Home Blog Page 1191

Drugo zasedanje Mešovite komisije za ekonomsku saradnju sa Republikom Poljskom

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Na drugom zasedanju Mešovite komisije za ekonomsku saradnju sa Poljskom koje je održano 7. novembra 2017. Godine u Poljskoj, razmatrana su sva aktuelna pitanja ekonomske saradnje između delegacije Republike Srbije koju je prevodio Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija i delegacije Republike Poljske koju je predvodio Tadeuš Košćinski, državni sekretar u Ministarstvu razvoja Republike Poljske.

Kada je reč o oblasti zaštite životne sredine, rečeno je da je saradnja između Republike Poljske i Republike Srbije posebno važna zbog pomoći i podrške poljske strane u procesu harmonizacije propisa Republike Srbije sa EU propisima, kao i njihove implementacije (transfer iskustva, informacija i znanja), za specifične oblasti životne sredine (finansiranje zaštite životne sredine, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, odgovornost za štetu u životnoj sredini i dr.). U tom cilju je od posebnog značaja uspostavljanje kontakata sa resornim ministarstvom Republike Poljske, u cilju razmene informacija i zajedničkih mogućnosti za ostvarivanje obostrano korisne saradnje u oblasti zaštite životne sredine. U oblasti evropskih integracija istaknut je značaj pružanja pomoći Republici Srbiji u delu iskorišćenja pretpristupnih fondova EU za infrastrukturne projekte i pokretanja saradnje i u oblasti pripreme projekne dokumentacije, za izgradnju infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i remedijacije kontaminiranih lokacija. U oblasti upravljanja vodama, uključujući i otpadne vode, kao i čišćenja odnosno remedijacije zagađenih vodotokova za Republiku Srbiju je posebno važan transfer znanja i tehnologija.

U oblasti klimatskih promena potvrđena je potreba za prenosom iskustava Republike Poljske u vezi sprovođenja direktive kojom se uspostavlja sistem trgovine emisionim jedinicama gasova sa efektom staklene bašte (Emission Trading Directive (ETD) – 2003/87/EC) kao i primene tehnologija od značaja za borbu protiv klimatskih promena.

U okviru Karpatskog regiona bilateralna saradnja će se unapređivati u okviru „Karpatske konvencije”, naročito kroz razvoj programa saradnje u oblasti zaštite prirodnih dobara i putem direktnih kontakata između specijalizovanih ustanova u oblasti zaštite prirode.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Radovi na kanalskoj mreži i zaštiti od poplava u Mačvi

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Radovi na kanalskoj mreži i zaštiti od poplava obavljaju se ove jeseni u opštini Bogatić.

Po projektu za koji su sredstva za tekuću godinu, u visini od 15 miliona dinara, obezbeđena od strane Ministarstva poljoprivrede, između Bogatića i Klenja, trebalo bi da počne dalje kopanje Srednjemačvanskog kanala. U toku su poslovi na čišćenju Zelene Bare u Glušcima, kanala koji prima vodu iz Ravnja, Radenkovića, Baira i Bogatića i vuče je na Ravanicu, odnosno u reku Savu.

Sredstva za radove na oba kanala, u visini od 36 miliona dinara, obezbeđena su od strane Ministarstva poljoprivrede.

Na proleće će započeti i radovi na izgradnji nasipa u mačvanskim selima na obali reke Drine. Planirano je da poslovi po ovom projektu, za koje je sredstva u iznosu od pet miliona evra obezbedila Evropska unija, budu završeni do 2019. godine.

Milisav Pajević

U Novom Sadu pola tone stakla prikupljeno za reciklažu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U akciji prikupljanja staklene ambalaže ispred prostorija JKP „Čistoća“ u Novom Sadu koja je organizovana 8. novembra Novosađani su doneli oko 500 kilograma stakla.

Direktor JKP „Čistoća“, Vladimir Zelenović, rekao je da će akcija, koja se organizuje sa kompanijom „Sekopak” d.o.o. biti nastavljena.

– Svake srede ispred JKP „Čistoća“, na Sentandrejskom putu broj 3, naši sugrađani će moći da odlažu staklo koje ćemo prikupljati i usmeravati na dalju reciklažu. Ubuduće ćemo ovakve akcije organizovati i u prigradskim naseljima – najavio je Zelenović.

Inače, u sličnoj akciji prošle srede sakupljeno je oko 350 kilograma starog stakla za reciklažu.

Milisav Pajević

 

Državni sekretar Ivan Karić u obilasku Centra za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić posetio je Šabac, gde je predstavljen rad Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda čija je izgradnja pomognuta sredstvima iz IPA fondova EU. Postrojenje je obišao u zajedničkoj poseti sa šefom Delegacije Evropske unije Semom Fabricijom, državnim sekretarom Ministarstva poljoporivrede Republike Srbije Senadom Mahmutovićem i gradonačelnikom Šapca Nebojšom Zelenovićem.

Kako su se imali prilike uveriti članovi delegacije, značaj rada ovog strateškog modernog objekta komunalne infrastrukture koji zadovoljava evropske standarde u prečišćavanju i zaštiti voda za građane Šapca i okoline je nemerljiv. Njime se unapređuje vodosnabdevanje nizvodno od Save, obezbeđuje prečišćavanje voda, kao i otpadnih voda za industriju, što otvara nove razvojne šanse za lokalnu zajednicu, a građanima obezbeđuje kvalitetniji i zdraviji život.

U okviru posete Šapcu održan je i radni sastanak na kome je konstatovano da je završena linija prerade mulja, čime je zaokružen sistem vodosnabdevanja i prerade otpadnih voda u ovom području. Ovim je, kako je istakao državni sekretar Ivan Karić, obezbeđeno da se mulj zbrinjava na ekološki bezbedan, i ekonomski efikasan način.

S obzirom na značaj ovakvih projekata za postizanje evropskih standarda u oblasti životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine će podržati nove projekte kojima će se rešavati problemi prečišćavanja otpadnih voda i održivog upravljanja vodnim resursom, naglasio je Karić.

U Šapcu je ovom prilikom uručena i vredna oprema za odbranu od poplava, obezbeđena u okviru realizacije projekta „Zajednički doprinos unapređenju transnacionalne pripremljenosti za vanredne situacije u slivu reke Save“ finansirana sredstvima iz IPA fondova Evropske unije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Data saglasnost na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je Rešenje o davanju saglasnosti na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta – centralno postrojenje za prečišćavanja otpadnih voda grada Kruševca.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Opština Veliko Gradište sa temama zaštite životne sredine učestvuje u projektima prekogranične saradnje između Srbije i Rumunije

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Povodom učešća u projektima prekogranične saradnje između Srbije i Rumunije, u Rešici u Rumuniji je početkom novembra održan sastanak rukovodstva Županije Karaš-Severin, Braničevskog okruga i opštine Veliko Gradište.

Ispred Županije Karaš-Severin, sastanku su prisustvovali predsednik, Silviu Hurduzeu, i Matej Lupu, prefekt Okruga Karaš-Severin te dugogodišnji saradnik na projektima i Ljubica Rajkić, direktor Direkcije za kulturu, dok su srpsku stranu predstavljali Aleksandar Đokić, načelnik Braničevskog upravnog okruga, i Dragan Milić, predsednik opštine Veliko Gradište.

Pored zajedničke ocene da Veliko Gradište i Rešicu veže uspešna dugogodišnja saradnja i prijateljstvo, na sastanku je istaknuto da postoje brojna zajednička interesovanja koja bi se u narednom periodu mogla realizovati kroz projeke prekogranične saradnje. Najznačajnije teme sagovornici su našli u oblasti zaštite životne sredine, odnosno zatvaranju postojećih lokalnih i osnivanju regionalne deponije i reciklažnog centra kao i prečišćavanju otpadnih voda.

Nakon što su detaljno upoznati sa funkcionisanjem sistema deponija i reciklaže otpada, gosti su obišli novu centralnu deponiju u Rešici, uz dogovor o pripremama za učešće u zajedničkom projektu.

Opština Veliko Gradšte zainteresovana je i za projekat zaštite Srebrnog jezera koji bi obuhvatio vodovodnu i kanalizacionu mrežu sa sistemom za prečeišćavanje vode kao i druge projekte iz oblasti infrastrukture i sporta.

Milisav Pajević

 

Sastanak državnog sekretara Ministarstva zaštite životne sredine i direktora Agencije za zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, 9. novembra, održan je radni sastanak Branislava Blažića, državnog sekretara Ministarstva zaštite životne sredine i Filipa Radovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine.

Na sastanku su razmotreni tekući projekti vezani za zakonsku nadležnost Agencije, kao i razvojne mogućnosti u oblasti monitoringa svih činilaca životne sredine.

Bilo je reči i o brojnim aktivnostima koje proističu iz procesa evrointegracija.

Milisav Pajević

BAČKA TOPOLA: Saglasnost na cenu komunalne usluge snabdevanja toplotnom energijom

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Opštinsko veće opštine Bačka Topola je na sednici 6. novembra dalo saglasnost na cenu komunalne usluge – snabdevanje toplotnom energijom, isporučiocu toplotne energije, JP „Komgrad“ za grejnu 2017/18 sezonu u iznosu od 220,77 dinara po metru kubnom sa PDV-om.

Ova akontativna cena za isporučenu toplotnu energiju u grejnoj sezoni 2017/18 godine, plaća će se u dvanaest mesečnih rata u iznosu od 110,40 dinara po metru kubnom sa PDV-om.

Milisav Pajević

Pepeo i šljaka iz kragujevačke “Energetike“ privremeno će se odlagati na deponiju u Jovanovcu

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia / Bjoertvedt

Deponija Jovanovac kojom upravlja JKP “Čistoća“ određena je za privremenu lokaciju na kojoj će se odlagati neopasan otpad – pepeo i šljaka iz “Energetike“.

Odluku su doneli članovi Gradskog veća na sednici održanoj 7. novembra kako bi se obezbedilo kontinuirano obavljanje komunalne delatnosti i nesmetano snabdevanje grada toplotnom energijom. Lokacija je privremena, do promene tehnologije proizvodnje toplotne energije.

Inicijativu za donošenje takve odluke početkom novembra uputilo je privredno društvo “Energetika“ koje zbog teške ekonomske situacije, otežanom velikim dugovanjima, nije u situaciji da obezbedi deponovanje neopasnog otpada na drugi odgovarajući način. U inicijativi “Energetika“ je navela da je u toku postupak javne nabavke za promenu tehnologije supstitucije kotlova na ugalj – kotlovima na prirodni gas, kao i da je izradila klasifikaciju elektrofilterskog pepela i šljake kod ovlašćene institicije, o čemu poseduje izveštaje.

Gradsko veće Kragujevca donelo je i odluku o odobravanju sredstava za ublažavanje i saniranje štete u iznosu od 454.789 dinara. Od 92 zahteva, čak 90 se odnosi na štetu na stambenim objektima nastalu zbog olujnog vetra u nevremenu koje je početkom septembra zahvatilo teritoriju Kragujevca, dok su preostala dva nadoknada štete na stočnom fondu zbog ujeda pasa lutlica.

Milisav Pajević

Evropa dobija 252 brze i superbrze stanice za punjenje električnih vozila

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska elektroprivreda saopštila je da će učestvovati u projektu brzih stanica za punjenje električnih automobila NEXT-e.

Projektom je predviđeno finansiranje postavljanja 252 brze i ultrabrze stanice za punjenje električnih vozila širom zemalja Srednje i Istočne Evrope. Biće postavljeno 222 brze (50 kW) i 30 ultrabrzih stanica (150 – 350 kW) duž glavnih puteva središnje prometne mreže Evropske unije. Projekat se realizuje u okviru Instrument za povezivanje Evrope (CEF), a njegova vrednost je 18,84 miliona evra.

Očekuje se da će postavljanje brzih stanica za punjenje električnih vozila započeti 2018. godine, dok je postavljanje ultrabrzih stanica u planu za 2019. godinu, kako bi se pripremile za dolazak nove generacije električnih vozila za velike udaljenosti.

Stanice će biti postavljene u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumuniji, a završetak projekta planiran je za 2020. godinu.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Izgradnjom VE Hrgud Republika Srpska ispunjava obaveze iz Akcionog plana za OIE

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Republike Srpske izdala je saopštenje povodom realizacije projekta vetroparka Hrgud.

Kako je saopšteno, vetropark će imati snagu od 48MW, a procenjeno je da će godišnje proizvoditi oko 126 GWh električne energije. Vrednost projekta je 64,5 miliona evra, od čega je 4,5 miliona evra vlastitih sredstava ERS-a, a preostali deo se obezbeđuje putem kredita Nemačke razvojne banke. Nemačka razvojna banka, osim kredita, obezbedila je i dodatni grant od 200.000 evra za pripremne aktivnosti na projektu koje podrazumevaju izradu studije procene uticaja na životnu sredinu, koja zahteva prethodno sprovođenje ornitoloških istraživanja – jednogodišnje posmatranje migracije ptica, slepih miševa i drugih vrsta na lokaciji projekta.

Iz ERS-a navode da je u dosadašnjim pripremnim aktivnostima Nemačka razvojna banka finansirala Projekat merenja karakteristika vetra u Republici Srpskoj, za šta je obezbeđeno 600.000 evra grant sredstava, te ističu da su merenja rađena na pet lokacija i da je za svaku od njih je urađena prethodna studija izvodljivosti.

Izgradnjom ovog vetroparka realizuju se obaveze iz Akcionog plana za izgradnju obnovljivih izvora energije do 2020. godine, koji je donela Vlada Republike Srpske.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Rumunija mora da uveze 30 odsto više gasa nego prošle godine

Foto:: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunija će ove zime morati da uveze oko 30 odsto više gasa nego prošle godine, saopštili su predstavnici gasnog transportnog sistema Transgaz.

Kako je istaknuto, količine gasa u rumunskim skladištima su najmanje u zadnjih pet godina, pa će uz godišnji porast potrošnje gasa za 7 – 8 odsto morati da se uvezu znatno veće količine gasa.

Rumunija je u periodu od oktobra 2016. do marta 2017. godine uvezla 1,7 milijardi metara kubnih gasa, dok će ove zime morati da uveze najmanje 2,2 milijardi metara kubnih gasa.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

SUTRA POČINJE OSMI GREEN FEST: Preko 80 sati kvalitetnog programa

Foto:
Foto: Green fest

Najnoviji filmovi o ekologiji i životnoj sredini će i ove godine biti na repertoaru najznačajnije ekološke manifestacije u Srbiji – Međunarodnog festivala zelene kulture „Green Fest“, koji će biti održan od 14. do 17. novembra u Domu omladine Beogada.

U okviru osmog izdanja festivala biće prikazano 8 najznačajnijih dugometražnih filmova koji su obeležili ovu i prethodnu godinu, od čega će 6 imati premijeru u Srbiji, kao i najboljih 65 filmova kratkog i srednjeg  metra od čak 1530 koliko je učestvovalo na konkursu festivala.

Posetioci će moći da uživaju u velikom broju izlagačkih postavki, mladih i afirmisanih autora iz zemlje i inostranstva, a ističemo i posebno zanimljiv deo obrazovnog programa – panel diskusija „Kako postati (zeleni) milioner?“, na kojoj će se razgovarati o rastućim mogućnostima razvoja zelenog i socijalnog preduzetništva u Srbiji. Pored toga, biće održano i 20 radionica namenjenih učenicima osnovnih i srednjih škola na kojima će naši najmlađi sugrađani učiti kako da budu odgovorni stanovnici Zemlje.

Prva festivalska projekcija je zakazana za 14. novembar u 18 časova, kada će biti prikazan film koji je prošle godine odjeknuo Planetom – „Pre poplave“, u kome naš oskarovac Leonardo Di Kaprio vodi na ekspedicije preko 5 kontinenata kako bi i sam saznao istinu o klimatskim promenama. Leonardo nas kroz film upoznaje sa stavovima o klimatskoj akciji vodećih svetskih političara, kao i mrežom za dezinformisanje javnosti o hitnosti rešavanja ovog globalnog „gorućeg“ izazova.

Foto: Milica Marinković

Festival će biti zvanično otvoren 14. novembra u 20 časova modnom revijom GREEN FASHION mladih dizajnera Milice Marinković i Jane Petrović, kao i studenata Fakulteta za modu iz Slovenije, nakon čega sledi srpska premijera jednog od najvažnijih i najkompleksnijih filmova snimljenog u prethodnim godinama – „U poteri za koralom“ reditelja Džefa Orlovskog, kandidata za nagradu Oskar sa prethodnim filmom „U poteri za ledom“, koji obiluje akcijom, dramom, izuzetnom fotografijom, ali i najnovijim naučnim saznanjima o izbeljivanju korala za koji se smatra da predstavlja šume okeana. Film je osvojio brojne nagrade na festivalima širom sveta, od kojih je najznačajnija nagrada publike na Sandens filmskom festivalu.

U sredu, 15. novembra u 20 časova biće prikazan film „Plastični okean“, u izvršnoj produkciji Leonarda Di Kaprija, koji se, takođe, prikazuje premijerno u Srbiji. Priča zamišljena kao „lov“ na neuhvatljivog plavog kita, iznenadnim zapletom postaje film o neverovatnom zagađivanju okeana plastikom, ali i posledicama po zdravlje životinja i ljudi. Film je sniman 4 godine na 20 lokacija širom sveta, a najviša priznanja za ovu priču su u veoma kratkom roku stigla sa 10 festivala širom sveta. I ovaj film će moći da se pogleda u repriznom terminu, u četvrtak, u 16 časova.

Četvrtak, 16. novembar nam donosi još dve premijere – u 18 časova, francuski film „Buđenje permakulture“ koji na jasan i nedvosmislen način pokazuje kako potrebe ljudi u poljoprivredi, životinje i priroda, mogu da žive zajedno i da se dopunjavaju, uz samo malo injženerstva i uređenja pejzaža, stvarajući nove načine za opstanak i ishranu kroz ekološki životni prostor za sve vrste koje ga nastanjuju.

U 20 časova će biti prikazan film koji obrađuje priču o odeći koju nosimo, ljudima koji je proizvode i uticaju ove industrije na Planetu. Film „Stvarna cena“ nas upoznaje sa stavovima svetski uticajnih ljudi u modnoj industriji, poput Stele Makartni, i navodi nas na razmišljanje – ko zaista plaća cenu naše jeftine odeće?

U petak 17.11, poslednji dan festivala, nakon dodatne projekcije filma „Stvarna cena“ u 16 časova, očekuju nas poslednje dve premijere na ovogodišnjem „Green Fest“-u. Film „Održivo“, koji će biti prikazan u 18 časova, traži načine za rešavanje nestabilnosti i neodrživosti sistema proizvodnje hrane. Mali proizvođači gube bitku sa velikim korporacijama, postoje veliki problemi sa nedostatkom vode, klimatskim promenama, upotrebi pesticida, ali kroz film upoznajemo pionire u razvoju nove poljoprivrede koja spaja tradiciju i nauku u cilju razvoja održivog sistema proizvodnje hrane.

Festival će biti zatvoren u 20 časova, projekcijom filma „Doba posledica“ koji otkriva kako nedostatak vode ili hrane, suše, ekstremni vremenski uslovi, rast nivoa mora, pojačavaju nestabilnost i postaju katalizatori za konflikt. Ova priča otkriva kako su problemi u životnoj sredini uticali na sukob u Siriji, arapsko proleće, rast Islamske države i evropsku izbegličku krizu  – politički triler koji prikazuje šta će se desiti sa mirom i svetskom bezbednošću ukoliko nastavimo „po starom“.

Foto: Green fest

Svakog dana Festivala, u terminima od 12 i 14 časova biće prikazan višestruko nagrađivani film „Harmonija sa deponije“, koji je dotakao srca gledalaca na preko 50 festivala širom sveta. Film prati Reciklažni orkestar Kateure, paragvajske muzičke grupe čiji su instrumenti u potpunosti napravljeni od otpada. Kada se priča o njima proširi, orkestar postaje svetska senzacija. Deca iz malog sela dobijaju priliku da sviraju sa velikim svetskim zvezdama, poput hevi-metal benda Megadet, ali i pred zvaničnicima Ujedinjenih Nacija u Riju na velikom samitu povodom 20 godina klimatske akcije (Rio+20). Međutim, kada prirodne nepogode zadese njihovu zajednicu, dirigent pronalazi načine da sačuva orkestar i probudi novi osećaj nade za njihov grad.

Svi dugometražni filmovi će se od ove godine takmičiti za nagradu publike, a glasanje će se vršiti putem zvanične prezentacije festivala.

Od 15. do 17. novembra od 16 časova u Sali Amerikana biće projekcije 65 filmova kratkog i srednjeg metra, koji se takmiče za 6 nagrada Festivala u kategorijama: film o prirodi, animirani film, kratki film, srpski film, omladinski film i srpski film.

Ulaznice za dugometražne filmove se mogu kupiti na svim prodajnim mestima EVENTIMA po ceni od 150 dinara za pojedinačne i 120 dinara za grupne posete, dok je ulaz na sve ostale sadržaje u potpunosti besplatan.

Sve informacije o 8. Green Festu-u mogu se pronaći na www.greenfest.rs.

Ovogodišnji festival se održava uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Beograda – Sekretarijata za kulturu, Francuske ambasade i Francuskog Instituta, Delegacije Evropske unije i EU info centra, u partnerstvu sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju, kao i uz pomoć mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Održana konferencija o održivom turizmu

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam, Ivan Đoković otvorio je 9. Regionalnu konferenciju o održivom turizmu, preduzetništvu i lokalnom ekonomskom razvoju.

Cilj ove dvodnevne međunarodne edukacije je razmena iskustava u segmentu održivog turizma, koja treba da doprinese kreiranju modela za podizanje konkurentnosti turističke destinacije, unapređenju destinacijskog menadzmenta, te afirmaciji koncepta smart destinacija.

Đoković je otvarajući skup istakao da je održiv način življenja, kao i održivi turizam, koncept razvoja čiji je cilj da se buduće generacije zaštite, i da sačuvamo sve ono što smo nasledili.

Konferenciju posvećenu održivom razvoju turizma, koja se održava u Rektoratu UNS-a, organizuju Centar za istraživanja i studije turizma, pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam,u saradnji sa Gradom Novim Sadom, Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija, Nemačkom agencijom za međunarodnu saradnju (GIZ) i drugim partnerima iz akademskog, javnog i privatnog sektora.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Sastanak ministara za zaštitu životne sredine Republike Srpske i Srbije

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Uoči zajedničke sednice Vlade Republike Srbije i Republike Srpske održan je bilateralni susret ministra zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije, Gorana Trivana, i ministarke za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske, Srebrenke Golić.

Na ovom radnom sastanku bilo je reči o najaktuelnijim pitanjima zaštite životne sredine i prirode, razmeni iskustava i mogućnostima saradnje, radi postizanja konkretnih ciljeva u poboljšanju stanja životne sredine i prirode koji utiču na kvalitet života i zdravlje ljudi, ne samo na području Srbije i Republike Srpske, već i šire, u čitavom regionu.

U tom smislu, dogovoreno je intenziviranje saradnje u oblasti zaštite životne sredine sa zemljama u okruženju, i posebno, intenziviranje trilateralne saradnje sa Crnom Gorom u rešavanju pitanja koja se odnose na zaštitu voda i reka koje protiču kroz zajedničko područje.

Konkretizacija dogovorenih tema za saradnju uslediće na sastanku ministra zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije, Gorana Trivana, i ministarke za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske, Srebrenke Golić, koji je zakazan za 4. decembar 2017. godine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Zajedno sa nevladinim organizacijama u borbi protiv klimatskih promena

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar Trivan pozvao je nevladine organizacije na saradnju u borbi protiv klimatskih promena na Panel diskusiji koju je organizovalo Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa Programom za razvoj UN.

Ministar je tom prilikom ukazao na svetski značaj klimatskih promena koje pogađaju sve zemlje. Procene su stručnjaka da će ovaj region biti jedan od najpogođenijih klimatskim promenama. Klimatske promene su najvažniji planetarni ekološki problem, povećanje srednje godišnje temperature na planeti dovelo je do poplava, ekstremnih nepogoda, i drugih pojava pogubnih za prirodu. Međutim, postavlja se pitanje šta je do sada urađeno da se taj najveći svetski problem rešava, rekao je ministar Trivan. Srbija je posvećena rešavanju problema nastalih usled klimatskih promena, ali je važno i da Srbija, osim same strategije za borbu protiv klimatskih promena, tu strategiju i primenjuje kroz konkretne akcione planove. Ne postoji ni pojedinac, ni institucija, koja može sama doći do ozbiljnih rešenja kao odgovor na klimatske promene, i zato je saradnja sa nevladinim organizacijama izuzetno značajna, istakao je Trivan.

Ministar je naglasio da će u narednoj godini akcione planove o klimatskim promenama usvojiti jedinice lokalne samouprave, kao i da će sledeće godine Ministarstvo staviti na raspolaganje Skupštini zakon o klimatskim promenama. Osim smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte, važno je i pošumljavanje. Pošumljavanje je najefektniji, najjeftiniji i najjednostavniji način borbe protiv klimatskih promena. U proteklom periodu, u Beogradu je zasađeno preko 700 hektara novih šuma – to je put i rešenje. U narednoj godini trudićemo se da budžetiramo sredstva za pošumljavanje u Srbiji, ali i za druge aktivnosti u borbi protiv klimatskih promena, naglasio je ministar. On je učesnicima Panela predstavio planove Ministarstva za naredni period, kao i izazove koje stoje pred Ministarstvom ali svima koji su mu partneri za unapređenje životne sredine.

Stelijana Nedera, zamenica stalne predstavnice UNDP pozdravila je sve prisutne u ime domaćina, UNDP. Izražavajući svoje zadovoljstvo zbog održavanja ovog skupa, naglasila je da Srbija, kao i druge države bi trebalo da obrati pažnju na mere borbe protiv klimatskih promena, ali i na mere za prilagođavanje novim klimatskim uslovima. Program UNDP će i ubuduće nastaviti da pruža podršku ovim naporima Srbije, rekla je Nedera, i izrazila očekivanje da će UNDP biti jedan od ključnih partnera Srbije u dostizanju nacionalnih ciljeva u borbi protiv klimatskih promena, a naročito u povezivanju pitanja klimatskih promena sa budućim razvojem.

Predstavnici NVO izrazili su svoje zadovoljstvo zbog formiranja Ministarstva zaštite životne sredine, i istakli značaj teme o klimatskim promenama kao ključne za buduće stanje životne sredine i prirode. Dobar odziv nevladinih organizacija pozivu na Panel o klimatskim promenama je dokaz spremnosti civilnog sektora da kroz dijalog doprinesu temi vezanoj za klimatske promene i podrže našu delegaciju na Konferenciji u Bonu koja je u toku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević