Home Blog Page 1294

„Zelena planeta“ ide „Vojvođanskoj zelenoj inicijativi“

zelena patrolaDruštvo stručnjaka ekoloških nauka Srbije objavljuje da je žiri u sastavu: Branislav Marinkov, predsednik žirija, Predrag Ćurčić, predsednik Društva stručnjaka ekoloških nauka Srbije, prof. dr Lidija Amidžić, Danijela Božanić, Ministarstvo poljoprivrede i životne sredine, mr Gordana Brun, predsednica „Škole za opstanak“, tajnim glasanjem doneo jednoglasnu odluku da se VELIKA POVELjA „ZELENA PLANETA“ u 2016. godini dodeli Udruženju „Vojvođanska zelena inicijativa“.

Velika Povelja „Zelena planeta“ slovi za jedno od najznačajnijih priznanja u Republici Srbiji, koje se dodeljuje „Za učinjeno dobro prirodi“. Dodeljuje se jednom godišnje, na Dan planete Zemlje. Ovogodišnja svečanost uručenja Povelje, održaće se u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ 23. Aprila u 11 sati.

Vesna Vukajlović

Idvorski električni traktor

idvorsIdeja o traktoru na električni pogon došla je od tima „Idvorski elektrik traktor“ koji čine dr Nikola Popov, Dalibor Marković i Ivan Jovanov, a ona ih je dovela do polufinala svetskog takmičenja preduzetnika u Stenfordu. Da bi naš tim došao do 30 najboljih i tako imao priliku da svoju ideju prezentuje na Globalnom samitu preduzetnika krajem juna ove godine, potrebno je do 1. maja otići na stranicu : http://www.gistnetwork.org/content/tech-i-semi-finalists-voting i glasati za naš tim.

Inače, Idvorski je srednje ime Mihajla Pupina, koje je sebi pridodao po odlasku u Ameriku, čime je naglasio svoje poreklo.

Vesna Vukajlović

Kragujevčani dobili 500 novih kanti za smeće

Postavljanje-kanti-u-Kragujevcu-300x240U Kragujevačkom Velikom parku krenulo se sa akcijom postavljanja 500 novih kanti za smeće na teritoriji grada, koje su kupljene sredstvima Ekološkog fonda. Početku akcije prisustvovao je član Gradskog veća za zaštitu životne sredine Vladimir Maksimović. Iz ekološkog fonda izdvojeno je preko milion dinara za kupovinu 500 novih metalnih kanti za smeće, koje će biti postavljene na najfrekventnijim lokacijama u gradu. Sa početkom akcije krenulo se iz Velikog parka, a postavljanjem novih kanti očekuje se od građana da ih i koriste i ubuduće ne stvaraju male divlje deponije.

Ovo je nastavak akcije koja je započeta prošle godine kada je Grad Kragujevac dobio 200 novih kanti za smeće, zahvaljujući sredstvima građana od takozvanog ekološkog dinara. To nije jedino zašta ćemo trošiti novac iz ekološkog fonda. U narednom periodu pojačaćemo akciju čišćenja divljih Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu deponija zajedno sa JKP Čistoća i gradskim Zelenilom, a ovu akciji ćemo takođe finansirati iz ekološkog fonda, kako bi oplemenili one površine na kojima su se nalazile divlje deponije, a ujedno sprečili stvaranje novih – rekao je Vladimir Maksimović, član GV za zaštitu životne sredine u Kragujevcu.

Zahvaljujući ekološkom fondu, ekološkom dinaru i sredstvima koja se ulažu za unapređenje i zaštitu životne sredine, u planu je da se nastavi i sa akcijom uklanjanja divljih deponija. U saradnji sa gradskim Zelenilom nastaviće se i sa sadnjom novih sadnica u Velikom parku, kao i parku kod Velike pijace. U planu je i uređenje zelenih površina kao i košenje korova.

Vesna Vukajlović

Gasna interkonekcija između Srbije i Bugarske obezbediće energetsku stabilnost regiona

mre zelenasrbija.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije saopštilo je da je delegacija resornog ministarstva na poziv zamenika ministra energetike Bugarske gospodina Zhecho Stankova boravila u Sofiji.

Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici Srbije i Bugarske razgovarali su o pitanjima značajnim za finansiranje i dinamiku realizacije Projekta povezivanja gasovodnih sistema Srbije i Bugarske. Bilo je reči o o bugarskom Nacrtu Memoranduma o povezivanju gasovodnih sistema Srbije i Bugarske, a koji će biti razmotren u skladu sa propisima Republike Srbije.

Na sastanku je zaključeno da će izgradnjom gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske biti obezbeđena diverzifikacija pravaca i izvora snabdevanja, a uz unapređenje sigurnosti snabdevanja celog regiona.

Delegaciju Republike Srbije predvodila je državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike gospođa Mirjana Filipović.

Sandra Jovićević

foto: zelenasrbija.rs

Doneta odluka o dodeli sredstava za realizaciju projekata energetski održivih farmi

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine objavio je odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi.

Bespovratna podsticajna sredstva za sufinansiranje relaizacije projekta energetski održivih farmi u ukupnom iznosu od 45 miliona dinara dodeljena su predstavnicima 13 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine.

Podsetimo, konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi raspisan je 2. marta 2016. godine sa ciljem podrške ruralnom razvoju, smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, povećanja energetske efikasnosti, sigurnijeg snabdebvanja energijom.

Odluku možete pogledati na seldećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Doneta odluka o dodeli sredstava za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine objavio je odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Bespovratna podsticajna sredstva za sufinansiranje relaizacije projekata primene solarne energije u ukupnom iznosu od 10 miliona dinara dodeljena su predstavnicima 16 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine.

Podsetimo, konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima raspisan je 2. marta 2016. godine sa ciljem ugradnje energetski efikasnije opreme za korišćenje solarne energije u svrhu navodnjavanja, smanjenja zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, povećanja energetske efikasnosti, sigurnijeg snabdebvanja energijom, afirmacije korišćenja obnovljvih izvora energije.

Odluku možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Stupaju na snagu Izmene i dopune Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala

nukAgencija za zaštitu od jonizirajućeg zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije danas je saopštila, da je 30. marta 2016. godine Republika Srbija je položila ratifikacione instrumente za Izmene i dopune Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, a u skladu sa članom 20.2 Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala. Depozitar je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Kako je ratifikacione instrumente u međuvremenu položilo i još sedam drugih država, ispunjen je uslov za stupanje na snagu izmenjene i dopunjene Konvencije (dve trećine članica Konvencije). Izmene i dopune formalno stupaju na snagu 8. maja 2016. godine. Predstavnici država predaju ratifikacione instrumente Depozitaru pred stupanje izmenjene i dopunjene Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala na snagu:https://www.iaea.org/newscenter/news/road-towards-entry-into-force-of-key-nuclear-security-agreement

Vesna Vukajlović

Izvor: http://www.srbatom.gov.rs/srbatom/

Potpisani ugovori o dodeli podsticajnih sredstava za projekte toplotnih pumpi u AP Vojvodina

psemr

U utorak 12. aprila 2016. godine u prostorijama Pokrajinske vlade potpisani su ugovori o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za realizaciju projekata primene toplotnih pumpi za zagrevanje/hlađenje objekata javne namene na teritoriji AP Vojvodine.

Ugovore je potpisao pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine gospodin Nenad Stanković sa predstavnicima Doma za duševno obolela lica u Čurugu i Novom Bečeju, Javne ustanove „Heroj Pinki“ iz Sremske Mitrovice i „Banje Junaković“ iz Apatina. Ukupan iznos dodeljenih sredstava iznosi 27 miliona dinara, a povrat investicije očekuje se u periodu od 3 do 7 godina. Na konkurs je pristiglo 11 prijava, ali su samo četiri ispunjavale propisane uslove.

Podsetimo, konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za realizaciju projekata primene toplotnih pumpi za zagrevanje/hlađenje objekata javne namene na teritoriji AP Vojvodine raspisan je 2. marta 2016. godine. Cilj konkursa je ugradnja opreme koja koristi obnovljive izvore energije u energetske svrhe radi smanjenja troškova za energiju i energente, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, afirmacija korišćenja obnovljivih izvora energije, sigurnije snabdevanje energijom, smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i revitalizacija postojećih sistema.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Održan trening posvećen pametnim gradovima

12.04. pametni gradovi (6)

U prostorijama Privredne komore Srbije u ponedeljak 11. aprila 2016. godine održan je trening „Vaša ideja pametnog grada“.

Koordinator projekta „SMACC – Trening za gradove budućnosti“ gospođa Ivana Živanović izjavila je da koncept pametnih gradova objedinjuje ideje i politike usmerene na primenu i uspešno povezivanje tehnoloških inovacija, zelenih tehnologija i IT rešenja, ali i ljudskih resursa sa ciljem unapređenja održivog razvoja gradova i poboljšanja života kvaliteta građana.

Predstavnici Privredne komore Srbije predstavile su učesnicima radionice module identifikovanja faktora za razvoj pametnih gradova, kao i razvoj poslovnog modela Canvas. Predstavnici grada Beograda prezentovali su aktuelne gradske projekte, a predstavnici Saobraćajnog fakulteta u Beogradu govorili su o urbanim sistemskim rešenjima u sektoru saobraćaja.

Cilj treninga bio je prezentacija uspešnih načina kreiranja i razvoja koncepta pametnog grada, ali i razmena iskustava i primera dobre prakse u ovoj oblasti.

Trening je organizovan u okviru projekta „SMACC –Trening za gradove budućnosti“ čiji je cilj širenje koncepta pametnih gradova na različite nivoe društva kako bi se pružila podrška razvoju ove oblasti. Koncept pametnih gradova objedinjuje ideje i politike usmerene na primenu i uspešno povezivanje tehnoloških inovacija, zelenih tehnologija i informatičkih rešenja, ali i ljudskih resursa, a sa ciljem unapređenja održivog razvoja gradova i poboljšanja kvaliteta života građana.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Opasan industrijski otpad, rudarski otpad i tretman industrijskih otpadnih voda

slika-it_html_m65059ac4-340x169U    Zrenjaninu  će se  26.  i  27  aprila  2016. godine, u hotelu  “Vojvodina”, održati 2. savetovanje “Opasan  industrijski  otpad,  rudarski  otpad i   tretman   industrijskih   otpadnih   voda ” u organizaciji Udruženja Klaster komore za zaštitu životne sredine i održivi razvoj. Na savetovanju učestvuju predstavnici privrede JP EPS, Ogranak TEKO ,Kostolac, Ogranak TENT, Ogranak RB Kolubara, JP Srbijagas, TIR Bor ,JP EMS, NIS, predstavnici nauke, akreditovan ih l aboratorija , predstavnici firmi, koje se bave zbrinjavanjem otpada.

Pozivamo sve zainteresovane predstavnike privrede, nauke , istraživačkih institucija , ekologe, dgovorna lica za upravljanje industrijskog opasnog otpada i tretmana industrijskih otpadnih  voda, rudarskog otpada, da svojim iskustvom u ovoj oblasti, primenom novih tehnologija,  učešćem i saopštenjima doprinesu uspešnom radu savetovanja.  Savetovanje  je prilika za razmenu  naučnih i praktičnih rešenja, integrisanog upravljanja  otpadom, na odgovoran i bezbedan način u cilju očuvanja i zaštite životne sredine.

Vesna Vukajlović

Plutonijum je otvoreno pitanje

1104781275Strasti oko Samita o nuklearnoj bezbednosti, koji je održan početkom meseca u Vašingtonu, nikako se ne stišavaju. Zapadni mediji koriste svaku priliku da podsete da je ruski lider Vladimir Putin odbio da učestvuje na njemu— Rusija je time, kao najveća svetska nuklerna sila, „stavila svet na prag nove nuklearne krize“. Međutim, zapadni mediji su prećutali neke važne činjenice. Ispostavilo se u stvari da Moskva nije želela da sedne za isti pregovarački sto sa partnerima koji  ne poštuju već postignute dogovore. Kao glavni razlog za to što nije učestvovao na Samitu o nuklearnoj bezbednosti u Sjednjenim Državama, ruski predsednik je naveo to što zvanični Vašington, za razliku od Rusije, nije uništio svoje zalihe plutonijuma, od kojeg se može izraditi nuklearno oružje.„Mi smo potpisali odgovarajući sporazum i dogovorili se da će ovaj materijal biti uništen na određene načine — konkretno, industrijski. Za to je bilo potrebno izgraditi specijalne, posebne fabrike. Mi smo svoje obaveze ispunili, mi smo izgradili fabrike. Naši američki partneri — nisu“, rekao je Putin.

Rusko-američki sporazum o uništenju viška plutonijuma od koga može da se napravi nuklearno oružje potpisan je još 2000. godine. Sporazum se zasniva na pregovorima iz devedesetih godina kada su dve nuklearne sile odlučile da spreče ponovnu primenu plutonijuma iz demontiranih nuklearnih bojevih glava na taj način što će ga uništiti. Sporazum obavezuje zemlje-potpisnice da plutonijum unište tako da više ne bude upotrebljiv kao nuklearno naoružanje. U dokumentu su detaljno propisani načini uništenja radioaktivnog materijala i određena su pravila njegove dalje upotrebe. Sporazum, međutim, ne predviđa da plutonijum bude bukvalno uništen već recikliran — on bi trebalo da bude pomešan sa uranom i pretvoren u mešani dioksid (MOX), koji služi kao gorivo za nuklearne elektrane. I tu je nastao glavni problem — Amerikanci ne sagorevaju plutonijum do stepena kada on prestane da bude plutonijum, već ga na svoj „novi način“ recikliraju i to tako da on može ponovo biti iskorišćen u vojne svrhe. Sa Rusijom takav dogovor ranije nije postignut ,te neće ni pristati.

Dakle, dešava se sledeće — Rusija se drži dogovora i svoj plutonijum bespovratno uništava, a Amerikanci ga obrađuju i pažljivo deponuju. Putin je rekao da je Vašington nedavno objavio da su SAD jednostrano izmenile tehnologiju utilizacije plutonijuma „rastvarajući ga i uništavajući ga u određenim kontejnerima“. „To znači da oni zadržavaju tzv. ’povratni potencijal‘, to jest mogu ga ponovo izvući, preraditi i ponovo pretvoriti u plutonijum, odnosno nuklearno oružje“, objasnio je ruski predsednik. Međutim, SAD ne smatraju da su prekršili sporazum sa Rusijom o uništavanju viška plutonijuma i navodno nameravaju da ispune te dogovore.  „Sporazum koji su SAD i Rusija potpisale 2000. godine, daje stranama mogućnost da se konsultuju i dogovaraju o metodama utilizacije i ne sadrži obavezujuće rokove. SAD nisu prekršile taj sporazum i pretpostavke o suprotnom neodgovaraju istini. Mi smo u potpunosti posvećeni ispunjavanju naših obaveza u skladu sa sporazumom“, rekla je za RIA Novosti predstavnica Stejt departmenta, izražavajući žaljenje što Rusija nije učestvovala na Samitu o nuklearnoj bezbednosti u Vašingtonu. Rusko-američki sporazum je praktično trebalo da stupi na snagu 2009. godine, ali je došlo do zastoja jer strane nisu mogle da se dogovore o obimima i izvoru finansiranja.

Međutim, 2010. godine na Samitu o nuklearnoj bezbednosti u Vašingtonu, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i američka državna sekretarka Hilari Klinton potpisali su protokol kojim je dopunjen sporazum SAD i Rusije iz 2000. godine o uništavanju viška plutonijuma iz vojnih programa. Svaka strana se obavezala da će 2018. započeti uništavanje po 34 tone opasnih materija (ukupno 68 tona plutonijuma). Klintonova je tada navela da se radi o 34 metričke tone obogaćenog plutonijuma, od kojeg može da se napravi 17.000 nuklearnih bombi. Dakle, u skladu sa sporazumom, utilizacija plutonijuma treba da se odvija spaljivanjem u reaktorima. Osim toga, do 2018. godine obe strane moraju da izgrade fabrike za reciklažu radioaktivnih materija u MOKS-gorivo. Rusija je takvu fabriku već izgradila, dok je u SAD izgradnja sličnog pogona u Savana-Riveru, u državi Južna Karolina, zamrznuta, pošto je odlučeno da se plutonijum sačuva u rastvorenom stanju i ako zatreba da se ponovo reciklira i pretvori u plutonijum, odnosno ako zatreba i u — bojeve glave.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.sputniknews.com

Surčin dobija kanalizacionu mrežu

1750664_Potpisivanje_v

U prostorijama Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda sredinom prošle nedelje potpisan je ugovor o izgradnji kanalizacione mreže u Surčinu – Staro jezgro.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda u 2016. godini izdvojila 12,3 milijardi dinara za infrastrukturne projekte na teritoriji grada. Kako je naveo, u Surčinu će biti izgrađeno 45 kilometara kanalizacione mreže ukupne vrednosti 131 milion dinara, a očekuje se da će radovi početi krajem aprila 2016. godine.

Predstavnik opštine Surčin gospodin Stevan Šuša istakao je da je kanalizacija glavni problem opštine Surčin, a da je izgradnja kanalizacione mreže najvažniji projekat u ovoj opštini u poslednjih nekoliko decenija.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Raspisan konkurs za promociju održivog korišćenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode

zzs

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Hrvatske objavilo je ograničeni poziv za dostavljanje predloga projekata za „Promovisanje održivog korišćenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“.

Predviđena finansijska sredstva ovim konkursom iznose 380 miliona kuna, a namenjena su održivom korišćenju prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode sa ciljem doprinosa održivom društveno-ekonomskom razvoju na lokalnom i regionalnom nivou.

Kako je navedeno u pozivu. na konkurs se mogu prijaviti javne ustanove koje upravljanju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske, dok su dozvoljeni partneri na konkursu jedinice lokalnih i regionalnih samouprava, organizacije civilnog društva i turističke zajednice.

Svi zainteresovani mogu dostaviti predloge projekata u periodu od 16. aprila 2016. godine do 31. decembra 2017. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: naslovi.net

Rudnici iz FBiH povećali proizvodnju, ugalj iz RiTE Stanari više nije potreban

CoalNakon što je 31. marta ove godine istekao ugovor sa Rudnikom Stanari o isporuci uglja za TE Tuzla, koja je jedan od glavnih proizvođača električne energije za veći deo područja FBiH, JP Elektroprivreda BiH povećala je otkup od rudnika iz Koncerna. Iz ovog preduzeća poručuju da će snabdevanje električnom energijom biti uredno. U 2014. i 2015. godini Rudnik Stanari isporučio je 450.000 tona uglja Elektroprivredi BiH (EP BiH), odnosno TE Tuzla, što je blizu polovine ukupne proizvodnje ovog rudnika. Za prva tri meseca 2016. godine isporučeno je 150.000 tona.

„Ugalj ovog kvaliteta se proizvodi na površinskim kopovima Dubrave i Šikulje i s obzirom na poduzete mere u povećanju proizvodnje na ovim kopovima, smatramo da nam u budućnosti ugalj iz RiTE Stanari nije potreban“, rečeno nam je u Službi za komunikacije JP Elektroprivreda BiH. Površinski kop Šikulje pretrpeo je štetu merenu desetinama miliona KM, a ukupni dug Rudnika Kreka iznosi nekoliko miliona KM. Povećanje otkupa jedan je od načina da se ovim rudnicima dodatno pomogne, a JP EP BiH najavila je da će uložiti 158,3 milion KM u ovaj rudnik u toku tri naredne godine.

Iako u prethodnom periodu rudnici iz Koncerna nisu mogli zadovoljiti planiranu proizvodnju električne energije, no situacija se promenila i, kažu iz JP Elektroprivreda BiH, zahvaljujući aktivnostima koje se provode s ciljem povećanja proizvodnje uglja iz rudnika u sastavu Koncerna kako zalihe na depoima su veće od planiranih. „To omogućava nesmetano odvijanje proizvodnje električne energije i njenu stabilnu isporuku krajnjim kupcima. Ilustracije radi, rudnici iz sastava Koncerna su u prva dva meseca 2016. godine isporučili oko 200.000 tona više uglja nego za isti period prošle godine, a rudnici Kreka oko 60.000 tona više u odnosu na prva dva meseca prošle godine, što pokazuje trend povećanja proizvodnje uglja iz rudnika koji su u sastavu Koncerna  EPBiH“, rekli su nam iz Službe za komunikacije ovog preduzeća. Kako je ranije rečeno, ukupno je u 2016. godini iz rudnika u FBiH (uključujući i RMU Banovići) ugovoreno 5.744.000 tona.

Vesna Vukajlović

www.energetika.ba

U Srbiji malo zaštićenih područja

15Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković juče je izjavila da je u Srbiji malo teritorija u statusu zaštićenog područja i trenutno iznose svega 6,51 odsto. „Ministarstvo je donelo nekoliko ključnih dokumenata, pre svega izmene Zakona o zaštiti prirode i na taj način smo kao zemlja ispunili medjunarodne obaveze i stavili do znanja da znamo šta hoćemo sa svojom prirodom“, rekla je Bogosavljević Bošković povodom Dana zaštite prirode.

Ona je istakla da se Dan zaštite prirode obeležava danas u Srbiji sa ciljem promovisanja i podsticanja zaštite prirode, podizanja svesti o značaju i potrebi zaštite, održivog korišćenja i upravljanja prirodnim resursima i dobrima. Prema njenim rečima svaki gradjanin treba da bude svestan značaja očuvanja prirodnih vrednosti, biodiverziteta i geonasledja Srbije, i da svojim ponašanjem i svakodnevnim odnosom doprinese njihovom očuvanju i boljoj zaštiti. Povodom Dana zaštite prirode juče organizovana je akcije čišćenja područja Nacionalnog parka Tara, na potezu Kaludjerske Bare.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Dodeljena sredstva za projekte toplotnih pumpi u objektima javne namene na teritoriji AP Vojvodine

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine doneo je odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene toplotnih pumpi za zagrevanje/hlađenje objekata javne namene.

Sredstva u iznosu od 26.457.873,40 dinara dodeljena su Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju „Junaković“ iz Apatina, Domu za duševno obolela lica „Čurug“, Domu za duševno obolela lica „Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac“ u Novom Bečeju i ustanovi poslovno sportski centar „Pinki“ u Sremskoj Mitrovici.

Podsetimo, konkurs je raspisan 2. marta 2016. godine sa ciljem ugradnje opreme koja koristi obnovljive izvore energije u energetske svrhe radi smanjenja troškova za energiju i energente, smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, afirmacije korišćenja obnovljivih izvora energije, sigurnijeg snabdevanja energijom, smanjenja zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i revitalizacije postojećih sistema.

Ugovori za dodelu sredstava biće potpisani 12. aprila 2016. godine u prostorijama Pokrajinske vlade sa početkom u 13 časova.

Odluku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs