Home Blog Page 1273

Fabrika u Bugojnu u BiH dobila postrojenje za preradu otpadnih voda

news-2015-April-bugojno_gradd_835297999

U fabrici za proizvodnju krzna „Donnia Trade“ u opštini Bugojno u Bosni i Hercegovini pušteno je u rad postrojenje za preradu otpadnih voda.

Vlasnik fabrike gospodin Toma Ugrinovski izjavio je da postrojenje za preradu otpadnih voda poseduje najsavremeniju tehnologiju, kao i da je njegovim puštanjem u rad fabrika „Donnia Trade“ postala jedna od najsavremenijih fabrika u Evropi.

Gradonačelnik Bugojna gospodin Hasan Ajkunić istakao je da ovo postrojenje doprinosi zaštiti životne sredine i ekologiji.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

izvor: energetika.ba

NIS pomaže razvoj lokalnih zajednica u okviru programa „Zajednici zajedno”

nisKompanija NIS raspisala je javni konkurs „Zajednici zajedno” koji traje do 31. maja, a čiji je glavni cilj podrška projektima lokalnih zajednica u kojima ova kompanija posluje. Kako se navodi u saopštenju te kompanije, sporazumi  koje je NIS ove godine potpisao sa Beogradom, Novim Sadom, Čačkom, Nišom, Pančevom, Zrenjaninom, Kikindom, Kanjižom, Srbobranom, Žitištem i Novim Bečejem omogućavaju neprofitnim ustanovama i institucijama sa ovih teritorija da konkurišu sa projektima iz oblasti sporta, kulture, nauke i zaštite životne sredine.

Za podršku projektima NIS je izdvojio više od 110 miliona dinara, a o njihovom izboru odlučivaće komisija koju čine predstavnici NIS-a, lokalnih samouprava, kao i ugledne ličnosti iz lokalnih zajednica. NIS već osmu godinu zaredom pomaže gradove i opštine širom Srbije u okviru programa „Zajednici zajedno”, a do sada je u razvoj lokalnih zajednica uloženo 800 miliona dinara i podržano oko 760 projekata. Na ovaj način NIS učvršćuje partnerske odnose sa lokalnom zajednicom i potvrđuje da ni u vreme složenih uslova za poslovanje ne odustaje od  društvene odgovornosti kao svog strateškog opredeljenja. Svi uslovi i propozicije javnog konkursa mogu se naći na sajtu http://www.zajednicizajedno.nis.eu

www.beograd.rs

Vesna Vukajlović

Pregovore o naftnom sporazumu početi od početka

ppPregovori između vodećih svetskih proizvođača nafte o potencijalnom ograničavanju proizvodnje, s ciljem podizanja niskih cena nafte, trebalo bi ponovo da krenu od nule, izjavio je danas portparol Kremlja, Dmitrij Peskov. „Mnogo toga treba početi ispočetka nakon nedavnog neuspeha ovog procesa“, izjavio je Peskov, a prenosi Rojters. Ruski zvaničnici, a naročito ruski ministar energetike Aleksandar Novak su, kako je rekao, u više navrata istakli da loptica nije u dvorištu Rusije, već u dvorištu njenih partnera.

Najveći svetski proizvođači nafte, među kojima su Rusija i Saudijska Arabija, nisu uspeli da na prošlomesečnim pregovorima u Dohi postignu dogovor o predloženom ograničavanju proizvodnje nafte, podseća agencija Rojters. Predsednik Rusije Vladimir Putin će se kasnije danas sastati sa katarskim ministrom inostranih poslova Muhamedom bin Abdulrahmanom bin DŽasimom u ruskom odmaralištu Sočiju. Dvojica zvaničnika bi, prema rečima Peskova, mogli razgovarati o situaciji na globalnim naftnim tržištima, ali ne treba očekivati, kako je rekao, dogovor o ograničavanju proizvodnje nafte između dve države. „To je složen kolektivni proces“, poručio je Peskov.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

Severni tok negativan za istočnu Evropu?

John_Kerry_official_Secretary_of_State_portraitŠef Stejt departmenta SAD Džon Keri izjavio je da će izgradnja „Severnog toka“ imati negativan uticaj na zemlje u istočnoj Evropi, uključujući Ukrajinu i Slovačku. „Projekat je izazvao živu debatu sa obe strane Atlantika. Sigurni smo da će imati negativan uticaj na Ukrajinu, Slovačku i istočnu Evropu. To ne treba da gubimo iz vida“, rekao je Džon Keri. Svoje mišljenje Keri je izneo na sastanku sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini u okviru energetskog dijaloga SAD–EU, koji je sada u toku u Vašingtonu.

Ranije je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov govorio da je projekat „Severni tok 2“ čisto komercijalne prirode. Pritom, pokušaji njegove bloka, po mišljenju šefa MIP-a Rusije, ima politički karakter i da SAD preko svojih posebno bliskih prijatelja u NATO-u „pokušavaju da stvore poteškoće“. „Severni tok 2“ predviđa izgradnju dve grane gasovoda ukupne snage 55 milijarde kubnih metara gasa godišnje od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Protiv realizacije projekta su Češka, Mađarska, Estonija, Letonija, Poljska, Slovačka, Rumunija, Litvanija i Ukrajina.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.sputniknews.com

U toku javna rasprava o nacrtu Zakona o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva u Hrvatskoj

elektricni-auto-sibenik-20160120130101515

U Zagrebu u Hrvatskoj počela je javna rasprava o Predlogu nacrta Zakona o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva.

Kako su preneli mediji, predstavnik radne grupe za transpoziciju Direktive 94/2014 u hrvtasko zakonodavstvo gospođa Romana Palčić izjavila je da je tržište alternativnih goriva nerazvijeno i u Evropskoj uniji, a da su najnoviji podaci da električna vozila zauzimaju 0,2 odsto prodaje novih automobila. Ona je istakla da se do 2020. godine očekuje rast broja stanica za punjenje vozila na alternativni pogon, odnosno ovakve stanice će u Hrvatskoj biti postavljane na svakih 50 kilometara, a u planu je da njihov broj dostigne 164. Navela je da bi Predlog nacrta Zakona o uspostavljanju infrastrukture za alternativna goriva trebalo da bude usvojen u junu ove godine.

Predlog nacrta pomenutog zakona bavi se propisivanjem podsticajnih mera razvoja tržišta alternativnih goriva i utvrđivanjem minimalnih zahteva za izgradnju infrastrukture za punjenje vozila na alternativna goriva, kao i tehničkom specifikacijom tih mesta. Predlog zakona će biti fokusiran prvenstveno na električnu energiju, vodonik i prirodni gas.

Predlog nacrta Zakona o uspostavlajnju infratsrukture za alternativna goriva možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: energetika-net.com

Besplatno odnošenje kabastog otpada tokom vikenda u Beogradu

1757940_1649990_kabasti_otpad__s

Grad Beograd saopštio je da će ekipe JKP „Gradska čistoća“ tokom predstojećeg vikenda 7. i 8. maja 2016. godine besplatno odnositi kabasti otpad sa beogradskih ulica.

Navedeno je da građani mogu ostaviti kabasti otpad pored kontejnera odakle će ih ekipe JKP „Gradska čistoća“ ukloniti. Prioritet će imati sugrađani koji imaju veće količine kabastog otpada, a o čemu mogu obavestiti službe JKP „Gradska čistoća“.

Inače se odnošenje kabastog otpada naplaćuje po kubnom metru i broju utrošenih sati, ali je odnošenje besplatno svakog prvog vikenda u mesecu.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Program povećanja energetske efikasnosti REENOVA+ u Hrvatskoj

news-2015-April-ebrd_hrvatska_152253765

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Zagrebu u Hrvatskoj predstavili su program povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima REENOVA+.

Direktor EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju gospođa Vedrana Jelušić Kašić izjavila je da su projekti poboljšanja energetske efikasnosti strateška odrednica ove institucije, a ciljanim investicijama u saradnji sa hrvatskim finansijskim institucijama želi se omogućiti domaćinstvima da dobiju finansijska sredstva i i tehničku pomoć za povećanje energetske efikasnosti.

Program REENOVA+ namenjen je svim vlasnicima stambenih objekata, a dobijena sredstva će moći da se iskoriste za zamenu stolarije, izolaciju fasade, nove toplotne i izolacijske sisteme i slično. Krediti se mogu dobiti do iznosa od 50 hiljada evra, a vlasnicima je na raspolaganju i besplatna tehnička pomoć.

Vrednost programa iznosi 60 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Taksa za plastične kese

New-YorkHiljade Njujorčana svakodnevno posežu za plastičnom kesom u radnjama i samouslugama, a procenjuje se da se godišnje u tom gradu 10 milijardi kesa baci u smeće, po 19.000 svakog minuta. Gradske vlasti nameravaju da provere da li će taksa od pet centi po kesi odvratiti Njujorčane od te prakse, štetne po okolinu. Gradsko veće danas glasa o propisu prema kojem će trgovci morati da kupcima svaku kesu naplate najmanje pet centi, medjutim taj namet tehnički neće biti porez jer će radnje moći da zadrže novac koji prikupe na taj način. Zastupnici novog propisa se nadaju da će dodatni namet primorati Njujorčane da dobro razmisle o korišćenju kesa i možda početi da ih nose sa sobom kada odlaze u radnju, a to bi trebalo da smanji količinu otpada na deponijama i manje smeća na ulicama i drveću gde kese završavaju na vetru.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

NLB banka počela da odobrava kredite

nlbNLB banka u Srbiji danas je saopštila da je počela da odobrava poljoprivrednicima kredite iz programa Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. Krediti se odobravaju u dinarima, bez valutne klauzule, za razvoj stočarstva, investicije u mehanizaciju i opremu. Namenjeni su i za razvoj ratarstva, povrtarstva, cvećarstva, voćarstva, vinogradarstva i za nabavku hrane za životinje. Rok otplate za kratkoročne kredite je do 12 meseci, a za dugoročne do 36 meseci, uz mogućnost dobijanja grejs perioda od godinu dana, a kamatna stopa je fiksna i iznosi tri odsto godišnje.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Nova cena gasa za domaćinstva u Ukrajini

gas_madrid ec.europa.eu

U Ukrajini je od 1. maja 2016. godine povećana cena gasa za domaćinstva.

Sva domaćinstva u Ukrajini plaćaće jedinstvenu cenu gasa od 0,275 dolara po metru kubnom, čime je ukinuta socijalna preferencijalna cena gasa. Prema staroj ceni, domaćinstva sa manjim primanjima i potrošnjom plaćala su 0,144 dolara po metru kubnom, dok su ona koja su trošila više gasa plaćala cenu od 0,288 dolara po metru kubnom.

Cena gasa povećana je sporazumom između MMF-a i Ukrajine, kojim je predviđeno novo povećane cene gasa u narednom periodu, kao i povećanje cene električne energije.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Rafinerija nafte Brod realizuje mere zaštite životne sredine

076626

Predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije sastali su se sa predstavnicima Rafinerije nafte Brod kako bi razgovarali o merama zaštite životne sredine koje je realizovala ova rafinerija.

Kako je istaknuto, Rafinerija nafte Brod uložila je značajne napore u cilju usklađivanja rada postrojenja sa odredbama Zakona o zaštiti životne sredine i evropskim standardima. Modernizovana su postrojenja koja su imala značajan uticaj na kvalitet vazduha, vode, zemljišta, a postavljena je i stanica za kontinuirano praćenje kvaliteta vazduha na lokaciji Rafinerije nafte Brod za 32 parametra. Osim toga, uspostavljen je i kontinuirani monitoring emisija iz dve kotlarnice u Rafineriji nafte, a usvojen je i plan modernizacije postrojenja koji podrazumeva rekonstrukciju i modernizaciju određenih postrojenja, sanaciju kontaminiranog zemljišta i rekonstrukciju punilišta.

Ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije gospođa Srebrenka Golić dodala je da Rafinerija nafte Brod razmatra i mogućnost korišćenja gasa kao pogonskog energenta kako bi u procesu proizvodnje bio isključen mazut, a čime bi se doprinelo zaštiti životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: rtrs.tv

Održana konferencija „Energetska zavisnost i cene energenata u Srbiji“

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU četvrtak 5. maja 2016. godine u Beogradu u organizaciji Danas Conference Centra održana je konferencija „Energetska zavisnost i cene energenata u Srbiji“.

Predstavnik Ambasade SAD u Srbiji gospodin Džeremi Long izjavio je da je potrebno diskutovati o temi energetike kao o veoma kompleksnoj oblasti, kao i da je bitno ići u korak sa promenama na svetskom planu. On je istakao da Srbija mora diverzifikovati izvore snabdevanja energentima, primeniti drugi i treći energetski paket, kao i ispuniti obaveze kada je reč o udelu obnovljivih izvora energije do 2020. godine.

Predsednik Unije poslodavaca Srbije naveo je da je u svim zemljama Evropske unije cena električne energije skuplja od cene toplotne energije, dok je u Srbiji obrnuto, a što dovodi do sve učestalijeg trenda grejanja na drva. Dodao je da bi cena grejanja bila drugačija kada bi se primenjivalo grejanje po utrošku, kao i da Srbija nema dovoljno razvijeno tržište naftnih derivata tako da su cene ovakvih energenata čak do 30 odsto veće nego u okruženju.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija gospodin Tomislav Mićović istakao je da je tržište derivata nafte u Srbiji skoro potpuno iz uvoza, odnosno oko 85 odsto svih derivata koji se potroše u Srbiji je ili od uvezene sirove nafte ili direktnim uvozom derivata. On je dodao da na niže cene ovakvih energenata ne mogu uticati naftne kompanije već samo država.

Sandra Jovićević

foto: danas.tv

Konkurs za realizaciju projekata u oblasti zaštite životne sredine

zzs

Opština Aranđelovac raspisala je javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine.

Kako je saopšteno, sredstva po ovom konkursu dodeljivaće se za izgradnju ekoloških učionica, a mogu konkurisati obrazovne ustanove. Ukupan iznos opredeljenih sredstava iznosi 1.209.744 dinara.

Rok za podnošenje prijava je 16. maj 2016. godine.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: naslovi.net

U toku čišćenje akumulacije MHE „Radaljska banja“

mini hidroelektrana

Krajem aprila 2016. godine počelo je čišćenje nanosa u akumulaciji MHE „Radaljska banja“.

Rukovodilac Službe građevinskog održavanja u HE „Zvornik“ gospodin Mitar Ignjatović izjavio je da će ovim radovima biti dovedena u normalnu funkciju „pečurka“ temeljnog ispusta koja je trenutno u mulju i nataloženom granju.

Predviđeno je da se tokom realizacije ovog projekta izvadi oko 5 hiljada metara kubnih materijala, a radovi bi trebalo da budu završeni do kraja maja ove godine.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Austrijski OMV oživljava aktivnosti u Iranu

omcvAustrijski naftni koncern OMV potpisao je u sredu memorandum o razumevanju sa iranskom kompanijom Nešnel irenijen ojl kompani (NIOC), u nastojanju da oživi sopstvene aktivnosti u Iranu.

„Memorandum o razumevanju je važan prvi korak u obnavljanju OMV-ovih aktivnosti u Iranu i dugoročne saradnje sa NIOC-om“, izjavio je generalni direktor OMV-a Rajner Zele, a prenosi agencija Rojters. Zele, koji je u julu prošle godine stupio na čelnu poziciju u najvećoj austrijskoj kompaniji, izabrao je Iran, Rusiju i Ujedinjene Arapske Emirate kako bi „pobegao“ od skupe ekploatacije iz nafnih nalazišta u Severnom moru, navodi Rojters.

Najnovijim ugovorom, potpisanim u Teheranu, pokriveno je nekoliko oblasti, od evaluacije potencijalnih naftnih i gasnih nalazišta do razmene sirove nafte i naftnih proizvoda. Najveći deo sankcija Iranu je ukinut u januaru, nakon što je zvanični Teheran postigao dogovor sa svetskim silama o ograničavanju sopstvenog nuklearnog programa.

www.tanjug.rs

Vesna Vukajlović

 

Stari reaktori bezbednosni rizik u EU

nuklearka_freeimages-comU Evropskoj uniji radi 128 nuklearnih elektrana sa reaktorima malo starijim od 30 godina u proseku, što izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ukupno u Evropi ima 185 nuklearnih elektrana od čega 58 u Francuskoj a 35 u Rusiji. Bezbednosno rizične elektrane su svuda po kontinentu, od Velike Britanije i Francuske na zapadu, do Bugarske i Ukrajine na istoku. Uprkos tome, u Evropi se trenutno gradi 16 nuklearnih elektrana pri čemu osam u Rusiji. Stručnjaci za nuklearnu energiju potvrdili su u Izveštaju o stanju svetske nuklearne industrije da je starost atomskih centrala u Evropskoj uniji ozbiljan razlog za brigu. Ništa manje bojazni nisu ni izvan EU, posebno kada je reč o Ukrajini. U izveštaju se upozorava da s obzirom na ekonomsku nezivesnost u toj zemlji zbog finansijske krize i građanskog rata, ne treba očekivati ulaganja u stare nuklearne reaktore u 15 ukrajinskih elektrana. Najozbiljniji incident u Ukrajini zbio se početkom 2015. kada je elektrana u Zaporožju na jugu zemlje, koja je trenutno najveća atomska centrala u Evropi, morala da obustavi rad reaktora zbog fluktuacija na elektromreži. Austrijska ekološka organizacija Global 2000 tvrdi da je elektrana stigla u stanje blizu katastrofe zbog sabotaže. Tri decenije od katastrofe u Černobilu, posledice se još osećaju. Aktivista Grinpisa (Greenpeace) Tobijas Minhmejer (Tobias Münchmeyer) kazao je na jednom skupu u Hamburgu da su mu lekari iz Ukrajine i susedne Belorusije rekli da „tamo nema zdrave dece“. Pored toga, zbog konflikta sa Rusijom, cene gasa su skočile i ljudi su primorani da lože drvo. „To na prvi pogled deluje ekološki. Međutim, drvo je kontaminirano. Kada se loži, širi se pepeo koji vodi do ponovnog izlaganja radijaciji“, rekao je za nemački Tagešpigel (Tagesspiegel) Minhmejer. Najviše nukleranih elektrana u EU ima Francuska (58) a slede Velika Britanija (15) i Švedska (10), pokazuju podaci evropskog nuklearnog društva. Trenutno Slovačka, koja ima četiri atomske centrale, gradi još dve, a Finska i Francuska po jednu. Rusija gradi osam nuklearnih elektrana, a Ukrajina i Belorusija po dve.

Nemačke brige zbog Belgije i Francuske

Nemačka ministarka za prirodnu sredinu Barbara Hendriks (Hendricks) zabrinuta je pak zbog stanja u susedstvu. Ona je nedavno sa belgijskim kolegom razgovarala o nuklearnim elektrana Doel i Tihange. Od 2012. godine na delovima reaktora tih elektrana pojavile su se hiljade finih pukotina koje je nemoguće popraviti dok bi zamena koštala mnogo i zahtevala toliko rada, da bi bilo jednostavnije izgraditi novu elektranu. Problem bi bio i nabavka delova za ta zastarela postrojenja. Ipak, to nije sprečilo nadležne za nuklearne elektrane u Belgiji da vrate reaktore u pogon u septembru 2013. U martu 2014. ponovo su zatvoreni radi novih testiranja. Svih sedam reaktora u te dve elektrane staro je više od tri decenije a najstariji, u elektrani Doel, ušao je u 42. godinu proizvodnje.

Vesna Vukajlović

Izvor: www.euroactiv.rs