Home Blog Page 1180

U toku realizacija projekta „Banatsko sunce za sve“

solarna-energija-paneli-solarni-zelena-sunce_660x330U pančevačkom naselju Kotež u toku je postavljanje solarnih panela koji će se koristiti za zagrevanje sanitarne vode.

Tehnički direktor JKP „Grejanje“ gospodin Zoran Božanić izjavio je za RTV da je reč o projektu „Banatsko sunce za sve“ u okviru koga će biti postavljeno 260 solarnih panela na površini od oko 900 metara kvadratnih.

Direktor JKP „Grejanje“ gospođa Sandra Božić istakla je da se ovaj pilot projekat realizuje u saradnji sa rumunskom opštinom Lugoš, a sredstva za njegovu realizaciju obezbedila je Evropska unija u iznosu od 900 hiljada evra. Očekuje se da će projekat doprineti uštedi potrošnje gasa za grejanje sanitarne vode, a gubitak u ovom sektoru bi trebalo da se smanji za 49 odsto.

Prvi rezultati projekta očekuju se na proleće 2017. godine.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Srbija neće imati problema sa snabdevanjem gasom tokom zime

22-12-16

Ministar rudarstva i energetike Srbije gospodin Aleksandar Antić na konferenciji „Energetska sigurnost“ koja je održana 22. decembra 2016. godine izjavio je da će veliki dužnici gasa i struje od 1. januara 2017. godine biti isklјučivani tzv. mač sistemom.

Kako je istakao, JP „Srbijagas“ dobilo je precizne instrukcije u skladu sa Uredbom Vlade Srbije da za buduće isporuke veliki potrošači gasa, koji taj energent pre svega koriste kao sirovinu, dostavlјaju garanciju ili plate isporuku gasa unapred. On je dodao da će isto pravilo važiti i za potrošače struje, ali da je efikasnost naplate tog energenta preko 95 odsto, pa je i manje problema.

Gospodin Antić je izjavio i da se ne očekuje da će Srbija tokom zime imati problema sa snabdevanjem gasom, a dodao je i da su pripremlјeni scenariji za eventualne nepredviđene situacije.

Istakao je da u skladištu gasa u Banatskom Dvoru trenutno ima 412 miliona kubnih metara uskladištenog gasa i da su obezbeđene rezerve ostalih energenata, kako bi njima mogla da se izvrši supstitucija gasa ukoliko bude potrebe. Prema njegovim ocenama, snabdevanje gasom u predstojećem zimskom periodu biće rešeno u trouglu Rusija-Ukrajina-Evropska komisija, jer je interes jednih da prodaju, drugih da transportuju, a Evrope sigurno snabdevanje.

Antić je naveo da su u toku finalni razgovori sa „Gaspromom o proširenju skladišta „Banatski dvor“, čiji je trenutno kapacitet 450 miliona metara kubnih i da on očekuje da će u narednim nedelјama biti doneta odluka kako će se raditi proširenje. On je podsetio da je skladište „Banatski dvor“ u vlasništvu 51 odsto „Gasproma“, a 49 odsto u vlasništvu „Srbijagasa“ i da je u tom odnosu trenutna popunjenost tog skladišta, odnosno da je u oko 220 miliona kubnih metara gasa u ruskom vlasništvu. Godišnja taksa za sladištenje, kako je naveo je oko 30 dolara za 1.000 kubnih metara, pa su procene da su godišnji prihodi „Banatskog dvora“ oko 13 miliona dolara.

On je dodao i da je nesporno da je ruski gas budućnost snabdevanja Evrope, ali da je potrebno da Srbija ima i neke druge alternative i ventile. Prema njegovim rečima interkonekcija sa Bugarskom potpuno je izvesna i očekuje se da će Memorandum o tome vrlo brzo biti potpisan.

Antić je kazao i da Vlada Srbije čini sve da unapredi ukupnu energetsku stabilnost i da je već dosta toga urađeno, podsetivši da se posle više godina gradi novi termoblok snage 350 MW u Kostolcu i da se očekuje izgradnja još dva vetroparka. Novi objekti koji se grade, investicije u postojeće kako bi im se produžio radni vek, povećanje kapaciteta, investicije u obnovlјive izvore i rad u skladu sa najvišim standardima je naše opredelјenje za budućnost i u funkciji energetske stabilnosti. Dodao je i da Srbija trenutno ima obezbeđene rezerve za 12 dana nafte i gasa, a radi se na tome da nafte i naftnih derivata do 2023. godine u rezervama bude za 60 dana.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Za gasovod „Turski tok“ potrebno preko 11,4 milijardi evra

news-2015-april-turski_tok_15_509256672

Trošak investicije za izgradnju dve cevi u offshore sekciji gasovoda „Turski tok“ procenjen je na 7 milijardi evra, navedeno je u pratećem materijalu predloga za ratifikaciju rusko-turskog sporazuma o njegovoj izgradnji.

Za projektovanje i izgradnju ove sekcije gasovoda zadužena je ruska strana, dok će turska strana voditi njeno spajanje na turski gasni sistem.

Offshore sekcija preko Crnog mora od Rusije do Turske biće duga 910 km, a kopnena sekcija u Turskoj 180 km, dok se ukupni trošak celog projekta procenjuje na 11,4 milijardi evra, prenose mediji.

izvor: energetika.ba

U planu izgradnja fotonaponskih elektrana na krovovima

ns-sajamKako danasnji Blic prenosi, generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković je saopštio da je to preduzeće u odnosu na prošlu godinu povećalo prihode za 10 odsto te da očekuje da će prihod premašiti 544 miliona dinara dok će dobit samog sajma u 2016. godini iznositi oko 43 miliona dinara.

Govoreći o ostalim uspesima o posećenosti manifestacija i finansijskom uspehu u 2016., Cvetković je najavio da se u 2017. godini priprema 16 sajmova koji će biti održani u 12 termina te da od marta 2017. Tada će Sajam isplatiti poslednju ratu kredita za izgradnju Master centra, pa kako kaže dolazi period investicija.

– Od Ministarstva rudarstva i energetike očekuje se dozvola za izgradnju dve fotonaponske elektrane snage 500kW na krovovima Hale 1 i Hale „Master“. Realizacijom tog projekta Novosadski sajam bi imao najveću fotonaponsku elektranu u Srbiji, od koje bi godišnje prihodovao oko 200.000 evra – saopštio je Cvetković.

On je istakao da je veoma bitan i projekat supstitucije postojećeg toplotnog izvora od JKP „Novosadska toplana“ na prirodni gas sa izgradnjom energane na gas i priključka na gasnu mrežu. Na taj način troškovi zagrevanja bi na godišnjem nivou bili umanjeni 50 odsto.

Izvor: blic.rs

V.Vukajlović

Za siguran transport nafte neophodni produktovodi

thKako Tanjug izveštava sa današnje konferencije Balkan magazina, izvršni direktor za investicije i razvoj javnog preduzeća Transnafta Nebojša Lemajić, izjavio je da se 65 odsto nafte i naftnih derivata u Srbiji prevozi cisternama. To je nesigurno i ekološki neprihvatljivo i da je neophodno izgraditi produktovode.

Na stručnoj konferenciji „Energetska sigurnost“, koju su organizovali Elektroprivreda Srbije (EPS) i portal Balkanmagazin, a pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, Lemajić je kazao da je neophodno da Srbija izgradi produktovode za transport tih energenata, jer su oni 40 puta pouzdaniji od njihovog transporta želežnicom, a 100 puta pouzdaniji od transporta cisternama.

Lemajić je najavio da je u planu da polovinom naredne godine bude završen produktovod pravca Pančevo-Smederevo, a zatim u sledećoj fazi da se radi na pravcu Pančevo-Niš, kao i da se od 2020-2021. radi na pravcu Pančevo-Novi Sad.

Prema njegovim rečima, produktovodi su cevovodni sistemi koji rade 24 časa 365 dana u godini i izuzetno su pouzdani, ali i ekološki prihvatljivi.

Produktovodi su, kako je naglasio, budućnost Srbije kada je reč o sigurnom snabdevanju naftnim derivatima, jer ih imaju i ostale zemlje u regionu.

Lemajić je naveo da je Transnafta krenula u izgradnju skladišta za sirovu naftu kapaciteta 20.000 kubnih metara i da bi ono trebalo da bude gotovo u junu naredne godine.

On je kazao da je potpisan ugovor i sa Vojskom Srbije o preuzimanju pet skladišta koja njima nisu potrebna i da je plan da ona budu dovedena u operativno stanje kako bi naftni derivati mogli da se čuvaju u njima.

Prema Lemajićevim rečima, Transnafta sada raspolaže sa 45.000 kubnih metara skladišnih kapaciteta za obavezne rezerve naftnih derivata.

Plan je, kako je istakao, da ti skladišni kapaciteti u narednoj godina budu od 130.000 do 145.000 kubnih metara, a u narednih pet godina da dostignu kapacitet od 200.000 kubnih metara.

Lemajić je naveo podatak da izgradnja novih skladišnih kapaciteta košta oko 150 do 200 dolara po kubnom metru, dok će osposobljavanje skladišta preuzetih od Vojske Srbije koštati mnogo manje, oko 55 do 60 dolara po metru kubnom.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić kazao je da Srbija trenutno raspolaže rezervama nafte i gasa za 12 dana, a da je u planu da te rezerve do 2023. budu za 60 dana.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Podgorica dobila solarne klupe

d25929bbee0065732ae5a9749edcce3b

U Podgorici u Crnoj Gori postavljene su solarne klupe.

Menadžer Glavnog grada gospodin Dragutin Đeković je istakao da solarna klupa označava početak razvoja Podgorice kao pametnog grada, te da je ovo tek prvi korak razvoja grada u tom pravcu.

Generalni direktor za klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma gospodin Srđan Mugoša istakao je da je ovakav projekat dobar primer podrške održivim vidovima saobraćaja i smanjenju zagađenja vazduha.

Pametne klupe tipa Strawberry su postavljene uz podršku projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“ koji realizuju UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Rudnik uglja „Gračanica“ premašio planove proizvodnje

news-2012-september-ugalj_okolis_655739576

Predstavnici Rudnika uglja „Gračanica“ u Bosni i Hercegovini saopštili su da je ovo preduzeće premašilo planove proizvodnje za 2016. godinu u svim segmentima.

Kako je navedeno, plan otkrivke premašen je za 24,97 odsto, a proizvodnja uglja za 20,63 odsto, dok je prodaja uglja premašena za 19, 82 odsto.

Rečeno je da će u narednom periodu dotrajale mašine biti zamenjene novima, kao i da je ove godine učinjen značajan pomak na ovom planu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Puštena u rad trafostanica u opštini Bužim u BiH

buzim_transformatorska_stanica_841548266

U opštini Bužim u Bosni i Hercegovini puštena je u rad trafostanica „Bužim“.

Generalni direktor „Elektroprenosa BiH“ gospodin Mato Žarić ovom prilikom je izjavio da se kroz analizu postojećeg stanja došlo do zaključka da se povećao broj potrošača i da bi se omogućilo stabilno napajanje električnom energijom bila je neophodna izgradnja nove transformatorske stanice koja može zadovoljiti potrebe povećane potrošnje konzuma opštine Bužim.

Vrednost investicije iznosi 3,5 miliona KM, a njenom realizacijom obezbediće se priključivanje novih visokonaponskih dalekovoda, kontinuirano i sigurno napajanje električnom energijom područja opštine Bužim, kao i stvoriti neophodni uslovi za dalji razvoj privrede.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Izveštaj EEA o tokovima podataka

eionet_2016_cdda_prtrEvropska agencija za životnu sredinu (EEA) je objavila prvi izveštaj o prioritetnim tokovima podataka prema novom sistemu bodovanja za 2016. godinu. Ovim izveštajem se daje ocena nivoa dostavljanja podataka o stanju životne sredine za sve zemlje članice i saradnice EEA.

Prema ovom izveštaju, Republika Srbija se za indikator „Zaštićena područja“, sa 4 boda, nalazi među 6 najbolje ocenjenih zemalja, od 39 zemalja Evrope. Izveštavanje po indikatoru „Zaštićena područja“ pripremaju stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izveštavanje prema indikatoru „Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci“ (E-PRTR) pokazuje da je 31 zemlja od 33 ocenjena sa 4 boda, među kojima je i Republika Srbija. Izveštavanje po indikatoru E-PRTR priprema Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Izvor: sepa.gov.rs

V.V.

Zabranjeno bušenje nafte u vodama Atlantika i Arktika

56095c5b-4a04-461c-9a30-753a0a0a0a64-nafta-previewOdlazeći američki predsednik Barak Obama je trajno zabranio bušenje nafte i gasa u velikim područjima Arktika i Atlantskog okeana, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si.

Ovakva odluka je, kako je saopšteno iz Bele kuće, doneta zarad snažne i održive ekonomije Arktika i ekosistema, i zbog izloženosti tog regiona izlivanju nafte.

Kanadski zvaničnici su se, takođe, obavezali na slične mere u svojim vodama Arktika, ali će njihove mere biti predmet procene na svakih pet godina.

Obamina odluka se bazira na zakonu iz 1953. godine koji dozvoljava predsedniku da zabrani eksploataciju podvodnih resursa na neograničen rok, prenosi naš Tanjug

Izvor:tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Zamenjeni prozori u školi

459882Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović juče je sa direktorom trebinjske škole „Jovan Jovanović Zmaj“ Darkom Jegdićem obišao završne radove na objektu ove obrazovne ustanove, koji obuhvataju zamenu svih 111 prozora, što je ukupno koštalo 100.000 KM.

Sredstva od 50.000 KM koja su bila potrebna kao učešće škole u projektu „Energetska efikasnost“ obezbedio je kabinet predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.

„Kao roditelj čija deca pohađaju ovu školu, ali i kao njen bivši učenik, osećao sam potrebu da treba da pomognem da bi naši učenici i nastavnici imali neophodne uslove za rad i boravak u ovoj ustanovi, ali i da se postigne velika ušteda u potrošnji energije“, rekao je Petrović.

On je istakao da će lokalna zajednica pomoći i radove toplotne fasade na školi, napominjući da će obezbediti učešće koje predviđa Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

„Obično to bude 20 odsto i mi ćemo to obezbediti u budžetu grada kao materijalne troškove za školu. Spremni smo to da uradimo odmah u sedećoj godini kako bi već u narednoj sezoni grejanja ova škola imala znatnije uštede“, rekao je Petrović, dodavši da će se, ukoliko bude potrebno još sredstava, ona pronaći.

Govoreći o planovima za naredni period i potrebama škole, Jegdić je istakao da je prioritetno da se već naredne godine počne raditi toplotna fasada na zgradi.

„Već imamo ponudu od međunarodne organizacije UNDP-a, s tim što škola mora učestvovati sa određenim sredstvima“, rekao je direktor škole Darko Jegdić i zahvalio lokalnoj zajednici koja je obećala sredstva.

Izvor: srna.rs

Vesna Vukajlović

MMF i Srbijagas

indexPlan restrukturiranja Srbijagasa podrazumeva i to da neće isporučivati gas kompanijama lošim platišama, plan da će Azotara i MSK dobijati isporuke uz pretplatu završen je krajem novembra, prenosi Tanjug. Planirana je i objava liste 20 najvećih dužnika EPS-u i Srbijagasu, navedeno je u pismu o namerama koje je Vlada Srbije poslala MMF-u, a koje je ta institucija danas objavila.

U pismu, koje je poslato 2. decembra, navedeno je da je Srbija izvršila obaveze kako bi ispunila uslove za uspešno okončanje šeste revizije aranžmana – usvajanje Zakona o budžetu za 2017. godinu u koji će biti uključeni i projektni zajmovi, ali i ograničenja transfera lokalnih vlada koji nisu u skladu sa novim instrukcijama o prihodnim projekcijama.

Navedeno je i da su do kraja novembra završene specijalne dijagnosticke studije Dunav osiguranja.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za upravljanje otpadom u Vrnjačkoj Banji

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada, na lokaciji Doma zdravlja „Dr Nikola Džamić“ u Vrnjačkoj Banji.

Aktivnosti koje gore spomenuti zdravstveni centar preduzima su sakupljanje i transport infektivnog medicinskog otpada na teritoriji Republike Srbije, kao i skladištenje i tretman infektivnog medicinskog otpada.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 15 dana od dana objavljivanja ovog oglasa. Uvid u podneti Zahtev i prateću dokumentaciju može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Rudnik „Sase“ premašio plan proizvodnje

news-2015-february-rudnik_sase_746608620

Rudnik olova i cinka „Sase“ kod Srebrenice za 11 meseci 2016. godine premašio je plan proizvodnje za 3,28 odsto.

Kako je istaknuto, u ovom periodu proizvedeno je 306.372 tone rovne rude, što je za 2,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Trend povećanja proizvodnje prisutan je od 2007. godine od kada je kompanija „Mineko“ preuzela upravljanje ovim rudnikom.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Unaprediti saradnju između Španije i BiH u sektoru OIE

news-2015-march-fiba_spanci_203878493

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) gospodin Gordan Milinić održao je sastanak sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Španiji gospodinom Darkom Zelenikom na kojem su razgovarali o mogućnostima unapređenja ekonomske i investicijske saradnje sa španskim kompanijama.

Gospodin Milinić je upoznao ambasadora o uslugama koje FIPA nudi potencijalnim i postojećim stranim investitorima u BiH, te istakao da je FIPA na usluzi investitorima u svim fazama realizacije investicije. Takođe je predložio upostavljanje saradnje sa španskim kompanijama aktivnim u sektoru obnovljivih izvora energije, posebno kompanijom „Fersa Energias Renovables“ koja je u partnerstvu sa podgoričkom firmom „Čelebić“ angažovana na izgradnji 23 vetroelektrane snage do 46 MW na brdu Možura između Bara i Ulcinja i koja ima podružnicu u Splitu, Hrvatska.

Istaknuto je da Bosna i Hercegovina ima projekte u oblasti solarnih i vetroparkova, koji su atraktivni za španske investitore.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Plan za gradove: 50 miliona evra za pomoć gradovima u suočavanju s urbanim izazovima

luksuz-destinacija-putovanje-odmor-madrid-spanija-11Komisija Evropske Unije je prošle nedelje objavila drugi poziv za projekte u vrednosti od 50 miliona evra u okviru inicijative Inovativne mere za gradove. Gradovi mogu direktno podnositi prijave za dobijanje finansijskih sredstava EU-a za inovativne urbane projekte.

U Madridu je, na primer, u četvrtima s visokom stopom nezaposlenosti uspostavljena četiri čvorišta za otvaranje radnih mesta u sektorima energetike, mobilnost, recikliranja i prehrambenom sektoru uz istovremeno spominjanje ekonomije solidarnosti.

Ta su dva projekta među osamnaest nagrađenih projekata u okviru prvog poziva Inovativne mere za gradove objavljenog prošle godine. Komisija je prošlog petka objavila drugi poziv za dodelu sredstava najinovativnijim projektima koje predlažu sami gradovi.

Poverenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: “S ovom inicijativom obezbeđujemo sredstva za gradove kako bi mogli provesti svoje ideje u konkretna dela koja onda možemo deliti na visini EU-a. Razlog za to je svest o tome da će se rešenja za najhitnije izazove, među ostalim, za nezaposlenost, socijalno isključivano i klimatske promene, pronaći u samim gradovima. Plan za gradove usmeren je na osnaživanje gradova i davanje većeg prostora za njihovo mišljenje”.

U prvom pozivu odabrano je 18 projekata među 378 prijava.

Izvor: europa.ba

V.V.