Home Blog

Uručeni ugovori po programu energetske sanacije porodičnih kuća i stanova

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Lokalnim samoupravama koje su dobile sredstva u ovogodišnjem programu energetske sanacije porodičnih kuća i stanova i gradonačelniku Novog Sada, uručeni su ugovori.

U okviru ovog programa, za subvencije domaćinstvima obezbeđeno je približno dve milijarde dinara, deset odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike tom prilikom je istakla da je program energetske sanacije domaćinstava projekat koji je, možda i više od drugih projekata, direktno usmeren ka građanima i tiče se svakog stanovnika naše zemlje.

Ona je ukazala na to da će na ovogodišnjem javnom pozivu još 12.000 domaćinstava u 137 gradova i opština, među kojima su prvi put i opštine sa Kosova i Metohije – Gnjilane i Kosovska Mitrovica, moći da dobiju subvencije za energetsku efikasnost.

Građani će u ovom opštinama, kako je objasnila, moći da zamene stolariju, fasadu, izolaciju, neefikasne kotlove, postave solarne panele i kolektore, uz subvencije koje idu od 50 do 65 odsto vrednosti investicije.

Takođe, prvi put se raspisuju posebni javni pozivi za energetski ugrožene kupce, koji će u 44 lokalne samouprave moći da dobiju subvencije do 90 odsto vrednosti ulaganja, navela je ministarka i najavila će prvi javni pozivi za građane biti raspisani za nekoliko nedelja.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, posebno se vodilo računa o tome da niko ne bude izostavljen iz projekta, ni manje razvijene opštine, niti građani sa nižim prihodima, sa posebnim akcentom na opštine koje imaju veći stepen zagađenja vazduha.

,,Od 137 lokalnih samouprava na ovom javnom pozivu, 16 opština pripada grupi devastiranih, dok su 32 opštine prepoznate po visokoj zagađenosti, što znači da će građani u ovim opštinama imati mogućnost da uz bespovratna sredstva države utiču i na smanjenje emisije štetnih gasova u svojim mestima, ali, što je najvažnije, i da smanje svoje račune’’, naglasila je Đedović Handanović.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

Ona je podsetila na to da su merama realizovanim kroz prošlogodišnji javni poziv ostvarene uštede energije jednake godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, a da se smanjenje emisija ugljen-dioksida može uporediti sa gasovima koje emituje 28.000 automobila.

Ministarka je navela da je u prethodne tri godine više od 30.000 domaćinstava iskoristilo podršku države da zamene vrata i prozore, poprave fasadu koja je dotrajala, zamene kotao čistijim energentom ili postave solarni panel i počnu sami da proizvode zelenu energiju. Sve ove mere čine državu otpornijom, ali doprinose i procesu energetske tranzicije.

Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, istakao je da ovaj grad već četiri godine učestvuje u programu Ministarstva rudarstva i energetike, kroz koji je do sada izdvojeno 130 miliona dinara za subvencije koje je iskoristilo više od 830 građana.

Naša obaveza je da obezbedimo dovoljno sredstava kako bismo omogućili veću energetsku efikasnost u svakom domu, rekao je gradonačelnik i dodao da će Novi Sad nastaviti uspešnu saradnju sa Ministarstvom i u energetskoj sanaciji javnih objekata.

Energetski portal

Užice: Polovina površine deponije pod požarom sanirana

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Na deponiji „Duboko“ nedaleko od Užica proglašena je vanredna situacija početkom maja nakon što je izbio požar. Napori da se požar ugasi traju već 10 dana, a prema najnovijem saopštenju Grada Užice, polovina površine pod požarom sada je pod kontrolom.

Na terenu su vatrogasci, mašinisti i vozači kamiona koje neprestano rade na gašenju požara na deponiji, a sada su im se priključile i ekipe sa termovizijskim dronovima i kamerama.

Prema rečima Danijela Bombara iz Zrenjanina, pomoću termovizijskog drona mogu se videti razlike u temperaturi zemljišta koje se snima, tako da i žarišta koja se nalaze ispod površine mogu da se detektuju i vide pre nego što izbiju na površinu.

“Pošto imamo termalni dron koji može da pomogne da se lociraju žarišta gorenja na deponiji, došli smo da pružimo pomoć. Uradili smo već dva snimanja i upravo se materijal obrađuje i očekujemo da ćemo do sutra imati detaljnu mapu žarišta cele deponije, a preliminarni rezultati su već na evaulaciji jer imamo video snimak kamerom gde se vidi trenutno stanje, da bismo pomogli da vatrogasci efikasnije rade svoj posao”, rekao je Bombar.

Pročitajte još:

Gradonačelnica Užica Jelena Raković Radivojević istakla je da je situacija na deponiji mnogo bolja nego prethodnih dana, a polovina površine pod požarom u potpunosti je sanirana.

Ona je dodala da je u planu dugoročno rešenje za deponiju „Duboko“ gde će biti izgrađena prava sanitarna ekološka deponija, a Ministarstvo zaštite životne sredine već je raspisalo tender i u toku ove godine realizovaće se taj projekat.

Tanja Knežević, tehnički direktor JKP “Duboko”, kaže da je sanirana polovina deponije.

“Imali smo oko 4 hektara požarom zahvaćene površine, rad je jako spor, radi se postepeno, prvenstveno zbog bezbednosti ljudi koji su angažovani. Na raspolaganju nam je 11 komunalnih i 19 privatnih preduzeća, koja su nam na raspolaganje stavila 83 kamiona, oko 20 bagera 13 komunalnih i osam vatrogasnih cisterni, pet buldožera i jedan grejder, kao i dve kombinovane mašine i tri utovarivača. Uz pomoć svih tih mašina za ovih 14 dana izgradili smo šest pristupnih puteva i danas konačno deponiju prepolovili. Ušli smo u sam centar gorivog dela do žarišta i sada će nam posao biti mnogo lakši”, rekla je Knežević.

Energetski portal

Vlade pet zemalja pokrenule inicijativu za eliminisanje žive iz medicinskih uređaja

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-illustracija: Freepik (wirestock)

Živa predstavlja toksičan metal koji može da bude veoma opasan po zdravlje ljudi i životne sredine, ukoliko se dođe u dodir sa njom. Kako bi se zaustavila njena upotreba u medicinskim uređajima, kao što su termometar ili sfigmomanometar, vlade pet država pokrenule su novu inicijativu.

Naime, vlade Crne Gore, Indije, Albanije, Burkine Faso i Ugande pokrenule su projekat vredan 134 miliona dolara. On je predvođen Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), uz finansiranje Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a sprovodiće ga Svetska zdravstvena organizacija (WHO).

Projekat treba da dovede do razvoja i implementacije nacionalne strategije za zaustavljanje izvoza i uvoza i proizvodnje temometara i sfigmomanometara, uz istovremeno podsticanje pristupačnih i bezbednih alternativna. Takođe, radiće se na unapređenju upravljanja medicinskih otpadom koji sadrži živu.

Pročitajte još:

Tokom pet godina, koliko traje projekat, svaka zemlja će se uskladiti sa najboljom međunarodnom praksom, navodi se na sajtu UNEP-a. Kako se dodaje, službenici za nabavke će proći kroz edukaciju o široko dostupnim alternativnim uređajima i njihovoj efikasnosti, dok će se sa proizvođačima i javnosti raditi na podizanju svesti o ovoj temi.

Postavljen cilj podrazumeva smanjenje ovih medicinskih uređaja za po 20 odsto na godišnjem nivou. Na ovaj način, izlivanje će se smanjiti za preko 23.000 kilograma, ujedno poboljšavajući živote preko 1,8 miliona ljudi.

Energetski portal

Primena ESG kriterijuma izazov, ali i šansa za veću konkurentnost i izvoz

Foto: NALED
Foto: NALED

Spremnost kompanija da ulažu u tehnologiju i inovacije za zelenu tranziciju, finansijskog sektora da podrži takve investicije, a nadležnih institucija da ustanove jasne regulatorne smernice za primenu ESG standarda, među ključnim su mehanizmima kako bi se srpska privreda što bolje pripremila za primenu održivih ciljeva i praksi poslovanja, u skladu sa EU standardima. Za Srbiju je važno da prati ESG prakse i regulative, ali i da ih prilagođava domaćoj ekonomiji.

To je zaključak predstavnika korporacija, malih i srednjih preduzeća, startapa, naučne zajednice, institucija, bankarskog sektora i civilnih organizacija sa okruglog stola „ESG kriterijumi – podsticaj i/ili ograničenje privrednog razvoja i konkurentnosti“, koji je organizovao NALED, uz podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju (Sida).

“ESG regulative donose brojne izazove kojima su izložene sve ekonomije EU i svi učesnici u lancima snabdevanja, a pritisak je još snažniji na privrede Zapadnog Balkana, među kojima je i Srbija. Međutim, adekvatan odgovor na ove zahteve i primena ESG standarda mogu biti i šansa za našu privredu, ne samo da zaustavi zaostajanje za evropskim ekonomijama, nego i da taj proces preokrene, podigne konkurentnost i prisutnost na EU tržištima”, istakao je direktor za poslovno savetovanje u PwC Vladislav Cvetković.

Pročitajte još:

On je predstavio Analizu karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji, koju je inicirao i izradio NALED, u saradnji sa kompanijom PwC, uz podršku Sida, u okviru projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“. Istraživanje je urađeno na nivou celog lanca od njive do trpeze, a nalazi pokazuju da ova industrija godišnje emituje šest miliona tona CO₂. Od toga 66 odsto dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24 odsto . Bitno je da se sprovede tranzicija sa konvencionalne na regenerativnu poljoprivredu, jer ovaj sektor učestvuje sa sedam odsto u BDP-u i čini 18 odsto ukupnog godišnjeg izvoza Srbije .

Za industrije pogođene CBAM direktivom EU, odnosno uvođenjem taksi na prekograničnu emisiju CO₂, među kojima je i cementna, od značaja je omogućavanje korišćenja obnovljivih izvora energije i alternativnih goriva u proizvodnji, rečeno je na okruglom stolu.

Pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Rade Mrdak naveo je da su planovi Vlade Srbije da se nizom strateških dokumenata, čije je donošenje već počelo, i konkretnim merama, u narednim godinama smanje emisije CO₂  za 33 odsto u odnosu na period iz 1990, ali i olakša industrijama početak primene CBAM regulative. U vezi sa tim, Mrdak je najavio donošenje novog Zakona o energetici sledeće godine.

“Iskreni smo sa privredom kada je reč o brzini dekarbonizacije energetskog sektora, ali nećemo da budemo brzopleti, vodimo računa o sigurnosti i stabilnosti sistema. Angažovali smo eksperte i započeli rad na Analizi modela za određivanje cena za karbonski otisak koja bi trebalo da bude gotova do jeseni. Do 2030.  želimo da imamo svaki drugi kilovat struje koji dolazi iz zelene energije”, istakao je Mrdak.

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Osim sistemske podrške velikim kompanijama i korporacijama, koje su i najdalje odmakle u ESG tranziciji, dodatna pomoć biće potrebna malim i srednjim preduzećima, koji čine 90 odsto privrednih subjekata u Srbiji i imaju udeo od oko 50 odsto u BDP-u, a kako bi sačuvali svoju konkurentsku poziciju u lancima snabdevanja i iskoristili ESG potencijal za rast i kreiranje nove vrednosti.

Učesnici su se složili i da je značajno uvezivanje nauke i privrede u procesu tranzicije ka održivom poslovanju. Smiljana Krivokuća, direktorka BIO4, ukazala je da će država kroz rad kampusa, strateški osnaživati i usmeravati zajedničko kreiranje inovativnih rešenja ka ubrzavanju zelene i digitalne tranzicije. Milena Popović Martinelli iz EBRD-ja istakla je da postoje izvori finansiranja za zelene projekte, kao i da je potrebno obezbediti bespovratna sredstva za inovativne investicije.

Izvor: NALED

Sateliti u službi ekonomskih i ekoloških prilika

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Photo-illustration: Pixabay

Sateliti me neretko inspirišu da pišem o njima. Možda je razlog za inspiraciju taj što su kao pojam ustaljeni, čini se kao da su oduvek tu i da nije ništa neobično u vezi sa njima. Međutim, koliko znamo o njihovim mogućnostima? Jasno je da oni kruže oko naše planete, da je snimaju i omogućavaju nam fotografije, gugl mapu i drugo, ali koje još koristi nude?

Već sam pisala o solarnim satelitima i istraživanjima kako mogu da proizvode solarnu energiju u svemiru i šalju je na našu planetu, čak i za 50 odsto efikasnije nego solarne elektrane na zemlji. Nedavno su kompanija Gugl (eng. Google) i Fond za zaštitu životne sredine (eng. Environmental Defense Fund), lansirali satelit koji je poneo naziv MethaneSAT, o kojem sam takođe pisala. Prisećanja radi, on je locirati i meriti emisije iz naftnih i gasnih operacija širom planete, na značajno unapređeniji način nego što su postojeći sateliti do sada to činili. Ova tehnologija nudi i praćenje vremenskih dešavanja, koje je posebno značajno u svetu klimatskih promena, zato što omogućavaju rana upozorenja od vremenskih neprilika.

Sveukupno posmatrano, Svetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum), objavio je izveštaj o tome kako posmatranje Zemlje (eng. Earth observation – EO) može da značajno doprinese ekonomskom i ekološkom razvoju. EO inače predstavlja podatke o Zemlji, koji se prikupljaju putem satelita i senzora.

Govoreći o ekonomiji, neka predviđanja su da će do 2030. godine ekonomska prilika koju pružaju uvidi posmatranja Zemlje premašiti 700 milijardi dolara. Sa druge strane, EO pruža informacije koje mogu da dovedu do smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za više od dva gigatona godišnje – izraženo u ekvivalentu ugljen-dioksida. Potencijal je i veći, ako se uzme u obzir da je ovaj broj izračunat na osnovu razmatranja pet vodećih EO aplikacija koje imaju direktan uticaj na ove emisije, ali postoje brojne koje indirektno mogu da utiču na smanjenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Ekonomske i ekološke prilike nisu isključive, štaviše. Kao jednostavan primer može da se navede praćenje vremenskih dešavanja. Sa ekološke tačke posmatranja, dugoročno praćenje omogućava da se naučnici i javnost bolje upoznaju da klimatskim promenama širom sveta, čime se razvija svest o ovom problemu, ali se i iznalaze rešenja za njihovo rešavanje, specifična u zavisnosti od promena od regiona do regiona. Istovremeno, rana upozorenja na klimatske i prirodne katastrofe, mogu da smanje ekonomske štete, ali još važnije sačuvaju ljudske živote.

Svoj potencijal EO će u smislu ekologije posebno imati u periodu od 2024. do 2030. godine. Ovde možemo pomenuti sve snažnije mere u borbi protiv emitovanja emisija i Mehanizam prekograničnog usklađivanja ugljenika – CBAM, o kojem se toliko govori. Naime, on podrazumeva izveštavanje o emisijama, a uz njega tu su i druge mere koje zahtevaju smanjenje emisija. Sateliti i veštačka inteligencija upravo olakšavaju praćenje izvora ovakvih emisija, što pomaže da se zaustavi nepoštovanje propisanih mera širom planete.

Putem njih ne prate se samo ovakvi problemi, već oni omogućavaju i praćenje požara, nelegalnog krčenja šuma, monitoring kvaliteta površinskih voda, zatim praćenje mikroplastike u okeanima i drugo.

Naučnici kažu da je potencijal koji sateliti imaju i dalje neiskorišćen, što mi optimistično ukazuje na to da će me u narednom periodu još vesti o ovoj tehnologiji inspirisati za neku moju priču na temu saradnje satelita i ekologije.

Katarina Vuinac

Evropska unija se priprema za predstojeću sezonu požara

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropskoj uniji je 2023. godine izgorelo pola miliona hektara šuma što je površina oko dva puta veća od Luksemburga, navodi se u izveštaju o šumskim požarima u Evropi, Bliskom istoku i severnoj Africi 2023. godine koji je objavila Evropska komisija.

Zbog toga je Evropska unija ove nedelje preduzela proaktivne mere u cilju bolje zaštite zajednica i životne sredine, pa je okupila 556 vatrogasaca iz 12 zemalja koji će ovog leta biti strateški raspoređeni na ključnim lokacijama u Evropi, kao što su Francuska, Grčka, Portugal i Španija.

Evropska komisija je na svom sajtu saopštila da će oni biti spremni da podrže lokalne vatrogasne brigade kada razmere šumskih požara prevaziću sposobnosti reagovanja jedne zemlje. Pored toga, za ovo leto će postojati posebna rescEU flota protivpožarnih letelica, koja se sastoji od 28 aviona i četiri helikoptera stacioniranih u 10 država članica.

Takođe je izdvojeno 600 miliona evra iz fondova EU za nabavku dodatnih aviona za gašenje požara, a sredstva će ići i za kupovinu 12 novih vatrogasnih jedinica.

Pročitajte još:

Veliki broj požara u 2024. godini

Kako navodi Evropska komisija u saopštenju, 2024. godine je već bilo skoro duplo više požara od prosečnog broja za ovo doba godine, ali bez većih posledica u pogledu izgorelih površina.

Suše i visoke temperature koje mogu pogodovati paljenju i širenju šumskih požara ponovo su zabeležene u mnogim delovima sveta u prvom kvartalu ove godine. Služba za klimatske promene Kopernikus izvestila je da je februar 2024. godine bio najtopliji do sada i deveti uzastopni najtopliji mesec.

U Evropi su šumski požari zabeleženi u mnogim oblastima, posebno u planinskim vencima širom severnih oblasti Pirinejskog poluostrva.

Milena Maglovski

U Gornjem Milanovcu predstavljen projekat uređenja korita reke Despotovice

Foto: Wikipedia (Marko235)
Foto: Wikipedia (Михаило Јовановић)

Kako bi se sprečilo eventualno izlivanje reke Despotovice i plavljenje zbog bujičnih potoka sa Rudnika, potrebno je ulaganje u uređenje njenog korita.

Prema rečima dr Aleksandra Martinovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, potrebno je uložiti 720 miliona dinara, a imajući u vidu značaj ovog projekta, biće uloženi napori da sredstva budu obezbeđena ove godine.

Ukoliko se to ostvari, projekat bi kroz faze trebalo da bude završen do 2026. godine.

Ministar je rekao da Gornji Milanovac spada u red opština koje najviše ulažu u poljoprivredu kroz pomoć stočarima, povrtarima i voćarima za kulture koje se gaje na području Moravičkog upravnog okruga.

„Svesni smo da je poljoprivrednicima potrebna pomoć države, samim tim što smo uveliko na evropskom tržištu, a tržišna utakmica je nemilosrdna. Bez adekvatne državne pomoći putem različitih vrsta podsticaja i premija, ali i bez pomoći lokalnih samouprava, situacija na tržištu bila bi mnogo teža’’, istakao je ministar Martinović.

Pročitajte još:

Osvrnuvši se na to da se na području ove opštine gaji izuzetno kvalitetan krompir, te da se u Gornjem Milanovcu veliki broj gazdinstava bavi stočarstvom, Martinović je rekao da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mora blisko da sarađuje sa lokalnim samoupravama na tome da se spreči smanjivanje stočnog fonda, kao i da je neophodno uložiti posebne napore, kroz zajedničke aktivnosti državnog i lokalnog nivoa, da se pomenuti fond poveća.

Kako je podsetio, ove godine je izdvojeno više od 62 milijarde dinara za mere direktnih davanja poljoprivrednicima.

Energetski portal

Saradnja sa EDF-om u oblasti hidroenergije i nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

O saradnji u oblasti hidroenergije i nuklearne energije, razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Jan Ginar, direktor za razvoj tržišta Centralne i Istočne Evrope francuske kompanije „EDF”.

Srbija je nedavno u Francuskoj potpisala Memorandum o razumevanju, kojim je uspostavljen okvir za dugoročan dijalog i saradnju u energetskoj tranziciji i niskougljeničnim tehnologijama.

Prema rečima ministarke, ovaj memorandum je otvorio vrata za nova ulaganja u proizvodne kapacitete u hidroenergetici, dok je „EDF” pokazao interesovanje da, u saradnji sa „Elektroprivredom Srbije”, gradi nove i revitalizuje postojeće hidroelektrane.

Formiraćemo zajedničke timove za saradnju u oblasti hidroenergije u kojima možemo da radimo na pripremi studija izvodljivosti za pojedinačne projekte, rekla je ministarka, podsetivši na to da je, zahvaljujući tom memorandumu, uspostavljen okvir za saradnju u oblasti nuklearne energije.

Ona je dodala da se time stvaraju uslovi za strateško partnerstvo sa EDF-om u proceni potencijala za razvoj nuklearnog civilnog programa u Srbiji, uz podršku razvoja stručnih kadrova i razmeni tehničkog znanja.

Pročitajte još:

,,Već smo angažovani na identifikaciji stručnih kadrova u zemlji i inostranstvu koji bi mogli da kvalifikovano analiziraju i pripremaju ulazak naše zemlje u civilni nuklearni program, dok ćemo uskoro organizovati i prve stručne posete našim fakultetima i naučnim institucijama iz Francuske’’, rekla je ministarka.

Ginar je istakao da kompanija „EDF” želi da dugoročno sarađuje sa Srbijom na projektima u oblasti energetske tranzicije, imajući u vidu njihovo iskustvo i ekspertizu u toj oblasti.

On je ukazao na to da potpisani memorandum predstavlja osnovu te saradnje sa Srbijom, kao i da je formirana radna grupa sa EPS-om u kojoj se razmenjuju podaci kako bi se sagledali konkretni projekti, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Energetski portal

FMBAS organizuje stručni skup „Održivost, tehnologije i Facility Managment: Gde smo danas?“

Foto: FMBAS
Foto-ilustracija: Unsplash ( kvalifik)

Facility Management Business Association of Serbia (FMBAS) organizuje stručni skup pod nazivom „Održivost, tehnologije i Facility Managment: Gde smo danas?“ u sredu, 22. maja od 9:30 u hotelu Moxy (Njegoševa 2. Beograd).

Industrija Facility Managementa u Srbiji raste iz dana u dan – raste broj tržišnih učesnika, održavanih površina i prihoda koje ostvaruju pružaoci FM usluga. Samim tim, raste i odgovornost industrije da unapređuje standarde poslovanja i prevazilazi izazove u cilju pružanja najkvalitetnijih usluga za široku mrežu korisnika FM usluga.

FMBAS će na predstojećem stručnom skupu okupiti eminentne kompanije i eksperte koji će podeliti informacije o najnovijim trendovima, standardima i primerima najbolje prakse.

Neka od pitanja na koja će učesnici nastojati da odgovore su: Kakvi su trendovi i buduća predviđanja na tržištu nekretnina u Srbiji i regionu? Kako inovacije i održivost utiču na upravljanja objektima? Koja su pametna rešenje za povećanje efikasnosti objekta?

Facility Management Business Association of Serbia (FMBAS) je nevladina, neprofitna organizacija posvećena promociji, edukaciji i pružanju podrške razvoju industrije Facility Management-a u Srbiji. Osnovana je početkom 2023. godine, od strane tri vodeće kompanije koje posluju u segmentu izgradnje i upravljanja nekretninama: MPC Properties, TOKATA i Marera Property Management.

Energetski portal

U Istočnoj Srbiji otvoren vetropark Krivača – jedan od najvećih u regionu

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Kompanije MK Group i Alfi Renewables svečano su otvorile vetropark Krivača u Golupcu, uz prisustvo više od 150 gostiju i visokih zvaničnika Srbije i Slovenije.

Krivača je jedan od najvećih vetroparkova u regionu i prvi u Istočnoj Srbiji. Ova investicija, vredna 165 miliona evra, omogućava godišnju proizvodnju zelene energije od 310 GWh, što je dovoljno za snabdevanje 75.000 domaćinstava. Vetropark snage 105,6 MW ima 22 vetroturbine najsavremenije tehnologije, koje se prostiru na površini od 56 km2.

U izuzetno kratkom roku za ovako veliki projekat, za nešto više od dve godine, MK Group i  Alfi Renewables izgradili su vetropark koji ispunjava najviše svetske zelene standarde. Korišćenje energije vetra značajno doprinosi upravljanju klimatskim promenama i smanjenju emisije gasova staklene bašte. Tako je, pored jačanja energetske bezbednosti, važan efekat vetroparka Krivača smanjenje emisije ugljen-dioksida za čak 120.000 tona godišnje. Tokom realizacije projekta, investitori su izgradili čak 30 km novih puteva, 40 km dalekovoda, trafostanicu i priključno-razvodno postrojenje.

„MK Group je kao pionir u oblasti obnovljivih izvora pre deset godina otvorila prvi vetropark u Srbiji, a danas otvaramo četvrti u našem portfoliju, i prvi u regionu Istočne Srbije. Ova kapitalna investicija, koju smo realizovali zajedno sa kompanijom Alfi Renewables, značajan je doprinos povećanju kapaciteta za proizvodnju zelene energije i primer pravca za dalji razvoj energetike u regionu, koji podrazumeva koordiniranu akciju javnog i privatnog sektora“, rekao je Mihailo Janković, generalni direktor MK Group.

On je dodao da će MK Group pružiti snažnu podršku zelenoj tranziciji kroz nove investicije u ovoj oblasti. Kroz samostalne i partnerske projekte će omogućiti ukupnu proizvodnju od čak jedan gigavat energije iz obnovljivih izvora u naredne tri godine tako što će uložiti blizu milijardu evra u energiju vetra i solarnu energiju, ističe Janković.

Pročitajte još:

Tomaž Berločnik, partner  u kompaniji Alfi Renewables i predsednik Investicionog odbora Alfi Green fonda, rekao je da kompanija Alfi Renewables ostvaruje svoju misiju unapređenja životne sredine zajedno sa partnerima iz MK Group.

„Ponosni smo što smo svojom ekspertizom i odličnom saradnjom sa lokalnom zajednicom, državnim institucijama, dobavljačima, EPS-om i EMS-om, uz poverenje investitora i banaka, uprkos izazovnim tržišnim uslovima, izgradili jedan od najvećih regionalnih projekata zelene energije i time dali značajan doprinos zelenoj tranziciji u regionu. Alfi Green fond, veličine 104 miliona evra, razvija nove projekte obnovljivih izvora energije čiji će ukupni instalisani kapacitet iznositi oko 300 MW. Sledeće godine pripremamo novi, još veći fond“, izjavio je Berločnik.

Na svečanom otvaranju vetroparka Krivača govorili su predsednik Vlade Republike Srbije, Miloš Vučević, i ambasador Republike Slovenije u Republici Srbiji, Damjan Bergant.

Predsednik Vlade je rekao da država, Vlada i Ministarstvo rudarstva i energetike nastavljaju sa podrškom razvoju obnovljivih izvora energije, smatrajući ih pitanjem od nacionalnog interesa.

„U skladu sa ciljevima Vlade da smanji emisiju štetnih gasova do 2030. godine, investicije poput vetroparka Krivača imaju važnu ulogu u ostvarivanju održivog energetskog razvoja”, istakao je Miloš Vučević, predsednik Vlade Republike Srbije.

Foto: Energetski portal

Ambasador Republike Slovenije Damjan Bergant rekao je da otvaranje vetroparka Krivača predstavlja dokaz izuzetno uspešne ekonomske saradnje Srbije i Slovenije.

„Već smo uspostavili zajedničku saradnju u oblasti energetike, podstakli međusobne investicije, a sada smo postali i partneri energetskih projekata. Slovenačke kompanije su prepoznale Srbiju kao vodeću zemlju regiona u obnovljivim izvorima energije, zahvaljujući njenim bogatim prirodnim resursima. Jedan od realizovanih potencijala je vetropark Krivača, rezultat zajedničkog projekta kompanija Alfi Renewables i MK Group koji predstavlja korak ka smanjenju zavisnosti od uvoza zelene energije”, izjavio je Bergant.

Vetropark Krivača je među prvim projektima u regionu koji je kreditirao konzorcijum četiri međunarodne banke: Erste Bank, Raiffeisen Bank, OeEB i NLB. Prodaja električne energije po dugoročnom ugovoru (PPA), zaključena je sa švajcarskom kompanijom AXPO, jednom od najvećih energetskih kompanija u Evropi.

Energetski portal

Kompanija MOL otvorila kompleks poliola vredan 1,3 milijarde evra u Tisaujvarošu

Foto: Mol Grupa
Foto: Mol Grupa

Otvoren je kompleks poliola kompanije MOL vredan 1,3 milijarde evra u Tisaujvarošu, koji ima kapacitet od oko 200.000 tona poliola godišnje.

Ceremonija, na kojoj su se obratili premijer Mađarske Viktor Orbán, predsednik i izvršni direktor kompanije MOL, Zsolt Hernádi, i članica odbora thissenkruppa Ilse Henne, označava značajnu prekretnicu za kompaniju. MOL Grupa je jedini entitet u Mađarskoj i u Centralnoj i Istočnoj Evropi koji pokriva ceo lanac vrednosti, od prerade nafte do proizvodnje poliola (plastične sirovine koja se široko koriste).

MOL Grupa je održala ceremoniju inauguracije u Tisaujvarošu kako bi proslavila završetak svoje najveće organske investicije, kompleksa poliola. MOL, thissenkrupp i Evonik IP potpisali su ugovor o licenci u leto 2017. godine, a kamen temeljac kompleksa postavljen je u septembru 2019. godine.

Glavne jedinice su transportovane u Tisaujvaroš između 2019. i 2020. godine, uglavnom vodom, a nakon toga je usledio završetak kompleksa za proizvodnju vodonik-peroksida, propilen oksida, poliola i propilen glikola. Pored četiri glavna postrojenja, izgrađena je i pilot fabrika poliola, laboratorija za osiguranje kvaliteta i, u Sasalombati, Centar za istraživanje i razvoj.

Pročitajte još:

„Ponosan sam što smo završili kompleks poliola. Bio je to pravi međunarodni timski napor, sjajna saradnja koja je uključivala hiljade ljudi u proteklih šest godina koja nam je omogućila da isporučimo najveću investiciju MOL Grupe ikada, možda najveći razvoj u novijoj istoriji Mađarske. Prešli smo dug put, ali je put pred nama još duži. Kompleks poliola će značajno ojačati poziciju i konkurentnost naše kompanije, sa čitavim lancem vrednosti od prerade nafte do proizvodnje poliola. Ova investicija vratila je Tisaujvaroš na mapu evropske hemijske industrije, čineći je jednim od najvažnijih industrijskih centara u regionu. To će povećati industrijsku konkurentnost naše zemlje, a moglo bi i katalizirati ekonomski rast. Kroz ovu investiciju Mađarska će biti još jača, jer je uspeh MOL-a uspeh cele zemlje“, rekao je Zsolt Hernádi, predsednik i izvršni direktor MOL grupe.

„Sa novim MOL poliolnim kompleksom uspostavljamo nove standarde u pogledu efikasnosti, ekološke prihvatljivosti i automatizacije kombinovanjem proverenih tehnologija sa inovativnim rešenjima. Zahvalni smo na dubokom i pouzdanom partnerstvu sa kompanijom MOL. Ova fabrika poliola je pravi orijentir projekat i odlična demonstracija kako mi u thissenkrupp Uhde omogućavamo industrijsku zelenu transformaciju. Sa potpuno integrisanim i visoko automatizovanim postrojenjima, vredne poliolne hemikalije će se proizvoditi na visoko efikasan i održiv način“, rekla je Nadja Håkansson, izvršna direktorka thissenkrupp Uhde.

Projekat je uključio međunarodni tim od više hiljada stručnjaka, a inženjerski projektni radovi su obavljeni u Nemačkoj, Indiji, Mađarskoj i na Tajlandu. Oprema za fabriku stigla je iz 24 zemlje. Izgradnja kompleksa je obuhvatila 75.000 kubnih metara betona, 13.000 tona čelika, 2.500 kilometara kablova i 700 km cevovoda postavljenih za više od 18 miliona radnih sati. Mađarska vlada je doprinela projektu sa 131,5 miliona evra: kreditom za korporativni porez od 93,6 miliona evra, koji se može zatražiti kada investicija počne da radi, i investicionim grantom od 37,9 miliona evra na osnovu pojedinačne odluke vlade.

Poliol je jedna od najtraženijih plastičnih sirovina, koja se koristi u širokom spektru industrija od proizvodnje automobila do odeće i izolacije. Poliuretan je napravljen od poliola i osnovni je materijal za mnoge trajne robe široke potrošnje sa kojima se svako susreće u svom svakodnevnom životu.

Foto: Mol Grupa

Fabrika u Tisaujvarošu će proizvoditi poliol koristeći jednu od najefikasnijih i ekološki prihvatljivih metoda koje su danas dostupne. Prema proračunima MOL-a, fabrika će godišnje doprinositi sa skoro 150 miliona evra finansijskim rezultatima MOL grupe i obezbediće dugoročno zaposlenje za skoro 300 ljudi.

MOL Grupa jača svoje hemijsko poslovanje skoro deset godina: novo postrojenje za ekstrakciju butadiena završeno je 2015. godine sa investicijom od 35 milijardi HUF, a 2018. godine sledi fabrika sintetičkog kaučuka (S-SBR) sa investicijom od 100 milijardi HUF. U 2016. godini, kompanija je najavila veliki strateški pomak kako bi se pripremila za energetsku tranziciju i svet nakon fosilnih goriva širenjem svog portfolia. Kao deo trećeg i najvećeg talasa investicija u petrohemijski biznis, pored kompleksa poliola, najvažniji element je fabrika polipropilena, koja je investicija od 65 milijardi forinti, a tu je i blizu 2 milijarde evra investicija životnog ciklusa koje će obezbediti dugoročnu budućnost hemijskog poslovanja.

Energetski portal

Sa Novaston timom Schneider Electric do LEED Platinum sertifikata

Foto: Schneider Electric
Foto: Novaston

Poslovna zgrada InGrid kompanije Schneider Electric nedavno je dobila LEED Platinum sertifikat. Ceo proces sertifikacije vodio je tim Novaston Project Management (NPM) kompanije, koja je deo Novaston Real Estate platforme.

“U pitanju je office projekat koji se prostire na oko 17.000 metara kvadratnih, predviđen da primi 800 zaposlenih. Naša kompanija Novaston Project Management (NPM) od početka je bila zadužena za ovaj proces, od implementacije u projektu do realizacije. Naravno, veliku zahvalnost na zajedničkom radu i trudu da dobijemo ovako visok nivo sertifikacije dugujemo i našim saradnicima Triple Green BC, a pre svega kompaniji Schneider Electric, koja je postavila visoke zahteve i koja primenjuje održivost u svakom segmentu svog poslovanja i korporativne politike. Od početka smo imali vrlo jasne smernice koncepta na temelju održivih principa: integracija prostora sa zelenilom i prirodnim svetlom, organizacija radnog prostora u skladu sa principima socijalne održivosti”, istakla ja Jelena Jolović, direktorka operacija u NPM, koja je vodila ceo proces.

Iz kompanije Novaston Project Management (NPM) poručuju da su veoma ponosni na činjenicu da su za kratko vreme uspeli da ispune sve uslove za dobijanje najvišeg nivoa LEED sertifikata – LEED Platinum sertifikata.

U fokusu:

Dosta stvari je uticalo na ispunjenje uslova, neke od njih su:

  • Energetske performanse – projekat postiže skoro 50 odsto uštede energije u poređenju sa standardnim sličnim projektom, a dodatne LEED bodove je dobio za proizvodnju obnovljive energije, koja čini jednu petinu potrošnje energije u zgradi.
  • BMS – Upravljanje objektom najsavremenijim sistemima, kako bi u svakom trenutku bili svesni potrošnje energenata. Objekat je dobio dodatne poene zbog smanjene unutrašnje potrošnje vode (za više od 55 odsto u poređenju sa sličnim objektom) i zbog mogućnosti da se projekat koristi kao sredstvo za edukaciju o zelenoj gradnji.
  • Inovacije – projekat je ispunio visoke kriterijume inovativnosti zahvaljujući kvalitetnom dizajnu, pristupu prirodi kroz pogled i unutrašnje atrijume i biofilnom dizajnu koji pruža umirujuće i produktivno okruženje. Postignuti su mikroambijenti visokog kvaliteta, koji su jednako dostupni svim zaposlenima u kompaniji.
  • Izuzetno dobra lokacija – projekat ima odličan pristup javnom prevozu za više od hiljadu putnika, čime se smanjuje ugljenični otisak iz prevoza ličnim vozilom.

    Foto: Novaston

Prema trenutno dostupnim podacima na zvaničnom sajtu U.S. Green Building Council, osim zgrade Schneider Hub, LEED Platinum sertifikat imaju još dva objekta.

LEED sertifikat je izuzetno važan za investitore koji na taj način pokazuju odgovornost u poslovanju i daju dobar primer u građevinskoj industriji. Objekat projektovan i izveden po LEED Gold ili Premium standardu ima smanjenu potrošnju struje i vode, manju emisiju CO2 za 10–30 odsto, smanjene operativne troškove i povećanu vrednost objekta. LEED sertifikat je izuzetno važan i za krajnjeg korisnika takvih objekata – zdraviji su i srećniji, imaju bolje uslove za rad, više prirodne svetlosti i zelenila, kao i osećaj da u takvom radnom okruženju doprinose boljitku društva i zajednice.

Novaston

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE

Stigla prva oprema za EPS-ov vetropark „Kostolac“

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Prva oprema za vetropark „Kostolac“, prvi vetro projekat „Elektroprivrede Srbije“, stigla je na lokaciju gradilišta. Posebnim transportom u Kostolac su dopremljene tri velike elise i dva velika dela za stubove, stoji u saopštenju Elektroprivrede Srbije.

Oprema za vetropark, snage 66 megavata, stizaće narednih meseci, sve do početka oktobra. Sa isporukom opreme počeće sukcesivno i montaža, a cilj je da se sve završi do kraja 2024. i da potom vetroelektrana bude povezana na mrežu.

Kako dalje stoji u saopštenju, vetropark „Kostolac“ imaće 20 vetrogeneratora, 20 stubova snage po 3,3 megavata, odnosno ukupne snage 66 MW. Sami vetrogeneratori biće visoki 179 metara. Dvadeset vetroturbina biće dovoljno da zelenom energijom snabdeva oko 30.000 domaćinstava, a nalaziće se na mestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrana i kopova „Kostolac”.

Pročitajte još:

Vrednost projekta VE „Kostolac“ je 144 miliona evra. Evropska unija obezbeđuje 30 miliona evra bespovratno, 32,2 miliona evra izdvaja EPS, dok je zajam banke KfW 80 miliona evra, a grant koji daje ta banka je 1,8 miliona evra.

Prema rečima Dušana Živkovića, v. d. generalnog direktora EPS-a, u toku je i gradnja solarne elektrane „Petka“, a uz projekat od jednog gigavata solarnih samobalansirajućih elektrana i buduću reverzibilnu hidroelektranu „Bistrica“, EPS se priprema za drugačiji proizvodni portfolio, održivo poslovanje, uz obavezno obezbeđenje sigurnosti snabdevanja.

Dekarbonizacija i zamena proizvodnje iz fosilnih goriva je poseban izazov za energetiku, ali ove tri oblasti imaće ključni uticaj ne samo na energetski sektor, već i na sve druge oblasti. Ako smo u prošlom veku sveću i ognjište zamenili sa sijalicom sada je menjamo solarnim panelima i toplotnim pumpama”, rekao je Živković na Beogradskom energetskom forumu tokom panela o ubrzanju puta za dekarbonizaciju elektroprivreda regiona.

Energetski portal

Srpske borovnice na kineskom tržištu, kakvu zaradu proizvođači mogu da očekuju

Foto-ilustracija: Unsplash (Kim Gorga)
Foto-ilustracija: Unsplash (Élisabeth Joly)

Srbija je sa Kinom potpisala ugovor i o izvozu borovnica na kinesko tržište. Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije kaže za RTS da je „država otvorila vrata“ ka novom tržištu, ali da je na proizvođačima da imaju kvalitetan proizvod, kao i da ispunjavaju standarde. Proizvođač borovnica iz Brestovika Branimir Ivović ističe pak da proizvođači imaju godinu dana da se spreme, kao i da protokoli za izvoz nisu zahtevni.

Prilikom posete Si Đinpinga Srbiji potpisani su ugovori o izvozu suve šljive i borovnice u Kinu, a kako je najavljeno, biće zaključeni i sporazumi o izvozu goveđeg mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Otvaranje izvoza sveže borovnice i suvih šljiva na kinesko tržište moglo bi da podstakne domaću proizvodnju ta dva poljoprivredna proizvoda, smatraju agrarni analitičari.

Iako domaći proizvođači nisu bili zadovoljni cenom, više od 33 miliona evra bila je zarada od rekordnog izvoza borovnice tokom prošle godine.

Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da je pod borovnicom oko osam hiljada hektara zemljišta u zemlji, kao i da se 53 tone borovnica proizvede na godišnjem nivou.

„Borovnica je kultura koja je poslednjih godina u ekspanziji. Dešava se, slično poput jabuka prethodnih godina, da su ljudi shvatili da je to dobra prilika za investiciju i izvoz. Reč je o ljudima koji su spremni da izdvoje veliku količinu novca u odnosu na druge kulture i da očekuju veliku zaradu“, navodi Jovanović.

Pročitajte još:

Otvaranje novog tržišta

Govoreći o otvaranju kineskog tržišta, Jovanović kaže da izvoz u tu zemlji ne bi trebalo da bude problem, jer naši proizvođači imaju iskustva sa evropskim tržištima.

„Država vam otvori vrata, ali je na vama da proizvede kvalitetan proizvod, u kontinutetu i da ispunite standarde“, navodi Jovanović.

Prema njegovim rečima, borovnice se najviše gaje u pojasu centralne Srbije, od zapada ka istoku, gde klima pogoduje za uzgajanje.

„Nije joj tu prirodno stanište, ali se ulaže dosta u supstrate, kao i u poboljšanje kvaliteta zemljišta“, objašnjava Jovanović.

Raniji rod borovnica

Branimir Ivović, proizvođač iz Brestovika, kaže da se prvi rod borovnica očekuje za dvadesetak dana, što je ranije u odnosu na prethodne godine.

Ivović, takođe, navodi da im raniji rod u Srbiji, prvih 20 dana juna, daje „prozor“ za prodaju u odnosu na druge zemlje, kao i da im svako novo tržište u svetu znači mnogo.

„Imamo godinu dana da se pripremimo za istočno tržište. Treba da se aludira na proizvođače, da postoje pojedine karantinske bolesti u Kini. Moraće da postoji i zaštita bilja“, navodi Ivović, koji ističe da novi protokoli nisu zahtevni.

Izvor: RTS

Srbija regionalni lider u reformama u 2023, slede dalja ulaganja u energetski sektor

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Energetska zajednica označila je Srbiju kao lidera u sprovođenju reformi u 2023. godini jer je zabeležila najveći napredak od svih ugovornih strana, sa  više od 63 odsto ispunjenih obaveza, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović na sednici skupštinskog Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku kojoj je prisustvovao direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski.

Kako je navela, u poslednje dve godine u srpskoj energetici urađeno je više nego ikada i to je realnost sa aspekta stabilnosti snabdevanja i zaštite životne sredine.

“Što se tiče dekarbonizacije energetskih sektora, učinak Srbije u vezi sa energetskom efikasnošću bio je 79 odsto, sa obnovljivim izvorima energije 63 odsto i upravljanjem 61 odsto, što su najviši rezultati u Energetskoj zajednici. To je još jedna potvrda velikog posla koji je urađen u energetici i konkretnim koracima kojima Srbija realizuje svoje ciljeve i obaveze u vezi sa klimatski neutralnom budućnošću“, rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Sprovedene prve aukcije za tržišne premije za OIE

Đedović Handanović je istakla da je rezultat prvih sprovedenih aukcija za tržišne premije za OIE više od milijardu evra u devet zelenih elektrana, kapaciteta većeg od 700 MW, od kojih će šest biti na mreži već ove godine, kao i dvostruko niža cena električne energije koja je ostvarena ovim procesom u tom trenutku.

„U drugom krugu aukcija, ove godine ponudićemo kapacitet od oko 400 MW, što će zavisiti od analiza koje tek treba da sprovedemo. Ove nedelje se otvara i vetropark ‘Krivača’ koji je izgrađen bez podsticaja, što pokazuje da smo napravili dobar regulatorni okvir i ambijent za investicije“, rekla je Đedović Handanović.

Prema njenim rečima, sledeće godine na mreži će se naći prva vetroelektrana u vlasništvu EPS, vetropark Kostolac kapaciteta 66 MW, a u narednih nekoliko godina kroz strateško partnerstvo biće izgrađen i jedan GW samobalansirajućih solarnih elektrana, koji će biti u vlasništvu EPS-a.

„Izvesno je da ćemo u ovoj godini gotovo završiti izradu tehničke dokumentacije za projekat RHE Bistrica, što će omogućiti početak pripremnih radova u sledećoj godini. Vlada Japana je stala iza projekta,a Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) formalizovala je odluku da učestvuje u projektu, što je dokaz da smo ga pripremili na zdravim osnovama, imajući u vidu da je ovo međunarodna finansijska institucija koja ima najpovoljnije uslove za nas“, navela je ona.

Postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova pušteno u rad

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsetila je da je krajem aprila pušteno u rad postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u TENT A, vrednosti 215 miliona evra, koje je najveći ekološki projekat u nekoj termoelektrani u Evropi, a treći u svetu.

„Sledeće godine pustićemo u rad isto postrojenje u TENT B, koje je trenutno na 75 odsto završetka projekta. Time ćemo staviti tačku na pitanje emisija štetnih gasova na EPS-ovim velikim blokovima u TENT-u i Kostolcu koji proizvode više od 90 odsto struje iz termoelektrana i na koje možemo da se oslanjamo dok ne uvedemo više OIE“, rekla je Đedović Handanović.

Ulaganje u mere energetske efikasnosti

Dodala je i da je prošle godine oko 10.000 domaćinstava povećalo svoju energetsku efikasnost uz podršku države, a da će ove nedelje potpisati nove ugovore sa 137 jedinica loklane samouprave za nove podsticaje.

„Subvencije će pokrivati i do 65 odsto projekta, dok će za energetski ugrožene kupce i one koji nemaju dovoljno sredstava, one će ići i do 90 odsto, što je novina na ovom javnom pozivu“, navela je ministarka.

Kada je reč o tržištu električne energije i integraciji, kako je navela, Srbija je ispunila 83 odsto svojih obaveza i jedini je partner na Zapadnom Balkanu koji ima funkcionalno i tržište dan unapred i unutardnevno tržište. U pogledu energetske bezbednosti, Srbija je takođe najbolja među ugovornim stranama Energetske zajednice i za naftu njen učinak iznosi 58 odsto, a za električnu energiju 80 odsto, kolika je takođe i usklađenost u smislu postupanja nadležnih organa, dodala je ministarka.

Energetski portal

Deset miliona evra bespovratne pomoći EU za izgradnju novih toplana na biomasu u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (Racool_studio)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Drugu fazu programa „Obnovljivi izvori energije – razvoj tržišta biomase u Republici Srbiji’’, Evropska unija podržala je sa 10 miliona evra bespovratnih sredstava. Ovim projektom biće omogućeno da toplane u više lokalnih samouprava pređu na korišćenje biomase kao energenta, što će njihovim građanima doneti sigurno snabdevanje i zdraviju životnu sredinu.

Ukupna vrednost projekta iznosi 31,9 miliona evra, a preostala sredstva obezbeđuju se iz zajma nemačke razvojne banke KfW i donacije SR Nemačke.

Ugovore o bespovratnim sredstvima su, u prisustvu Miloša Vučevića, predsednika Vlade Srbije, Olivera Varhejija, Evropskog komesara za susedsku politiku i proširenje i ambasadorke SR Nemačke u Republici Srbiji Anke Konrad, potpisali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije i Karsten Sandhop, direktor kancelarije nemačke razvojne banke KfW u Beogradu.

Prema rečima ministarke Đedović Handanović, u prethodnoj fazi projekta izgrađene su četiri toplane na biomasu u Priboju, Malom Zvorniku, Novom Pazaru i Majdanpeku, uz ukupno ulaganje od 27 miliona evra.

,,Građani su ovom investicijom dobili pouzdano i kvalitetno grejanje i čistiji vazduh. Uz podršku EU i Nemačke, nastavićemo sa ovim investicijama i u Nišu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Rači i Novom Pazaru, gde planiramo da zamenimo mazut i ugalj biomasom. Emisije ugljen-dioksida smanjiće se 88 odsto, a sumpor-dioksida biće gotovo potpuno eliminisane, što znači da će građani imati zdraviju životnu sredinu’’, rekla je ministarka.

Ona je zahvalila Evropskoj uniji, kao i partnerima iz Nemačke koji su tradicionalno među najvećim donatorima energetskog sektora u Srbiji i naglasila da je više od trećine sredstava za drugu fazu projekta sa KfW obezbeđeno iz donacija.

Pročitajte još:

Komesar Varheji je rekao da će nove investicije u daljinsko grejanje nastaviti da smanjuju zagađenje vazduha, a istovremeno da podstiču lokalni razvoj i ekonomski rast, jer drvna biomasa mora da se snabdeva lokalno da bi bila ekonomski održiva.

„Potpisanim sporazumima o grantu u vrednosti od 10 miliona evra EU podržava investicije u čistiji vazduh i bezbednije snabdevanje energijom, ponavljajući principe zelene tranzicije negovanjem energetske nezavisnosti i ekološke odgovornosti“, rekao je Varheji i podsetio da je u proteklih 10 godina EU obezbedila više od 600 miliona evra grantova energetskom sektoru Srbije.

Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije, rekla je da je ovaj projekat važan zbog energetske diversifikacije i prelaska na nove izvore energije, najpre biomasu.

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

„Ovaj projekat do sada je pokazao održivost i korisnost za građane, u prvoj fazi gde smo imali četiri nove toplane, dok sada ulazimo u drugu fazu gde imamo interesovanje još nekoliko opština. Time drastično poboljšavamo okruženje u kome žive naši građani, smanjujemo emisije sumpor-dioksida i ugljen-dioksida. Sve ovo su elementi energetske tranzicije i našeg usklađivanja u oblasti zaštite životne sredine koje obuhvata Poglavlje 27, kao i sa obavezama koje smo preuzeli iz Zelenog dogovora i drugih regionalnih inicijativa’’, rekla je ministarka.

Ministarka je zahvalila Evropskoj uniji i komesaru Varhejiju na iskazanom  razumevanju za potrebe razvoja infrastrukturnih projekata, pa i ovih u oblasti energetike, i u Srbiji i u regionu. Posebno je zahvalila Saveznoj Republici Nemačkoj na velikoj  bilateralnoj podršci i pomoći koju pruža Srbiji  i izrazila uverenje da će saradnja u tom pravcu biti nastavljena.

Anke Konrad, ambasadorka SR Nemačke u Beogradu, naglasila je da bez Zapadnog Balkana, međunarodni klimatski ciljevi ne mogu biti dostignuti.

„Nemačka će kroz svoje strateško klimatsko partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana nastaviti da podržava Srbiju u sprovođenju ambicioznog procesa energetske tranzicije. U slučaju Srbije, održivo korišćenje biomase treba da olakša energetsku tranziciju i doprinese dostizanju klimatskih ciljeva. Građani u lokalnim samoupravama gde su izgrađene toplane na biomasu već su mogli da osete koristi od prve faze projekta. Veoma nam je drago da nastavljamo da promovišemo energetski sektor koji će omogućiti sigurno snabdevanje na održiv način, budući da će biti obezbeđena dodatna tehnička pomoć za uspostavljanje održivog upravljanja šumskim resursima“, rekla je Konrad.

Energetski portal