Home Blog Page 1288

POLJSKA UPUTILA ŽALBU BRISELU: Nemamo dovoljno novca za sprovođenje Direktive o čistom vazduhu

Ilustracija: Pixabay
Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo životne sredine Poljske objavilo je da je podnesena žalba protiv evropskih institucija zbog Direktive o čistom vazduhu, koja ima za cilj smanjenje emisije različitih polutanata. Kako se navodi u saopštenju, žalba Varšave nije upućena direktno protiv poboljšanja kvaliteta vazduha, već skreće pažnju na nesrazmernost troškova koje Direktiva donosi zemljama članicama EU.

Ministarstvo navodi da Poljska generalno podržava rad na ovoj direktivi, uzimajući u obzir da je neophodno smanjiti količine zagađenja širom zemlje.

Direktivom je inače propisano smanjenje emisija azotnih oksida, sumpor dioksida, finih čestica veličine do 2,5 mikrograma i amonijaka. Međutim Varšava je, kako se navodi, ukazala da su tokom donošenja propisa, Direktivom narušena pravila o saradnji u okviru EU, i o potrebnoj transparentnosti.

Žalba je podneta 10. marta Evropskom sudu u Luksemburgu, međutim, za sada nije bila predmet veće medijske pažnje. Direktiva po mišljenju poljskog ministarstva „ne propisuje direktno pitanje kvaliteta vazduha, već samo smanjenja emisija u poljoprivredi, transportu i ekonomiji zajednice”.

Takođe se navodi da podnošenje žalbe neće promeniti ništa u aktivnostima koje se preduzimaju za poboljšanje kvaliteta vazduha i borbu protiv smoga, koji je najviše ugrožavao Poljsku tokom protekle zime. Smanjenje emisija amonijaka predviđeno Direktivom bi, kako se ističe, nametnulo nove troškove malim poljoprivrednim proizvođačima u zemlji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema analizi urađenoj za Evropsku komisiju, koju prenosi agencija PAP, primena Direktive EU bi koštala 15 evra godišnje po osobi u Poljskoj, dok bi u Holandiji trošak bio 1,3 evra po osobi. Ova razlika je posledica zaostatka u poljskoj ekonomiji kao i lošeg kvaliteta vazduha širom ove zemlje.

Poljska je u prethodnom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije proglašena zemljom sa najzagađenijim vazduhom u gradovima. Na listi Svetske zdravstvene organizacije s kraja 2016. godine, među 50 najzagađenijih gradova u EU, 33 je iz Poljske. Takođe je zabeležila neslavan rekord kada je na jugu zemlje, u gradu Skala, zabeleženo zagađenje od 979 mikrograma zagađivača po kubnom metru vazduha, što 20 puta prekoračuje propise EU, i prevazilazi ozloglašeni Peking u kom je izmerena koncentracija iznosila 737 mikrograma po kubnom metru.

Cene nafte rastu bez prestanka već dve nedelje. Ima li tome kraja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Već drugu nedelju zaredom, na svetskom tržištu cene nafte neprekidno raste. Razlog za to, kako objašnjavaju sdtručnjaci, jeste što je raketni napad SAD-a na Siriju izazvao strahovanja od poremećaja snabdevanja tržišta “crnim zlatom”.

Na Londonskoj berzi cena barela je u petak na kraju dana iznosila 55,24 dolara, što je 4,5 odsto više nego nedelju dana pre, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 3,3 odsto, na 52,24 dolara.

Rast cena posledica je, između ostalog, najveće američke vojne akcije u Siriji od početka građanskog rata pre šest godina, što je dodatno ojačalo geopolitičku neizvesnost na Bliskom istoku.

– Tržišta nafte ponovo spekulišu sa rastom cena nakon nekoliko nedelja pauze. Čini se da najnovije vesti vraćaju u fokus geopolitičke rizike – kazao je Frenk Klamp iz Landesbank Baden-Vuerttemberg, prenosi SEEbiz.

Proizvodnja nafte u Siriji je relativno skromna, ali zbog pozicije te zemlje i njenih saveza sa velikim proizvođačima u regionu, eskalacija sukoba podupire strahovanja od poremećaja u snabdevanju.

Osim raketnog napada SAD-a na vazdušnu bazu u Siriji, povećanju cena doprineo je i poremećaj u snabdevanju iz Kanade zbog požara.

Zbog povećane proizvodnje u SAD-u, analitičari smatraju da će smanjenje proizvodnje OPEC-a imati manji uticaj na tržište nego što se procenjivalo, te da će se iu narednim nedeljama cene kretati u relativno uskom rasponu, osim u slučaju neočekivanih događaja i poremećaja u snabdevanju.

Što se Srbije tiče,  čelnici Udruženja naftnih kompanija obećavaju da cene derivata neće poskupeti više od jednog dinara. Barem za sada.

Francuska zatvara najstariju nuklearnu elektranu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najstarija nuklearna elektrana u Francuskoj biće zatvorena 2020. godine, nakon što je zameni elektrana nove generacije u Flamanvilleu, prenosi Anadolu Agency.

Nakon što u aprilu 2020. godine sa radom počne elektrana u Flamanvilleu, u potpunosti će biti obustavljene aktivnosti elektrane u gradu Fessenheim koja radi od 1978. godine.

Uprava kompanije koja je nadležna za rad nuklearnih elektrana u Francuskoj EDF tražila je da stara elektrana bude otvorena sve dok nova u Flamanvilleu ne bude stavljena u pogon.

Francuska je zemlja koja najviše na svetu koristi nuklearnu energiju u proizvodnji, a ima čak 58 reaktora. Čak 76 odsto potreba za električnom energijom, Francuska dobija od nuklearnih elektrana.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Revizija zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje”

Foto: velikadroplja.rs
Foto: velikadroplja.rs

Na osnovu člana 42. stava 8. Zakona o zaštiti prirode Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, obaveštava javnost o postupku pokretanja revizije zaštite Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje”.

U cilju očuvanja poslednjeg utočišta velike droplje u našoj zemlji, kao i njenih najvrednijih staništa, 1997. godine proglašeno je zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja , odnosno zaštićeno područje I kategorije i to kao Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ. Uredbom o zaštiti obuhvaćena je površina od 979,4394 ha i ustanovljen je II režim zaštite. Za upravljača tog zaštićenog područja imenovano je Lovačko udruženje „Perjanicaˮ iz Mokrina.

Cilj revizije zaštite i izrade nove Studije, kao i donošenje novog Akta o zaštiti je proširenje prvobitno zaštićenog područja jer je utvrđeno da se aktivnosti ove ptice odvijaju na široj površini u odnosu na trenutno zaštićenu, kao i usaglašavanje sa izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, upotpunjavanje novih, stručnih saznanja i podataka o stanju i statusu područja, kao i eventualna promena upravljača tog zaštićenog područja.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu nalazi se u severnom Banatu i sastoji se od tri međusobno razdvojene celine: „Jarošˮ, „Kočovatˮ i „Sigetˮ, a koje se nalaze na području opština Kikinda, Čoka i Novi Kneževac. Predloženo područje obuhvata površinu od 6799,77 ha. Maksimalna nadmorska visina je 85 m, a minimalna 76 m.

Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike dropljeˮ državnim i ostalim oblicima vlasništva pripada 73 odsto, a privatnom vlasništvu pripada 27 odsto površina.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži, Specijalni rezervat prirode pripada ekološki značajnom područja br. 2 – „Specijalni rezervat prirode Pašnjaci velike dropljeˮ.

Zbog prisustva određenih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i prirodnih staništa koji se nalaze na Rezoluciji 4. i 6. Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, Pašnjaci velike droplje predstavljaju EMERALD područje (RS0000022) u okviru međunarodne EMERALD ekološke mreže.

Kao značajno područje sa aspekta očuvanja i zaštite ptica, a imajući u vidu da je velika droplja na Crvnoj listi najugroženijih vrsta na planeti, Pašnjaci velike droplje su upisani kao međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (IBA).

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje”, svrstava se u I kategoriju – zaštićeno područje od izuzetnog značaja.

Imajući u vidu veliko povećanje površine u odnosu na trenutnu površinu ovog zaštićenog područja, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode predlaže da se pored trenutnog upravljača (Lovačkog udruženja „Perjanicaˮ) razmotre i druge potencijalne opcije vezane za izbor upravljača.

Postupak pokretanja zaštite je pokrenut, dana 17.04.2015. godine, kada je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, dostavio studiju zaštite Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao nadležnom organu.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za skladištenje opasnog otpada u Kragujevcu

Foto-ilustarcija: Pixabay
Foto-ilustarcija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu Zahteva za izdavanje Dopune dozvole za skladištenje opasnog otpada od strane operatera „ŠUMADIJA SIROVINE“ na lokaciji u Kragujevcu.

Aktivnosti koje ovaj operater preduzima su upravljanje opasnim otpadom – skladištenje opasnog otpada (otpad iz termičke metalurgije bakra i ostalih obojenih metala, otpad od livenja odlivaka od obojenih metala, otpadnih kablova i istrošenih otpadnih akumulatora), a dopunjuje se sledećim vrstama opasnog otpada : elektronski i električni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadna ambalaža, apsorbenti, filterski materijal i krpe za brisanje.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 25. april 2017. godine. Uvid u podnete Zahteve može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

HIDROELEKTRANA ĐERDAP 1: Veliki korak bliže završetku revitalizacije agregata

Foto: djerdap.rs
Foto: djerdap.rs

U sklopu četvrte faze revitalizacije HE „Đerdap 1“, izvršena je priprema, spuštanje i povezivanje sa radnim kolom vratila agregata broj 1. Vratilo visine 10 metara, prečnika 1, 6 metara i težine 90 tona, spaja radno kolo i rotor generatora.

Osnovna uloga vratila je da potencijalnu energiju vode, odnosno kinetičku energiju radnog kola turbine, prenese do generatora gde se Teslinim sistemom polifaznih struja uz pomoć elektromagnetnog polja pretvara u električnu energiju. Na montažnom delu mašinske hale u toku je montaža bloka turbinskog poklopca. Ovo je jedan od finalnih koraka ka završetku montaže revitalizovanog agregata broj 1.

Montažne radove na revitalizaciji agregata obavljaju radnici elektro i mašinskog izvršenja HE „Đerdap 1“, kolege iz „Đerdap Usluga“, a obavljaju se pod budnim okom stručnjaka HE „Đerdap 1“ i fabrike „Silovie Mašine“ iz Ruske Federacije.

Saznajte kako napreduje gradnja dalekovoda od Pančeva do Rumunije (FOTO)

Foto: EMS
Foto: EMS

Vršilac dužnosti direktora EMS AD Jelena Matejić je sa predstavnicima poslovodstva i izvođača radova prošle nedelje obišla lokacije na kojima se podižu stubovi budućeg dvostrukog 400 kV interkonektivnog dalekovoda od Pančeva do rumunske granice.

Radovi teku planiranom dinamikom i na trasi se mogu videti prvi kompletno montirani noseći stubovi dalekovoda koji će povezivati prenosne sisteme Srbije i Rumunije.

Jelena Matejić je prilikom obilaska stuba broj 13, na lokaciji gde je u martu prošle godine svečano obeležen početak radova, izrazila zadovoljstvo načinom na koji napreduje ovaj projekat koji ima veliki značaj za elektronergetske sisteme Srbije i okruženja i koji je deo Transbalkanskog koridora za prenos električne energije. Stub 13 je u potpunosti podignut, a predstavnici poslovodstva EMS AD obišli su i radove na podizanju stubova 30 i 31.

Dužina dalekovoda na teritoriji Republike Srbije iznosi 68 kilometara i na njoj će biti postavljena 203 dalekovodna stuba. Završetak radova i puštanje dalekovoda u probni rad očekuje se krajem 2017. godine.

Poznati finalisti za Green Capital Award i Green Leaf Award

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proglašeni su finalisti za evropsku nagradu Zelena prestonica 2019 i Green Leaf nagradu 2018.

Finalisti za zeleni glavni grad Evrope su Gent (Belgija), Lahti (Finska), Lisabon (Portugal), Oslo (Norveška) i Talin (Estonija), dok su finalisti za Green Leaf nagradu Leven (Belgija), Ludvigsburg (Nemačka) i Vaksjo (Švedska).

Gradovi koji su se našli u užem izboru u narednom periodu će morati da dokažu svoju posvećenost kontinuiranom unapređenju životne sredine i održivog razvoja. Nagrade će biti dodeljene drugog juna 2017. godine u Esenu u Nemačkoj, koja je aktuelni nosilac nagrade za Zelenu prestonicu.

Nagrada za zelenu prestonicu uspostavljena je sa ciljem da veliki gradovi demonstriraju svoju posvećenost ekologiji, a nakon uspeha ovakvog sistema pokrenuta je i Green Leaf nagrada koja manjim gradovima daje priznanja za dostignuća u ekologiji i održivom razvoju.

SRAMOTA ZA PLANETU: Uprkos suncu, vodi, vetru i zemlji svaki sedmi čovek i dalje živi bez struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Anh Vy)

Verovali ili ne, u 21. veku više od milijardu ljudi još uvek nema pristup električnoj energiji. Istovremeno je broj onih koji kuvaju na gorivo štetno po zdravlje premašio tri milijarde, upozorava se u novom izveštaju međunarodnih organizacija.

Podaci za period između 2012. i 2014. ukazuju da napredak u obezbeđenju čiste, moderne energije za siromašne gubi trku sa rastom populacije, posebno u seoskm sredinama, navodi se u izveštaju Svetske banke i Međunarodne agencije za energiju (IEA) “Globalno praćenje okvira 2017 – Napredak prema održivoj energiji” koji je objavljen 3. aprila.

Ove nedelje predstavnici vlada, biznisa, razvojnih agencija i drugih zainteresovanih strana srešće se u Njujorku i razgovarati kako da do 2030. ostvare tri međunarodna cilja – univerzalni pristup savremenim uslugama u domenu energije, udvostručenje stope unapređenja energetske efikasnosti i udvostručenje udela obnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

– Dostizanje tih ciljeva od ključnog je značaja za postizanje drugih globalnih ciljeva za iskorenjivanje siromaštva i unapređenje zdravstva i obrazovanja, kao i za zadržavanje rasta globalne temperature ispod limita utvrđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promenama – istakla je Rejčel Kit (Rachel Kyte), direktorka inicijative generalnog sekretara UN “Održive energije za sve”, prenosi EurActiv.

– Svaki dan kašnjenja…, postaje sve bolnije i skuplje i preti opasnost da izgubimo ljude i ostavimo ljude po strain – rekla je Kit novinarima.

Photo: Pixabay

Neke zemlje su u posmatranom periodu ostvarile veliki napedak. Tako su Kenija, Malavi, Sudan, Uganda i Zambija povećavali elektrifikaciju za dva do tri procentna poena godišnje pri čemu Ruanda najviše dok su Avganistan i Kamboža iskoristili solarnu energiju van mreže da brže povećaju pristup energiji.

Direktor IEA Pol Simons (Paul) smatra da kućni sistemi i mini-mreže na obnovljivu energiju nude “ogromne mogućnosti za obezbeđenje struje zajednicama u seoskim sredinama i … to može pomoći da se zatvori jaz”, prenela je agencija Rojters.

Ipak, u 2014. godini 1,06 milijardi ljudi u svetu nije imalo struju, što je tek nešto bolji rezultat nego dve godine ranije. U 2014. je pristup struji u svetu imalo 85,3% stanovnika prema 85% u 2012.

U izveštaju se posebno ukazuje na nedložnu potrebu za strujom u rastućim zajednicama u ruralnim predelima u Africi. Samo 37% ljudi u Africi ima struju u poređenju sa 85% na nivou sveta pri čemu je u Angoli i Kongu procenat onih sa pristupom struji u padu.

Stručnjaci upozoravju i da zabrinjavajući broj ljudi u svetu – 3,04 milijarde, koristi za kuvanje čvrsto gorivo poput ćumura ili đubre. U 2014. je pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje imao 57,4% prema 56,5% populacije u svetu u 2012.

Najveći broj ljudi koji nemaju pristup bezbednom kuvanju živi u Aziji i u manjoj meri u Africi. Na tim kontinentima bezbedno pripremanje obroka nije politički prioritet, posebno u Africi gde populacija svake godine poraste za 20 miliona ljudi a broj onih koji mogu bezbedno da kuvaju za četiri miliona.

Gledano u odnosu na napore da se obezbedi pristup struji, samo mali broj zemalja se trudi i da načini napredak na polju bezbedne pripreme obroka. U toj grupi zemalja se ističu Indonezija, Peru i Vijetnam.

Glavna ekonomistkinja za energetiku Svetske banke Vivijen Foster (Vivien) kaže da čisto odnosno bezbedno kuvanje treba da bude ključno u energetskim inicijativama jer godišnje zbog udisanja ugljen monoksida i čađi prevremeno umre oko četiri miliona ljudi.

– Kreatori politike ne shvataju taj problem ozbiljno – istakla je ona dodajući da se bezbedno kuvanje slabije vidi od elektrifikacije koja je jasan znak modernizacije ekonomije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ono što je pozitivno u izveštaju je da su neke od zemalja najvećih potrošača energije, poput Austrije, Kine, Italije, Meksika, Nigerije, Rusije i Britanije, smanjile energetski intenzitet, meru energetske efikasnosti, za više od 2% godišnje.

Kako se navodi, 15 od 20 najvećih potrošača energije smanjilo je u periodu 2012-2014. energetski intenzitet.

Najveća smanjenja zabeležena su u industriji a ohrabruje i napedak u sektoru transporta. Izuzetak je međutim sektor stanovanja, koji postaje sve energetski intenzivniji i koji će ubuduće biti u fokusu.

Napredak u korišćenju obnovljive energije bio je mnogo umereniji i njen udeo u energetskoj potrošnji bio je 2014. godine 18,3% prema 17,9% u 2012, što znači da se ide dovoljno brzo da do 2030. udeo obnovljive energije bude 36%.

Registrovan je brz napredak u proizvodnji struje iz vetra i Sunca. Međutim napredak u prelasku na čiste izvore u grejanju i transportu, na koje odlazi 80% globalne potrošnje energije, bio je mnogo sporiji.

U izveštaju se navodi da je u periodu 2012-2014. samo 13 od 20 zemalja najvećih potrošača energije povećalo udeo obnovljive energije u potrošnji pri čemu su u posmatranom periodu samo Italija i Velika Britanija povećale taj udeo za više od jednog procentnog poena.

Kragujevačke škole ubuduće će se grejati na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U prostorijama Biznis inovacionog centra, održan je radni sastanak predstavnika grada Kragujevca i predstavnika Programa “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ (DKTI), koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Sastanku su pored Vladimira Maksimovića člana Gradskog veća za komunalne delatnosti, ravnomerni i održivi razvoj, Nataše Pešić – Radosavljević načelnika GU za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj, Ane Radojević energetskog menadžera, prisustvovali i predstavnici gradova Vrbas, Pirot i Užice, zaduženi za poslove energetskog menadžmenta u svojim lokalnim sredinama.

Nakon predstavljanja rezultata studije izvodljivosti prelaza na grejanje biomasom u Kragujevcu za odabrane, opravdane objekte prema tehničkoj analizi konsultanata GIZ-a, drugi deo sastanka posvećen je načinu finansiranja, a prema konceptu javno-privatnog partnerstva koji se može koristiti za buduće projekte grejanja biomasom u Kragujevcu.

Predstavnici Pirota preneli su svoja iskustva, odnosno kako su po modelu javno privatnog partnerstva obezbeđene mere enrgetske efikasnosti za četiri škole, koje podrazumevaju sanaciju tih objekata u vidu termoizolacije, stolarije, kao i uvođenje sistema grejanja na biomasu (drvenu sečku) umesto dosadašnjeg sistema na lož ulje. Ovim će se obezbediti adekvatni temperaturni uslovi za decu, smanjiće se troškovi grejanja usled manjih toplotnih gubitaka i ujedno će smanjiti zagađenje životne sredine usled manje emisije ugljen dioksida i drugih štetnih gasova koje nastaju sagorevanjem lož ulja.

Foto: Kragujevac.rs

Objekti u Kragujevcu koji su bili obuhvaćeni analizom su osnovne škole “Živadinka Divac“, “Miloje Simović“, “Sreten Mladenović“, “Natalija Nana Nedeljković“ u Velikom Polju i “Dragiša Mihajlović“, koje imaju svoje individualne sisteme grejanja i nisu priključene na daljinski sistem grejanja grada Kragujevca. To znači da se grejanje obezbeđuje uz pomoć sedam kotlova, od kojih četiri radi na lako lož ulje sa prosečnom godišnjom potrošnjom od približno 60.000 litara i godišnjim troškovima od 8.100.000 dinara. U jednoj školi su postavljeni kotlovi koji rade na ugalj sa prosečnom godišnjom potrošnjom od 175,2 tona i troškovima od 2.581.500 dinara.

Analiza je pokazala da novi tehnički koncept predviđa uvođenje pet novih kotlova na drvnu sečku ili drvni pelet a da se investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću između 400.000 i 500.000 evra. Godišnje uštede usled zamene goriva su u opsegu između 45.530 i 55.490 evra dok je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte je približno 480 tCO2eq.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenom postojećih kotlova na fosilna goriva kotlovima na drvnu biomasu smanjiće se troškovi grejanja, što dovodi do ušteda u lokalnom budžetu. Pored toga, efekti su unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom, smanjenje emisije štetnih gasova, uključujući emisije gasova sa efektom staklene bašte GHG i čvrstih čestica kao i doprinos lokalnom ekonomskom razvoju uspostavljanjem lanca snabdevanja drvnom biomasom i otvaranjem novih radnih mesta.

JEDNO DRVO ZA JEDNOG RATNIKA: Osuđenici u zatvorima pošumljavanjem odaju počast palim borcima

Foto-ilustracija: Flickr/amyfry2000
Foto-ilustracija: Flickr/amyfry2000

Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Vlade Republike Srbije Milan Stevović saopštio je da je u okviru akcije „Jedno drvo za jednog ratnika“ na lokalitetima širom Srbije zasađeno više od 800.000 sadnica. Stevović je na Sajmu hortikulture, gde su predstavljeni rezultati tog projekta, podsetio na to da je Ministarstvo pokrenulo ovu akciju 2014. godine, u sklopu obeležavanja 100 godina od početka Prvog svetskog rata.

Pored velikog značaja koji ima za negovanje sećanja na pale srpske borce, projekat je važan i za životnu sredinu i ekološku svest svih građana, a njime se unapređuje i tretman osuđenika i njihov dobrovoljni rad, objasnio je on. U realizaciji tog projekta, kako je naveo, učestvovala su i lica lišena slobode iz više kazneno-popravnih zavoda u Srbiji, pri čemu nije zabeležen nijedan incident tokom pošumljavanja.

Stevović je iskazao zahvalnost na ovakvom rezultatu stražarima i vaspitačima koji su bili na terenu, uz poruku da je projekat odraz i međusektorske saradnje između više različitih institucija.

Rukovodilac odeljenja za gajenje šuma u JP „Srbijašume“ Zvonimir Baković naveo je da su u okviru projekta „Jedno drvo za jednog ratnika“ osnovani brojni hortikulturni parkovi i nove šume na 541 hektaru, pri čemu je posađeno 820.000 komada sadnica četinara i lišćara. Baković je istakao da je plan da se u ovoj godini posadi više od 360.000 sadnica na 200 hektara, uz napomenu da su radove na pošumljavanju izvodili i zaposleni u JP „Srbijašume“ i studenti Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Planirano je da projekat traje do 2018. godine, do kada je predviđeno da se posadi 1.300.000 stabala, koliko je Srbija izgubila stanovnika u Velikom ratu. Lokaliteti, na području čitave zemlje, birani su sa posebnim akcentom vezanim za Prvi svetski rat, kao što su planina Kučaj, Timočke šume, Cer, Maljen, Golija, oblasti u Kragujevcu, Beogradu, Raškoj, Kruševcu, Kuršumliji, Leskovcu i Vranju.

U pošumljavanju su bila angažovana osuđena lica iz ustanova KPZ Požarevac, KPZ Sremska Mitrovica, KPZ Šabac, OZ Valjevo, OZ Užice, OZ Čačak, OZ Kruševac, VPZ Kruševac, OZ Kraljevo, OZ Prokuplje, KPZ Ćuprija, OZ Leskovac, OZ Zaječar, KPZ Niš, OZ Pirot, KPZ u Beogradu – Padinska skela, kao i Okružni zatvor u Beogradu.

Projektom je predviđeno da učešće u pošumljavanju uzmu i druga ministarstva, javna preduzeća, lokalne samouprave, fakulteti, organizacije civilnog društva, društveno odgovorne kompanije, institucije i pojedinci.

Da li Srbija ima dovoljno vode za piće?

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu Metodologije za izradu procene ugroženosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća (Sl. glasnik RS br. 18/2017) započeo je rad na izradi Nacionalne procene za sve identifikovane opasnosti.

Agencija za zaštitu životne sredine je određena za koordinatora podgrupe “Nedostatak vode za piće” sa direktorom Filipom Radovićem kao rukovodiocem podgrupe.

Prvi/pripremni sastanak podgrupe održan je u petak sedmog aprila, a osim članova prisustvovali su i predstavnici MUP – Sektor za vanredne situacije.

Na sastanku je razgovarano o povećanju kvaliteta i uporedivosti podataka kao i unapređivanju baza podataka kvaliteta i kvantiteta vode za piće, kako bi se ispunili zahtevi metodologije i ispoštovao rok za izradu konačnog teksta Nacionalne procene.

Širi kontekst i pripremne elemente za izradu Procene koja je predstavljena na sastanku možete videti u prezentaciji ako kliknete na ovaj LINK.

Ljubljana potpisala ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa kompanijama GGE i Petrol za energetsku sanaciju 49 javnih zgrada

Foto: GGE
Foto: GGE

U Ljubljani je na zvaničnoj ceremoniji potpisan ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) za energetsku sanaciju javnih zgrada u gradu. Ugovor su potpisali grad Ljubljana i konzorcijum koji čine kompanije GGE d.o.o. i Petrol d.d. Ovaj ugovor predstavlja najveće javno-privatno partnerstvo u Sloveniji u oblasti energetskih usluga i obezbediće potpunu ili delimičnu energetsku sanaciju 49 zgrada. Ukupna investicija iznosi 14.9 miliona evra.

Zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu, a u skladu sa politikom u oblasti energetske efikasnosti, grad Ljubljana je započeo do sada najveći projekat energetske sanacije. Privatni partner, konzorcijum koji čine kompanije GGE i Petrol, investiraće u renoviranje 49 javnih zgrada sa ciljem da ih učine energetski efikasnim. 26 zgrada biće u potpunosti sanirano, a 23 delimično, uključujući i individualne mere za unapređenje efikasnosti. Među javnim zgradama nalaze se vrtići, osnovne škole, zdravstveni centri, kulturni i sportski objekti i administrativne zgrade.

Povodom potpisivanja ugovora, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je izjavio: „Kada je reč o održivom razvoju, Ljubljana već predstavlja uzor mnogim svetskim gradovima i ponosan sam što ćemo od sada moći da budemo uzor i primer najbolje prakse kada je reć o energetskoj efikasnosti.“ Janković je dodao da će uštede koje grad Ljubljana ostvari kao rezultat sanacija biti alocirane na javne zgrade koje su predmet ugovora i njihove korisnike. „Ovo će služiti kao dodatna motivacija našim vrtićima, školama, zdravstvim ustanovama, sporskim centrima i njihovim zaposlenima, da edukuju mlade o značaju pametnog i efikasnog korišćenja energije.“

Luka Komazec, generalni direktor GGE kompanije, rekao je: „S obzirom da je ovo najveći projekat u oblasti energetskog ugovaranja u slovenačkim opštinama do sada, veoma smo ponosni što je grad Ljubljana odlučio da radi sa nama. Uz unapređenje energetske efikasnosti i uštede koje će se postići, ovaj projekat će takođe imati pozitivan uticaj na živote građana, a sigurno će biti i značajna podrška nastojanjima grada da zadrži imidž Zelene prestonice. Značajno će uticati i na lokalnu ekonomiju jer će u implementaciji ovog projekta učestvovati oko 100 izvođača radova. Za GGE, ovaj ambiciozan projekat u gradu u kome se nalazi sedište firme, služiće kao odlična referenca za naše poslove u čitavom regionu jugoistočne Evrope. Ekologija, ekonomija i edukacija su tri E koja definišu ovaj projekat u našim očima.“

GGE i Petrol će implementirati sledeće mere koje će za rezultat imati veću energetsku efikasnost, manju potrošnju energije i pozitivan uticaj na životnu sredinu:

  • Renoviranje sistema za klimatizaciju, grejanje i hlađenje,
  • Zamena unutrašnje rasvete sa efikasnijom,
  • Zamena postojećih sistema za grejanje sa sistemima koji koriste obnovljive izvore energije,
  • Zamena prozora i vrata
  • Renoviranje fasada
  • Izolacija krovova.

Sve ove mere kao rezultat imaće uštedu od 8,3 MWh električne energije godišnje uz smanjenje emisije CO ₂ od 2.956 tona godišnje.

Grad Ljubljana će odmah ostvariti uštede, a privatnom partneru će isplaćivati dogovoreni iznos tokom 15 godina koliko traje ugovor. Po isteku ugovora, grad Ljubljana će biti korisnik svih energetskih ušteda koje se ostvare. GGE i Petrol će takođe obezbediti upravljanje i održavanje celokupnom opremom i sistemima koji se budu instalirali kao deo projekta energetske sanacije. Konzorcijum obezbeđuje 50.1% sredstava,  a EU Kohezioni fond i grad Ljubljana će obezbediti ostatak investicije.

Najveći deo radova realizovaće se tokom leta, kada su zgrade koje su predmet rekonstukcije zatvorene ili manje posećene. Tehnička dokumentacija je pripremljena, a radovi bi trebalo da se završe do kraja 2017. godine.

Takmičenje „Dunavski umetnik“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalno partnerstvo za vode Centralne i Istočne Evrope (GWP CEE) i Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (ICPDR) organizuju takmičenje „Dunavski umetnik“.

Učesnici treba da su uzrasta između 6 i 18 godina, iz zemalja u slivu Dunava (Nemačka, Austrija, Češka Republika, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Rumunija, Bugarska, Moldavija i Ukrajina). Takmičenje će imati dva nivoa: nacionalno i međunarodno. Pošto budu izabrani na nacionalnom nivou, nacionalni pobednik će se potom takmičiti na međunarodnom nivou.

Da bi učestvovali, deca bi trebala da odu do obale reke, idealno bi bilo Dunava ili pritoke Dunava i da stvore ekološko umetničko delo koristeći materijal koji su pronašli pored reke. Ovogodišnja tema je „Aktivni za čistiji Dunav!“ Nakon stvaranja umetničkog dela, deca ili nastavnik treba da naprave fotografiju u boji umetničkog dela i pošalju je nacionalnom organizatoru. Takmičari su pozvani i da naprave jednominutni video, koji bi trebalo da nosi snažnu poruku u okviru teme takmičenja. Video ne bi trebalo da bude duži od 1 minuta, snimljen telefonom ili foto-kamerom i ne bi trebalo da bude animacija.

Rok za predaju radova je 20. jul 2017. godine.

izvor: danubeday.org

Češka stagnira kada je reč o OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Podaci češkog operatora gasnog i elektroenergetskog tržišta OTE pokazuju da Češka stagnira kada je reč o razvoju elektrana na obnovljive izvore energije.

Kako je navedeno, proteklih godina praktično nije otvorena nijedna nova elektrana na obnovljive izvore. Nije sagrađena nijedna vetroelektrana, a pušteno je u rad tek 50 malih sunčanih elektrana ukupne snage 0,7 MW.

Od ukupno proizvedenih 77.411 GWh električne energije u 2016. godini, na obnovljive izvore otpada tek 5.763 GWh. Iz uglja je proizvedeno 41.520 GWh, u nuklearnim elektranama 22.730 GWh i u elektranama na gas 7.398 GW h.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Norveška u februaru proizvela 96,3 odsto energije iz hidroelektrana

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je u februaru ove godine 96,3 odsto ukupne električne energije dobila iz hidroelektrana, saopštio je Ured za statistiku Norveške (SSB).

Prema zvaničnim podacima,Norveška je u februaru ove godine proizvela 13,1 GWh električne energije, što je za 6,6 odsto manje u odnosu na februar prošle godine. Nešto više od 12 GWh proizvedeno je iz hidroelektrana, dok je ostatak proizveden korišćenjem termalne energije i energije vetra.

Stanovnici Norveške su u drugom mesecu ove godine potrošili 11,7 GWh proizvedene električne energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević