Home Blog Page 1276

Sunce navodnjava šargarepu

Foto: Privatna arhiva

Sušni, vreli, letnji dani više neće brinuti Marka Čarnića, povrtara iz Begeča, pored Novog Sada. Za Čarnića, jednog od najvećih proizvođača šargarepe, ne samo u Srbiji, već i u regionu, od sada radi i sunce. Deo njegovih oranica zasejanih šargarepom, zaliva se sistemom za navodnjavanje, koji pokreće solarna energija. Ovaj sistem je prvi ove vrste u Srbiji. Marko Čarnić objašnjava, dok pokazuje sistem sa 27 solarnih panela postavljenih odmah uz magistralni put, da obrađuje oko 200 hektara na kojima šargarepa zauzima najveći deo, gotovo 120 hektara, i godišnje na tržište plasira oko 7.000 tona ovog povrća. Povrtarske kulture skladišti u modernoj hladnjači, nedavno sagrađenoj, kapaciteta 6.000 tona.

 – Istina, od suše nisam nikada strahovao, jer su mi sve njive pokrivene sistemima za navodnjavanje koje pokreću dizel agregati – ističe Čarnić.

 – Ovaj sistem, međutim, posmatram kao investiciju u budućnost, koja će efekte pokazivati i više od 20 godina, jer se njime postižu značajne uštede, pre svega u gorivu. Time postajemo konkurentniji, a to je izuzetno značajno kada nam predstoji smanjenje carinskih zaštita i dolazak proizvoda iz EU na naše tržište.

Marko Čarnić objašnjava, kako će se investicija od 28.000 evra isplatiti za najviše tri godine i kako je u finansiranju, ali i pronalaženju kompanije koja se bavi projektovanjem i instaliranjem sistema za navodnjavanje putem solarne energije, imao maksimalnu podršku ProCredit banke. Za sada, ovaj sistem zaliva 6 hektara, a vrlo brzo će se sistem proširiti i na susednu njivu, tako da će pokrivati ukupno 14 hektara.

Janko Medveđ, njegov kolega, takođe veliki proizvođač šargarepe iz istog mesta, koji ovo povrće gaji na oko 130 hektara, takođe razmišlja o postavljanju ovakvog sistema, ali ima i određene dileme.

 – Najveći problem bi mi mogla predstavljati njegova mobilnost – kaže Medveđ.

 – Da bih imao dobre rezultate, moram da poštujem plodored, odnosno, ne mogu na njivi da gajim samo povrtarske culture koje zahtevaju zalivanje. Samim tim, bilo bi dragoceno da mogu da ga preselim, ali u svakom slučaju, videću kakva će biti Markova iskustva, pa ću i ja odlučiti.

Sistem za navodnjavanje, koji je podigao Čarnić snage je 7,5 kW i može dnevno da ispumpa 500 kubnih metara vode. Svaki sistem se inače posebno projektuje u zavisnosti od potreba poljoprivrednika i može se kontrolisati daljinski, putem internet konekcije. Paneli nisu osetljivi na udarce, a kompletan sistem u narednih 25 godina traži minimalno ulaganje u održavanje.

Ova priča izašla je u biltenu Energetskog portala broj na temu “Obnovljivi izvori energije“, koji je izašao 1. juna 2016. godine.

Rusija dodatno osigurava nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska vlada je posebnom odlukom povećala sigurnosne zone oko nuklearnih elektrana radi njihove zaštite od terorizma, a ujedno je time obuhvatila i druge objekte vezane za nuklearnu tehniku.

Tom se odlukom proširuje sigurnosna zona oko svih elektrana, a posebno oko reaktora i skladišta nuklearnog otpada, nuklearnih materijala i drugih izvora radijacije.

Odluka obuhvata svih deset ruskih nuklearnih elektrana i nuklearne naučno-istraživačke institute i centre širom zemlje, javlja ruska novinska agencija TASS.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavljen Informacioni sistem za životnu sredinu Crne Gore

Foto: epa.org.me
Foto: epa.org.me

U Crnoj Gori je 16. maja 2017. godine održan završni Visibility event projekta „Uspostavljanje i razvoj informacionog sistema životne sredine”, u cilju predstavljanja koncepta Informacionog Sistema za životnu sredinu (EIS), odnosno njegovih funkcionalnosti i glavnih osobina.

Informacioni sistem životne sredine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, kao korisniku, pruža pouzdane i blagovremene informacije o životnoj sredini. EIS ima dvojni fokus; kao prvo, da pruži podršku izveštavanju kada su u pitanju informacije koje se zahtevaju u prioritetnim setovima podataka u skladu sa Evropskom mrežom za obaveštavanje i posmatranje u oblasti zaštite životne sredine EIONET (zagađenost vazduha, kvalitet vazduha, promene klime, biodiverzitet, vode i otpad). Sa druge strane, ovaj informacioni sistem fokusira se na obradu nacionalnih indikatora (NI) za životnu sredinu u Agenciji, koji uz navedene EIONET oblasti, takođe obuhvataju zemljište, ribarstvo i poljoprivredu, kao i sektorske pritiske na životnu sredinu kao što je energetika, turizam i saobraćaj.

Projektom je predviđena ocena postojećeg stanja, integrisanje postojećih, kao i razvoj novih baza podataka i aplikacija, kojima će biti obuhvaćeni svi segmenti rada Agencije.

Informacioni sistem zaštite životne sredine pokriva širok spektar sektora životne sredine. To uključuje aktivnosti u raznim oblastima, od prikupljanja, skladištenja i obrade podataka do diseminacije informacija u formi dokumenta, izveštaja, servisa itd.

Projekat „Uspostavljanje i razvoj informacionog sistema životne sredine“ finansiran od strane Evropske unije, implementirala je kompanija Teched – savetodavne usluge, sa sedištem u Zagrebu.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

„Elektroprivreda“ Republike Srpske prodaje električnu energiju na srpskoj berzi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzeće „Elektroprivreda“ Republike Srpske od 7. marta do 16. maja 2017. godine na berzi električne energije u Srbiji prodalo je 86.445 MWh električne energije čime je ostvarilo prihod od 3.372.099 evra.

Kako je saopšteno, „Elektroprivreda“ Republike Srpske je postala član organizovanog veleprodajnog tržišta električne energije u Srbiji radi povećanja mogućnosti za trgovinu električnom energijom, prvenstveno prodajom viškova električne energije na transparentan način u skladu sa praksom i standardima EU.

Dugoročni plan berze električne energije je da se izvrši spajanje sa mađarskom berzom električne energije, čime bi se za ERS otvorile dodatne mogućnosti za prodaju viškova električne energije na najlikvidnijem organizovanom tržištu u ovom delu Evrope.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Osnovci iz Vrbasa učestvovali u ekološkoj igri „Igraj za energiju”

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Timovi osnovnih škola iz Vrbasa bili su danas deo društvene igre i kviza znanja „Igraj za energiju”, osmišljene da na zabavan način uči decu o osnovnim pojmovima energetske efikasnosti i pruži im praktične savete za svakodnevnu primenu.

Nadmetanje u Osnovnoj školi „Svetozar Miletić” organizovali su Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ, i Kancelarija za energetski menadžment opštine Vrbas.

Senior projekt menadžer gospođa Svjetlana Đokić izjavila je da je ova igra nastala u okviru projekta srpsko-nemačke saradnje „Energetska efikasnost u zgradarstvu”, koji ima za cilj da kroz različite inicijative unapredi zakonodavni okvir u Srbiji, podrži lokalnu samoupravu u procesu primene zakonskih propisa, uspostavi sistem za upravljanje podacima i konstantno unapređuje znanje i kapacitet stručnjaka u ovoj oblasti. Baveći se ovom tematikom već skoro devet godina, shvatili smo da je ljudima prva asocijacija na energetsku efikasnost najčešće skupa investicija. U stvarnosti, unapređenje energetske efikasnosti znači pronalaženje najboljeg i najisplativijeg načina kako da uz minimalna ulaganja dobijemo najveće uštede. Neke od mera su vrlo jednostavne, ne predstavljaju trošak i mogu doneti velike uštede. Zato smatramo da sve počinje od najmlađih, kroz igru i zanimljive primere deca uče o glavnim pojmovima energetske efikasnosti i dobijaju praktične savete koje mogu da primene u svakodnevnom životu. Upravo zato kroz škole i gradove Srbije organizujemo takmičenje u ovoj zanimljivoj igri.

Sanja Korać iz Kancelarije za energetski menadžment opštine Vrbas istakla je da je kviz i učešće u društvenoj igri deo šireg sporazuma o saradnji između Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju – GIZ, i opštine Vrbas iz koje je kao konkretna i važna dobit za lokalnu samoupravu iznedren Lokalni akcioni plan za energetsku efikasnost u stambenom sektoru. Kako je navela, društvena igra i kviz je najbolji način da se mladi upoznaju sa merama i načinima unapređenja energetske efikasnosti. Kancelarija za energetski menadžment sprovodi više edukacija te vrste i naše je iskustvo da su one najučinkovitije ako se sprovode u mlađem uzrastu.

U društvenoj igri učestvovali su učenici škola „Svetozar Miletić”, „Bratstvo-jedinstvo”, „Petar Petrović Njegoš” i „20. oktobar” iz Vrbasa.

izvor: vrbas.net

EU parlamentarci zahtevaju podršku energetskoj budućnosti jugoistočne Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici šest političkih parlamentarnih grupa EU su nedavno u Briselu potpisali zajedničko pismo za potpredsednika Evropske komisije za Energetsku uniju Maroša Šefčoviča i komesare za klimu i proširenje EU, Migela Arijas Kanjetea i Johanesa Hana, tražeći njihovu podršku radi obezbeđivanja implementacije Uredbe o mehanizmu monitoringa gasova sa efektom staklene bašte (MMR), strategije nisko-ugljeničnog razvoja i jačanje saradnje na polju energije u jugoistočnoj Evropi.

Imajući u vidu da Energetska zajednica, uz podršku Evropske komisije, trenutno radi na merama stupanja MMR uredbe na snagu u zemljama koje su njene članice, parlamentarci zahtevaju od komesara da:

– Politički značaj ovog procesa prenesu na najviši nivo kako bi se osiguralo da se sve administrativne prepreke za realizaciju MMR uredbe uklone;

– Evropska komisija i Energetska zajednica uspostave resurse koji su neophodni za podršku uspostavljanju sistema zasnovanog na institucionalnom okviru kako bi MMR postao stvarnost;

– Evropska komisija podržava Energetsku zajednicu kada je u pitanju jačanje regionalne saradnje na polju klimatske akcije, prenošenja i sprovođenja EU klimatske pravne tekovine i time što će obezbediti nastavak Regionalne pristupne mreže za životnu sredinu i klimu (ECRAN) uz uključivanje Sekretarijata Energetske zajednice;

– Evropska komisija i Energetska zajednica podržavaju držanje klimatskih tema u svim relevantnim ministarstvima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svoje zadovoljstvo povodom inicijative evropskih parlamentaraca je izrazio Garet Tankosić-Keli, predsednik Fondacije SEE Change Net.

– Ovo je jako značajna inicijativa jer pokazuje da predstavnici iz najrazličitijih političkih partija, od zelene preko liberalne do hriščćanskih demokrata, nisu zaboravili na građane Jugoistočne Evrope jer traže podršku od najviših nivoa Evropske komisije da bi nam pomogli da postanemo nisko-ugljenično društvo što znači čistiji vazduh, više radnih mesta i EU standard – istakao je on.

Pismo su potpisali Tanja Fajon, Tonino Pikula i Anelise Dods (S&D), Urlike Lunaček, Klod Turmes i Benedek Javor (Greens/EFA), Edvard Kukan i Alojz Peterle (EPP), Monika Makovei (ECR) i Dimitrios Papadimulis (GUE/NGL).

Vreme je da „Vlasina” bude proglašena za zaštićeni predeo izuzetnih odlika

Foto: Wikimedia/Vl
Foto: Wikimedia/Vl

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine oglasilo je Javni uvid o nacrtu uredbe i studiji zaštite o proglašenju predela izuzetnih odlika „Vlasina”.

Područje Predeo izuzetnih odlika „Vlasina”, koje se predlaže za zaštitu, nalazi se u jugoistočnoj Srbiji najvećim delom na teritoriji opštine Surdulica i zauzima površinu od 12. 228,1020 ha, a neznatnim na teritoriji opštine Crna Trava, odnosno 512,7985 ha.

Javni uvid će se održati od 17. maja do 6. juna 2017. godine, a nacrt uredbe o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Vlasina” i studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom, koje je na osnovu ovlašćenja iz čl 102. i 103. Zakona o zaštiti prirode izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd, biće izloženi na javni uvid svakog radnog dana od 9 do 14 časova u prostorijama Zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Javna rasprava i javna prezentacija dokumenata o zaštiti biće održana u ponedeljak, 22. maja 2017. godine, sa početkom u 12 časova u prostorijama opštine Surdulica.

Foto: eko.minpolj.gov.rs

U javnoj raspravi učestvuju fizička lica i predstavnici pravnih lica koji su podneli primedbe u pisanom obliku u toku trajanja javnog uvida, koji usmeno mogu obrazložiti podnete primedbe. O svakoj podnetoj primedbi obrađivač dokumenata o zaštiti javno iznosi svoj stav.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Šibensko-kninska županija obeležava Dan energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danas se obeležava Dan energetske efikasnosti Šibensko-kninske županije u Razvojnoj agenciji u Šibeniku.

Ovom prilikom građanima će biti predstavljene mere energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije, kao i načini i mogućnosti sufinansiranja tih mera putem nacionalnih i evropskih fondova.

Takođe, biće predstavljeni i rezultati sprovođenja mera energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije za javne ustanove, privredne subjekte, opštine i gradove.

izvor: mok.hr

Sandra Jovićević

Krajem godine počinje izgradnja gasovoda BRUA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunski operator gasnog transportnog sistema Transgaz očekuje da će radovi na izgradnji gasovoda BRUA početi u novembru 2017. godine.

Kako je saopšteno, u toku je izrada studije uticaja gasovoda na okolinu, a gasovod će povezati gasne sisteme Bugarske, Rumunije, Mađarske i Austrije.

U Rumuniji će biti dug 529 km, a prelaziće preko područja 11 okruga, 79 naselja i oko 22.000 privatnih poseda.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu rekonstrukcija razvodnog postrojenja Đerdap 1

Foto: Đerdap.rs
Foto: Đerdap.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće Elektromreža Srbije, Sektor za investicije, podnelo Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije i dogradnje razvodnog postrojenja RP 400 kV Đerdap 1 – izgradnja komandno-pogonske zgrade; izgradnje četiri nove relejne kućice, kao i zamena dela visokonaponske opreme novom u sklopu Hidroenergetskog plovidbenog sistema Đerdap.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i da dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Kina proizvela prvi tramvaj na vodonikove gorive ćelije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom aprila kineska kompanija Sifang proizvela je prvi tramvaj sa pogonom na vodonikove gorive ćelije u svetu.

Nova tehnologija javnog prevoza, za koju je kineskoj kompaniji bilo potrebno dve godine istraživanja, moći će prevoziti maksimalno 380 putnika sa brzinom i do 70 km/h. Punjenje vodonikovih ćelija će trajati samo tri minuta sa dometom do 100 km.

Pošto tramvaj ispušta samo vodu, a temperatura gorivih ćelija je ispod 100 C, neće doći do proizvodnje azotne okside, a omogućiće gradovima čistiji zrak i manje operativne troškove.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Vetropark na Krnovu počinje sa komercijalnim radom na jesen

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Na Krnovu kod Nikšića u Crnoj Gori u naredna četiri meseca biće testirano svih 26 vetroturbina, nakon što je prošle sedmice počelo njihovo sukcesivno puštanje u rad.

Predstavnik investitora gospodin Luka Popović izjavio je za Vijesti da će probni test trajati 120 dana. U tom periodu biće isprobano svih 26 vetrenjača, a nakon toga će početi komercijalni rad.

Projekat gradnje vetroparka na Krnovu, na nadmorskoj visini od 1.500 metara, počeo je sredinom 2015. godine. Ukupna instalisana snaga iznosi 72 MW, a godišnja proizvodnja od oko 200 GWh, što je dovoljno za snabdevanje oko 50.000 domaćinstava.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Povećana energetska efikasnost u OŠ „Olga Petrov”

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Predstavnici Grada Beograda i Vlade Švajcarske Konfederacije obišli su Osnovnu školu „Olga Petrov” u Padinskoj skeli i Kliniku za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević” kako bi se upoznali sa stanjem nakon završenih radova na podizanju energetske efikasnosti i uštedama u potrošnji energije. Radovi u školi su završeni, a završetak energetske rekonstrukcije klinike očekuje se u julu.

Ovo je rezultat zajedničkog projekta švajcarske vlade, koja je i donator sredstava za podizanje energetske efikasnosti, i Grada Beograda, koji je obezbedio stručno vođstvo i potrebne dozvole i odobrenja.

Prema rečima gospodina Marka Stojanovića, gradskog sekretara za energetiku, radovi u okviru objekta velike i male škole doveli su do smanjenja potrošnje energije. Urađena je fasadna izolacija, rekonstrukcija kotlarnice i toplovodnog sistema, uvedeno je automatsko upravljanje radom grejnog sistema, rekonstruisano osvetljenje, a izvršeni su i radovi na vodovodnoj, kanalizacionoj i elektromreži.

On je istakao i da je u toku energetska rekonstrukcija klinike. Do sada su rekonstruisani objekti A, B, C i D, spoljne instalacije i deo ekonomske zgrade (kompletna kuhinja, delimično vešeraj i instalacije u kotlarnici). Očekuje se da radovi budu završeni u julu. Ovaj projekat, pored svih efekata koji se odnose na poboljšanje uslova u ovoj školi i bolnici i na kreiranje novog energetskog kapaciteta, daje konkretan doprinos u korišćenju obnovljivih izvora energije i edukaciji za njenu racionalnu potrošnju. Zato je svaki projekat koji doprinosi uštedi energije i energetskoj efikasnosti i te kako važan.

Nakon završetka radova ostvarene su značajne uštede u potrošnji energije i na taj način objekti škole i klinike dobili su najveću energetsku efikasnost u javnim zgradama sličnog tipa i tako postali model za druge javne objekte.

Predstavnici škole „Olga Petrov” uručili su i zahvalnice Gradu Beogradu i donatorima.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

ALATI, ROBOTI, SOFTVER, KOMUNIKACIJA: Otvoren 61. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća (FOTO)

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Uz prisustvo brojnih gostiju i izlagača iz zemlje i inostranstva, 15. maja je, u hali 1 Beogradskog sajma, svečano otvoren 61. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća. Obraćajući se prisutnima i svečano otvarajući sajam, potpredsednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić konstatovao je da nema nikakve enigme u činjenici da upravo ovaj sajam, i ne samo zbog njegove mnogodecenijske istorije, zovu “sajmom svih sajmova”.

Sajam tehnike je, rekao je on, idealno mesto na kojem Srbija može da predstavi i promoviše četvrtu industrijsku, odnosno tehnološku revoluciju, da podiže svest o značaju tehničko-tehnoloških dostignuća, ali i da uporedi sebe sa drugima, jer na sajmu učestvuju izlagači iz više od 30 zemalja.

Ministar je podsetio da se Srbija danas, prema globalnom indeksu inovativnosti, nalazi na 65 mestu među 128 rangiranih zemalja. Razlozi što nismo bolje plasirani leže u nedovoljnim izdvajanjima za nauku, istraživanje i razvoj, u velikom odlivu visokooobrazovanih mladih ljudi i stručnjaka ali i u neadekvatnoj vezi nauke i privrede. Cilj je i da se animira i privatni sektor, koji u istraživanje i razvoj ulaže četiri puta manje nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije.

Foto: Beogradski sajam

– Mi danas imamo oko 2800 istraživača na milion stanovnika, dok ih je u Evropskoj uniji prosečno 5000. Danas oko 5000 doktora nauka iz Srbije radi širom sveta, što je za nas ogroman deficit kad se govori o ljudskim resursima. U zemlji se moramo založiti da naučno-istraživačka dostignuća ne ostaju u institucijama, nego da nađu svoj logičan put do privrede, novih proizvoda i usluga. Dokaz da se to može, i to veoma uspešno, jeste naš IT sektor, u kojem mala i srednja preduzeća iz godine u godinu pokazuju odlične, pre svega izvozne rezultate. Samo za prva tri meseca ove godine izvezeno je IT proizvoda i usluga za 150 miliona evra – rekao je ministar Rasim Lajić i dodao:

– Sajam tehnike i tehničkih dostignuća je zbog toga izvanredna prilika da se Srbija i njen naučno-istraživački i tehničko-tehnološki sektor još bolje pozicioniraju na svetskoj mapi uspešnih.

Foto: Beogradski sajam

Generalna direktorka Beogradskog sajma Danka Selić podsetila je da se 61. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća događa u godini u kojoj Beogradski sajam obeležava 80. godina postojanja. Sajam tehnike bio je i prva sajamska manifestacija posleratnog, obnovljenog Beogradskog sajma 1957. godine. Takva istorija, ali i deviza Beogradskog sajma – “Mesto koje je video ceo svet” – predstavljaju i čast i obavezu više, da se odgovori na zahteve tržišta, da se održi ugled i stalno unapređuje poslovanje.

Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća je najznačajnija i najuglednija regionalna sajamska manifestacija takvog profila. U godini u kojoj Beogradski sajam obeležava 80 godina postojanja, vredno je svake pažnje podsećanje da je upravo Sajam tehnike bio prva sajamska manifestacija Beogradskog sajma.

Učesnicima njegovog 61. izdanja na raspolaganju je preko 20.000 kvm izlagačkog prostora, a više od 500 domaćih i stranih, direktnih i indirektnih izlagača i drugih učesnika iz četrdesetak zemalja predstaviće sve što odlikuje današnji tehničko-tehnološki trenutak u svetu i kod nas.

Foto: Beogradski sajam

Sajamske postavke čine izložbe alata, procesne tehnike, robota, softvera i komunikacionih linija neophodnih u proizvodnim procesima svojstvenim Industriji 4.0, fabrikama budućnosti,  industrijskoj automatizaciji; nezaobilazni su i kompleksni sektori elektroenergetike i termotehnike, telekomunikacija, instalacija, rasvete, industrijske i kućne elektronike, grejanja i hlađenja…

Posebna pažnja poklonjena je suštini tehničko-tehnološkog razvoja – inovacijama – u najrazličitijim sektorima, od alata i CNC mašina, preko mernih tehnologija, automatike i robota različitih namena, pa do industrijskog i ERP softvera. Približno polovina prijavljenih inovacija na ovom sajmu pripada domaćim kompanijama. Tako će se pod okriljem Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja predstaviti čak 32 naučno-istraživačke organizacije iz Srbije, koje će prezentovati svoje istraživačke projekte na kojima su radile u prethodnom projektnom ciklusu, a finansirani su od strane ovog ministarstva.

Stručni program obeležiće i dve značajne međunarodne konferencije: Centralnoevropski forum za razvoj (CEDEF), u okviru Međunarodnog sajma tehnike organizuje konferenciju pod nazivom “Klimatska i energetska diplomatija 21. veka”, a godišnja konferencija pod nazivom “ISCP 2017” i sa motom “Radimo zajedno – ka Industriji 4.0”, posvećena unapređenju ekonomske saradnje Srbije i Italije (vodećeg privrednog partnera Srbije) u oblasti novih proizvodnih tehnologija, daće još jedan veliki doprinos u tehnološkom osvajanju fabrika budućnosti ali i još dubljoj i svestranijoj saradnji dveju zemalja.

Foto: Beogradski sajam

Najuspešnije učesnike ovogodišnjeg Sajma tehnike na kraju očekuju i priznanja visokokvalifikovanog žirija.

Radno vreme Sajma tehnike biće od 10 do 18 časova, a poslednjeg dana sajma od 10 do 17. Pojedinačne ulaznice koštaju 300 dinara, grupne 200, a za đake i studente stručnih tehničkih škola 100 dinara. Za parkiranje putničkih automobila plaća se 100 dinara po satu.

 

Šta mediji mogu da urade za zaštitu životne sredine? (FOTO)

Foto: EP
Foto: EP

U organizaciji Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), odnosno Programa podrške civilnom društvu u oblasti životne sredine (CSOnnect), u hotelu Envoy, održan je radni doručak na kom su prisustvovali brojni predstavnici medija i medijskih kuća.

S obzirom na to da Srbiju uskoro čeka otvaranje poglavlja 27 za pristup Evropskoj Uniji, poglavlja vezanog za klimatske promene i zaštitu životne sredine, novinari su pokušali da odrede koja je njihova uloga  u čitavom ovom procesu.

Jasno je da je jačanje civilnog sektora jedan od najsnažnijih načina da se dopre do svesti zagađivača, a to je moguće jedino ukoliko se čuje glas običnog čoveka –  a kako drugačije, nego kroz medije. Zapravo, cilj ovog radnog doručka i jeste bio upravo to, da se novinari što više uključe u izveštavanje o ovim temama, a REC je voljan da im pruži svaki vid podrške.

CSOnnect je iskoristio priliku da najavi da će krajem godine podeliti nagrade medijskim kućama i pojedincima koji se najviše budu zalagali u ovoj oblasti. Takođe, oni će i na svaki drugi način podržavati osnaživanje organizacija civilnog društva (OCD), kroz brojne projekte, podsticaje i aktivnosti koje će za temu imati zaštitu životne sredine.

SOLARNA ELEKTRANA “SOLARIS ENERGY”: Sunčanje sa smislom

Foto: Aleksandar Dimitrijević
Foto: Aleksandar Dimitrijević

Izlaganje Sunčevim zracima danas je vrlo štetno… Ipak, postoji mesto gde su ovi zraci i te kako poželjni, mesto vredno svake pažnje koje nas ponosno stavlja na mapu Evrope kada je ekologija u pitanju.

Ne, ovo na slici nije Holandija ili Danska, već Borski okrug u Srbiji, preciznije, ovo čudo nalazi se u Kladovu gde se na 4,5 hektara nalazi 8.464 solarna panela koji su još jedan dokaz da Srbija ima čime da se pohvali kada je reč o ekologiji. Ovo je najveća domaća solarna elektrana, a ako se pitate zašto je ovakav projekat realizovan baš ovde, jedan od najvažnijih razloga je stepen zračenja.

Ovaj kraj Srbije, tačnije Kladovo ima 13 odsto više sunčanih sati nego Beograd, a zračenje je jednako onom na jugu Srbije. To, logično, utiče na insolaciju koja se ovde tokom dana pretvara u električnu energiju.

Više o solarnoj elektrani “Solaris Energy” saznajte od njenog direktora, Miloša Kostića, u najnovijem broju magazina Auto Bild.