Home Blog Page 1178

Podrska udruženju lokalnih ombudsmana u primeni Arhuske konvencije

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Udruženje Arhus centar iz Kragujevca, koje u okviru Mreže Arhus centara Srbije funkcioniše od 2012. godine, realizuje projekat “Podrška Udruženju lokalnih ombudsmana Srbije u primeni Arhuske konvencije“, uz podršku Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju – Misije u Srbiji.

U sklopu projektnih aktivnosti u Kragujevcu je organizovana dvodnevna konferencija – Lokalni zaštitnici građana (ombudsmani) i zaštita životne sredine. Pokrajinskom i lokalnim zaštitnicima građana i predstavnicima organizacija civilnog društva iz cele Srbije, biće predstavljeni različiti aspekti zaštite životne sredine, ali i značaj njihove uloge u zaštiti prava građana u ovoj oblasti.

Potpisivanjem Arhuske konvencije 2009. godine Srbija se obavezala da će omogućiti građanima pravo na pravnu zaštitu, pravo na dostupnost informacije i jače uključenje civilnog društva u proces donošenja odluka. Zbog toga, istakla je Olivera Zurovac Kuzman savetnica Misije OEBS – a u Srbiji, želimo da osnažimo lokalne zaštitnike, da oni budu spona koja će da izađe u susret građanima i pomogne im u ostvarivanju ljudskih prava vezanih za zaštitu životne sredine.

Grad Kragujevac ima usvojen Lokalni ekološki akcioni plan, Lokalni plan upravljanja otpadom i Strategiju održivog razvoja. U izradi ovih dokumenata i njihovu primenu uključene se sve relevantne javne, regionalne i finansijske institucije, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva. Cilj grada Kragujevca kao i svih drugih lokalnih sredina jeste da se ekonomski razvija kako bi poboljšao i unapredio život svojih građana, istakla je Jasmina Predojević Simović pomoćnik graonačelnika za održivi i ravnomerni razvoj grada i saradnju sa udruženjima. Postojanje jednog ovakvog strateškog dokumenta razvoja govori i da smo svesni koliko je u toj našoj težnji važno da zaštitimo sredinu u kojoj živimo.

Imajući u vidu da su učesnici konferencije predstavnici relevantnih institucija kao i civilnog sektora, Jasmina Predojević Simović je izrazila nadu da će razmena iskustava doneti odgovore na pitanja i ukazati na propuste u implementaciji Arhuske konvencije i njenih osnovnih postulata, a to su pravo građana na informisanost, njihovo pravo da učestvuju u donošenju odluka o životnoj sredini i pristupa pravosuđu ako su ova dva prethodna prava povređena.

U ime Udruženja lokalnih ombudsmana Srbije, prisutnima se obratio Miladin Nešić koji je istakao da se zaštitnici građana u svom radu susreću sa brojnim problemima u oblasti zaštite životne sredine. Trudićemo se da rešimo sve ono što građane tišti, da neke stvari unapredimo i pomerimo sa mrtve tačke, pre svega kroz podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.

Učesnike dvodnevne konferencije pozdravila je i Ketrin Gebrijel viša savetnica Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS –a u Srbiji, koja je pored ostalog istakla da snažan sistem zaštite životne sredine može da se implementira samo ako se u realizaciju uključe sve institucije, organizacije i građani.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Evropska komisija podržava održivi sistem energetske efikasnosti

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa Katarinom Maternovom, zamenikom direktora direktorata za proširenje EU.

On je ovom prilikom izjavio da Srbija može da očekuje snažnu podršku Evropske komisije i međunarodnih finansijskih institucija na uspostavlјanju održivog sistema energetske efikasnosti. Istakao je da se pitanje energetske efikasnosti i finansiranje tih projekata mora staviti u jedan sistem, navodeći da nije reč o obavezi koju Srbija mora da ispuni, već prilici da se nešto dobro uradi za zemlјu. Prvi prioritet nam je da ojačamo kapacitete i imamo tvining projekat sa nekom od zemalјa koja ima neophodna iskustva u toj oblasti. Očekujemo grant od 1,2 miliona evra za jačanje kapaciteta.

Navodeći da Srbija treba do 2018. godine da smanji potrošnju energije u odnosu na 2009. godinu za 9 odsto, Antić je rekao da se u velikoj meri u tome uspelo, ali je istakao da je to samo početak. Prema njegovim rečima, energetski menadžeri lokalnih samouprava i svih većih potrošača treba da prepoznaju “crne tačke” gradova, opština i kompanija i da razvijaju projekte enegretske efikasnosti. Na nivou lokalnih samoupra moramo da uđemo u sistem naplate toplotne energije prema utrošku, istakao je ministar Antić.

Maternova je kazala da danas nije bilo reči o uobičajenim temama kao što su interkonektori, diverzifikaciji već se, kaže, pričalo o najjeftinoj energiji koja se uopšte ne koristi. Ona je kazala da 34 odsto ukupne energije potroše zgrade, bilo da je reč o privatnim ili javnim, navodeći da se toplotna energija u Srbiji plaća po kvadratu, a ne po utrošku, pa se potrošači ne brinu koliko troše, jer će na kraju platiti isto.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Projekat Energy Barge

Foto: pixabay

Aktuelni projekat Energy Barge, kojim se podstiče korišćenje biomase kao i plovidba unutašnjim vodama, sprovodi se u okviru Transnacionalnog programa Dunav.

Lučka uprava Vukovar učestvuje u ovom projektu kao jedan od 15 partnera iz zemalja podunavske regije i zalaže se za veće korišćenje Dunava kao najprihvatljivijeg oblika transporta svih vrsta roba uključujući i biomasu.

– Kao partner koji promoviše veću zastupljenost unutrašnje plovidbe i takođe priprema planove za razvoj luka i pristaništa na Dunavu, naročito luke Vukovar na ovoj reci čiji tok u ukupnoj dužini od 137 km istovremeno pripada Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, smatramo da je od izuzetne važnosti prebaciti što je moguće više tereta sa drumskog i železničkog saobraćaja na reku – navode iz Lučke uprave Vukovara.

U skladu s tim, osnovni cilj projekta Energy Barge predstavlja spajanje sektora biomase i transporta unutrašnjim vodnim putevima, pogotovo Dunavom. U okviru projekta planira se održavanje B2B konferencije u Vukovaru, na kojoj bi se okupili predstavnici sektora biomase i logistike iz Hrvatske i Republike Srbije. Trenutno, u projektu nema direktnog predstavnika iz Republike Srbije, a u saopštenju Lučke uprave Vukovara navodi se da Srbija, kao i Hrvatska, ima veliki potencijal proizvodnje i korišćenja biomase.

B2B konferencija planirana je krajem 2018. godine/početkom 2019. godine i besplatna je za učesnike budući da je glavna namera da se predstavnici sektora biomase okupe na jednom mestu i razmene iskustva, znanja, poslovne ideje pa da na kraju i sklope poslove.

Sve dodatne informacije o projektu možete pogledati na linku.

Milan Zlatanović

Nova nada za Veliki koralni greben

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Otkriće od oko 100 zdravih grebena koji bi mogli potpomoći oporavak Velikog koralnog grebena pružili su nadu za njegovo preživljavanje.

Poslednjih godina prognoze naučnika kada je reč o Velikom koralnom grebenu postajale su sve pesimističnije jer su opasnosti koje ugrožavaju ovaj ekosistem postajale sve očiglednije. Prošle godine objavljena je studija koja je upozorila na najintenzivnije odumiranje Velikog koralnog grebena zbog tzv. “izbeljivanja” korala, fenomena koji je ubrzan efektima globalnog zagrevanja.

Ove godine, naučnicima je podignut moral. U istraživanju koje je objavljeno u časopisu “PLOS Biology” pronađeno je nekoliko koralnih sistema koji imaju kapacitet da potpomognu oporavak Velikog koralnog grebena.

“Pronalazak ovih stotinak grebena je kao otkriće kardiovaskularnog sistema Velikog koralnog grebena” rekao je ekolog, profesor Petar Mumbi, jedan od autora istraživanja.

Ovi korali su okarakterisani kao zdravi, što znači da su u regionima koji su relativno hladni i zaštićeni od koralnog izbeljivanja. Oni mogu proizvesti neophodne larve korala koje bi se kasnije prelocirale u ugrožene delove Velikog koralnog grebena. Kako su ovi grebeni dobro povezani sa ostatkom koralnog grebena morskim strujama, naučnici su procenili da bi mogli da snadbeju larvama skoro polovinu koralnog ekosistema.

Još jedna bitna stavka je ta da su ovi grebeni na mestima gde nema bodljikavih morskih zvezda koje predstavljaju prirodnog predatora koralima i igraju veliku ulogu u njihovom izumiranju.

Koliko god ove vesti bile optimistične, naučnici upozoravaju da nema prostora za opuštanje. “Nažalost, ova otkrića ne znače da je Veliki koralni greben bezbedan i da nema razloga za brigu”, rekao je rukovodilac istraživanja Dr Karlo Hok.

Pored poziva na ublažavanje efekata klimatskih promena, istraživanje ukazuje na to da je fokus konzervacije koralnog grebena u prošlosti bio pogrešan ali takođe pruža i nove smernice za očuvanje ovog bitnog ekosistema.

 

Milan Zlatanović

Izvor: independent.co.uk

U planu upravljanje opasnim otpadom u Vladimircima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nosilac projekta preduzeće PUTD Nedeljković d.o.o Provo podnelo je Ministarstvu zaštite životne sredine zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za skladištenje tečnog opasnog otpada koji nastaje pri servisiranju, baždarenju i čišćenju rezervoara za skladištenje naftnih derivata u opštini Vladimirci.

Ministarstvo zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predmetnu studiju, a nosilac projekta je dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog obaveštenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Novim projektima unaprediti sistem za upravljanje otpadom

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas da naša zemlja godišnje stvara približno 2,4 miliona tona komunalnog čvrstog otpada, od čega se 800.000 tona može reciklirati.

Trivan je na konferenciji, na kojoj su predstavljena dva projekta – „Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom“ i „Projekat razvoja separacije otpada“, istakao da će Srbija zahvaljujući ovim projektima napredovati u ovoj oblasti. On je objasnio da je cilj projekata odvajanje reciklažnog materijala iz komunalnog i čvrstog otpada, ali i približavanje standardima EU u toj oblasti, uz ocenu da su ovi projekti sjajna prilika da se Srbija ozbiljnije pozabavi pitanjima upravljanja otpadom i otpadnim vodama.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar istakla je da je pretvaranje otpada u resurs jedan od glavnih elemenata cirkularne ekonomije i da se na tome i u Uniji ozbiljno radi.

Kao deo zahteva Poglavlja 27 u okviru pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, Srbija je u obavezi da uskladi domaće propise sa evropskim, odnosno da preduzme neophodne mere za obezbeđivanje efikasne implementacije i kontrole primene novih tekovina EU u oblasti zaštite zivotne sredine. Zbog toga se sprovodi projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom”, čije je predviđeno trajanje 24 meseca. Cilj ovog projekta je da se srpskoj administraciji pruži podrška za delotvorno upravljanje evropskim integracijama i pretpristupnom pomoći, kako bi se ubrzalo članstvo u EU.

Jedan od konkretnih ciljeva projekta jeste izrada nove nacionalne strategije upravljanja otpadom, koja će predstavljati osnovni dokument za dugoročno upravljanje otpadom. Strategija će se odnositi na period od 2019. do 2024. godine, a planira se i izrada nacionalnog plana upravljanja otpadom koji će bii sastavni deo strategije. Takođe, izradiće se i nacionalni program prevencije otpada, a očekuje se i razvoj seta ekonomskih instrumenata za implementaciju Plana upravljanja čvrstim komunalnim otpadom. Projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u okviru u oblasti upravljanja otpadom” podržala je EU u iznosu od 1.500.000 evra kroz IPA pristupnu pomoć, Ministarstvo zaštite životne sredine, Agencija za životnu srednu Austrije i Švedske i Ministarstvo za životnu sredinu Litvanije.

Drugi projekat, “Projekat primarne separacije otpada” podržali su resorno ministarstvo, EU i Švedska, a on će pomoći uvođenje primarne separacije u četiri regiona sa sanitarnim deponijama kojima upravljaju javna preduzeća – Duboko, Pirot, Srem–Mačva i Pančevo. Zajedno ovi regioni prikupljaju više od 215.000 tona otpada godišnje, od čega može da se reciklira 70.000 tona. Ovaj projekat će pružiti tehničku pomoć u radu sa lokalnim vlastima na planiranju ili nadogradnji sistema primarne selekcije. Investicija će obezbediti neophodnu opremu, uključujući vozila za prevoz otpada, kontejnere i kante. Takođe, biće potrebno da lokalne vlasti sufinansiraju investicije u vidu lokalne infrastrukture i podizanja svesti javnosti. Cilj ovog projekta jeste da stopa reciklaže u četiri regiona poraste na 15 odsto u roku od dve godine nakon uvođenja, što bi značilo da više od 32. 000 tona reciklažnog materijala godišnje ne bi bilo deponovano u ovim regionima.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Uređene javne površine u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Krajem prošle nedelje u Leskovcu su održane ekološke akcije uređenja javnih površina.

Kako je saopšteno, očišćen je prostor oko Zelene pijace i javna površina oko dečjeg igrališta i vrtića u naselju Kumalak. Uklonjena je velika količina otpada i ofarbana ograda na mostu.

Akcije su organizovali JKP Komunalac i kompanija Por Verner Veber, a učešće su uzeli i stanovnici Leskovca.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Sredstva i za ekološke projekte neformalnih grupa iz Šida, Subotice i Preševa

Sa info sesije o konkursu održane u Šidu foto: Fondacija Ana i Vlade Divac

Fondacija Ana i Vlade Divac objavila je 24. novembra novi konkurs „Možemo i mi“ za podršku najboljim projektima koji unapređuju kvalitet života i rešavaju probleme lokalnog stanovništva u opštinama Šid, Subotica i Preševo.

Novina je da projekte mogu predložiti, osim organizacija civilnog društva iz ove tri opštine, i neformalne grupe od petoro građana koji do sada nisu mogli da učestvuju na konkursima. Oblasti unapređenja života u lokalnim zajednicama nisu ograničene na aktuelnom konkursu pa svi zainteresovani žitelji i organizacije civilnog društva iz ove tri opštine mogu poslati svoje projekte kako iz oblasti kulture, obrazovanja, sporta tako i iz zdravlja i ekologije.

Ovaj konkurs traje do 20. januara i sprovodi se u okviru projekta „Podrška stanovništvu u zajednicama pogođenim izbegličkom krizom u Srbiji“ koji podržava Fondacija za otvoreno društvo. Neformalne grupe mogu dobiti do 200.000 dinara a organizacije civilnog društva do 700.000 dinara za projekte koji se sprovode na teritoriji opština Šid, Subotica i Preševo, a naročito će biti vrednovani oni predlozi koji podrazumevaju realizaciju u ruralnim sredinama, stvaraju prostor za zajedničke aktivnosti migranata i lokalnog stanovništva i u realizaciju uključuju veliki broj ljudi.

Najzdraviji način da stignete do cilja

Električni bicikl koji u našoj zemlji proizvodi „E prime” predstavlja idealno prevozno sredstvo za letovanje ili gradsku gužvu. Ovo savremeno vozilo dostupno je svim generacijama, dostiže idealnu brzinu i predstavlja pravo ekološko rešenje

Na našim ulicama sve češće viđamo električne bicikle za koje vam nije potrebna ni registracija, ni vozačka dozvola, a domet do 200 km sa jednim punjenjem nagoveštava da bi ovakvi bicikli mogli da zamene automobile koji su veliki zagađivači našeg životnog prostora.

Iz godine u godinu električni bicikl postaje sve popularniji, a jedinstven dizajn modela E prime zadovoljiće i potrebe najzahtevnijeg kupca.

Domaći proizvođač pobrinuo se da na tržište izbaci muški i ženski model, a oba se pokreću na otisak prsta. Pored vizuelno lepog izgleda bicikala, ovaj način prevoza štedi i dosta novca.

Zašto trošiti novac na gorivo kada imate potpuno ekološko prevozno sredstvo na baterije? Bez stresa i sa puno uživanja električni bicikl pruža vam bezbednu i ekonomski isplativu vožnju.

Salon „E prime” otvoren je na adresi Milutina Milankovića 1 na Novom Beogradu, a probnu vožnju možete zakazati pozivom na broj: 011 4320 100.

U ponudi „E prime” za sada je nekoliko modela koje možete kupiti na beskamatni kredit sa periodom otplate od 2 godine i mesečnom ratom od 55 evra.

Pozovite ih i zakažite probnu vožnju, a onda odaberite model koji vam najviše odgovara kako biste na zdrav način stigli do cilja.

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

U Savi otkrivena visoka koncentracija antibiotika

foto: pixabay

 

Foto: pixabay

U opsežnom istraživanju koje su sproveli hrvatski naučnici dokazano je da otpadne vode iz dela hrvatske farmaceutske industrije dospevaju u Savu i sadrže visoke koncentracije makrolidnih antibiotika, najviše azitromicina i to do hiljadu puta više nego u komunalnim otpadnim vodama, što direktno utiče na sve veću pojavu rezistentnih bakterija u okolini. Ova visoka koncentracija antibiotika u vodi takođe uništava deo rečnog živog sveta kao što su alge, račići i embrioni riba.

Bakterijska rezistencija na antibiotike je jedan od najvećih javnih zdravstvenih problema današnjeg društva. Istraživanja pokazuju da je za sve veći broj bakterija otpornih na antibiotike delimično odgovorna sve veća prisutnost antibiotika u našem okruženju.

U sklopu projekta istraživanja uticaja industrijskih otpadnih voda na razvoj i širenje bakterijske rezistencije na antibiotike u prirodi, naučnici su analizirali uzorke otpadnih voda u dve hrvatske farmaceutske kompanije. Oni su prikupili uzorke prošle godine, tokom sva četiri godišnja doba. Osim uzoraka iz samih odvodnih cevi analizirane su i recipijentne vode, uzvodno i nizvodno od ispusta. Rezultati su pokazali prisustvo makrolidnih antibiotika u visokim koncentracijama i do 1000 puta večim nego u komunalnim otpadnim vodama.

“Naše analize su pokazale da su otpadne vode iz lokalnih hrvatskih farmaceutskih industrija, pogotovo one iz proizvodnje azitromicina, itekako zagađene antibioticima, ali i bakterijama rezistentnim na te antibiotike. Konkretno, tokom proleća i zime detektovali smo azitromicin u koncentraciji i do 4 miligrama po litri, što je jako puno, oko da puta više nego što imamo u našoj krvi dok pijemo antibiotik. U komunalnim otpadnim vodama koncentracije različitih antibiotika koji tao dospevaju putem urina uglavnom ne prelaze 10 mikrograma po litri, a mi smo u prikupljenim uzorcima izmerili i do 400 puta veće koncentracije”, rekla je Udiković Kolić sa instituta Ruđer Bošković

Naučnici upozorovaju na to da i dalje ne postoji zakonska regulativa o dozvoljenim koncentracijama antibiotika u vodama. Koncentracije izmerene u Savi su do 120 puta više od one za koju stučnjaci smatraju da su bezopasne za razvoj rezistentnih bakterija.

“Ne čudi stoga da je pronađena visoka koncentracija bakterija otpornih na antibiotik. “Neke bakterije su prirodno rezistentne na antibiotike i prisutne su u okolini čak i onda kada ta okolina nije bila izložena antibioticima. No, povećanim unosom antibiotika u okolinu remeti se prirodna ravnoteža, budući da antibiotici stvaraju selektivni pritisak na prirodnu mikrobnu populaciju pa onda osetljive bakterije bivaju ili ubijene ili inhibirane, a one koje su rezistente preživljavaju i namnožavaju se. Tako se pospešuje ne samo razvoj rezistencije, već i njeno širenje među bakterijama, uključujući i ljudske patogene, što onda predstavlja rizik za zdravlje ljudi”, ističe Udiković Kolić.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, tvrdi da su analize vode iz Save uzete na ulazu u Srbiju pokazale da nema povećane koncentracije antibiotika.

– Što se tiče reke Save, na ulaznom profilu iz Hrvatske radi se redovan monitoring i nisu detektovana nikakva odstupanja od uobičajenih vrednosti. Ako se to pojavi, Agencija će o tome obavestiti nadležno ministarstvo i druge institucije. U akcidentim situacijama delujemo na osnovu zahteva vodne inspekcije.

Milan Zlatanović

Sastanak predstavnika resornog ministarstva i kompanije Confcooperative

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić, sekretar Ministarstva Branislav Atanasković i načelnik Odeljenja za upravljanje projektima u oblasti životne sredine Vladica Božić sastali su se sa visokim predstavnicima italijanske grupacije Confcooperative.

Na sastanku su razmatrane mogućnosti institucionalnog povezivanja, saradnje i podrške projektima Ministarstva zaštite životne sredine. Najviše je bilo reči o projektima vezanim za prečišćavanje otpadnih voda, ali i o EU projektima i aktuelnim pregovorima u vezi sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, u čemu grupacija Confcooperative ima veliko iskustvo i pruža aktivnu podršku institucijama Vlade Italije.

Na sastanku su prisustvovali g-din Antonio Ambrosio direktor Federlavoro i Servizi, g-đa Paola Mancini, zadužena za EU projekte grupacije i Oliver Lepori generalni sekretar Komore italijansko-srpskih privrednika.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Potpisan ugovor za izgradnju vetroparka u Kostolcu

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Elektroprivreda Srbije potpisala je ugovor sa Nemačkom razvojnom bankom za finansiranje projekta izgradnje vetroparka u Kostolcu.

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić, rekao je da je važno da EPS, kao najveća energetska kompanija u ovom delu Evrope, ozbilјno nastavi razvoj i realizaciju projekata iz obnovljivih izvora. On je izjavio da je to prvi takav projekat EPS-a, kao i da očekuje nastavak razvoja ovakvih projekata u hidro-sektoru. Dodao je da je izgradnja vetroparka u Kostolcu korak koji će Srbiju približiti cilјu od 27 odsto potrošnje energije iz obnovlјivih izvora. Podsetio je da je trenutno izgrađeno oko 100 MW iz obnovlјivih izvora i da se trenutno razvija oko 500 MW, a najveći deo iz energije vetra.

Vetropark će biti izgrađen na prostoru zatvorenih površinskih kopova i odlagališta EPS-ovog ogranka „TE-KO Kostolac“. Stubovi sa vetrogeneratorima trebalo bi da budu postavlјeni na četiri lokacije – Klenovnik, Ćirikovac, Petka i Drmno. Visina stubova biće 117 metara, a poluprečnik elise 63 metra, tako da će ukupna visina vetrogeneratora biti 180 metara. Vetropark će imati snagu od 66 MW, a električnom energijom će moći da snabdeva 30.000 potrošača. Investicija je vredna 97 miliona evra, a 80 miliona evra je obezbeđeno iz kredita nemačke razvojne banke KFW. Očekivana godišnja proizvodnja u EPS-ovom vetroparku je oko 150 miliona kWh. Plan je da gradnja počne 2019. godine, a proizvodnja struje godinu dana kasnije.

Rok otplate kredita je do 15 godina, uklјučujući i grejs period od četiri godine, a fiksna kamatna stopa iznosi 0,85 odsto godišnje.

izvor: mre.gov.rs

Fabrika vode u Kovačici biće u pogonu za tri nedelje

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov održali su radni sastanak, na kojem su razgovarali o mogućnostima rešavanja dva velika projekta u Pančevu – završetku poslednje faze Severne industrijske zone i izgradnji Potamiškog kolektora.

Oni su posetili i fabriku vode u Kovačici, za koju je iz pokrajinskog budžeta izdvojeno 41,6 miliona dinara, za finansiranje treće faze radova, čiji je projektovani kapacitet 1.800 kubnih metara na dan.

Kako je istaknuto, za tri nedelje ovo postrojenje biće pušteno u rad, ukoliko vremenski uslovi budu to dozvolili. Krajnji cilj je da se obezbedi kvalitetna pijaća voda za Kovačicu i okolna mesta.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Drugi “dizelski samit” Angele Merkel i predstavnika opština i država

Foto: Youtube / Print Screen / The New York Times
Foto: Youtube / Print Screen / The New York Times

Neprofitna lobistička organizacija za zaštitu životne sredine DUH iz Nemačke upozorila je da devetnaest nemačkih gradova, uključujući Berlin, Štutgart i Minhen, mogu da budu suočeni sa kaznama zato što su nivoi azot-dioksida (NO2) iznad dozvoljenih ograničenja, uvedenih u Evropsku uniju 2010. godine zarad čistijeg vazduha. Iako je zagađenje u Nemačkoj smanjeno za gotovo 60 odsto u odnosu na 1990. godinu, ono i dalje nije u okvirima standarda na nivou Unije.

Tim povodom, predstavnici nemačkih opština i država sastali su se u utorak, 28. novembra, sa kancelarkom Angelom Merkel i ministrima vlade na drugom “dizelskom samitu” u poslednja tri meseca.

Pred septembarske izbore, vlada Merkelove izjavila je da će da udvostruči sredstva namenjena za smanjenje azot-dioksida u vazduhu, nastojeći da na taj način pomiri interese moćne auto-industrije svoje države kao jednog od najvećih zagađivača vazduha, s jedne strane, i Evropske unije i ekoloških organizacija, s druge. Uplašeni mogućnosti da automobili budu potpuno zabranjeni u gradskim centrima od strane nemačkih sudova, Folksvagen, Mercedes i BMW obećali su da će, modifikacijama svojih proizvoda, da smanje emisiju štetnih gasova svojih automobila i da će sa 250 miliona evra da učestvuju u jednoj milijardi pomoći “ozelenjavanju” vazduha nemačkih gradova.

Međutim, skoro tri meseca kasnije, obećana novčana pomoć i dalje nije bila isporučena na adrese lokalnih samouprava. Gerd Landsberg, šef Udruženja nemačkih opština, ipak je bio optimističan povodom sastanka i nadao se usaglašenju oko programa hitne akcije. Dogovor kojem se nadao bio je i postignut. Kancelarka je najavila da će novac biti dostupan u toku sutrašnjeg dana i izrazila želju da pristup fondovima bude jednostavan i lišen nepotrebnih administracijskih poslova. Od opština se očekuje da novac usmere na nabavku digitalnih aparata za poboljšanje upravljanja saobraćajem i električnih autobusa i postavku punjača za električna vozila u cilju smanjenja nivoa azot-dioksida.

– Jedna milijarda obećane pomoći neće da bude dovoljna za finansiranje dugoročnih koraka… Potrebne su korenite promene u saobraćaju koje je nemoguće sprovesti u delo sa tom sumom na raspolaganju. Ipak, ona bi bila signal, i za sudove, da se preduzimaju koraci za smanjenje azot-dioksida – zaključio je Landsberg.

Jelena Kozbašić

Održana konferencija „EkoBioMorfa 2017“

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Treća konferencija studenata biologije, ekologije i zaštite životne sredine „EkoBioMorfa 2017“, u organizaciji Naučno-istraživačkog društva studenata biologije i ekologije „Josif Pančić, održana je u periodu od 24. do 26. novembra 2017. godine, na PMF-u Univerziteta u Novom Sadu.

Tema konferencije je bila „Šesto masovno izumiranje, koje je prvo masovno izumiranje prouzrokovano aktivnošću jedne vrste – čoveka“, budući da kako istraživanja sve više ukazuju na to, na granici smo šestog masovnog izumiranja, a neka istraživanja tvrde da je već počelo. Radovima na temu Konferencije, učesnici su ukazali na značaj podataka o poznavanju biodiverziteta i važnosti očuvanja staništa i životne sredine.

U okviru programa konferencije, održana su predavanja od strane mladih, uspešnih istraživača i javne tribine na kojima se diskutovalo o problemima u zaštiti prirode i zaštiti životne sredine. Radovi na Konferenciji su predstavljeni u okviru sekcija: Istraživanje biodiverziteta i konzervacija, Fundamentalna i primenjena ekologija, Upravljanje prirodnim resursima, Održivi razvoj i Agroekosistemi.

Drugog dana konferencije, u zgradi Rektorata Univerziteta u Novom Sadu održana je panel diskusija na temu „Saradnja državnih institucija i organizacija civilnog sektora u zaštiti prirode“. O svim aspektima saradnje i mogućnostima za unapređenje na ovom polju sa akcentom na stručnom angažovanju biologa i ekologa, govorili su državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine dr Zoran Blažić i predstavnici relevantnih pokrajinskih institucija, zavoda za zaštitu prirode i organizacija civilnog sektora. U panel diskusiji, predstavnik Zavoda bila je Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije.

Konferencija je održana u cilju umrežavanja sadašnjih i budućih stručnjaka iz datih oblasti, ukazivanja na probleme u okviru zaštite prirode, diskusije i predlaganja rešenja za date probleme.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

U toku realizacija projekta „Tehnička pomoć za implementaciju Sporazuma iz Pariza“

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić prisustvovao je prvom sastanku Nadzornog odbora regionalnog projekta: „Tehnička pomoć za implementaciju Sporazuma iz Pariza“ koji je održan 24. novembra 2017. godine u Briselu, Belgija.

Ovaj projekat kojeg finansira Evropska komisija od višestrukog je značaja za jačanje kapaciteta zemalja koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji u vezi s primenom Sporazuma u Parizu i borbe protiv klimatskih promena, kao i za jačanje saradnje zemalja zapadnog Balkana, odnosno saradnje sa institucijama EU i njenih država članica.

Na sednici Nadzornog odbora učesnici su razmatrali buduće aktivnosti u okviru Projekta. Državni sekretar Ivan Karić predstavio je tom prilikom aktivnosti i mere koje preduzima Srbija u primeni Sporazuma u Parizu i borbi protiv klimatskih promena, i najavio usvajanje zakona o klimi. Srbija je posvećena, naglasio je, ostvarivanju mera i principa koji proizilaze iz Sporazuma iz Pariza, a kojima se ograničava rast globalne srednje temperature i smanjuje emisija gasova sa efektom staklene bašte, shodno Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime. Republika Srbija je među prvih deset zemalja sveta koja je dostavila Konvenciji svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, i prva u regionu koja je ratifikovala Pariski sporazum.

Prva faza četvorogodišnjeg regionalnog projekta „Tehnička pomoć za implementaciju Sporazuma iz Pariza“ koji je započet avgusta 2017. godine trajaće 14 meseci.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević