplotne solarne elektrane iznosi 392MW, a može da snabdeva električnom energijom oko 140 hiljada domaćinstava. Predstavlja zajednički projekat kompanija „Brajtsors enerdži” (BrightSource Energy), „Gugl“ (Google) i „NRG Enerdži“ (NRG Energy).

Sandra Jovićević

foto: si24.it

U planu izgradnja treće nuklearne elektrane u Finskoj

Nuklearna elektrana
Nuclear power plant with yellow field and big blue clouds

 

Nuklearna elektrana

Parlament u Finskoj objavio je početkom decembra 2014. godine da će dozvoliti Rusiji da izgradi nuklearnu centralu na zapadu ove zemlje.

Centrala bi trebalo da bude izgrađena na zapadu Finske u Pihajokiju, a gradiće je ruska agencija za atomsku energiju „Rosatom“. Očekuje se da će početi da proizvodi električnu energiju 2024. godine.

Inače, Finska je jedna od zemalja sa visokim iskorišćenjem obnovljivih izvora energije, a sa ovim trendom započela je još 1975. godine. Danas proizvodi više energije iz obnovljivih izvora energije nego iz fosilnih goriva.

Što se tiče nuklearnih elektrana, Finska poseduje dve ovakve elektrane, a kada je reč o izgradnji treće mišljenja su podeljena. Zagovornici izgradnje treće nuklearne elektrane u Finskoj smatraju da je ovo neophodan korak zbog visoke cene električne energije, dok se protivnici pozivaju na moguće nuklearne katastrofe.

Sandra Jovićević

foto: enformable.com

Stopirana izgradnja HE u makedonskom nacionalnom parku

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

hidro2

 

Vlada Makedonije ima nameru da u nacionalnom parku „Mavrovo“ izgradi 18 hidroelektrana, a u toku su planovi za izgradnju dve elektrane. Međutim, grupa stručnjaka se pobunila protiv ovoga i slučaj iznela sudu u Strazburu zbog čega su projekti izgradnje hidroelektrana stopirani do daljnjeg.

Sud u Strazburu, odnosno komitet Bernske konvencije izdao je nalog grupi stručnjaka koji su podneli zahtev za obustavljanje izgradnje hidroelektrana da u narednoj godini ispitaju da li se ovim projektima krši Bernska konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune.

Inače, Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj imale su u planu da izdvoje sredstva za izgradnju hidroelektrana u nacionalnom parku „Mavrovo“, ali je uključivanjem komiteta Bernske konvencije ovo dovedeno u pitanje.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Srbija dobija 160 miliona evra za oblast zaštite životne sredine

42. konf skgo eko.minpolj.gov.rs

Na 42. Stalnoj konferenciji gradova i opština koja je održana 10. decembra 2014. godine rečeno je da će Republika Srbija dobiti preko 300 miliona evra pomoći iz Evropske unije.

Koordinator u Kancelariji za evropske integracije gospođa Sanja Knežević Mitrović istakla je daće iz IPA fondova Srbija dobiti oko 160 miliona evra za oblast životne sredine. Prema njenim rečima oko 85 miliona evra će biti obezbeđeno za period do 2018. godine, dok će ostatak sredstava Srbija dobiti za period od 2018. do 2020. godine.

Predsednik Odbora za životnu sredinu i vanredne situacije Stalne konferencije gradova i opoština gospodin Radiša Milošević istakao je da se za oblast zaštite životne sredine u Republici Srbiji izdvaja oko 45 evra po stanovniku, umesto 1400 evra.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović najavila je da će 23. decembra 2014. godine biti održan sastanak o načinima finansiranja oblasti zaštite životne sredine. Ona je podsetila i da je do 2018. godine potrebno uskladiti zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom, kao i da je potrebno preko 10,5 milijardi evra za dostizanje standarda Evropske unije iz oblasti zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Puštena u rad trafostanica „Lajkovac 2“

lajkovac trafostanica elektrosrbija.rs

Krajem prošle nedelje u Lajkovcu je puštena u rad trafostanica „Lajkovac 2“ 25/10kV.

Direktor PD „Elektrosrbija“ gospodin Srđan Đurović izjavio je da će puštanjem u rad ove trafostanice biti smanjeni gubici u distributivnoj mreži, a biće omogućeno efikasnije upravljanje i održavanje. Takođe je dodao da je sada obezbeđeno prstenasto napajanje Lajkovca.

Predsednik opštine Lajkovac gospodin Živorad Bojičić izjavio je da je novom trafostanicom podignut kvalitet života u opštini, kao i funkcionisanje privrede.

Izgradnja trafostanice „Lajkovac 2“ započeta je 2010. godine, a njena vrednost iznosi oko 62 miliona dinara. Opština Lajkovac obezbedila je oko 5,3 miliona dinara, a PD „Elektrosrbija“ ostatak sredstava za njenu izgradnju.

Sandra Jovićević

foto: elektrosrbija.rs

Objavljen „Indeks performansi globalne energetske arhitekture“

energija

Svetski ekonomski forum objavio je u sredu 10. decembra 2014. godine izveštaj „Indeks performansi globalne energetske arhitekture 2015“ na kome se našlo 125 zemalja. Zemlje su ocenjivane po tri kriterijuma: ekonomski rast i razvoj, ekološka održivost, pristup energiji i bezbednost.

Srbija se po svojim performansama našla na 71. mestu. Najviše poena dobila je za pristup energiji i bezbednost, dok je za ekološku održivost i ekonomski rast i razvoj dobila manje od ukupnog indeksa.

Prva na listi je Švajcarska, dok je poslednji Jemen. Kada je reč o zemljama iz okruženja, Albanija se nalazi na 13. mestu, Hrvatska na 21.mestu, Makedonija na 83. mestu dok se Bosna i Hercegovina našla na 102. mestu.

Izveštaj „Indeks performansi globalne energetske arhitekture“ prvi put je objavljen 2013. godine, a ove godine se na listi prvi put našla i Republika Srbija.

Sandra Jovićević

foto: us.clipdealer.com

Održan Četvrti samit energetskih menadžera

IV CEDEF Samit 1

Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF) održao je 10. decembra 2014. godine četvrti Samit energetskih menadžera „Održiva komunalna energetika“.

Predsednik Upravnog odbora CEDEF-a gospođa Jovanka Arsić Karišić istakla je da pametno upravljanje energetikom podrazumeva primenu savremenih tehnologija u oblastima upravljanja otpadom, vodosnabdevanju, javnoj rasveti, sistemu KGH. Ona je dodala da je u Srbiji prosek potrošnje energije u javnim ustanovama veći od proseka u Evropskoj uniji, a da bi se dostigao prosek Evropske unije potrebno je do 2020. godine uložiti oko 1,6 milijardi evra u ovu oblast.

Profesor doktor Miodrag Filipović izjavio je da je Nemačka razvojna banka (KfW) izdvojila više od 30 miliona evra za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a da će sredstva biti obezbeđena i iz IPA fondova Evropske unije.

Direktor kompanije „Sun Energy Balkan“ gospodin Nenad Mitošević istakao je da se primenom ESCO sistema u lokalnim samoupravama unapređuje energetska efikasnost i modernizuje operativni sistem čime se smanjuju i operativni troškovi.

Na Samitu energetskih menadžera istaknuto je i da obnovljivi izvori energije predstavljaju veoma bitan sektor koji će doprineti smanjenju zagađenja i zaštiti životne sredine. Rečeno je i da je potrebno više stručnjaka iz oblasti energetske efikasnosti kako bi se u lokalnim samoupravama postigla velika ušteda energije. Takođe su predstavljeni i projekti energetske efikasnosti lokalnih samouprava „Ušteda u potrošnji goriva i električne energije u sistemima daljinskog grejanja opštine Lazarevac“ i „Energetska rekonstrukcija predškolske ustanove UB“.

Četvrtom Samitu energetskih menadžera koji je održan u prostorijama Privredne komore Srbije prisustvovalo je preko 50 predstavnika lokalnih samouprava, odnosno energetskih menadžera.

Sandra Jovićević

foto: cedeforum.org

U Beogradu održana Stalna konferencija gradova i opština

Ministar_Snezana-Bogosavljevic-300x200

U Beogradu u Centru Sava 10. decembra 2014. godine održana je 42. Stalna konferencija gradova i opština. Neka od glavnih pitanja u okviru ove konferencije su uloga jedinica lokalne samouprave u procesu pristupanja Evropskoj uniji, zaštita životne sredine i ruralni razvoj.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković istakla je da je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine realizovalo sedam radionica na temu izrade lokalnih programa podrške u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović na ovoj konferenciji predstavila je primere dobre prakse saradnje između lokalnih samouprava i IPA fondova Evropske unije. Ona je izdvojila infrastrukturni projekat izgradnje regionalne deponije u Subotici, izgradnju sistema za vodosnabdevanje i otpadne vode u opštini Raška, rekonstrukciju deponije u Pančevu, izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Beloj Crkvi.

Na 42. Stalnoj konferenciji gradova i opština učestvovali su i predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji, Ambasade Kraljevine Švedske, kao i predstavnici lokalnih samouprava.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs