Home Blog Page 1372

U planu proširenje deponije u Kraljevu

deponija_kraljevo_4_250815 naslovi.net

Direktor Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo gospođa Marica Mijajlović u intervjuu za „eKapiju“ izjavila je da bi deponija „Kulagića ada“ u Kraljevu uskoro mogla da bude proširena.

Kako je istakla, rešenje o eksproprijaciji zemljišta doneto je početkom avgusta 2015. godine, a projekat sanacije deponije izradio je Institut „Kirilo Savić“ iz Beograda. Izrada projekta sanacije deponije naručena je još 2012. godine, a u maju ove godine dostavljen je predlog sanacije. U ovom predlogu predviđeno je da bi zatvaranje postojeće deponije koštalo oko 94 miliona dinara, ali i da postoji još jedan deo slobodnog prostora koji bi se napunio otpadom u sledećih sedam godina.

Gospođa Mijajlović podsetila je da je deponija u Kraljevu formirana 1974. godine, a sanirana 1995. godine kada je formirana prijemno-otpremna zona, garažni prostor i izvedeni radovi na njenom uređenju i ograđivanju. Nakon toga, 2004. godine izrađen je glavni projekat sanacije deponije, a od 2004. do 2007. godine trajali su radovi na njenom uređenju, između ostalog je povećana i visina tela deponije na 212 metara nadmorske visine.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

izvor: ekapija.com

Održana javna rasprava o izgradnji kasete C u Velikim Crljenima

tent.rs deponija kaseta c

U utorak 25. avgusta 2015. godine u Lazarevcu održana je Javna rasprava o izgradnji nove kasete C deponije pepela i šljake TE „Kolubara“ u Velikim Crljenima.

Direktor TE „Kolubara“ gospodin Radoslav Milanović izjavio je da je za dalje funkcionisanje TE „Kolubara“ neophodno formiranje nove kasete C, jer kaseta koja je sada aktivna može da se koristi najduže još dve godine. On je dodao da je radi izgradnje nove kasete predviđena eksproprijacija 35 hektara nove površine, kao i realizacija posla u dve faze jer je neophodno postojanje dve kasete radi naizmeničnog režima rada.

U okviru javne rasprave prezentovan je glavni projekat izgradnje nove kasete koji su izradili stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“. Istaknuto je da će biti primenjene nove mere koje podrazumevaju kvašenje tzv. suvih plaža i zaštitu podzemnih voda gumenom folijom koja je veoma efikasna.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Interreg-IPA program prekogranične saradnje Srbija-Hrvatska

evropska komisija

Evropska komisija usvojila je Interreg-IPA program prekogranične saradnje između Srbije i Hrvatske čiji ce cilj biti podizanje kvaliteta javnih socijalnih i zdravstvenih službi, ali i povećanje održivih resursa i praćenje rizika vezanih za zaštitu životne sredine.

Očekuje se da uz pomoć ovog programa bude postignut bolji kvalitet javnih i zdravstvenih službi, bolje upravljanje zaštitom životne sredine, biodiverzitetom, prevencijom rizika, povećanje kapaciteta za razvoj održive energije u javnom i stambenom sektoru, bolja turistička ponuda i bolja konkurentnost kroz formiranje poslovnih mreža.

U programu prekogranične saradnje učestvuju Hrvatska – Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, Srbija – Severno-bački okrug, Zapadno-bački okrug, Južno-bački okrug, Sremski okrug i Mačvanski okrug.

Ukupna vrednost programa je nešto veća od 40 miliona evra. Ipa fond i Evropski fond za regionalni razvoj obezbeđuju 34 miliona evra za finansiranje projekata prekogranične saradnje.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Energetski portal

foto: europa.rs

U toku izgradnja vodovodne mreže u opštini Leskovac

vodovod gradleskovac.org

Sredinom avgusta ove godine u opštini Leskovac počela je izgradnja vodovodne mreže od Donjeg Živkova do Lipovice.

Prva faza radova trajaće do 12. oktobra 2015. godine, a u okviru nje biće izgrađeno oko 2 hiljade metara vodovodne mreže. Kako je istaknuto, izgradnjom glavnog dovoda biće omogućeno povezivanje 12 sela na vodovodnu mrežu što će rešiti problem sa vodosnabdevanjem. Do kraja 2015. godine u planu je i realizacija projekta „Izgradnja vodovodne mreže od Leskovca do Donjeg Živkovca“ čime će biti završen projekat izgradnje glavnog severnog kraka vodosistema „Barje“.

Radove na izgradnji vodovodne mreže izvodi preduzeće „MDS Inženjering“ iz Niša, a njihova vrednost iznosi oko 20 miliona dinara. Sredstva su obezbedili grad Leskovac i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine uz pomoć kredita Nemačke razvojne banke (KfW).

Sandra Jovićević

foto: gradleskovac.org

Projekat sistema za sakupljanje sporednih životinjskih proizvoda

glaszapadnesrbije.rs centar stanisteEkološki centar „Stanište“ iz Vršca u saradnji sa 11 lokalnih samouprava (Čačak, Gornji Milanovac, Lučani, Sjenica, Ivanjica, Nova Varoš, Dimitrovgrad, Pirot, Bela Palanka, Babušnica, Subotica) realizuje projekat „Sistem za sakupljanje sporednih životinjskih proizvoda u četiri regiona u Srbiji“.

U okviru projekta biće izrađena dokumentacija sa kojom će se sledeće godine konkurisati za programe Evropske unije za izgradnju lokalnih sistema sakupljanja životinjskih sporednih proizvoda. Sisteme za sakupljanje za sada imaju samo Vršac i Smederevo, dok je Užice izradilo potrebnu dokumentaciju 2013. godine.

Kako je istaknuto, u Srbiji godišnje nastane oko 250 hiljada tona sporednih životinjskih proizvoda i otpada koji predstavljaju jedan od najvećih izazova kada je u pitanju zaštita životne sredine. Samo oko 20 odsto animalnih sporednih proizvoda se propisno preradi.

Sandra Jovićević

foto: glaszapadnesrbije.rs

Zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu za postrojenje za reciklažu elektronkog otpada

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Kompanija „SET reciklaža“ iz Beograda podnela je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine zahtev za određivanje obima i sadržaja za ažuriranje Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta postrojenja za reciklažu elektronskog otpada na KO Višnjica.

Projekat je realizovan u okviru postojećeg objekta kompleksa IMG Trudbenik, a njegov kapacitet iznosi oko 10 hiljada tona otpada godišnje. U okviru ovog objekta vršiće se prijem otpadnog materijala i njegova selekcija, kao i tretman prema tipu otpada. Osim toga, biće izvršeno i njegovo pakovanje, označavanje, skladištenje i otpremanje.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u sadržinu podnetog zahteva do 10. septembra 2015. godine na sajtu resornog ministarstva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Potpisan ugovor o saradnji između PKS i Instituta „Jaroslav Černi“

24-08-2015-Vode-potpisivanje1 pks

U ponedeljak 24. avgusta 2015. godine potpisan je Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji Privredne komore Srbije i Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“.

Sporazum su potpisali predsednik Privredne komore Srbije gospodin Marko Čadež i generalni direktor Instituta „Jaroslav Černi“.

Gospodin Dimkić je izjavio da je integrisano upravljanje vodama bitno jer podrazumeva zaštitu od poplava, vodosnabdevanje i irigaciju,kao i da bi u ovu oblast trebalo uložiti oko 10 milijardi evra.

Gospodin Čadež je istakao da bez adekvatnog upravljanja vodama nema privrednog razvoja, a dodao je i da za realizaciju projekata iz ove oblasti Srbija mora da se osloni na evropske i bilateralne fondove, donacije, privatnike.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Hrvatska 2014. godine proizvela 12,2TWh električne energije

elektricna energija mondo.rs

Hrvatska regulatorna energetska agenija (HERA) objavila je Izveštaj o radu za 2014. godinu u kojem je istaknuto da je potrošnja električne energije smanjena za 2,6 odsto u odnosu na 2013. godinu. Navedeno je da je do smanjenja došlo zbog povećanja energetske efikasnosti i mera štednje, ali i zbog pada privrednih aktivnosti.

Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj u 2014. godini iznosila je 16,9TWh, a proizvodnja 12,2TWh električne energije. Ukupna snaga svih elektrana iznosila je 4528MW, od čega 412MW proizvodnih kapaciteta pripada elektranama koje koriste obnovljive izvore. Gubici energije iznosili su 1,9 odsto, odnosno 430GWh električne energije.

Najveći udeo u proizvodnji energije imala je HEP Proizvodnja sa 85 odsto kapaciteta, a preostala energija dolazi iz obnovljivih izvora (10 odsto) i iz TE „Plomin“ (5 odsto).

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Održana ekološka regata „Tamiš“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem prošle nedelje održana je šesta ekološka regata „Tamiš“ u organizaciji grada Pančeva i opštine Opovo.

Koordinator Eko-regate gospodin Milorad Timčenko izjavio je da ovom regatom žele da utiču na podizanje ekološke svesti građana, promovisanje turističkih i privrednih potencijala Tamiša, a i da stave Tamiš u funkciju održivog razvoja. Tokom plovidbe od Pančeva do Opova, u dužini od 40 kilometara učesnici regate čiste reku od otpada. Kako ističe gospodin Timčenko, zahvaljujući održavanju Eko-regate plovni potez Tamiša je ušao u Strategiju razvoja vodnog saobraćaja od 2015. do 2025. godine, a cilj je i da se Tamišu vrati plovni status do Opova.

Inspektor za zaštitu životne sredine opštine Opovo gospođa Marina Mitrović istakla je da je ova opština usmerena na razvoj eko turizma i proces proglašenja zaštićenog područja srednjeg potamišja.

Energetski portal

Niš dobio posude za reciklažu stakla

jkpmediana.rs

Privredno društvo „Ekostar Pak“ iz Beograda doniralo je JKP „Mediana“ 50 specijalnih posuda za odlaganje staklene ambalaže.

Direktor PD „Ekostar Pak“ gospodin Vojislav Stanković izjavio je da su posude donirane u okviru pilot projekta reciklaže stakla, a dodao je i da u Srbiji ne postoji dobar sistem za sakupljanje stakla. Kako je istakao, sistem reciklaže stakla nije ekonomski isplativ jer je otkupna cena niska, a staklo skupo.

Direktor JKP „Mediana“ Niš gospodin Bratislav Vučković dodao je da će posude biti postavljene na najfrekventnijim lokacijama u gradu. On je naveo da vrednost donacije iznosi 5 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: jkpmediana.rs

Aplikacija „Plavo zelena mapa Srbije“

plavo-zelena-624x575

Centar za unapređenje životne sredine krajem aprila na festivalu Supernatural predstavio je prvi put aplikaciju „Plavo zelena mapa Srbije“, nakon čega je usledilo predstavljanje u Beogradu i Novom Sadu.

Android aplikacija pruža uvid korisnicima u različite lokacije kao što su zaštićena područja, parkovi u urbanim sredinama, Telenor internet parkovi. Osim toga, korisnici imaju mogućnost da pogledaju zanimljivosti vezane za određena mesta, ugostiteljsku ponudu, ali i uputstva kako stići do željenog odredišta. Na dopunjenoj aplikaciji „EcoVirtour“ svi zainteresovani mogu da pogledaju informacije o 15 nacionalnih parkova, specijalnih rezervata i aprkova prirode koji obuhvataju Đerdap, Taru, Kopaonik, Deliblatsku peščaru, Obedsku baru, Bagremar, Goliju, Frušku goru, Gornje podunavlje, Staru planinu, Koviljsko-petrovaradinski rit.

Programski direktor Centra za unapređenje životne sredine gospodin Vladan Šćekić izjavio je da aplikacija promoviše zaštitu životne sredine i eko turizam.

Program Plavo zelena mapa Srbije realizuje se uz pomoć Telenor Fondacije, Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, i podršku Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Turističke organizacije Beograda.

Aplikacija je dostupna na srpskom i engleskom jeziku, a može se preuzeti besplatno putem interneta sa Google Play Store.

Energetski portal

foto: personalmag.com

Povećana energetska efikasnost u Fabrici sintetičkih kaučuka u Elemiru

LOGO_hippetrohemija

Preduzeće „HIP Petrohemija“ saopštilo je prošle nedelje da je u Fabrici sintetičkih kaučuka u Elemiru završen projekat „Rekonstrukcija unutrašnjeg razvoda gasa i ugradnja novih gorionika na parnim kotlovima“.

Izvršni direktor funkcije proizvodnje i tehničke podrške HIP Petrohemije gospodin Miša Bulajić izjavio je da je vrednost investicije iznosila oko 750 hiljada evra. On je istakao da su procesni gasovi iskorišćeni kao energent za proizvodnju vodene pare čime je smanjena potrošnja prirodnog gasa. Takođe su ugrađeni savremeni ekološki gorionici čime se postiže efikasnije kontrolisanje zagađujućih materija u vazduh i održavanje njihove koncentracije u skladu sa standardima kvaliteta životne sredine.

Očekuje se da realizacija ovih aktivnosti poboljša poslovanje Fabrike za proizvodnju sintetičkih kaučuka u Elemiru.

Sandra Jovićević

foto: hip-petrohemija.com

Zakon o upravljanju otpadom doprinosi uređenju ove oblasti u Republici Srpskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je za „Srnu“ da su visok troškovi, neracionalna organizacija, nizak kvalitet usluga i nedostatak odgovarajuće infrastrukture doprineli lošem stanju upravljanja otpadom u Republici Srpskoj.

Ona je istakla da Republika Srpska ima u planu zajedničko deponovanje otpada putem međuopštinskih preduzeća, ali i na sanitarnim deponijima regionalnog tipa. Dodala je da bi finansiranje sistema upravljanja otpadom trebalo da bude planirano iz sredstava ekonomskih taksi za otpad budžeta lokalne uprave, sredstava građana i budžeta Republike Srpske.

Prema njenim rečima, pre donošenja Zakona o upravljanju otpadom, odnosno pre više od godinu dana, ova oblast bila je potpuno neuređena, a dodala je i da se sada otpad može koristiti za proizvodnju energije, ponovnu upotrebu proizvoda ili za reciklažu.

Sandra Jovićević

Odobrena sredstva za projekte u slivu Dunava

evropska komisijaEvropska komisija je 20. avgusta 2015. usvojila nov program za projekte u Podunavlju. Usvojen Program transnacionalne saradnje u Podunavlju obuhvata period od 2014. do 2020. godine.

Fokus Programa obuhvata jačanje inovacija i preduzetništva, očuvanje kulturnih i prirodnih dobara Podunavlja, razvoj održivih i sigurnih transportnih sistema kao i podršku implementaciji Dunavske strategije Evropske unije.

Za Upravni organ Dunavskog transnacionalnog programa imenovana je kancelarija za Nacionalno ekonomsko planiranje u Budimpešti.

Evropska unija će iz Evropskog fonda za regionalni razvoj uložiti više od 202 miliona evra dok će se iz IPA fonda obezbediti 19,8 miliona evra za države koje nisu članice. Usvojeni program odnosi se na devet država članica evropske zajednice u slivu Dunava kao i na tri koje nisu (BiH, Srbija i Crna Gora).

Prvi poziv za predloge biće raspisan na jesen 2015. odnosno od 23. do 24. septembra u Budimpešti.

Strategiju za podsticanje razvoja Podunavlja predložila je Evropska komisija 8. decembra 2010. godine, a države članice usvojile su strategiju 13. aprila 2011. godine.

S.Jovanović

foto: media-marketing.com

Povećati iskorišćenje otpadne biomase

biomasa agropartner.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za izgradnju postrojenja za biomasu koji traje do 15. oktobra 2015. godine, a finansira ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Globalni fond za životnu sredinu.

Menadžer za energetiku UNDP-a u Republici Srbiji gospođa Maja Majetić izjavila je za RTS da je ovaj projekat deo četvorogodišnjeg projekta većeg iskorišćenja biomase u Srbiji koji je vredan 3,2 miliona evra. Prema njenim rečima, Republika Srbija ima ogromne potencijale za iskorišćenje biomase pa je udeo biomase u ukupnom potencijalu obnovljive energije čak 61 odsto, dok se iskorišćava samo oko 10,5 odsto. Kako je istakla, uglavnom se koristi kao ogrevno drvo, a projekat ima za cilj da podigne procenat iskorišćenja otpadne biomase.

Gospođa Majetić je istakla da će uz pomoć ovog projekta biti finansirano osam postrojenja na biomasu, a da je u planu da sledeće godine bude raspisan javni poziv za još 12 ovakvih postrojenja. Dodala je i da će prednost pri odabiru projekata imati oni projekti koji će energiju iz biomase koristiti za neki tehnološki proces.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: agropartner.rs

Raspisan tender za projekat deponije „Vinča“

deponija vinca kurir.rs

Grad Beograd raspisao je u petak 21. avgusta 2015. godine Poziv za podnošenje prijava za priznavanje kvalifikacija u projektu JPP grada Beograda za pružanje usluga tretmana i odlaganja komunalnog otpada.

Kako je navedeno u pozivu, projekat javno-privatnog partnerstva obuhvata projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje postrojenja za tretman i odlaganje na godišnjem nivou približno 480 hiljada tona komunalnog i oko 100 hiljada tona građevinskog otpada od rušenja, uz proizvodnju električne i/ili toplotne energije, kao i zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije. Svi zainteresovani moraju dostaviti prijave poštanskim putem do 15. oktobra 2015. godine.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić u intervjuu za „Pink“ izjavio je da vrednost projekta može biti i do 300 miliona evra. Prema njegovim rečima, osim odlaganja otpada podrazumevaće i njegovu preradu, kao i proizvodnju električne energije iz otpada što će doprinet otvaranju nekoliko stotina novih radnih mesta.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs