Home Blog Page 1335

Predlog Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima u Narodnoj skupštini

Aleksandar Antic

U utorak 1. decembra 2015. godine na Sedmoj sednici Drugog redovnog zasedanja Narodne Skupštine Republike Srbije u 2015. godini ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić govorio je o Predlogu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Gospodin Antić je izjavio da ovaj predlog zakona predstavlja ozbiljnu garanciju za investitore koji su zainteresovani za oblast rudarstva. Dodao je da je cilj zakona da na moderan način unapredi sektor rudarstva kako bi Srbija postala atraktivna destinacija za ulaganje. Naveo je da litijum, bakar i zlato imaju važan potencijal, kao i da je predviđen niz operativnih mehanizama i garancija onima koji krenu u proces istraživanja.

Gospodin Antić je istakao da nije bilo izmena kada je reč o rudnoj renti, ali i da Ministarstvo finansija priprema poseban Zakon o naknadama kojim će ovo pitanje biti uređeno.

Kako je naveo, u izradi Predloga Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima učestvovali su predstavnici resornog ministarstva, relevantne institucije, fakulteti i kompanije.

Sandra Jovićević

foto: mre.gov.rs

Završena prva faza remonta TE „Morava“

te morava tent.rs

Iz TE „Nikola Tesla“ saopšteno je da je TE „Morava“ priključena na elektroenergetski sistem Republike Srbije 1. decembra 2015. godine nakon prve faze kapitalnog remonta.

Kako je navedeno u saopštenju, remont je trajao pet meseci, a osim standardnih radova urađeni su i veliki investicioni poslovi na turbogeneratorskom postrojenju: zamenjena je turbina srednjeg pritiska i srednjeg ležajnog bloka, urađen je fabrički remont i balansiranje u tunelu rotora visokog pritiska, ugrađen je sistem radijalnog zaptivanja generatora, fabrički remont rotora generatora, ugrađena je tristorska pobuda, rekonstruisan postojeći regulacioni sistem turbine, urađena „by-pass“ stanica, zamenjene su kritične površine ekonomajzera, a saniran je i bubanj kotla.

Vrednost remonta bila je oko 10 miliona evra, a izvodilo ga je oko 50 domaćih i stranih kompanija. Druga faza remonta TE „Morava“ trebalo bi da počne u martu 2016. godine. U planu je da u drugoj fazi bude rekonstruisan elektrofilter i da se uradi druga faza membranizacije ložišta kotla. Očekuje se da radovi budu završeni za oko 6 meseci, navedeno je u saopštenju TE „Nikola Tesla“.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

COP21 _ La Galerie

cropped-header-galerie-GBU okviru konferencije COP21 danas je otvorena La Galerie, izložba posvećena nisko-karbonskim rešenjima i trajaće do 9. decembra. Izložba je namenjena predstavnicima delegata država, Ujedinjenih nacija; profesionalcima – privatnom i javnom sektoru, delegatima po pozivu kao i predstavnicima medija.

Kako je navedeno na sajtu organizatora, cilj izložbe je da se delegatima pokaže da održiva rešenja već postoje u oblastima građevinarstva, proizvodnje, transporta kao i na polju poslovanja.

Lokacija na kojoj se održava izložba je Muzej avijacije i kosmonautike, pored aerodroma Le Burže.

Više o izložbi možete pročitati na sledećem linku.

foto: lagalerie-cop21

Puštena u rad kanalizaciono-crpna stanica „Krnjača 1“

Vesic_i__Jovicic beograd.rs

U utorak 1. decembra 2015. godine puštena je u rad novoizgrađena kanalizaciono-crpna stanica „Krnjača 1“.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da će se uz pomoć ove stanice prikupljati gotova sva otpadna voda iz Banatskog kanalizacionog sistema, a da će se zatim ispuštati u Dunav. Dodao je i da će biti izgrađen put do ove kanaliazaciono-crpne stanice što će omogućiti da proradi slobodna zona.

Šef Odborničke grupe SNS-a Skupštine grada Beograda gospodin Aleksandar Jovičić istakao je da će sledeće godine biti izgrađena i kanalizaciono-crpna stanica 2 čime će biti stvoreni uslovi da se na levoj obali Dunava uvede kanalizaciona mreža.

Sa izgradnjom kanalizaciono-crpne stanice „Krnjača 1“ započelo se još 2011. godine, a vrednost postrojenja iznosi oko 600 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Realizacija projekta upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo

ks.gov.ba otpad

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini 1. decembra 2015. godine potpisan je ugovor o implementaciji pilot projekta „Razvoj sistema primarne selekcije ambalažnog otpada iz komunalnog čvrstog otpada u Kantonu Sarajevo“.

Ministar komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo gospodin Senad Hasanspahić izjavio je da je ugovorom planirana nabavka 20 kontejnera za uspostavljanje pet eko-otoka na području opština Novi Grad i Centar. Kako je naveo, u narednom periodu očekuje se uključivanje i ostalih opština sa teritorije Kantona Sarajevo u realizaciju projekta. On je dodao da će Ministarstvo privrede i infrastrukture izdvojiti oko 20 hiljada KM (preko 10 hiljada evra) za nabavku specijalnih vozila koje će biti predate u vlasništvo Kantonalnog javnog preduzeća „Rad“.

Direktor Društva za postupanje sa ambalažnim otpadom „Ekopak“ gospođa Amela Hrbat istakla je značaj ovog projekta, a dodala je i da je u planu da se sve količine prikupljenog ambalažnog otpada predaju na reciklažu.

Direktor Kantonalnog javnog preduzeća „Rad“ gospodin Selim Babić izjavio je da će ovo preduzeće finansirati sve građevinske radove u cilju uređenja lokacija za postavljanje eko-otoka, a preduzeće „Ekopak“ će izdvojiti 50 hiljada KM (preko 25 hiljada evra) za nabavku podzemnih kontejnera.

Premijer Kantona Sarajevo gospodin Elmedin Konaković naveo je da će uz pomoć ovog pilot projekta biti rešen problem primarnog i adekvatnog odlaganja otpada u samom centru grada.

Sandra Jovićević

foto: ks.gov.ba

Puštena u rad toplana na biomasu u Hrvatskoj

toplana pokupsko.hr

U opštini Pokupsko u Republici Hrvatskoj otvorena je komunalna toplana na biomasu.

Načelnik opštine Pokupsko gospodin Božidar Škrinjarić izjavio je da je izgradnja toplane na biomasu logičan sled samoodrživog razvoja ove opštine, kao i da se procenjuje da će grejanje biti jeftinije za 30 do 40 odsto.

Direktor Regionalne energetske agencije severozapadne Hrvatske gospodin Julije Domac istakao je da je samo faza prijave za realizaciju projekta trajala 6 godina. Dodao je i da projekat predstavlja spoj znanja, stručnosti i političke volje, ali i da se može proširiti po potrebi.

Vrednost investicije iznosi 7 milion kuna (oko 916 hiljada evra), a finansirana je u potpunosti od strane evropskog IPARD programa. Snaga toplane je 1MW, a kao energent se koristi drvna biomasa. Na toplanu je već priključeno oko trideset potrošača, a u drugoj fazi se očekuje priključivanje novih potrošača na ovaj sistem grejanja.

Sandra Jovićević

foto: pokupsko.hr

Francuska će investirati 2 milijarde evra u obnovljive izvore u Africi

23126898680_05211acca5_nNa samitu Klimatski izazov, Afričko rešenje (Climate Challenge, African Solutions) održanom u utorak, 1. decembra 2015. u okviru COP 21 francuski predsednik Fransoa Oland najavio je da će Francuska investirati 2 milijarde evra u obnovljive izvore energije u Africi. Ulaganje se odnosi na period od 2016 – 20 godine, i predstavlja porast od 50 procenata u odnosu na poslednjih pet godina.

Program treba da ohrabi korišćenje obnovljivih izvora energije; solarne energije, energije vetra, hidro i geotermalne u zavisnosti od potencijala države.

Na samitu su pored francuskog predsednika i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija gospodina Ban Ki-muna bili prisutni predstavnici 12 afričkih država, predsednik komisije Afričke unije i predstavnici nekoliko vlada kao i predstavnici Svetske banke i Afričke razvojne banke.

Svetlana Jovanović

foto:  COP 21 (Flickr)

Raspisan javni poziv za dodelu koncesija za izgradnju dve MHE u Republici Srpskoj

mhe

U opštini Trnovo u Republici Srpskoj u planu je izgradnja dve male hidroelektrane „Kijevo 2“ i „Hrasnica“.

Viši stručni saradnik za urbanizam opštine Trnovo gospođa Mladenka Rađen izjavila je za portal Energetika.ba da je raspisan javni poziv za prijavu zainteresovanih investitora za ova dva projekta. Kako je istakla, najpre je potrebno dodeliti koncesiju, a zatim se ide u dalju proceduru dobijanja potrebnih dozvola i dokumentacije, tako da se ne zna kada će projekti biti realizovani.

U planu je da se koncesije dodele na 30 godina, a obuhvataće izgradnju i korišćenje MHE „Hrasnica“ i MHE „Kijevo 2“.

MHE „Hrasnica“ trebalo bi da bude izgrađena na potoku Hrasnica u naselju Turovi, a njena instalisana snaga će biti do 250kW. Očekuje se da će godišnja proizvodnja električne energije biti preko milion kWh godišnje, a vrednost investicije je nešto više od 3 miliona KM (oko 1,5 miliona evra).

MHE „Kijevo 2“ biće izgrađena na reci Željeznici u naselju Kijevo. Instalisana snaga ove male hidroelektrane biće 242kW, a godišnje bi trebalo da proizvodi 1,25 miliona kWh električne energije. Vrednost investicije procenjuje se na 1,8 miliona KM (oko 925 hiljada evra).

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U planu ponovno raspisivanje tendera za deponiju „Keleš“

deponija vinca kurir.rs

Regionalna razvojna agencija „Jug“ odbila je ponudu za izgradnju deponije „Keleš“ konzorcijuma koji predvodi španska kompanija „Urbaser“, zbog toga što je ponuda bila nepotpuna.

Podsetimo, tendersku dokumentaciju za realizaciju deponije „Keleš“ otkupile su četiri kompanije, a pristigla je samo jedna ponuda vrednosti 23 miliona evra. Međutim, postojala je neusaglašenost između bankarske garancije i ugovora o konzorcijumu, tako da je ponuda odbijena, a nakon predviđenog roka za žalbu očekuje se ponovno raspisivanje tendera.

Regionalna razvojna agencija „Jug“ raspisala je 28. maja 2015. godine javni poziv za koncesionara koji će izgraditi i upravljati Regionalnim centrom za upravljanje otpadom u opštini Doljevac „Keleš“. Pobednik tendera trebalo je da izgradi regionalni centar za upravljanje otpadom i pet transfer stanica u opštinama Ražanj, Aleksinac, Sokobanja, Gadžin Han i Svrljig. Koncesija traje 25 godina, a kriterijum za izbor koncesionara bila je ekonomski najpovoljnija ponuda.

U Regionalnom centru za upravljanje otpadom „Keleš“ odlagaće se preko 82 hiljade tona otpada godišnje iz osam okolnih lokalnih samouprava.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs

Održana konferencija o biogasu

biogas

U utorak 1. decembra 2015. godine u Beogradu održana je konferencija „Trendovi i izazovi na tržištu biogasa u Srbiji“.

Izvršni direktor kompanije „General Electric“ za jugoistočnu Evropu gospodin Gaetano Masara izjavio je da su dostupnost i mogućnost prirodnih energetskih resursa i najnaprednije tehnologije važni faktori ekonomskog rasta i razvoja jedne zemlje, njene ekonomije i celokupnog društva. Kako je istakao, potrebno je identifikovati waste-to-energy potencijal u Srbiji i potrebu za energijom, a zatim i moguću rutu ka uspešnom razvoju projekata generisanja energije iz biogasa.

Predstavnik Srpske asocijacije biogasa gospodin Danko Vuković dodao je da je za realizaciju projekta postrojenja na biomasu potrebno između 2 i 3 godine. Naveo je i da kapaciteti Srbije kada je reč o biomasi iznose između 30 i 50 MW, a da bi sve preko toga moglo dovesti do zagušenja na tržištu.

Na konferenciji je istaknuto i da biomasa u energetskom bilansu Srbije učestvuje sa oko 1 odsto, predstavljene su studije slučaja o ispunjavanju uslova za dobijanje finansijske podrške za projekte ove prirode, kao i o razvoju projekata biogasa po ESCO modelu.

Podsetimo, cilj konferencije bio je da udruži sve relevantne igrače kako bi se razgovaralo o najboljem pristupu ka efikasnom korišćenju energije i iskorišćenju dostupnih podsticajnih mera, a kako bi se podstakla realizacija neophodnih projekata generisanja energije iz biogasa. Organizatori su General Electric i REECO.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

NA LOKALNOM NIVOU SU KLJUČNA PITANJA VEŠTINE I EDUKACIJA

mile photo 2Stalna konferencija gradova i opština ima dugu tradiciju i kao institucija se može pohvaliti liberalnim i veoma aktivnim odnosom sa svojim članicama opštinama i gradovima sa jedne strane i izuzetno profesionalnim, uticajnim, informisanim i stručnim službama sa druge strane. Taj naizgled mali paradoks zapravo čini da je ova institucija veoma ugledna i značajna kako zbog kvalitetnih aktivnosti koje sprovodi, tako i zbog činjenice da je praktično nezamenljiva i prebogata sistematizovanim informacijama o stanju u srpskim opštinama do kojih ne možete doći nigde drugde. Miodrag Gluščević je sekretar Odbora za komunalne delatnosti i energetiku i sa njim razgovaramo o projektima iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine koji se sprovode na lokalnom nivou u Srbiji.

EP: Nalazite se na čelu odbora kojim trenutno predsedava opština Trstenik, a još dvadeset opština je u članstvu. Koju opštinu biste izdvojili kao aktivnu kada su u pitanju energetska efikasnost i zaštita životne sredine?
Miodrag Gluščević: Važno je naglasiti da se izbori za tela i organe SKGO održavaju na dve godine i da mesta predsedavajućih imaju opštine, a ne pojedinci. Ukoliko bi i došlo do smene vlasti u nekoj od opština, ona bi nastavila sa vršenjem te funkcije. Sekretarijat je tu da pruža podršku u radu telima i organima opštine. U ovom mandatu u Odboru za komunalne delatnosti i energetiku funkcioniše dvadeset jedinica lokalne samouprave koje su formalno članice , a pored njih još desetak aktivno učestvuje u radu kao pridružene članice Odbora. One nisu mogle da budu u formalnom članstvu zbog procedura, ali su zainteresovane za teme koje pokriva odbor. Svakako da postoje gradovi i opštine koje su u pogledu energetske efikasnosti i zaštite životne sredine napredniji u odnosu na druge. Od manjih opština važno je pomenuti opštinu Varvarin koja je u poslednjih sedam, osam godina sprovela isto toliko za naše uslove inovativnih projekata u domenu energetske efikasnosti. Svakako da treba istaći Vrbas, jer je prva opština u Srbiji koja je uspostavila Kancelariju za energetski menadžment. Tu su i gradovi kao što je Kruševac koji je vrlo aktivan u poslednje vreme i Niš koji ima odeljenje zaduženo za energetiku i jedina je naša jedinica lokalne samouprave koja je uspela da usvoji drživi akcioni plan energetske efikasnosti i da ga dostavi Kancelariji Povelji gradonačelnika u Briselu. U ovom nabrajanju ne treba ispustiti ni druge kao što su Kula, Vranje, Pirot, Novi SAD a pogotovo Beograd koji raspolaže ogromnim kapacitetima na ovom polju. Svakako da ima dobrih primera.

EP: Koje institucije finansiraju projekte u srpskim opštinama i koji su najveći problemi iz oblasti ekologije i energetike?
Miodrag Gluščević : Postoji nekoliko načina na koje projekti mogu da budu finansirani. Sa moje tačke gledišta finansiranje ne bi trebalo da bude problem iz najmanje dva razloga prvo, projekti u domenu energetske efikasnosti su takvi da generišu uštede, koje se mogu posmatrati i kao prihod, a sa druge strane, postoji široka lepeza različitih modela finansiranja od donacija i ulaganja sopstvenih sredstvava, preko razvojnih kreditnih programa, komercijalnih kredita, sve do javno privatnog partnerstva. Sve ovo stoji na raspolaganju za realizaciju ove vrste projekata. Ako tako posmatramo stvari, finansiranje projekata energetske efikasnosti ne bi trebalo da bude problem.
Donacija ima, ali ih je sve manje. Recimo, Švajcarska Vlada tačnije Švajcarska kancelarija za saradnju i nemački GIZ već sprovode programe podrške što na regionalnom, što na bilateralnom nivou. Primera radi, GIZ trenutno sprovodi dva bilateralna projekta u Srbiji, jedan na polju energetske efikasnosti i drugi u domenu biomase, a kroz Otvoreni regionalni fond finansira regionalne projekte energetske efikasnosti na području Zapadnog Balkana. Trenutno se kroz ovaj program realizuje projekat u Pirotu gde se vrši zamena kotla na mazut kotlom na biomasu u jednom domu zdravlja, a u Kruševcu se uvodi led osvetljenje u glavnoj ulici. Na ovom planu su aktivni kao bilateralni donatori i Japan kroz svoju razvojnu agenciju JICA i Švedska agencija za međunarodni razvoj SIDA. Japan je pomogao Ministarstvu u pisanju Zakona o efikasnom korišćenju energije, koji predviđa uvođenje sistema energetskog menadžmenta, a sada pomažu da taj zakon oživi kroz izradu uputstava i materijala za obuke i sertifikaciju energetskih menadžera. Treba spomenuti i kreditnu liniju KfW banke koja treba da krenu uskoro, a kroz koju će energetski biti saniran veći deo javnih zgrada. Taj program je sličan Projektu energetske efikasnosti koji je nekada sprovodila Svetska banka. EBRD je takođe aktivna i podržava razvoj tzv. ESCO tržišta, odnosno tržišta ugovaranja energetskih učinaka. To je zapravo realizacija projekata energetske efikasnosti po modelu javno privatnog partnerstva. Svakako ne treba zaboraviti da je Evropska unija bilateralno najveći donator i u ovim oblastima.

EP : Ipak, sagledavajući stanje u pogledu energetske efikasnosti na lokalnom nivou neminovno se nameće pitanje zbog čega nema više realizovanih projekata iz ove oblasti?
Miodrag Gluščević: Po mom mišljenju tu je reč o prioritetima, odnosno koliko je oblast energetske efikasnosti prepoznata i visoko rangirana od strane donosilaca odluka na lokalnom nivou. Ovaj termin nije nepoznat ali i dalje nedostaje onaj ključni korak da se iz stanja svesnosti pređe u aktivno stanje, odnosno delovanja po ovom planu. Takva situacija sigurno može da se dovede u vezu sa problemima sa kojima se naše opštine suočavaju u pogledu budžeta, broja i strukture zaposlenih i tome slično.

EP : Kako Vi i Vaš tim pratite uspešnost svih ovih projekata i kakav je prema Vašem mišljenju zakonski okvir?
Miodrag Gluščević : Formalna obaveza opština da nas izveštavaju o realizaciji projekata ne postoji. Međutim, mi posedujemo strukturu koja povezuje opštine, a od strane naših članica, od ministarstava i međunarodnih partnera smo prepoznati kao stabilna institucija koja se ozbiljno bavi svim pitanjima koja su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U tom smislu SKGO ima kapacitet da povezuje opštine međusobno sa drugim zainteresovanim stranama, a poseduje i strukturu za prenošenje informacija, iskustva i dobre prakse, pa se tako informacije na kraju slivaju i kod nas. U sastavu SKGO već neko vreme funkcionišu i različite mreže, kao što su mreža poverenika, mreža načelnika opštinskih uprava, mreža urbanista, mreža eko poverenika, mreža za lokalni ekonomski razvoj i poslednja u nizu mreža poverenika za energetsku efikasnost. Članstvo u ovim strukturama nije obavezno, a otvoreno je za sve zaposlene u opštinskim upravama koji se bave pojedinim oblastima.
Kada govorimo o pravnom okviru Srbija je potpisnica Ugovora i članica Energetske zajednice čime je formalno preuzela obavezu da usklađuje pravni okvir u domenu energetike i delimično životne sredine sa EU.
Ova međunarodna organizacija inicirana 2005. godine dala je okvir i stvorila obavezu zemljama koje nisu članice EU da se usklađuju sa Evropskim tekovinama u oblastima energetike, životne sredine, klime i tržišne politike. To nas je poguralo da harmonizujemo naše zakonodavstvo sa evropskim tako da imamo Zakon o efikasnom korišćenju energije, a Zakon o energetici se redovno usklađuje sa tzv. energetskim paketima koji dolaze iz EU. Za punu operacionalizaciju i primenu zakonskih normi još uvek je potrebno doneti određene podzakonske akte. Međutim vraćajući se na pitanje pravnog okvira mogu da konstatujem da je on na mestu, ali da nedostaje njegova puna implementacija pogotovu u domenu energetskog menadžmenta. U tom smislu ključnu barijeru čine nedovoljni kapaciteti na lokalnom nivou, odnosno nedostatak znanja, veštine i adekvatne organizacione strukture. S druge strane još važnije je pitanje politička podrška koja treba da bude konstantna u dužem vremenskom periodu ukoliko želimo da vidimo inteziviranje aktivnosti na planu energetske efikasnosti.

EP : SKGO je osnovana daleke 1953.godine, početna ideja je bila razvoj lokalne samouprave i decentralizacija vlasti. Da li i sada ove vrednosti mogu da se poistovete sa SKGO?
Miodrag Gluščević : Svakako da mogu. Jedna od osnovnih uloga SKGO je da prati i artikuliše glasove i stavove koji dolaze sa lokalnog nivoa i da ih zastupa pred institucijama centralne vlasti. Osim toga, SKGO informiše i radi na podizanju kapaciteta svojih članica kroz realizaciju projekata i pružanje treninga i savetodavnih usluga. SKGO je od samog osnivanja delila sudbinu lokalnih vlasti, pa je tako sa procesima centralizacije i decentralizacije, gubila ili povećavala svoj uticaj. U poslednjem periodu, od demokratskih promena na ovamo paralelno sa procesima demokratizacije i decentralizacije, SKGO je dobijala na značaju, a paralelno radila i na izgradnji svojih kapaciteta kako bi bila što bolja podrška članicama.

Autor : Vesna Vukajlović

Otvoren Arhus centar Novi Beograd

Otvaranje-Arhus-centra-eko minpolj

U petak 27. novembra 2015. godine otvoren je Arhus centar Novi Beograd.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božovići izjavila je da je primena Arhuske konvencije u praksi složen proces koji zahteva sinhronizovane mere različitih subjekata sistema zaštite životne sredine, kao i dosledniju reformu kompletne javne uprave i društva u celini. Kako je istakla, cilj je stvaranje uslova za potpuno ostvarivanje standarda utvrđenih Arhuskom konvencijom i drugim relevantnim međunarodnim ugovorima u oblasti životne sredine, kao i potpuna harmonizacija nacionalnih propisa sa propisima Evropske unije.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Arhus centar je uspostavljen sa ciljem da se unapredi primena zakona iz oblasti zaštite životne sredine i inkluzivno upravljanje na Novom Beogradu, ali i u celoj Srbiji. Očekuje se da će Arhus centar doprineti primeni Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine u Beogradu i okolini, ali i da će obezbediti javnosti resurse za praktičnu primenu prava iz oblasti životne sredine koja su im garantovana Konvencijom.

Arhus centar Novi Beograd uspostavljen je saradnjom Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i organizacije civilnog društva „Mladi istraživači Srbije“, a uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji.

Prvi Arhus centar otvoren je u Kragujevcu 2010. godine, a trenutno postoji pet ovakvih centara u Republici Srbiji (u Kragujevcu, Novom Beogradu, Novom Sadu, Subotici i Nišu).

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Očekuje se postizanje dogovora o snabdevanju gasom između Rusije i Ukrajine

gas_madrid ec.europa.eu

Predsednik Udruženja za gas Srbije gospodin Vojislav Vuletić izjavio je za Tanjug da Republika Srbija neće imati problema sa snabdevanjem gasom jer se u narednom periodu očekuje postizanje dogovora između Rusije, Evropske unije i Ukrajine.

Gospodin Vuletić je istakao da je obustavljena samo isporuka gasa Ukrajini, ne i tranzitni gas za Evropu, kao i da postoji veoma mala bojazan da bi Ukrajina taj gas mogla da zadrži za sebe. On je dodao da bi u tom slučaju Srbija mogla da iskoristi rezerve gasa iz podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“, kao i gas iz Norveške, Mađarske, ili gas iz podzemnih skladišta drugih evropskih zemalja.

Kako je istakao, gas iz podzemnog skladišta „Banatski Dvor“ mogao bi da podmiri oko 40 odsto potreba Srbije, dok bi ostatak mogao da bude obezbeđen iz drugih izvora, a umesto gasa mogao bi da se koristi i mazut.

Podsetimo, generalni direktor ruske kompanije „Gasprom“ gospodin Aleksej Miler izjavio je da je Rusija 25. novembra 2015. godine obustavila isporuke gasa Ukrajini jer je ukrajinska kompanija „Naftogas“ dobila sav gas koji je plaćen, a nije realizovana nova avansna uplata.

Sandra Jovićević

foto: ec.europe.eu

Usvojen Program zaštite životne sredine i Strateški plan razvoja sistema vodosnabdevanja i kanalisanja naselja na široj teritoriji Beograda

goran trivan beograd.rs

U ponedeljak 30. novembra 2015. godine odbornici grada Beograda usvojili su Program zaštite životne sredine grada Beograda i Strateški plan razvoja sistema vodosnabdevanja i kanalisanja naselja na široj teritoriji grada Beograda za period od 2015. do 2025. godine.

Sekretar za životnu sredinu grada Beograda gospodin Goran Trivan izjavio je da je Program zaštite životne sredine grada Beograda ključni dokument koji ima za cilj zaustavljanje degradacije i unapređenje životne sredine uz očuvanje prirodnih, kulturnih i urbanih vrednosti. On je istakao da je potrebno uspostaviti ravnotežu između prirodnih resursa i urbanih funkcija grada, sistem za racionalno korišćenje prirodnih resursa, ali i ojačati svest o značaju životne sredine. Programom bi trebalo da se smanji zagađenje, razviju zdrava i bezbedna okruženja, zatim da se smanji uticaj štetnih faktora, unaprede postojeće prirodne vrednosti, uspostavi integralni sistem upravljanja i racionalnog korišćenja svih prirodnih vrednosti.

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali istakao je da je ovo prvi put da Beograd ima plan razvoja vodosnabdevanja. Kako je dodao, plan će omogućiti da svaki građanin na teritoriji Beograda dobije priključak za vodu i kanalizaciju. Dodao je da je pomenuti projekat vredana 575 miliona evra, a novac će biti obezbeđen iz budžeta grada, doprinosa Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, budžeta JKP „Vodovod i kanalizacija“, ali i uz pomoć javno-privatnih partnerstava i kredita. Naveo je i da Strateški plan razvoja sistema vodosnabdevanja i kanalisanja naselja na široj teritoriji grada Beograda za period od 2015. do 2025. godine ima za cilj poboljšanje kvaliteta života i komunalnih usluga, zaštitu prirodnih vodotoka i životne sredine, ali i povećanje vrednosti i atraktivnosti lokacija u Beogradu.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Još jedno izlivanje crvene tečnosti u Dunav

kej-izlivanje-crvena-tecnost-novi-sad-24-07-2015_660x330

Predsednik Društva održivog razvoja „Dunav“ gospodin Dušan Krstić izjavio je za RTV da se krajem prošle nedelje ponovo izlila crvena tečnost u Dunav, u blizini Žeželjevog mosta.

Predstavnik JKP „Vodovod i kanalizacija“ gospodin Aleksandar Vukovac istakao je da crvena tečnost ne utiče na ispravnost vode, kao i da analize pokazuju da je voda u potpunosti ispravna.

Podsetimo, ovo je treće izlivanje crvene tečnosti u Dunav. Krajem jula 2015. godine crvena tečnost se prvi put izlila u Dunav. Nakon nedelju dana objavljen je izveštaj Instituta za javno zdravlje Vojvodine. Bakteriološkim analizama utvrđeno je fekalno zagađenje (Escherichia coli), dok biološka analiza potvrđuje zagađenje iz celokupnog kanalizacionog sistema neprečišćene otpadne vode. Mikroskopskim pregledom sedimenta vode, inače nestandardnom procedurom u analizi otpadnih voda, utvrđeno je prisustvo eritrocita i leukocita odnosno krvi. Drugo izlivanje crvene tečnosti dogodilo se početkom avgusta 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs (Daniel Mandić)

Predstavljena video igra Energetski model 2050 Jugoistočne Evrope

2050_visual-1-

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini 30. novembra 2015. godine grupa nevladinih organizacija u okviru programa Politika Jugoistočne Evrope za održivu energiju (SEE SEP) predstavila je video igru Energetskog modela 2050 Jugoistočne Evrope.

Energetski model je predstavljen u formi onlajn video igre, a korisnicima je omogućeno da izaberu svoju energetsku budućnost. Postoji različiti niz scenarija, tako da korisnici mogu izabrati da li će se ulagati samo u ugalj, ili će se okrenuti kompatibilnom scenariju Evropske unije koji pokazuje da je moguće imati energetski efikasan sistem uz smanjenje gasova sa efektom staklene bašte. Model se zasniva na Kalkulatoru 2050 koji koristi Odeljenje za energetiku i klimatske promene Velike Britanije, a predstavlja prvi model koji je stvoren za ceo geografski region.

Direktor Energetske zajednice gospodin Janez Kopač izjavio je da je informisanje široke javnosti o odlukama koje se odnose na budućnost njihovih energetskih sistema veoma bitno, kao i da je video igra dobar alat da se javnosti objasne složena pitanja na jednostavan i zabavan način.

Šef SEE Change Net gospodin Garet Tankocić-Kelli istakao je da je moguće smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 80 odsto do 2050. godine i bez velikih troškova, što pokazuje ova video igra.

Šef Evropske unije za klimatsku i energetsku politiku gospodin Imke Lubbeke dodao je da zemlje Jugoistočne Evrope mogu nastaviti svoje energetske modele zasnovane na fosilnim gorivima, ili se mogu okrenuti održivom energetskom putu.

Sandra Jovićević

foto: ba.n1info.com