Home Blog Page 1416

Neophodno što pre uplatiti reciklerima sredstva za 2014. godinu

ambalazni otpad ambalaza.hr

Predsednik Udruženja reciklera Srbije gospođa Ana Petrović Vukićević izjavila je da će se usvajanjem izmena i dopuna zakona o ekologiji omogućiti da počne sa radom Fond za zaštitu životne sredine. Ona je istakla da bi do kraja prvog kvartala 2015. godine ovi zakonski akti mogli da se nađu u Skupštini Republike Srbije, a ako se izmene zakona sprovedu u prvom kvartalu već bi u septembru 2015. godine mogao da počne sa radom Fond za zaštitu životne sredine.

Prema njenim rečima, reciklažna industrija u Srbiji nalazi se u teškoj situaciji, pre svega zbog toga što nisu bila isplaćena sredstva za preradu otpada za 2013. godinu. Ona je dodala i da je potrebno što pre isplatiti sredstva za preradu otpada u 2014. godini kako bi se ona iskoristila za sakupljanje i preradu otpada u 2015. godini.

Gospođa Petrović Vukićević izjavila je i da je primetan napredak u naplati eko taksi, ali da je potrebno da je plaćaju svi, a ne samo velike firme. Prema njenim rečima, očekuje se da sledeće godine procenat naplate bude bar 80 odsto, a da se do 2017. godine dođe do 100 odsto.

Sandra Jovićević

foto: ambalaza.hr

U planu izgradnja solarne elektrane na Tari

solarna energija

Privredno društvo „Drinsko limske hidroelektrane“ objavilo je tender za izgradnju solarne elektrane koja će se nalaziti na brani „Lazići“ na Tari.

U planu je da solarna elektrana bude udaljena 21 kilometar od Perućca, dok je priključno distributivno mesto udaljeno samo 100 metara. Snaga solarne elektrane će biti 100kW, a električna energija će se predavati u elektrodistributivni sistem.

Svi zainteresovani za izgradnju ove elektrane mogu se prijaviti do 2. marta 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Utvrđene nepravilnosti za 31 projekat finansiran iz ugašenog Fonda za zaštitu životne sredine

stana bozovic

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da resorno ministarstvo nastavlja reviziju oko 2000 ekoloških projekata koji su bili finansirani iz nekadašnjeg Fonda za zaštitu životne sredine. Prema njenim rečima, vrednost ovih projekata je bila oko 100 miliona evra, a do sada je ispitano 290 projekata. Za čak 31 projekat utvrđeno je da postoje nepravilnosti, tako da se sada radi na vraćanju novca u budžet, dodala je gospođa Božović.

Kako je istakla, vrednost ovih projekata iznosi 690 miliona dinara, a ovaj novac je ili nenamenski potrošen, ili uopšte nije podignut sa računa od 2011. godine. Ona je podsetila i da je gospođa Zorana Mihajlović formirala radnu grupu čiji je zadatak da utvrdi da li su sredstva iz ugašenog Fonda za zaštitu životne sredine potrošena namenski ili ne, kao i da je gospođa Snežana Bogosavljević Bošković prošle godine u julu formirala devetočlanu komisiju koja je nastavila sa ovom praksom.

Gospođa Božović je istakla i da ova komisija mesečno podnosi izveštaj Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Prirodni gas poskupljuje od marta 2015. godine

gas

Javno preduzeće „Srbijagas“ krajem prošle nedelje izdalo je saopštenje u kojem je objavljeno da će prirodni gas poskupeti od 2. marta 2015. godine. Rečeno je da je i Savet Agencije za energetiku Republike Srbije dao saglasnost na promenu cena gasa.

Gas za domaćinstva će od marta 2015. godine iznositi 50,3 dinara po metru kubnom, dok će za ostale potrošače cena biti povećana na 48,74 dinara po metru kubnom. Razlog povećanja cene gasa je povećanje kursa dolara.

Podsetimo, od 1. oktobra 2014. godine povećana je cena gasa za domaćinstva za 4,8 odsto po metru kubnom, dok je za ostale kupce ovog energenta cena povećana za za 3,6 odsto po metru kubnom. Od 15. novembra cena gasa za domaćinstva povećana je za 3,3 odsto po metru kubnom, a od 1. novembra za sve ostale kupce za 3,6 odsto po metru kubnom.

Sandra Jovićević

foto: ima-net.org

Bangladeš – prva solarna zemlja na svetu?

solarni-paneli ecologic.rs

Vlada Bangladeša ima u planu da se do 2021. godine svako domaćinstvo u ovoj zemlji napaja solarnom energijom, i tako postanu prva solarna nacija.

Projekat „Solarni kućni sistem“ (SHS) veoma je značajan zbog toga što veliki broj domaćinstava u Bangladešu nema pristup elektrodistributivnoj mreži, a čak i oni koji su povezani na nju nemaju stabilno snabdevanje električnom energijom.

Trenutno oko 15 miliona domaćinstava koristi solarnu energiju, a mesečno se ovoj cifri priključi između 50 i 60 hiljada novih domaćinstava. Pre četiri godine broj domaćinstava koji je koristio ovakav izvor energije bio je samo oko 1 milion, tako da je Bangladeš zabeležio vrtoglavi rast solarnih sistema.

Projekat „Solarni kućni sistem“ (SHS) finansira Vlada Bangladeša i Svetska banka, a u planu je da se do 2017. godine generiše oko 220MW električne energije za oko 6 miliona domaćinstava.

Sandra Jovićević

foto: ecologic.rs

Sutra krajnji rok za podnošenje prijava za naknadu za zaštitu i unapređenje žiotne sredine

Zastitna životne sredine

U subotu 31. januara 2015. godine ističe rok za podnošenje prijave za naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji grada Beograda.

Svi vlasnici i zakupci koji plaćaju naknadu za korišćenje poslovnih prostorija i zgrada za obavljanje poslovnih delatnosti dužni su da podnesu ovakvu prijavu nadležnom odeljenju Uprave javnih prihoda. Nadležno odeljenje će zatim na osnovu podnetih podataka utvrditi visinu naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine koja će se plaćati mesečno.

Inače, obaveza podnošenja prijave za naknadu za zaštitu i unapređenje životne sredine propisana je Odlukom o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji grada Beograda koja je počela da se primenjuje od 1. januara 2015. godine.

Sandra Jovićević

 

foto: news.az

Za regionalnu deponiju u Inđiji potrebno 2,5 miliona evra

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prema pisanju „Sremske televizije“ opština Inđija ima u planu da obezbedi sredstva za završetak regionalne deponije u ovoj opštini.

Izgradnja regionalne deponije u Inđiji započeta je 2012. godine, a do sada je završeno oko 75 odsto radova. Izgrađene su saobraćajnice, trafostanica, kasete za odlaganje otpada, a u planu je izgradnja reciklažnog centra, prečistača otpadnih voda, radionice i administrativne zgrade.

Razlog za to što deponija nije izgrađena je gašenje Fonda za zaštitu životne sredine iz koga je finansirana realizacija ovog projekta. Iz ovog Fonda su opštini Inđija odobrena sredstva u iznosu od 363 miliona dinara, ali je opština dobila samo oko 233 miliona dinara. Zbog toga su predstavnici opštine Inđija u stalnom kontaktu sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a kao jedno od mogućih rešenja izložena je i ideja o javno-privatnom partnerstvu.

Za završetak projekta regionalne sanitarne deponije u Inđiji potrebno je još oko 2,5 miliona evra, a osim opštine Inđija deponiju će koristiti i opštine Ruma, Irig, Šid, Stara Pazova i Sremski Karlovci.

Sandra Jovićević

foto: ingrin.rs

Tender za rekonstrukciju užičke fabrike vode u aprilu 2015. godine

Foto-ilustracija: dizajnzona.com

voda

Gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković izjavio je da će u aprilu 2015. godine biti raspisan tender po skraćenom postupku za rekonstrukciju fabrike vode „Petar Antonijević“ na Cerovića brdu. On je istakao da Institut „Jaroslav Černi“ radi na izradi glavnog projekta, dok je JKP „Vodovod“ Užice zaduženo za izradu dve studije.

Podsetimo, 20. januara 2015. godine potpredsednik Vlade Republike Srbije gospođa Zorana Mihajlović uručila je lokacijske uslove za rekonstrukciju fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu. Ona je ovom prilikom izjavila da dobijanjem lokacijskih uslova može da počne prva faza rekonstrukcije ove fabrike, kao i da se očekuje da radovi počnu u junu 2015. godine.

U okviru prve faze rekonstrukcije fabrike vode „Petar Antonijević“ u Užicu biće izgrađeno postrojenje za ozoniranje i filtriranje vode, a vrednost projekta će biti oko 2,8 miliona evra. U drugoj fazi rekonstrukcije biće izgrađeno postrojenje za prečišćavanje vode sa aktivnim ugljem. Očekuje se da radovi budu završeni do kraja 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: dizajnzona.com

JPP najbolji model za finansiranje realizacije projekta regionalne deponije „Halovo“

deponijahalovo-sastanak zajecar.info

U sredu 28. januara 2015. godine u prosorijama Gradske uprave u Zaječaru održan je sastanak koordinacionog odbora u vezi realizacije regionalne deponije „Halovo“.

Gradonačelnik Zaječara gospodin Velimir Ognjenović izjavio je da kada se radi o finansiranju ove deponije on podržava model javno-privatnog partnerstva jer su tako benefiti najveći za sve gradove koji učestvuju u ovom projektu. On je istakao da bi u ovom slučaju grad Zaječar sa ostalim gradovima dao infrastrukturu, a druga strana bi učestvuvala kao investitor. Gospodin Ognjenović je predložio da se izgradi spalionica za medicinski otpad jer bi tako finansijska dobit bila oko 7 miliona evra na godišnjem nivou.

Na sastanku je rečeno da bi u izgradnju regionalne deponije „Halovo“ trebalo da bude uloženo između 40 i 50 miliona evra, dok će realizacija projekta trajati oko 3 godine.

Sandra Jovićević

izvor: zajecar.info

foto: zajecar.info

EPS podneo zahtev za potrebu procene uticaja na okolinu rekonstrukcije MHE „Sveta Petka“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta Rekonstrukcija male hidroelektrane „Sveta Petka“.

Kako je navedeno, u planu je površinska revitalizacija betoniranih delova ove MHE, revitalizacija turbinskih agregata, ugrađivanje novih turbinskih regulatora sa hidrauličnim izvršnim organima, rekonstrukcija regeneratora, razvodnog postrojenja, kao i sistema upravljanja i merenja.

MHE „Sveta Petka“ nalazi se na reci Nišavi u Sićevačkoj klisuri. Njena instalisana snaga iznosi 795kW, a ostvarena godišnja proizvodnja iznosi 2,33GWh električne energije godišnje, dok je procenjena godišnja proizvodnja električne energije 3,8GWh.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

ABB Akademija za visoki napon

abb logo iet.jrc.ec.europa.eu

Od 1. do 5. juna 2015. godine biće održana Akademija za visoki napon u ABB centru za usavršavanje koji se nalazi u Ludviku u Švedskoj.

Cilj ovog programa je podizanje nivoa razumevanja visokonaponskih tehnologija, a učesnici mogu izabrati različite teme (energetski transformatori, reaktori, transformatorske komponente, visokonaponski prekidači, kondenzatori, odvodnici, merni transformatori). Predavači su vodeći inženjeri kompanije ABB koji će dati odgovore na pitanja vezana za teoriju, dizajn, rad, zakonodavstvo iz oblasti visokonaponskih tehnologija, a prezentovaće i svoja iskustva. Osim toga, učesnici će imati prilike da posete fabriku kako bi svoja teorijska znanja iz visokonaponskih tehnologija dopunili praktičnim.

Ovo je treća po redu Akademija za visoki napon, a do sada je u obuci učestvovalo preko 100 polaznika iz 33 različite zemlje.

Sandra Jovićević

foto: iet.jrc.ec.europa.eu

EPS imenovao osam izvršnih direktora

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ 29. januara 2015. godine održalo je sednicu Nadzornog odbora na kojoj su imenovani članovi Odbora izvršnih direktora EPS-a.

Odbor se sastoji od osam članova, a njime predsedava direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović. Izvršni direktor za finansije, ekonomske i računovodstvene poslove je gospodin Aleksandar Surla, dok je izvršni direktor za korporativne poslove gospođa Dragana Rajačić. Gospodin Slobodan Mitrović postao je izvršni direktor za proizvodnju uglja, a za izvršnog direktora za proizvodnju energije imenovan je gospodin Dragan Jovanović. Za izvršnog direktora za distribuciju električne energije i upravljanje distributivnim sistemom postavljen je gospodin Zoran Rajović, za izvršnog direktora za snabdevanje na veliko električnom energijom imenovan je gospodin Dragan Vlaisavljević, dok je izvršni direktor za snabdevanje električnom energijom postao gospodin Tomaž Orešič.

Iz EPS-a je navedeno i da su se stekli uslovi za reorganizaciju ovog preduzeća i početak korporativizacije.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Potrebno da se podigne stopa reciklaže u Srbiji

???????????????????????????????

U četvrtak 29. januara 2015. godine u Skupštini Srbije održana je sednica Odbora za zaštitu životne sredine.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da se u Republici Srbiji reciklira između 10 do 15 odsto otpada, kao i da je cilj da se od 2015. do 2019. godine postigne stopa iskorišćenja i reciklaže ambalažnog otpada 25 odsto od njegove količine. Ona je istakla da je krajem prošle godine usvojena nova Uredba o planu smanjenja ambalažnog otpada za period od 2015. do 2019. godine.

Gospođa Božović je dodala da proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji i harmonizacija domaćeg zakonodavstva u oblasti upravljanja otpadom obuhvata i smanjenje količine otpada, prevenciju njegovog nastanka, separaciju otpada, reciklažu, kao i racionalnu izgradnju postrojenja za tretman otpada i monitoring zagađenja u cilju očuvanja kvaliteta životne sredine. Prema njenim rečima, u narednom periodu potrebno je uspostaviti održivi sistem finansiranja u sektoru zaštite životne sredine i upravljanja otpadom.

Ona je izjavila i da bi sredinom 2015. godine trebalo ponovo da počne sa radom Fond za zaštitu životne sredine koji će obezbediti održivi sistem finansiranja i zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Autonomni sistem uličnog osvetljenja na OIE razvijen u Španiji

solar street spanija agreenliving.org

Istraživač Roman Bargallo sa katalonskog Politehničkog univerziteta iz Španije u saradnji sa kompanijom „Eolgreen“ dizajnirao je autonomni sistem osvetljenja ulica koji se napaja pomoću energije sunca i vetra. Ovaj sistem dizajniran je za trgove, parkove, ulice i druge javne prostore, a predstavlja prvi sistem osvetljenja ovakvog tipa.

Prototip ovog sistema poseduje vetrogeneratore i solarne panele. Turbina radi brzinom od 10 do 200 obrtaja u minutu, a njena snaga je 400W. Sistem će sadržati i dva solarna panela i baterije koje će omogućiti skladištenje proizvedene električne energije. U toku je razvoj drugog prototipa koji bi trebalo da omogući napajanje ovog sistema bez gubljenja električne energije.

Inače, kompanija „Eolgreen“ potpisala je sporazum sa nekoliko španskih gradova o postavljanju ovakve ulične rasvete. Očekuje se da će do kraja 2015. godine biti postavljeno oko 700 stubova sa ovim sistemom.

Sandra Jovićević

foto: agreenliving.com

Austrija obezbedila dugoročno snabdevanje ruskim gasom

Ukraine Russia Gas

U Beču 28. januara 2015. godine potpisan je amandman na postojeći ugovor o snabdevanju gasom između kompanija „Gasprom“ i OMV. Amandman je potpisan između zamenika predstavnika Upravnog odbora ruske kompanije „Gasprom“ i predsednika izvršnog odbora kompanije OMV gospodina Gerharda Rojsa.

Gospodin Gerhard je izjavio da je ovo važan korak u obezbeđivanju dugoročnog snabdevanja Austrije gasom, a istaknuta je i uloga „Baumgartena“ kao važnog čvorišta za izvoz ruskog gasa.

Inače, Rusija snabdeva Austriju gasom još od 1968. godine.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Italija gradi novi terminal za uvoz tečnog prirodnog gasa

dragadosoffshore.com lng terminal

Italija ima u planu da u narednom periodu izgradi drugi terminal za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Katara.

Ova zemlja je 2010. godine počela sa uvozom tečnog prirodnog gasa iz Katara, a terminal za uvoz izgrađen je zajedničkom saradnjom ovih zemalja u Porto Levanteu u Jadranskom moru. Izgrađeni uvozni terminal radi skoro punim kapacitetom pa je zbog toga potrebna izgradnja još jednog terminala.

Inače, novi uvozni terminal bi omogućio da Katar proširi izvoz tečnog prirodnog gasa i u druge zemlje Evrope.

Sandra Jovićević

foto: dragadosoffshore.com