Home Blog Page 1191

U planu izgradnja Prve pasivne kuće u Vojvodini

izolacija_140916

Pod okriljem Klastera za energetsku efikasnost i ekologiju ENEF rođen je projekat Prve pasivne kuće u Vojvodini, odnosno objekta za čije se grejanje ili hlađenje koristi minimalna količina energije.

Cilj projekta je bio da se, valjanom izolacijom, domaši ne samo željena godišnja potrošnja objekta od svega 15 kWh po kvadratnom metru – u odnosu na u Srbiji danas prosečnih skoro 200 kWh – već i da se istovremeno obezbedi visoki konfor življenja u ovakvom domu i leti i zimi. A da bi se to postiglo ključna je kombinacija tehnologije, dizajna i materijala koji se koristi.

U tom smislu su glavni konstruktivni elementi Prve pasivne kuće u Vojvodini od drveta, odnosno osnovu čini drvena konstrukcija ispunjena mineralnom vunom. Spoljni zidovi su, između ostalog, obloženi stiroporom i farmacel pločama, i ukupna debljina izolacije doseže 39 cm, dok je krovna konstrukcija takođe urađena po najvišim standardima i ovde debljina izolacije premašuje 35 cm.

Kada je reč o stolariji, upotrebljen je šestokomorni profil sa niskoemisionim staklom punjenim argonom, a kako bi se istovremeno obezbedila dobra zaptivenost objekta i neohodna redvona izmena vazduha, planirana je komforna ventilacija sa rekuperacijom. Reč je o ponovnom korišćenju toplote iz otpadnog vazduha, koji svoju toplotu predaje svežem, uglavnom hladnijem vazduhu, bez fizičkog mešanja.

Grejanje u ovakvoj kući je podno, obezbeđena je stalna kontrola koncentracije ugljen-dioksida, a vlažnost vazduha se kreće između 40 i 60 odsto. Takođe je veoma važna činjenica da je praktično u celom objektu temperatura ista.

Izgradnja stambenih objekata približno nulte potrošnje energije je dostignut standard u većini zemalja Zapadne Evrope, dok je kod nas ona samo formalno ugrađena u postojeće zakonske okvire, ali čija implementacija prilično kasni. Posledica je da u EU danas na grejanje/hlađenje stambenih jedinica ode u proseku 27 odsto energije koja se ukupno potroši na nivou države, dok je kod nas reč o čak 45 odsto.

izvor: danas.rs

foto: ekapija.com

Sandra Jovićević

Norveški investicioni fond zabranio ulaganja u još 15 kompanija iz SAD-a i Azije koje posluju s ugljem

coal_wallpaper_smlNorveški državni investicioni fond, najveći u svetu, zabranio je ulaganja u još 15 kompanija čije je poslovanje povezano s ugljem. Uglavnom se radi o američkim i azijskim kompanijama, objavila je u sredu norveška centralna banka.

Norveški parlament glasao je u 2015. godini da fond izađe iz poslovanja s ugljem, tražeći da zbog uticaja na okolinu proda učešće u rudarskim i energetskim kompanijama koje generišu više od 30 posto svojih proizvoda ili prihoda iz tog fosilnog goriva, štetnog po okolinu.

Norveški fond trenutno upravlja imovinom vrednom oko 7.530 milijardi norveških kruna (835,6 milijardi evra). U sredu su spisku zabranjenih kompanija dodali još 15 firmi i predstavništva, uključujući i pet iz SAD-a, tri iz Japana, i dva iz Kine. Još jedanaest kompanija stavljeno je na razmatranje.

„Daljnja isključenja će uslediti u 2017.“, navela je centralna banka, zadužena za upravljanje fondom u koji se slivaju prihodi od prodaje nafte.

Zabrana neće obuhvatiti rudarske divove Anglo American, BHP Billiton i Glencore jer je njihovo rudarsko poslovanje izvan uglja toliko obimno da taj energent generiše manje od 30 posto njihovih prihoda.

Investiciona politika norveškog fonda ravna se prema strogim etičkim načelima, s naglaskom na održivom ekonomskom, ekološkom i društvenom razvitku. Tako su zabranjena ulaganja u kompanije optužene za teška kršenja ljudskih prava, rad dece i za ozbiljne štete po okolinu, kao i u proizvođače „posebno nehumanog“ oružja, i u duvanske kompanije.

Fond je osnovan za potrebe finansiranja velikodušnih socijalnih izdataka norveške države, a ulaže u deonice, obveznice i nekretnine.

Izvor: hina.hr

JP „Vojvodinašume“ pošumilo 800 hektara zemljišta

sadnica2

JP „Vojvodinašume“ saopštilo je da je od početka sezone jesen 2016/proleće 2017. godine izvršilo obnovu šuma i pošumljavanje na površini od oko 800 hektara. Do kraja sezone se očekuje da će biti pošumljeno još 800 hektara, tako da će planirani obim radova u celosti biti ispunjen.

Kako je istaknuto, posađeno je ukupno 338.550 komada sadnica šumskih vrsta drveća iz rasadničke proizvodnje ovog preduzeća i posejano 14.100 kilograma semena hrasta lužnjaka koji je sakupljen u registrovanim semenskim objektima na području Šumskog gazdinstva „Sombor“.

Po vrstama drveća, najviše je utrošeno sadnica visokoprinosnih sorti topole, čak 215.000 komada, 57.000 komada sadnica jasena, 39.000 komada sadnica vrbe, 13.000 komada sadnica hrasta lužnjaka, po 6.000 komada sadnica graba i bele topole, 2.000 komada sadnica bora i 550 komada sadnica crne topole.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Održan susret „Partnerstvom ka zaštiti prirode“

zzs

Zavod za zaštitu prirode Srbije organizovao je četvrti susret organizacija za zaštitu prirode „Partnerstvom ka zaštiti prirode“.

Cilj susreta je bio da okupljanjem svih relevantnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom prirode (državne institucije, upravljači zaštićenih prirodnih dobara, nevladine i druge organizacije civilnog društva) ukaže na važnost saradnje svih subjekata u ovoj oblasti, kao i da podstakne dalje umrežavanje organizacija civilnog društva u ovoj oblasti.

Glavne teme skupa bile su posvećene saradnji u realizaciji projekata i programa ustanovljavanja nacionalne ekološke mreže i izrade crvenih lista i knjiga ugroženih vrsta u Srbiji, kao i strateških dokumenata u zaštiti prirode, bio i geo diverziteta.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Sarajevo najzagađeniji grad

efrTanjug potvrđuje da je Sarajevo zvanično najzagađeniji grad u BiH, a samim tim i na vrhu liste zagađenih glavnih gradova Evrope. Stanovništvu se već nedeljama savetuju mere predostrožnosti, budući da prisutna vrsta zagađenja stvara ozbiljne zdravstvene probleme.

U toku zimske sezone u Kantonu Sarajevo često dolazi do prekoračenja dozvoljene koncentracije zagađujućih materija, prenosi regionalna Televizija N1.

Udruženje građana „Eko akcija“ izradilo je mobilnu aplikaciju koja pokazuje nivo zagađenosti vazduha u nekoliko bosansko-hercegovačkih gradova i preporuke korisnicima, javlja Fena.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Umesto mazuta, koristiće se gas

nikodijevic-toplana-borca-biKako prenosi Studio B, predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević, zajedno sa direktorom JKP „Beogradske elektrane“ Goranom Aleksićem i državnim sekretarom u Ministarstvu energetike Zoranom Predićem, pustio je u rad modernizovano postrojenje u toplani „Borča“.

Ovo postrojenje će umesto mazuta koristiti komprimovani gas (CNG) i time omogućiti ekološku proizvodnju toplotne energije za potrebe grejanja oko 5.600 stanova u ovom beogradskom naselju.

Nikodijević je naglasio da je modernizacija postrojenja toplane „Borča” deo usvojene strategije Skupštine grada, prema kojoj bi do 2022. godine trebalo da budu ugašene sve stanice na mazut, kako bi se prešlo na ekološki prihvatljiva goriva.

Izvor:stb.rs

Održana konferencija o cirkularnoj ekonomiji u Kragujevcu

1

U zgradi Gradske uprave Kragujevca održana je završna konferencija projekta „Promocija cirkularne ekonomije u centralnoj i zapadnoj Srbiji“ koji realizuje Arhus centar uz podršku grada Kragujevca.

Na temu cirkularne ekonomije učesnicima konferencije govorio je profesor Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu gospodin Goran Bošković, dok su primere dobre prakse u upravljanju otpadom, primarne selekcije otpada kao i uspešne saradnje javnog i civilnog sektora u ovim oblastima prezentovali predstavnici grada Kruševca.

O aktivnostima projekta „Promocija cirkularne ekonomije u Centralnoj Srbiji“ govorio je predstavnik Udruženja Arhus centar Kragujevac gospodin Srđan Matović. U svom izlaganju on je istakao efikasnost cirkularne ekonomije koja podrazumeva saradnju svih aspekata društva, ali i međusobnu saradnju udruženja iz različitih gradova i okruga Srbije.

Na teritoriji Šumadijskog, Pomoravskog, Rasinskog, Raškog, Moravičkog i Zlatiborskog okruga, projekat „Promocija cirkularne ekonomije u centralnoj i zapadnoj Srbije“ sprovodi Arhus centar uz podršku Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Srbiji.

izvor: kragujevac.rs

Premašen plan prozvodnje električne energije u BiH

news-2015-april-epbih_2016_491200945

U JP „Elektroprivreda BiH“ zaključno sa 17. decembrom 2016. godine proizvedeno je 6.913 GWh električne energije, što je za 5,44 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 1,85 odsto u odnosu na planiranu proizvodnju u 2016. godini.

Ukupna proizvodnja električne energije u termoelektranama u odnosu na prošlu godinu, premašena je za 8,26 odsto i veća je od plana za 2,38 odsto.

U TE „Kakanj“ ostvarena proizvodnja veća je u odnosu na 2015. godinu za 11,34 odsto, dok je proizvodnja u TE „Tuzla“ u odnosu na prošlu godinu veće za 6,5 odsto, a u odnosu na plan 4,42 odsto.

Usled loših hidroloških prilika u „Hidroelektranama na Neretvi“ ostvarena proizvodnja neznatno je manja od planirane u 2016. godini.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana radionica o EE u Sarajevu

news-2015-april-energetska_efikasnost_668230043

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini 22. decembra 2016. godine održana je radionica „Energetska efikasnost u kantonima i jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine – šansa za održivi razvoj“.

U okviru radionice bilo je reči o energetskoj efikasnosti u cilju zaštite životne sredine, a predstavnici opština podelili su svoja iskustva kada je reč o ovoj oblasti.

Radionicu je organizovala Efekt mreža za ekološko prihvatljivu energiju u BiH zajedno sa Centrom za razvoj i podršku Tuzla.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Agencija Standard & Poor’s o rejtingu HEP-a

hepAgencija Standard & Poor’s (S&P) je izveštajem od 21. decembra 2016. potvrdila dugoročni kreditni rejting Hrvatske elektroprivrede (BB) i povećala izglede kretanja ocene rejtinga s negativnih na stabilne.

Zbog metodologije i kriterijuma koje S&P koristi pri ocenjivanju HEP-a, povećanje je usledilo nakon rasta prognoze rejtinga za Republiku Hrvatsku, što je prvi pozitivni pomak za rejting hrvatske države u posljednjih devet godina, koji je ostvaren usled bržeg rasta privredei konsolidacije javnih finansija u odnosu na očekivanu.

„Veoma smo zadovoljni povećanjem izgleda kretanja ocene rejtinga HEP-a od strane agencije Standard & Poor’s, što je nakon povećanja ocene kreditnog rejtinga od pre dva meseca, još jedna potvrda aktivnog korporativnog upravljanja finansijskim položajem i ukupnim poslovanjem u HEP grupi. Ovime smo zaključili izuzetno uspešnu poslovnu godinu u kojoj smo, između ostalog, zadržali udeo u prodaji električne energije na domaćem tržištu od čak 85 posto, a u Sloveniji osvojili 12,5 posto tržišta u poslovnom segmentu“, izjavio je Tomislav Rosandić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Izvor: hep.hr

V.V.

Potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo i FBIH

logoKako BH-Gas javlja,  potrošnja gasa u Kantonu Sarajevo, a prema potrošnji za prvih 20 dana u mesecu decembru iznosiće 25 miliona kubika gasa, što će biti najveća decembarska mesečna potrošnja gasa u KS za zadnjih 5 godina.

Istovremeno, u toku jučerašnjeg dana Federaciji BIH je isporučeno cca 1,2 miliona kubika gasa, a što je omogućeno novim aneksom ugovora koji je BH-Gas/Energoinvest potpisao sa mađarskim transporterom FGSZ-om, a koji je u prethodnom periodu ograničavao transport gasa na 1,05 miliona kubika gasa dnevno. Ovim je prestala praksa da se u FBiH odnosno KS umesto prirodnog gasa koristi mazut.

Ujedno BH Gas napominje da je kapacitet gasovoda u BiH 1,8 miliona kubika gasa dnevno, od čega sama Federacija BiH evidentno koristi gotovo 70% kapaciteta ili 1,2 miliona kubika gasa iako je zima tek počela.

Takođe, naglašava se da je ovom nivou potrošnje gasa u Kantonu Sarajevo doprinela i snižena cena gasa, čime su ostali energenti postali nekonkurentni, sa svim prednostima čistog energenta koji prirodni gas podrazumeva.

Izvor: bh-gas.ba

Vesna Vukajlović

Prelaskom na gas smanjila bi se emisija gasova iz rafinerije

slide4-940x350Na sedmom sastanku Radne grupe grupe za praćenje stanja vazduha na teritoriji opština Bosanski Brod i Slavonski Brod, rečeno je da bi se prelaskom na gas postigli značajni rezultati u smanjenju emisija iz kotlova brodske Rafinerije nafte, a time i poboljšao kvalitet zraka na ovom području.

Na sastanku, koji je održan u Bosanskom Brodu, razgovaralo se, između ostalog, o obnavljanju ekološke dozvole za Rafineriju nafte Bosanski Brod, izvještaju o sprovedenim i planiranim merama i aktivnostima u skladu s ekološkom dozvolom u toj rafineriji, kvalitetu vazduha na ovom području (za period juli – decembar), mogućnost realizacije projekta gasifikacije Rafinerije nafte Bosanski Brod, kao i o drugim temama od značaja za kvalitet vazduha i životnu sredinu i zdravlje stanovništva.

U okviru prezentacija o kvalitetu zraka na ovom području za period juli – decembar 2016. godine, izvršenih od nadležnih hidrometeoroloških zavoda Republike Srpske i Republike Hrvatske, konstatovano  je da je, u periodu od 2012. godine, uočena tendencija pada vrednosti pojedinih zagađivača (PM2, 5 i H2S), što je rezultat i primenjenih mera iz ekološke dozvole u Rafineriji nafte Bosanski Brod, tvrdi se u saopštenju Ministarstava za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

 

U Beogradu prikupljeno 7 hiljada tona otpada za reciklažu

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5

U Beogradu je tokom prošle godine prikupljeno oko 7 hiljada tona otpada za reciklažu sa oko 80 lokacija gde se nalaze kontejneri.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ gospodin Miroslav Bogdanović izjavio je da je u prethodnom periodu postavljeno i 29 kontejnera za reciklažu tekstila, što je novina u Srbiji. Kako je istakao, odjek građana je dobar, tako da će se akcija postavljanja kontejnera za reciklažu tekstila proširiti.

Profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu gospodin Aleksandar Jović naveo je da se od recikliranog tekstila prave izolacioni materijali kod nas, dok se u svetu prave i novi odevni predmeti.

izvor: rts.rs

foto: blic.rs

Sandra Jovićević

U toku realizacija projekta „Banatsko sunce za sve“

solarna-energija-paneli-solarni-zelena-sunce_660x330U pančevačkom naselju Kotež u toku je postavljanje solarnih panela koji će se koristiti za zagrevanje sanitarne vode.

Tehnički direktor JKP „Grejanje“ gospodin Zoran Božanić izjavio je za RTV da je reč o projektu „Banatsko sunce za sve“ u okviru koga će biti postavljeno 260 solarnih panela na površini od oko 900 metara kvadratnih.

Direktor JKP „Grejanje“ gospođa Sandra Božić istakla je da se ovaj pilot projekat realizuje u saradnji sa rumunskom opštinom Lugoš, a sredstva za njegovu realizaciju obezbedila je Evropska unija u iznosu od 900 hiljada evra. Očekuje se da će projekat doprineti uštedi potrošnje gasa za grejanje sanitarne vode, a gubitak u ovom sektoru bi trebalo da se smanji za 49 odsto.

Prvi rezultati projekta očekuju se na proleće 2017. godine.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Srbija neće imati problema sa snabdevanjem gasom tokom zime

22-12-16

Ministar rudarstva i energetike Srbije gospodin Aleksandar Antić na konferenciji „Energetska sigurnost“ koja je održana 22. decembra 2016. godine izjavio je da će veliki dužnici gasa i struje od 1. januara 2017. godine biti isklјučivani tzv. mač sistemom.

Kako je istakao, JP „Srbijagas“ dobilo je precizne instrukcije u skladu sa Uredbom Vlade Srbije da za buduće isporuke veliki potrošači gasa, koji taj energent pre svega koriste kao sirovinu, dostavlјaju garanciju ili plate isporuku gasa unapred. On je dodao da će isto pravilo važiti i za potrošače struje, ali da je efikasnost naplate tog energenta preko 95 odsto, pa je i manje problema.

Gospodin Antić je izjavio i da se ne očekuje da će Srbija tokom zime imati problema sa snabdevanjem gasom, a dodao je i da su pripremlјeni scenariji za eventualne nepredviđene situacije.

Istakao je da u skladištu gasa u Banatskom Dvoru trenutno ima 412 miliona kubnih metara uskladištenog gasa i da su obezbeđene rezerve ostalih energenata, kako bi njima mogla da se izvrši supstitucija gasa ukoliko bude potrebe. Prema njegovim ocenama, snabdevanje gasom u predstojećem zimskom periodu biće rešeno u trouglu Rusija-Ukrajina-Evropska komisija, jer je interes jednih da prodaju, drugih da transportuju, a Evrope sigurno snabdevanje.

Antić je naveo da su u toku finalni razgovori sa „Gaspromom o proširenju skladišta „Banatski dvor“, čiji je trenutno kapacitet 450 miliona metara kubnih i da on očekuje da će u narednim nedelјama biti doneta odluka kako će se raditi proširenje. On je podsetio da je skladište „Banatski dvor“ u vlasništvu 51 odsto „Gasproma“, a 49 odsto u vlasništvu „Srbijagasa“ i da je u tom odnosu trenutna popunjenost tog skladišta, odnosno da je u oko 220 miliona kubnih metara gasa u ruskom vlasništvu. Godišnja taksa za sladištenje, kako je naveo je oko 30 dolara za 1.000 kubnih metara, pa su procene da su godišnji prihodi „Banatskog dvora“ oko 13 miliona dolara.

On je dodao i da je nesporno da je ruski gas budućnost snabdevanja Evrope, ali da je potrebno da Srbija ima i neke druge alternative i ventile. Prema njegovim rečima interkonekcija sa Bugarskom potpuno je izvesna i očekuje se da će Memorandum o tome vrlo brzo biti potpisan.

Antić je kazao i da Vlada Srbije čini sve da unapredi ukupnu energetsku stabilnost i da je već dosta toga urađeno, podsetivši da se posle više godina gradi novi termoblok snage 350 MW u Kostolcu i da se očekuje izgradnja još dva vetroparka. Novi objekti koji se grade, investicije u postojeće kako bi im se produžio radni vek, povećanje kapaciteta, investicije u obnovlјive izvore i rad u skladu sa najvišim standardima je naše opredelјenje za budućnost i u funkciji energetske stabilnosti. Dodao je i da Srbija trenutno ima obezbeđene rezerve za 12 dana nafte i gasa, a radi se na tome da nafte i naftnih derivata do 2023. godine u rezervama bude za 60 dana.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Za gasovod „Turski tok“ potrebno preko 11,4 milijardi evra

news-2015-april-turski_tok_15_509256672

Trošak investicije za izgradnju dve cevi u offshore sekciji gasovoda „Turski tok“ procenjen je na 7 milijardi evra, navedeno je u pratećem materijalu predloga za ratifikaciju rusko-turskog sporazuma o njegovoj izgradnji.

Za projektovanje i izgradnju ove sekcije gasovoda zadužena je ruska strana, dok će turska strana voditi njeno spajanje na turski gasni sistem.

Offshore sekcija preko Crnog mora od Rusije do Turske biće duga 910 km, a kopnena sekcija u Turskoj 180 km, dok se ukupni trošak celog projekta procenjuje na 11,4 milijardi evra, prenose mediji.

izvor: energetika.ba