Home Blog Page 1283

Raspisan konkurs za unapređenje energetske efikasnosti u lokalnim samoupravama

mre zelenasrbija.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije 11. aprila 2016. godine objavilo je javni poziv za dodelu sredstava iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti radi finansiranja projekata u oblasti efikasnog korišćenja energije u 2016. godini u jedinicama lokalne samouprave.

Kako je saopšteno, predmet javnog poziva je finansiranje projekata energetske efikasnosti u jedinicama lokalnih samouprava kojima se realizuju mere u skladu sa Uredbom o utvrđivanju programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2016. godini.

Pravo na podnošenje prijave imaju jedinice lokalne samouprave koje mogu konkurisati samo sa jednim projektom, a ukupan iznos za dodelu sredstava iznosi 125 miliona dinara.

Rok za podnošenje prijava je 16. maj 2016. godine do 15 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: zelenasrbija.rs

Očišćena divlja deponija u Leskovcu

deponija gradleskovac.org

Grad Leskovac saopštio je da je Gradska uprava za zaštitu životne sredine organizovala čišćenje divlje deponije na prostoru između Bratmilovca i Kumareva.

Kako je saopšteno, divlja deponija je nastala na mestu gde je sredinom 2012. godine vršeno istraživanje geotermalnog potencijala. Nakon što je istražnim bušenjem utvrđena relativno mala količina termalnih voda, na ovom prostoru deponivana je velika količina smeća.

Predstavnici grada Leskovac i mesnih zajednica Kumarevo i Bratmilovac istakli su da je deponija predstavljala veliki rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Sandra Jovićević

foto: gradleskovac.org

Data saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije sistema za prikupljanje šljake i pepela na TENT A

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da donelo Rešenje o davanju saglasnosti na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije sistema za prikupljanje, pripremu, transport i deponovanje pepela, šljake i gipsa na TE „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u doneto rešenje u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva u roku od 10 dana od objavljivanja Rešenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Kikinda rešava problem vodosnabdevanja po ugledu na Beograd

1751400_Kikinda_1_vKrajem prošle nedelje gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali posetio je Kikindu. Ovom prilikom se sastao sa gradonačelnikom Kikinde gospodinom Pavlom Markovim, a na sastanku su između ostalog razgovarali i o fabrici pijaće vode.

Gospodin Mali je izjavio da će Beograd pomoći Kikindi kada je reč o fabrici pijaće vode jer ima neophodno iskustvo. On je dodao da je saradnja između ova dva grada primer kako stvari mogu da se menjaju.

Gospodin Markov je istakao da je saradnja između Beograda i Kikinde bazirana na zajedničkim projektima, od kojih je najznačajniji izgradnja fabrike pijaće vode. Naveo je da je vodosnabdevanje najveći komunalni problem Kikinde, ali i da se nada da će ovaj problem biti rešen po ugledu na Beograd jer je beogradski vodovod jedan od najboljih u Evropi.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Republika Srpska povećava kapacitete OIE

djokic republikasrpska.net

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je za Srnu das u u 2016. godini predviđena višemilionska ulaganja u energetski sektor Republike Srpske.

On je istakao da je najvažniji projekat izgradnja hidroelektrane „Buk bijela“ čija realizacija će uskoro započeti. Kako je naveo, ova hidroelektrana bi trebalo da bude jedan od najvažnijih energetskih objekata na Balkanu, a realizovaće je „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Gospodin Đokić je dodao i da će ove godine početi izgradnja vetrpoparka „Hrgud“, biće nastavljeni radovi na izgradnji HE „Dabar“ i sistema „Gornji horizonti“.

Sandra Jovićević

foto: republikasrpska.net

Moguća značajna ušteda energije u industriji Beograda

kombeg ctt.bg.ac.rs

U petak 8. aprila 2016. godine u prostorijama Privredne komore Beograda održan je okrugli sto „Mogućnosti za smanjenje troškova energenata u industriji Beograda“.

Sekretar Udruženja industrije gospodin Velimir Radojević izjavio je da bi se trebalo preduzeti konkretnije, dugoročnije i organizovanije mere uz odgovarajuća ulaganja kako bi se postigli vidljivi rezultati kada je reč o uštedi energije. Kako je istakao, ovo je problem koji moraju rešavati sve kompanije jer značajno utiče na poslovanje. Dodao je da najnovija istraživanja pokazuju da 27 odsto ukupne energije u Srbiji troši industrija, a to je rezultat korišćenja zastarelih tehnologija. Naveo je da je procenjeno da bi ovakvi troškovi mogli da se smanje za oko 30 odsto, ali je problem to što domaće kompanije nemaju dovoljno stručnjaka kako bi implementirali energetski menadžment.

Predsednik Grupacije za obnovljive izvore energije gospodin Zoran Mojić istakao je da su obnovljivi izvori energije nezaobilazni kada je reč o uštedi energije, kao i da je ova oblast referentna i za investitore. Naveo je da je zakonska regulativa dobro urađena u odnosu na okruženje, ali je problem nestručnost, nedovoljno znanje, iskustvo i kapacitet onih koji su zaduženi za implementaciju.

Direktor Centra za čistiju proizvodnju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu gospodin Branko Dunjić podsetio je da Centar postoji od 2007. godine, a da ima za cilj da pomogne kompanijama da smanje potrošnju sirovina, energije, vode i drugih elemenata koji ulaze u troškove proizvodnje i poslovanja. Kako je istakao, kompanije koje ulaze u sistem efikasnije i sirovinski čistije proizvodnje mogu da ostvare uštede i do 100 hiljada evra bez velikih investicija.

Okrugli sto organizovali su Privredna komora Beograda u saradnji sa Centrom za čistiju proizvodnju Srbije.

Sandra Jovićević

foto: ctt.bg.ac.rs

Treba kupovati gas iz Izraela

gas-pipelines_140215Kupovinom gasa od Izraela EU može da smanji zavisnost od ruskog goriva, smatra američki ministar energetike Ernest Monic. Gasna polja koja pripadaju jevrejskoj državi potencijalno su najveća u Sredozemnom moru, piše „Blumberg“. Prema procenama SAD, Tel Aviv bi mogao da iskoristi ove zalihe gasa u „strateške svrhe“, kao i da izvuče veliku ekonomsku korist od njihove eksploatacije. Osim što bi pomogao Evropskoj uniji u „diverzifikaciji isporuka iz Rusije u Evropu“, Izrael može da izvozi plavo gorivo i u Јordan i Egipat, navodi agencija reči američkog činovnika.

„Sjedinjene Države su veoma zainteresovane za rešavanje ovog pitanja, jer je energetska bezbednost kolektivna stvar“, izjavio je američki ministar energetike. Viši sud pravde Izraela je krajem marta stavio veto na sporazum između konzorcijuma gasnih kompanija i Vlade o eksploataciji pojasa Sredozemnog mora. Pod znakom pitanja je ugovor koji je prošle godine zaključen sa konzorcijumom u koji ulaze izraelska kompanija „Dalek grup“ i američka „Nobel enerdži“, koje već eksploatišu gasno polje Tamar i spremaju se da krenu na veće – Levijafan. Veto suda je izazvao veliko nezadovoljstvo premijera te zemlje, glavnog lobiste sporazuma Benjamina Netanjahua. Odluka Vrhovnog suda dovodi u pitanje eksploataciju gasnih skladišta Izraela. Na Zapadu postoji mišljenje da zavisnost od ruskog gasa predstavlja pretnju za evropske države u sferi energetske bezbednosti. Ipak, daleko od toga da svi u Evropi dele ovu tačku gledišta.

Vesna Vukajlović

www.energetika.ba

Iranu potrebne milijarde dolara investicija u naftni sektor

Iran-naftaIranu je potrebno oko 40 milijardi dolara investicija u naftnu industriju, izjavio je ministar za naftu te zemlje Bidžan Zanganeh. On tvrdi da bi u novoj fiskalnoj godini, koja je počela 20. marta, „finansijske injekcije“ u naftnom sektoru trebalo da dođu iz privatnih kompanija i od stranih investitora. Teheran je ranije saopštio da će razgovarati sa velikim brojem zemalja–izvoznica nafte o zamrzavanju proizvodnje crnog zlata na nivo iz janura ove godine, ali tek pošto proizvodnja dostigne nivo od četiri miliona barela dnevno. Trenutno, prema podacima OPEK–a, dnevna proizvodnja nafte ove zemlje iznosi 3,1 milion barela dnevno. Pitanje zamrzavanja proizvodnje nafte među zemljama koje su veliki izvoznici tog derivata trebalo bi da bude na dnevnom redu na predstojećem sastanku OPEK–a 17. aprila u Dohi.

Vesna Vukajlović

www.sputniknews.com

Skuplja nafta doprinela oporavku akcija u Evropi i SAD

oil-nafta-660x330Berzanski indeksi u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama su se danas oporavili, zbog skoka cena nafte. Oko 13:30 časova po Griniču u četvrtak, londonski indeks akcija FTSE 100 je porastao za 0,9 odsto, na 6.190,99 poena, frankfurtski DAX 30 za 1,2 odsto, na 9.643 poena, a pariski KAK 40 za 1,2 odsto, na 4.295 poena, prenosi agencija Frans pres. „Glavni pokretač ovog rasta su izgleda bili snažni podaci o trgovinskom suficitu Nemačke“, izjavio je analitičar kompanije Spredeks, Konor Kembel, dodajući da su trgovci brzo zaboravili razočavarajuće podatke o industrijskoj proizvodnji u Francuskoj. Skok cena nafte je, takođe, doprineo jačanju berzanskih indeksa, koji su u SAD, pola sata od početka trgovanja, evidentirali rast. Industrijski indeks Dau DŽons je porastao za 0,69 odsto, širi S&P 500 za 0,71 odsto, a tehnološki Nasdak za 0,66 odsto. Na valutnim berzama, evro je ojačao na 1,1388 dolara sa jučerašnjih 1,1372 dolara, a dolar na 108,84 jena sa 108,31 jena. U Aziji, akcije su registrovale različite rezultate, pri čemu je tokijski Nikei 225 ojačao za 0,5 odsto, honkonški Hang Seng za 0,5 odsto, a Šangajski kompozitni oslabio za 0,8 odsto.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

Danas se obeležava Dan zaštite prirode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalni Dan zaštite prirode, 11. april, biće obeležen danas različitim programima kako bi se ukazalo nа znаčаj očuvаnjа prirodnih dobara Srbije i održivog upravljanja zaštićenim područjima, najavili su danas organizatori. Zavod za zaštitu prirode ocenio je da je pored povećаnjа teritorije pod zаštitom, neophodno rаditi nа unаpredjenju merа uprаvljаnjа zаštićenim područjimа. Ove godine u obeležаvаnju nаcionаlnog Dаnа zаštite prirode učestvuju i Muzej u Arаndjelovcu koji upravlja spomenikom prirode „Pećinа Risovаčа“, a programe posvećene zaštiti prirodnih dobara organizovaće i preduzeća Nacionalni park Tara i Resavska pećina. Dаn zаštite prirode ustаnovljen je zakonom 2009. godine, a obeležava se 11. aprila jer je 1949. godine prvi put jedno područje dobilo status zаštićenog prirodnog dobrа, Spomenika prirode „Velikа i Mаlа Ripаljkа“ u opštini Sokobаnjа, podseća se u saopštenju.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Sve više korisnika gasa jer je niža cena

bajDirektor Javnog preduzeća „Srbijagas“ Dušan Bajatović izjavio je danas da će u narednom periodu veći broj korisnika koristiti gas kao energent, jer se očekuje da će njegova cena biti niska. Nakon Regionalne konferencije „Energetske perspektive i izazovi“ on nije mogao da precizira kolika će cena gasa biti za krajnje potrošače, ali je dodao da će nabavna cena tog energenta u narednom periodu biti od 130 do 140 dolara za 1.000 kubnih metara, što je desetogodišnji minimum. „Kad preračunate cene u prosečne godišnje, videćete da je sad gas čak jeftiniji i vrlo se približava ceni grejanja na struju za prosečan stan”, naglasio je. On je dodao i da su transportni troškovi gasa smanjeni sa 44 dolara i da su procene da će biti 38 dolara  za 1.000 kubnih metara ili manje zavisno od potrošnje tog energenta. Prema njegovim rečima nisu tačne tvrdnje koje iznose neki mediji da to preduzeće napuštaju kupci, dodavši da je na kraju prošle godine ukupan broj korisnika koji se snabdevaju preko „Srbijagasa“ bio 97.599. „Naprotiv, sve više je kupaca i u poslednje tri ili četiri godine broj kupaca u privredi je povećan sa 1.100 na 1.480 ili za 34  odsto, a kod fizičkih lica je povećan za 22 odsto, sa 78.000 na 96.000“, naglasio je on. „Ostvarena poslovna dobit u prošloj godini bila je 13,7 milijardi dinara ili 113 miliona evra“, kazao je drektor „Srbijagasa“, naglasivši da je u odnosu na 2014. kada je bila 2,4 milijardi dinara to rast od 481 odsto.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Donet Pravilnik o načinu vođenja postupka i izricanju mera i vođenju registra izrečenih mera

aers

Agencija za energetiku Republike Srbiej saopštila je da je Savet Agencije za energetiku na sednici koja je održana 1. aprila 2016. godine doneo Pravilnik o načinu vođenja postupka i izricanju mera i vođenju registra izrečenih mera.

Pravilnikom se propisuje način vođenja postupka Agencije za energetiku Republike Srbije i izricanje mera operateru sistema, snabdevaču na veliko električnom energijom, snabdevaču električnom energijom, odnosno prirodnim gasom i javnom snabdevaču prirodnim gasom, kao i bliži sadržaj registra izrečenih mera, načinu vođenja registra izrečenih mera i određivanje roka nakon koga će se iz registra brisati izrečene mere.

Kako je saopšteno, donošenjem ovog Pravilnika jača se uloga Agencije za energetiku u cilju vršenja nadzora nad energetskim subjektima zbog narušavanja obaveza propisanih zakonom, a vrši se i pojačani vid kontrole nad energetskim subjektima u cilju njihovog postupanja u skladu sa zakonom.

Podsetimo, javna konsultacija za Predlog pravilnika o načinu vođenja postupka i izricanju mera i vođenju registra izrečenih mera započeta je 26. februara 2016. godine, a trajala je do 12. marta 2016. godine. U ovom period svi zaonteresovani mogli su dostaviti svoje primedbe i sugestije na Predlog pravilnika o načinu vođenja postupka i izricanju mera i vođenju registra izrečenih mera.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

Održan seminar o upravljanju opasnim otpadom

07-04 2016. Otpad (4)

U prostorijama Privredne komore Srbije 7. aprila 2016. godine održan je seminar „Upravljanje opasnim otpadom – lokalne samouprave, inspektori i JKP“.

Kako je navedeno u saopštenju Privredne komore Srbije, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa klasifikacijom otpada, kriterijumima o opasnim svojstvima otpada, procesima izdavanja dozvola za upravljanje opasnim i neopasnim otpadom, pravlima izveštavanja u vezi sa opasnim otpadom, upravljanju otpadom u vanrednim situacijama, transportom i tehničkim zahtevima za mesta sakupljanja otpada.

Predavači na seminaru bili su predstavnici Austrije i Poljske, ali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Agencije za zaštitu životne sredine i Inspekcije za zaštitu životne sredine Republike Srbije, dok je seminar bio namenjen predstavnicima lokalnih samouprava i inspektorima u cilju pravilnog postupanja u susretu sa problemom opasnog otpada, ali i javnim komunalnim preduzećima u cilju uspostavljanja odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz domaćinstava.

Seminar je organizovan u okviru projekta „Unapređenje upravljanja opasnim otpadom u Republici Srbiji“, a organizatori su bili Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Stalna konferencija gradova i opština i Privredna komora Srbije.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Održan je ENV.net kurs: Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU

amU hotelu Mažestik je danas održan kurs pod nazivom “Učešće organizacija civilnog društva u procesu pristupanja EU”. Uža tema kursa je bilo Poglavlje 27. koje je posvećeno zaštiti životne sredine i klimatskim promenama. U prisustvu brojnih predstavnika civilnog društva i Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, skupu su se obratile brojni aktivisti iz Srbije. Udruženje Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su organizovali ovaj događaj, a  prisustvovala je i koordinatorka projekta ENV.net za Srbiju Nataša Žugić Drakulić.

Vodio se konstruktivan razgovor, iako je skup  povremeno odisao  nezadovoljstvom kad je reč o saradnji nevladinog sektora i državnog sektora. Pored toga,  bilo je kritika upućenih nevladinom sektoru zbog očigledno slabe umreženosti i nesaradnje na ključnim pitanjima i problemima u domenu zaštite životne sredine. Ove kritike je najjasnije izrekla Jelena Pajović van Reenen u ime Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, u želji da podstakne jaču i čvršću povezanost organizacija kada su u pitanju promene  i donošenje zakona, javne rasprave i slično.

Gospođa Pajović van Reenen je skrenula pažnju da je teško očekivati donacije i pomoć za projekte, jer ni njihova kancelarija kako kaže, nema dovoljno sredstava da zaposli bar još dve osobe na aktuelnim projektima. Kritikujući organizacije zato što očekuju finansijsku pomoć, izjavila je da je njihovoj Kancelariji za ovu godinu budžet drastično smanjen.  Kao odgovor na spomenute konstatacije godpođe Pajović van Reenen, izrečena su uverenja da je civilni sektor aktivan i da je bilo amadmana koji su čak i prihvaćeni pri donošenju zakona i regulativa  u vezi sa vodnim zemljištima i upravljanjem vodnim objektima. Kao argument da je teško mobilisati nevladin sektor moglo se čuti i to da je nepoznavanje engleskog jezika i stručnost najveća prepreka za dobijanje projekata i njihovu realizaciju u mnogim organizacijama širom Srbije. Kao očigledan razlog pasivnosti organizacija istaknut je materijalni aspekt i nemogućnost da se plate troškovi puta, dnevnice i slično.

Izlaganje gospođe Anđelke Mihajlov članice Pregovaračkog tima 27 Sastav, bilo je najinteresantnije zahvaljujući dugogodišnjem iskustva u nevladinom sektoru i novostečenom iskustvu iz procesa pregovaranja kad je reč o Poglavlju 27. Gospođa Mihajlov sa jedne strane ima kompletan uvid u situaciju u Briselu i tok pregovaranja u visokostruktuiranim telima, a sa druge strane uočava namere i realne mogućnosti koje Srbija ima.

„Vidite, u Crnoj Gori su napravili grešku jer su stavili u pregovarački tim predstavnike civilnog sektora, a oni su tako postali državni aparat. Šta su zapravo mogućnosti za civilno društvo? Nikada neće civilnom sektoru biti predstavljena pregovaračka pozicija, pa da je analizirate. To je zabranjeno. Ostaje samo inicijativa, i to konkretna. Ona mora biti sa ciljem, mora da služi nečemu. Ceo ovaj proces će trajati jako dugo. Trajaće deset godina a možda i više, osim ako to ne bude politička odluka pa se svi zajedno: i Rumunija i Bugarska ne uskladimo sa EU. Ali, tada bi došao na red drugi problem –  a to je plaćanje kazni i penala.“

Gospođa Mihajlov je istakla da je veliki problem i to što procesi privatizacije ignorišu proces pridruživanja EU. „Naš instrument je inspekcija, a inspekcija ne radi svoj posao tako da kompanije rade po svome. Mogu se čuti stavovi da neke kompanije drže u šaci Poglavlje 27. Ako ceo sistem ne funkcioniše, teško ćemo se izboriti sa Poglavljem 27.“

Skupu se između ostalih obratila i Nataša Đereg iz CEKOR-a, a moderatorka tokom čitavog događaja je bila gospođa Aleksandra Mladenović, izvršna direktorka organizacije Ambasadori za održivi razvoj  zaštitu životne sredine.

Vesna Vukajlović

Više od 130 država će potpisati klimatski sporazum 22.aprila

unViše od 130 država potpisaće 22. aprila, na ceremoniji u sedištu Ujedinjenih nacija (UN) istorijski klimatski sporazum postignut u Parizu, saopštile su UN. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun biće domaćin na ceremoniji povodom početka potpisivanja sporazuma. UN navode da će potpisivanjem 130 zemalja, uključujući više od 60 svetskih lidera, biti premašen prethodni rekord postavljen 1994. godine kada je 119 država prvog dana potpisalo jedan medjunarodni sporazum. U Parizu je u decembru 2015. godine postignut sporazum koji predvidja ograničenje rasta temperature u svetu ispod dva stepena Celzijusa uz mogućnost ograničenja rasta i na 1,5 stepeni. Sporazum o klimi mora da ratifikuje najmanje 55 država koje predstavljaju najmanje 55 odsto globalne emisije gasova s efektom staklene bašte.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Objavljeni Predlozi ugovora za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore

Italy.A2002138.1010.1kmPredlogom ugovora za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za četiri bloka sa budućim koncesionarima ENI iz Italije i Novatek iz Rusije predviđene su dve istražne platforme u prvoj fazi istraživanja i dve potencijalne platforme u drugoj fazi.  Najbliža biti udaljena minimum deset kilometara od obale, istaknuto je nedavno na konferenciji za novinare povodom objavljivanja teksta dokumenata i njihovog upućivanja u Skupštinu Crne Gore.

Vladan Dubljević VD direktora Uprave za ugljovodonike je rekao da je period na koji se ugovor dodeljuje podrazumeva fazu istraživanja koja ima dva istražna perioda od četiri plus tri godine, kao i fazu proizvodnje koji se daje na 20 godina. Sa budućim koncesionarima se potpisuje Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika (PCC), koji reguliše odnose između Države i koncesionara. Koncesionari međusobno potpisuju još dva ugovora i to Ugovor o zajedničkim operacijama (JOA) i Ugovor o računovodstvenim evidencijama (AA), koji postaju sastavni deo Ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika.

Ugovor o računovodstvenim evidencijama (ACC) reguliše način obračuna troškova između partnera u ugovoru i maksimalne troškove koji se mogu pripisati aktivnostima u Crnoj Gori gde su troškovi koji se priznaju ograničeni samo na aktivnosti u Crnoj Gori.  »Kako bi ostvarila bolju kontorolu nad upravljanjem resursom država je odlučila da propiše i standardizuje sadržaj Ugovora o zajedničkim operacijama (JOA) i Ugovora o računovodstvenim evidencijama (AA)« naglasio je Dubljević ističući da ovakav pristup propisivanja detaljnih ugovora olakšava kontrolu od strane države a stvara ravnotežu interesa među koncesionarima.

Sredstva obezbeđenja koje definišu predlozi ugovora odnose se pre svega na bezuslovnu garanciju za izvođenje obaveznog radnog programa, za dva istražna perioda odvojeno, koja se daje na 100% vrednosti definisanih glavnih radova a poziva se u slučaju neispunjavanja Obaveznog radnog programa. Vrednost garancije za prvi istražni period za obe kompanije je 85 miliona evra. Definisana je i garanacija matične kompanije budućih koncesionara koja pokriva plaćanje svih obaveza po osnovu ugovora u slučaju neizvršavanja obaveza iz ugovora, i sve neugovorene obaveze prema trećim licima u slučaju direktne štete ili gubitaka nastalih u vezi sa aktivnostima po osnovu Ugovora, uključujući zagađenja ili incidiente. Kao sredstvo obezbeđenja, osim toga, predviđeni su i obavezna sveobuhvatna polisa osiguranja za industriju nafte i gasa kao i Fond za deinstalaciju postrojenja kao obezbeđenje ukoliko koncesionari ne izvrše svoje obaveze u pogledu uklanjanja postrojenja. Uplate u ovaj fond se vrše godšnje od početka faze proizvodnje.

Benefiti od ovog projekta su višestruki i dele se na fiskalne benefite koji definišu da se ukupan prihod koji će država ubirati od buduće proizvodnje nafte i gasa se kreće od 62 do 68 procenta neto profita kompanija u ovom sektoru. Osim toga, tu su i direktni prihodi kao što je naknada za površinu 300 eura po km2 što je prihod budžeta, zatim naknada za proizvodenu naftu i gas koja podrazumeva 5-12 odsto zavisno od obima proizvodnje za naftu i dva odsto za gas što je takođe prihod budžeta, porez od 54 odsto na neto dobit kompanija od čega je prihod 85 odsto naftnog fonda i 15 odsto budžeta kao i porez od 9 odsto na dividende što je takođe prihod budžeta. Ostali benefiti podrazumevaju Fond za obuku i izgradnju kapaciteta u sektorima državne uprave povezanim sa istraživanjem i proizvodnjom ugljovodonika kao što je životna sredina, bezbednost na  moru, univerzitet, javno zdravstvo, koji predviđa 400.000 eura godišnje tokom faze istraživanja i 600.000 eura godišnje tokom faze proizvodnje.

U oblasti zaštite životne sredine, propisima i ugovorom je, između ostalog, definisano obavezno poštovanja propisa iz oblasti životne sredine, uključujući, poštovanje preporuka i nalaza Strateške procene uticaja na životnu sredinu, zatim zabrana odlaganja bilo kakvog otpada na morsko dno i u more, uključujući politiku nultog ispuštanja krhotina nastalih tokom bušenja, zabrana vršenja istraživanja tokom perioda migracije i parenja morskih sisara, obaveza sprovođenje procene uticaja na životnu sredinu (EIA) pre svake aktivnosti, uključujući detaljno snimanje morskog dna zbog utvrđivanja osetljivosti biodiverziteta, ograničenje sprovođenja aktivnosti u zaštićenim područjima, arheološkim nalazištima, ribarskim zonama, miniskim područjima, pomorskim putevima, Natura 2000 zonama kao i obavezna primena EU Direktive o bezbednosti naftnih i gasnih operacija u podmorju kao da je ta Direktiva u celosti prenesana u crnogorski pravni sistem.

Istorijat

Istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori datira još od 1914. Godine. Iako Crna Gora još uvek nije valorizovala taj potencijal, gotovo sve države u okruženju jesu tako da u Jadranu postoji trenutno 1500 istražnih bušotina. Italija je izbušila 1.358 buštotina od kojih je proizvodnih oko 100 gasnih i 38 naftnih bušotina. Susedna Hrvatska je izbušila 133 istražne bušotine i trenutno ima 18 proizvodnih gasnih platformi u severnom delu Jadrana. Albanija aktivno proizvodi naftu i gas od 1960. godine, najviše na kopnu, a ima proizvodnju u Jadranskom moru u Duressi bloku. Grčka je prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu celu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran.

Vesna Vukajlović