Home Blog Page 1417

EBRD razmatra odobravanje kredita za reorganizaciju EPS-a

Mateo-Patrone telegraf.rs

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Republiku Srbiju gospodin Mateo Patrone izjavio je da EBRD razmatra odobravanje kredita za restruktuiranje JP „Elektroprivreda Srbije“. Prema njegovim rečima, procedura odobravanja kredita u iznosu od 200 miliona evra je otpočeta, a očekuje se da će biti završena do jula ove godine.

Gospodin Patrone je istakao i da je Evropska banka za obnovu i razvoj prošle godine uložila oko 450 miliona evra u Republiku Srbiju, dok je od 2001. godine do danas uloženo oko 3,8 milijarde evra.

Podsetimo, Vlada Republike Srbije je početkomove godine usvojila plan restruktuiranja EPS-a prema kome bi do 1. jula 2015. godine sva proizvodna i distributivna preduzeća trebalo da budu ukinuta kao zavisna i moraće da posluju u okviru EPS-a.

Sandra Jovićević

foto: telegraf.rs

Završetak realizacije projekta Regionalne deponije „Srem-Mačva“

Sanitarna-deponija-Srem-Macva Jarak1

U februaru 2015. godine biće završen projekat regionalne deponije „Srem-Mačva“ najavljeno je na sastanku u Sremskoj Mitrovici koji je održan povodom realizacije ovog projekta.

U okviru ovog jednogodišnjeg projekta održano je niz ekoloških radionica, foto konkursi kao i uređenje divlje deponije u Obrenovcu, a sve u cilju kako bi se podigla ekološka svest građana. Rečeno je da će se sa ovim aktivnostima nastaviti i kada projekat bude završen. Na sastanku je zaključeno i da je projekat izgradnje ove deponije veoma značajan zbog rešavanja ekoloških problema. Ukazano je i na to da je potrebno raditi na podizanju ekološke svesti građana i značaju separacije otpada u domaćinstvima.

Podsetimo, u novembru 2006. godine opštine Sremska Mitrovica i Šabac zaključile su Sporazum o saradnji na formiranju Regiona za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, a u martu 2011. godine potpisan je Sporazum o izgradnji, upravljanju i korišćenju regionalnog sistema za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom na teritorijama ovih opština. Projektom je predviđeno da u prvoj fazi bude izgrađena sanitarna deponija „Jarak“ sa pratećom infrastrukturom i transfer stanicom, dok će u drugoj fazi biti izgrađeno postrojenje za separaciju otpada.

Vrednost investicije u prvoj fazi je oko 6,3 miliona evra, a najveći deo sredstava (oko 5 miliona evra) obezbeđen je kroz Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave Evropske unije (MISP). Opštine Sremska Mitrovica i Šabac učestvovale su sa milion evra, dok je 300 hiljada evra obezbeđeno iz nekadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine.

Regionalna deponija „Srem-Mačva“ početkom prošle godine dobila je jednogodišnju probnu dozvolu za rad, a posle isteka dozvole, ova regionalna sanitarna deponija trebalo bi da dobije integrisanu dozvolu za trajni rad.

Sandra Jovićević

foto: srem-macva.rs

U planu izgradnja trećeg prečistača otpadnih voda u Pećincima

precistac otpadnih voda aquaflot.rs

Opština Pećinci ima u planu da ove godine izgradi treći prečistač otpadnih voda koji bi trebalo da doprinese zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Obedska bara“, ali i kvalitetnijem životu meštana ove opštine.

Regionalna razvojna agencija „Srem“ biće partner na realizaciji ovog projekta, a i apliciraće za finansijska sredstva kod međunarodnih donatorskih institucija kroz projekat „Zaštita sliva reke Save izgradnjom komunalne infrastrukture za prikupljanje, transport i prečišćavanje otpadnih voda u Sremu“. Opština Pećinci će za realizaciju ovog projekta izdvojiti oko 3,5 miliona dinara.

Prečistač otpadnih voda bi trebalo da doprinese zaštiti Obedske bare koja predstavlja zaštićeno područje, tako da će koristiti efikasniju tehnologiju prečišćavanja otpadnih voda i posebne tretmane.

Sandra Jovićević

foto: aquaflot.rs

Ukrajina ne poštuje obaveze prema Rusiji

Aleksej-Miler rts.rs

Zamenik predsednika ruske kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksandar Miler na Evropskoj konferenciji za gas koja se održava u Beču izjavio je da Ukrajina ne plaća gas u punom obimu, čime ne poštuje obaveze iz ugovora. On je istakao da je Ukrajina do sada platila dug u iznosu od 3,1 milijardu dolara, što predstavlja samo jedan deo duga.

Prema njegovim rečima, Ukrajina je u periodu od novembra do decembra 2013. godine i od aprila do juna 2014. godine dobila od Rusije 11,5 milijardi kubnih metara gasa čija je vrednost 5,29 milijardi dolara.

Podsetimo,ukrajinska kompanija „Naftagas“ uplatila je ruskom „Gaspromu“ drugu ratu za gas u iznosu od 1,65 milijardi dolara krajem decembra 2014. godine. Ovom uplatom Ukrajina je izmirila dug za gas koji joj je isporučen u 2014. godini.

Sandra Jovićević

foto: rts.rs

Sastanak između resornog ministarstva i Programa UN o zelenoj ekonomiji

zelena ekonomija eko.minpolj.gov.rs

U sredu 28. januara 2015. godine održan je sastanak između predstavnika Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Programa Ujedinjenih nacija o mogućoj saradnji na sprovođenju projekta zelene ekonomije u Srbiji.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u okviru ovog sastanka razmatrani su elementi za razvoj budućeg strateškog i operativnog okvira za zelenu ekonomiju. Rečeno je da bi ovaj koncept omogućio usklađivanje sa strateškim okvirom Evropske unije za 2020. godinu, 2030. godinu i 2050. godinu. Takođe je bilo reči i o mogućnostima korišćenja sredstava iz Zelenog klimatskog fonda Ujedinjenih nacija od strane Republike Srbije kako bi se realizovali projekti iz oblasti klime.

Inače, Zeleni klimatski fond Ujedinjenih nacija osnovan je nedavno, a počeće sa radom sredinom ove godine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Naučnici iz Južne Koreje proizveli solarnu ćeliju čija je efikasnost 18,4 odsto

014

Tim korejanskih naučnika u časopisu „Natura“ objavio je da su proizveli solarnu ćeliju čija je efikasnost 18,4 odsto, a koja sadrži materijal perovskit. Oni su istakli da su pronašli optimalni miks za postizanje maksimalne efikasnosti solarne ćelije, a ovo otkriće bi moglo u potpunosti da promeni solarnu industriju.

Podsetimo, početkom prošle godine istraživači sa Univerziteta u Valensiji u Španiji (University of Valencia, Spain) koje je predvodio profesor dr Hendrik Bolink (Hendrik Bolink) u saradnji sa istraživačima iz Politehničke Federalne Škole iz Lozane u Švajcarskoj (École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Switzerland) koje je predvodio profesor dr Majkl Gracel (Michael Grätzel), objavili su svoje istraživanje u naučnom časopisu (Nature Photonics) u vezi sa korišćenjem materijala perovskit umesto silicijumskih panela. Solarna ćelija koju su dobili sastoji se od tankog sloja perovskita koji se nalazi između 2 veoma tanka organska provodnika. Debljina ovakve solarne ćelije iznosi između jednog i pola mikrometra, dok je klasična silicijumska solarna ćelija debljine 180 mikrometara.

Materijal perovskit, koji je pronađen još u 19. veku, ima svojstvo visoke apsorbcije svetlosti. Ovaj materijal je veoma jeftin, što mu daje prednost u odnosu na silicijumske solarne ćelije, a to je i jedan od glavnih razloga zašto je privukao istraživače. Njegovim korišćenjem značajno bi se smanjila cena solarnih ćelija od oko 80 odsto za istu proizvodnje električne energije.

Međutim, jedan od glavnih problema u vezi sa perovskitom je toksičnost tog materijala jer takve solarne ćelije sadrže olovo koje je veoma toksično za okolinu. Ironija je veća jer je reč o proizvodnji solarne energije kojom se značajno doprinosi zaštiti životne sredine. Očigledno je da ovaj problem treba otkloniti, ukoliko je moguće, pre masovne proizvodnje ovakvih solarnih ćelija.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

HE „Pirot“ proizvela 123 miliona kWh električne energije 2014. godine

HE_PIROT_ djerdap.rs

Direktor hidroelektrane „Pirot“ gospodin Ljubomir Stojanović izjavio je za „Večernje novosti“ da je ova hidroelektrana prošle godine proizvela 60 odsto više električne energije nego što je planirano, tako da je ukupna proizvodnja bila 123 miliona kWh. On je istakao i da je 2014. godine završen detaljni remont HE „Pirot“ vredan 1,5 miliona evra. U okviru remonta je ugrađen automatizovani sistem upravljanja, rekonstruisan razvod za sopstvenu potrošnju, ugrađeno vitlo za pregled u cevovodu i sanirani njegovi pojedini delovi.

Gospodin Stojanović je naveo i da je u planu da 2015. godine HE „Pirot“ proizvede 66 miliona kWh električne energije, ali da se očekuje da i on bude premašen. Kao razloge za ovo naveo je prošlogodišnji remont, ali i povećanje dotoka u akumulaciju sa 6 kubika u sekundi na 18 što je posledica otapanja snega proteklih dana.

Inače, ova hidroelektrana posluje u okviru PD „Đerdap“, a njena snaga iznosi 80MW. Nalazi se na prirodnoj akumulaciji „Zavoj“, a počela je sa radom 1990. godine.

Sandra Jovićević

foto: djerdap.rs

Republika Srbija ima preko 3500 divljih deponija

deponija pressonline.rs

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić u izjavi za RTS rekao je da će Beograd izdvojiti više od 120 miliona dinara za postavljanje kamera u blizini divljih deponija. Prema njegovim rečima, kamerama će najpre biti pokriveni prostori oko veletržnica, kao i Ibarska magistrala.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine gospodin Filip Radović izjavio je da bi lokalne samouprave, mediji i civilni sektor trebalo da budu uključeni u podizanje svesti o zaštiti životne sredine. On je dodao i da komunalna preduzeća moraju da budu više angažovana na uklanjanju smeća.

Inače, u Republici Srbiji postoji preko 3500 divljih deponija, a važnost reciklaže još uvek nije dovoljno razvijena tako da se reciklira samo oko 10 odsto otpada.

Sandra Jovićević

foto: pressonline.rs

„Elektrodistribucija Beograd“ ugradila prvi uređaj za regulaciju napona

elektrodistribucija-beograd kurir.rs

Protekle nedelje je u Krnjači u naselju Jojkićev dunavac ugrađen prvi automatski uređaj za regulaciju napona na niskonaponskom izvodu saopšteno je iz „Elektrodistribucije Beograd“.

Direktor ove kompanije, gospodin Zoran Rajović, istakao je da novougrađeni uređaj omogućava automatsku regulaciju napona i daljinsko praćenje kvaliteta isporučene električne energije. On je podsetio da je još pre dvadeset godina u Mladenovcu ugrađen prvi uređaj za fiksno podizanje napona koji poboljšava kvalitet električne energije.

Inače, ovaj uređaj je tipa „VROT-18“, a proizvela ga je kompanija „Fabrika mernih transformatora“ iz Zaječara. U planu je da se u narednom periodu ugrade još dva ovakva uređaja na niskonaponskoj mreži.

Sandra Jovićević

Domaće kompanije onemogućene da se prijave na EPS-ov tender za nabavku pametnih brojila

pametna brojila naslovi.net

Konzorcijum proizvođača brojila iz Srbije saopštio je da su uslovi na tenderu za pametna brojila koji je raspisalo JP „Elektroprivreda Srbije“ nedostižni za domaće proizvođače. Oni su istakli da domaće kompanije ne mogu konkurisati na ovom tenderu, ni pojedinačno ni u konzorcijumu. Takođe je navedeno da je time naneta velika šteta srpskoj privredi jer domaće kompanije imaju tehnologiju i kapacitet da realizuju tražena dobra i usluge.

Podsetimo, JP „Elektroprivreda Srbije“ 15. decembra 2014. godine objavilo je tender za nabavku pametnih brojila. Zainteresovani za učešće na ovom tenderu moraju da imaju prosečan godišnji promet u poslednjih pet godina od najmanje 75 miliona evra i da raspolažu sredstvima od bar 25 miliona evra. Osim toga, moraju da imaju realizovan bar jedan sličan projekat koji je u funkciji na evropskom tržištu sa minimum 100 hiljada brojila i sistem za upravljanje i skladištenje očitanih podataka sa najmanje 200 hiljada mesta isporuke i pružanja sličnih usluga u proteklih pet godina, navedeno je u tenderu. Ponuđači moraju da imaju i fabrike za proizvodnju pametnih brojila za očitavanje električne energije, kao i da godišnje proizvode bar 250 hiljada komada. Takođe je potrebno da imaju bar pet godina iskustva u ovakvoj proizvodnji, kao i da daju garanciju u iznosu od 1,8 miliona evra.

Tender će biti otvoren do 3. marta 2015. godine, a osim isporuke pametnih brojila obuhvataće i nabavku informatičke i merne infrastrukture, isporuku hardvera i softvera, uređaja za komunikacije, aplikacije, kao i pružanje usluga za integraciju sistema i obuku.

Vrednost tendera iznosi 80 miliona evra, dok će implementacija ovog projekta trajati oko 7 godina i koštati oko 500 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Održan „Ekonomski i ekološki forum“ OEBS-a

oebs forum eko.minpolj.gov.rs

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) održala je dvadeset treći po redu „Ekonomski i ekološki forum“ u Beču u Austriji. Forum je trajao dva dana, od 26. do 27. januara 2015. godine.

Predsednik Stalnog saveta i ambasador Republike Srbije pri OEBS-u gospodin Vuk Žugić na forumu je istakao važnost prekogranične saradnje u oblasti upravljanja vodama.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da zagađenje voda predstavlja veliki problem, kao i da je potrebno raditi na edukaciji i podizanju svesti javnosti, na zaštiti i upravljanju vodama u regionu. Ona je dodala da su ciljevi iz ove oblasti za 2015. godinu sprovođenje principa dobrog upravljanja vodama, smanjenje uticaja zagađenja komunalnim vodama, bezbednost održivog upravljanja vodenim ekosistemima, razmatranje uticaja klimatskih promena na ovaj resurs, efikasno korišćenje vode, transparentnost u sektoru voda na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou.

Na „Ekonomskom i ekološkom forumu“ OEBS-a učestvovalo je preko dvesta predstavnika ministarstava, državnih institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, preduzeća.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Kovačica dobija vetropark

DSC08936

Predsednik opštine Kovačica gospodin Miroslav Krišan u intervjuu za „Večernje novosti“ izjavio je da će se u septembru 2015. godine početi sa izgradnjom vetroparka „Kovačica“. Prema njegovim rečima, u selima Crepaja, Padina i Debeljača biće postavljeno 76 vetrogeneratora i izgrađeno 76 trafostanica, kao i prilazni putevi.

Vetropark u Kovačici imaće snagu od oko 250MW, a vrednost investicije procenjuje se na oko 350 miliona evra. Investitor je belgijska kompanija „Electrawinds“ koja ima sedište i u Beogradu, a koja je radila i studiju ekonomske opravdanosti i glavni projekat za ovaj vetropark.

Opština Kovačica i investitor potpisali su ugovor prema kojem će 3 odsto od prodaje električne energije ići opštini Kovačici, a proizvodnja električne energije bi trebalo da počne krajem sledeće godine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

TE-TO na biomasu u Engleskoj dobija državnu pomoć

evropska komisijaProšle nedelje je Evropska komisija izdala saopštenje u kojem je navela da ima u planu da podrži termoelektranu-toplanu na biomasu u Tisajdu u Engleskoj. Tačnije, Vlada Velike Britanije podržaće ovaj projekat tako što će odobriti promenljivu premiju iznad tržišne cene električne energije kojom bi trebalo da se kompenzuju viši troškovi proizvodnje energije iz biomase.

Ovo postrojenje na biomasu bi trebalo da ima snagu od 299MW, a u planu je da počne sa radom sredinom 2018. godine. Procenjuje se da će TE-TO u Tisajdu tokom svog životnog veka smanjiti emisiju ugljen dioksida za oko 32 miliona tona.

Sandra Jovićević

foto: europa.eu

EPS objavio konkurs za izradu uputstva za upravljanje azbestom i azbestnim otpadom

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ u ponedeljak 26. januara objavilo je konkursnu dokumentaciju za „Izradu obavezujućeg uputstva za upravljanje azbestom i azbestnim otpadom za JP EPS na primeru jedne radne celine iz sastava JP EPS – za hidroelektranu“.

Kako je navedeno, cilj ove javne nabavke je identifikacija materijala od azbesta i otpada koji sadrži azbest i njegova klasifikacija, kao i shodno stepenu rizika napraviti plan zamene azbesta i zbrinjavanja azbestnog otpada.

Zainteresovani ponuđači moraju dostaviti ponudu na srpskom jeziku u pismenom obliku, a rok za njeno podnošenje je 3. februar 2015. godine. Kriterijum po kojem će ponuda biti izabrana će biti najniža ponuđena cena.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Četiri kompanije se povukle iz projekta izdvajanja i skladištenja CO2 iz termoelektrana

Foto ilustracija: Pixabay

co2 energetika.ba

Novinska agencija „Reuters“ saopštila je da su kompanije RWE iz Nemačke, „Gas Natural Fenosa“ iz Španije, EDF iz Francuske i „Vattenfall“ iz Švedske odlučile da se povuku iz projekta izdvajanja i skladištenja ugljen dioksida.

Predstavnici ovih kompanija su odlučili da se povuku iz ovog projekta zbog velikih ulaganja u tehnologiju izdvajanja ugljen dioksida iz termoelektrana, a navedeno je i da nemaju ekonomske preduslove kako bi im se ova tehnologija isplatila.

Projekat izdvajanja ugljen dioksida iz termoelektrana na mazut, ugalj i gas realizuje se u okviru Platforme za nultu emisiju štetnih gasova (Zero Emissions Platform). Platforma je osnovana pre više od deset godina, a čine je kompanije, nevladine organizacije i naučni instituti.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Raspisan konkurs za izradu Studije opravdanosti za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova TE „Kostolac B“

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ raspisalo je 26. januara 2015. godine konkurs za javnu nabavku usluge „Studija opravdanosti sa idejnim projektom postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova TE Kostolac B – aktualizacija“.

Predmet projekta je inoviranje postojeće Studije opravdanosti sa Idejnim projektom i ažuriranje Studije o proceni uticaja na životnu sredinu. Cilj ovog projekta je da se izvrši kompletiranje projektne dokumentacije za izgradnju navedenog postrojanja, i to u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji radi dobijanja građevinske dozvole pomenutog postrojenja.

Ponuda mora biti sastavljena na srpskom jeziku, a rok za njeno dostavljanje iznosi 25. februar 2015. godine. Usluga mora biti izvršena u maksimalnom roku od 90 kalendarskih dana, dok je najmanji rok za njeno izvršenje 30 kalendarskih dana.

Osnovni kriterijum za dodelu ugovora je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs