Home Blog Page 1176

Najzagađeniji vazduh u oktobru u Crnoj Gori bio je u Tivtu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore pokazuju da su najlošiji vazduh tokom oktobra ove godine udisali građani Tivta, zatim Pljevalja i Nikšića, dok je u Podgorici, Baru i Golubovcima kvalitet vazduha bio na zadovoljavajućem nivou.

Sve srednje dnevne vrednosti suspendovanih čestica PM2.5 tokom merenja kvaliteta vazduha u oktobru ove godine u Tivtu bile su iznad granične vrednosti. To znači da je povećano prisustvo ove praškaste materije u vazduhu u toj opštini ustanovljeno tokom svakog merenja. Pljevlja i Nikšić imali su 20, odnosno jedan dan sa povećanom količinom PM2.5 čestica. U Nikšiću tokom oktobra sve izmerene vrednosti sumpor-dioksida i azot-dioksida posmatrane u odnosu na granične vrednosti bile su ispod propisanih. Međutim, tokom tri dana u oktobru srednje dnevne vrednosti PM10 bile su iznad propisane granične vrednosti, dok su jedan dan i srednje dnevne vrednosti PM2.5 bile iznad propisane granične vrednosti za godišnju srednju vrednost.

U Pljevljima tokom oktobra 19 dana evidentirano je prisustvo povećanih vrednosti PM10 čestica u vazduhu i čak 20 dana tokom kojih je evidentirano povećano prisustvo praškastih materija PM2.5. I jedna srednja jednočasovna vrednost koncentracije sumpor-dioksida bila je u Pljevljima tokom oktobra iznad granične vrednosti, dok su sve izmerene jednočasovne srednje vrednosti azot dioksida bile ispod propisane granične vrednosti.

Na kvalitet vazduha najviše su uticale emisije koje su rezultat sagorevanja goriva u velikim i malim ložištima i u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, emisije iz industrije, kao i nepovoljni meteorološki uslovi.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Otvorena konferencija i energetskoj efikasnosti u Tesliću

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić otvorila je juče dvodnevnu konferenciju o energetskoj efikasnosti u Tesliću.

Kako je izjavila, Republika Srpska je prilagodila zakonsku legislativu o energetskoj efikasnosti sa evropskim normama i konstantno je unapređuje da bi je prilagodila zemljama okruženja. Prošli smo već jednu fazu i obučili oko 60 inženjera koji imaju licence za energetske preglede i to funkcioniše u praksi. Ona je istakla da svi objekti koji se grade od 1. januara 2016. godine i za koji se traži tehnički prijem i upotrebna dozvola, podrazumeva energetske preglede i energetski sertifikat jer u suprotnom ne mogu biti primljeni u upotrebu. Ona je navela da Republika Srpska koristi određena iskustva iz Nemačke i da su već postignuti određeni efekti iz oblasti energetske efikasnosti.

Golićeva je podsetila da je Ministarstvo od globalnog Zelenog klimatskog fonda obezbedilo 17,3 miliona dolara bespovratnih sredstva za Republiku Srpsku i FBiH, koje su u obavezi da kofinansiraju. To će, između ostalog, kako je naglasila, doprineti prelasku sa korišćenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kreiranju novih radnih mesta, dugoročnom smanjenju zagađenja vazduha i zaštiti zdravlja građana. Ona je rekla da postoji velika zainteresovanost lokalnih zajednica da se uključe u projekat energetskog opremanja objekata i da ima više od 1.000 zahteva, između ostalog 700 objekta iz oblasti obrazovanja, više od 70 objekata iz oblasti zdravstva, ali da je iz navedenih sredstava moguće uključiti svega 200 objekata.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Srđan Todorović najavio je da će na konferenciji biti reči i o uvođenju informacionog sistema energetske efikasnosti. Cilj je da se prati sektor energetske efikasnosti, izvršenje akcionih planova na nivoima kako je to definisano, praćenje investicija, ostvarenih ušteda, te izveštavanje međunarodnih tela prema kojima postoji obaveza, pojasnio je Todorović. On je podsjetio da je zakonom i podzakonskim aktima o energetskoj efikasnosti definisano da lokalne zajednice sa više od 20.000 stanovnika imaju obavezu donošnjenja akcionog plana i sprovođenje utvrđenih aktivnosti.

Predstavnik Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju Goran Krstojević istakao je da je tokom ove godine vidno poboljšan proces razvoja energetske efikasnosti u BiH kada je reč o zakonskoj legislativi koja prati taj proces, između ostalog usvajanjem akcionih planova na nivou entiteta i BiH. On je naveo da se proces finansira donatorskim sredstvima međunarodnih organizacija i da nedostaje sistemski pristup finansiranja, te je izrazio nadu da će se u narednom periodu situacija promeniti.

Konferenciju o energetskoj efikasnosti Sistem energetskog menadžmenta u zgradarstvu, organizuju Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju.

izvor: rtrs.tv

Sandra Jovićević

Hrvatska dobila Elektronski registar o nastanku i tokovima otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektronski registar o nastanku i tokovima otpada (e-ONTO) je mrežna aplikacija informacionog sistema upravljanja otpadom za vođenje Registra o nastanku i toku otpada kojom se objedinjavaju podaci o tokovima otpada u sistemu upravljanja otpadom Republike Hrvatske.

Prema Zakonu o održivom upravljanju otpadom, osobe koje imaju dozvolu za upravljanje otpadom, trgovci otpadom, osobe upisane u registar reciklažnih dvorišta i davaoci javne usluge prikupljanja mešanog i biorazgradivog komunalnog otpada dužni su voditi pomenuti registar putem mrežne aplikacije (e-ONTO). Ostale osobe koja obavljanjem svoje delatnosti proizvode otpad mogu na vlastiti zahtev besplatno koristiti e-ONTO.

Novi Pravilnik o upravljanju otpadom propisuje način korišćenja e-ONTO-a. Podaci se u e-ONTO dostavljaju uz pomoć interneta, a pre korišćenja je potrebna registracija.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Sedmi sastanak međunarodne mreže zaštićenih područja u slivu reke Save – SavaParks Network

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

U prostorijama Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode održan je sedmi po redu sastanak mreže zaštićenih područja u slivu reke Save (SavaParks Network), koja okuplja upravljače zaštićenih područja iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine (Republika Srpska i Federacija BiH) i Srbije, kao i institucije nadležne za oblast zaštite prirode, uz podršku i koordinaciju evropske fonadacije EURONAUT iz Nemačke. Na skupu je učešće uzelo oko 30 predstavnika SavaParks mreže.

Prisutnima su se na početku obratili Theresa Shiller projekt menadžer ispred EURONATUR, Slobodan Puzović ispred domaćina skupa i Teo Hrvoje Oršanić ispred SavaParks mreže. U prvom delu skupa prezentovana je situacija u pojedinim zemljama sliva reke Save od strane članica mreže, u odnosu na stanje prirodnih vrednosti, zaštićenih područja, biodiverziteta i predela. Sagledane su dosadašnje aktivnosti SavaParks mreže, ostvareni rezultati, kao i problemi i mogući pravci njihovog rešavanja.

U drugom delu skupa, posebno se razgovaralo o saradnji sa raznim interesnim grupama u slivu reke Save, posebno sa vodoprivredom, šumarstvom, saobraćajem i poljoprivredom. Istaknut je značaj unapređenja razmene informacija i pronalaženja rešenja prihvatljivih za sve zainteresovane strane. Posebno su razmatrani postojeći projekti u slivu Save koje vode sektori vodoprivrede i šumarstva i mogućnosti njihovog usmeravanja u cilju postizanja što povoljnijih rezultata sa sektor zaštite prirode.

Ukazano je na pojedine ozbiljne probleme za očuvanje sliva reke Save i posebno prirodnih vrednosti od izuzetnog nacionalnog i međunarodnog značaja. Članice mreže iz pojedinih zemalja su ukazivale na njih i predlagale moguće pravce delovanja kako bi se ti problemi otklonili ili bar umanjili. U odnosu na teritoriju Srbije pažnju članica mreže i posebno fondacije EURONATUR privukle su informacije o planovima da se izvrše obimni radovi na uređivanju korita reke Drine u zoni Mačve-Semberije do ušća u Savu, što je ocenjeno kao vrlo nepovoljno sa stanovišta primene evropskih direktiva u oblasti zaštite prirode u Srbiji.

Na kraju skupa se diskutovalo o sledećim aktivnostima SavaParks mreže i naročito o novom zajedničkom projektu koji bi se fokusirao na unapređenje funkcionisanja mreže, osnaživanju partnerstva ali i konkretnoj pomoći zaštićenim područjima kroz projekte sanacije i revitalizacije ugroženih staništa značajnih za retke i ugrožene vrste biljaka i životinja. Predloženo je da se SavaParks mreža dalje širi kroz prijem novih članica, a iz Srbije je posebno ukazano na značaj uključivanja upravljača zaštićenih područja u zoni grada Beograda (PP „Bojčinska šuma, SP „Ratno ostrvo“), kao i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Predstavnici SavaParks mreže i fondacije EURONATUR su posebno diskutovali o nastavku promocije publikacije „Sava White Book“. Dogovoreno je da će se nastaviti kontakti sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije, kako bi se upriličio zajednički sastanak, na kome bi se osim prezentacije publikacije takođe diskutovalo o unapređenju saradnje na integralnoj zaštiti sliva reke Save, unapređenju odbrane od poplava kroz ponovno uspostavljanje nekadašnjih prirodnih plavnih zona (pr. Bosutske šume), sprečavanja ekološki neodrživih aktivnosti kao što je kanalisanje toka Drine, unapređenja saradnje sa sektorom vodoprivrede i šumarstva.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Zagađenje vazduha utiče na zdravlje nerođenih beba

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mnoga istraživanja u poslednjih nekoliko godina pokazala su da zagađenje vazduha utiče na manju težinu beba što može da prouzrokuje trajne posledice po njihovo zdravlje. Poslednje u nizu sproveli su istraživači iz Londona. Ipak, s obzirom na to da zagađenje vazduha nije teritorijalno ograničeno samo na Veliku Britaniju, tako i ovaj problem izlazi iz njenih granica. Posledice osećaju žene širom sveta u čijim gradovima je vazduh neretko i goreg kvaliteta od londonskog. Doktori, iz tog razloga, najavljuju katastrofu javnog zdravlja.

Na globalnom nivou, dve milijarde dece je izloženo zagađenosti vazduha čija koncentracija premašuje standard Svetske zdravstvene organizacije. Studija UNICEF-a ukazuje na to da 17 miliona beba udiše vazduh 6 puta toksičniji od smernica.

Nema pouzdanih načina da žene u gradovima tokom trudnoće izbegnu hronično izlaganje zagađenom vazduhu, stoga istraživači apeluju na vlasti da sprovedu hitne akcije da se smanji zagađenje od vozila i drugih izvora.

Mirel Toledano, ispred Britanskog medicinskog žurnala koji je sproveo istraživanje, izjavila je da je neprihvatljiva situacija da se faktori koji negativno utiču na bebu nalaze se van kontrole budućih majki.

Studija je obuhvatila 540.000 živo rođene dece iz Londona i potvrdila vezu između lošeg kvaliteta vazduha koji je udisala majka i male telesne težine novorođenčeta (ispod 2,5 kg). Naučnici su ukazali da na svakih 5 mikrograma zagađenih čestica u kubnom metru, rizik da beba pri rođenju ima nisku kilažu raste za 15 odsto. Prosečna izloženost trudnica u Londonu je 15 mikrograma u kubnom metru, što je znatno ispod britanskih zakonskih ograničenja, ali i 5 mikrograma više od propisanih vrednosti Svetske zdravstvene organizacije. Smanjivanje zagađenja za tih 5 mikrograma sprečilo bi da se od 300 do 500 beba rodi s malom težinom.

Zagađivači kod novorođene dece mogu da izazovu nerazvijenost pluća, ali i mozga, te da ugroze njihovu budućnost. Oni su godinama razlog miliona ranih smrti odraslih i dece. Toledano je upozorila na ozbiljnost rizika po zdravlje zbog zagađenog vazduha i naglasila da je svaka beba zaslužila da se rodi. Javno zdravstvo na ovom polju muči i nedostatak čiste vode, koji uzrokuje smrtnost 500.000 beba na godišnjem nivou.

Više o međusobnom uticaju ekologije i opšteg zdravlja možete da pročitate u našem magazinu na temu eko-zdravlja: https://energetskiportal.rs/wp-content/uploads/2017/11/Magazin-EP-br.-9.pdf.

Jelena Kozbašić

U Čačku održan održan okrugli sto na temu Smanjivanja rizika od prirodnih katastrofa

Foto: MOMAR032/Wikipedia
Foto: MOMAR032/Wikipedia

U prostorijama Gradske uprave Čačak nedavno je održan okrugli sto na temu Smanjivanja rizika od prirodnih katastrofa.

Predstavnici uprava i relevantnih institucija Grada Čačka, kao i predstavnici Caritasa Srbije, kroz razmenu iskustva i ideja, zaključili su da zajedničkim snagama i naporima, mogu da se preduprede i smanje posledice nepogoda. Planirane aktivnosti koje će biti realizovane u narednom periodu će meštane Čačka, prvenstveno najmlađe, upoznati i pripremiti za nepogode koje se mogu desiti u budućnosti. Sve aktivnosti imaju za cilj podizanje sveti o neophodnosti lične i uzajamne samozaštite.

Projekat Smanjivanje rizika od prirodnih katastrofa ima za cilj kontinuirano sprovođenje aktivnosti čijom realizacijom se smanjuje rizik od posledica prirodnih katastrofa. Kroz saradnju sa lokalnim samoupravama, uključivanjem meštana i drugih udruženja, građani i država se pripremaju za buduće katastrofe.

Na kraju okruglog stola zaključen je okvirni vremenski plan za realizaciju aktivnosti.

Milisav Pajević

Potpisani ugovori za 7 projekata iz područja upravljanja vodama u Slavoniji

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Na sednici Vlade Republike Hrvatske u Osijeku potpisano je šest ugovora vrednih preko 1,7 milijardi kuna koji se odnose na sufinansiranje projekata sektora voda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. kao i ugovor za uređenje desne obale reke Drave u Gradu Osijeku ukupne vrednosti 44 miliona kuna.

Realizacijom ovih 6 projekata izgradiće se 7 uređaja za prečišćavanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta preko 172.000 ekvivalent stanovnika, izgraditi pogon za pripremu pitke vode u Belišću i rekonstruirati gotovo 360 kilometara mreže odvodnje i 60 kilometara mreže za vodosnabdevanje, kao i preko 150 crpnih stanica čime će se omogućiti poboljšani sistem javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda za gotovo 200.000 ekvivalent stanovnika i osigurati poboljšano javno vodosnabdevanje za preko 50.000 stanovnika.

Projekti će se finansirati u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 u okviru kojeg je za vodnokomunalne projekte Republici Hrvatskoj na raspolaganju 1,05 milijardi evra bespovratnih sredstava. U okviru ovog programa realizuje se 17 vodnokomunalnih projekata ukupne vrednosti gotovo 4,7 milijardi kuna, od čega EU sufinansiranje iznosi preko 2,7 milijardi kuna što je 34 odsto alokacije. Do početka 2018. godine očekuje se odobrenje još 10 projekata ukupne vrednosti 6,2 milijarde kuna od čega EU sufinansiranje iznosi gotovo 3,6 milijardi kuna.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

U Vrbasu održana radionica posvećena zelenim radnim mestima

Foto: Wikipedia/Novosivački

Ekološki pokret Vrbasa prošle nedelje je održao radionicu na temu obrazovanja i Zelenih radnih mesta u restoranu Centra za fizičku kulturu u Vrbasu. U fokusu radionice bili su volonteri iz dve srednje škole u Vrbasu – SSŠ 4. juli i Giminazije Žarko Zrenjanin, koji su ujedno i članovi zajedničkog projektnog tima održivog razvoja škola.

Foto: Wikipedia/Novosivački

Na radionici su predstavljeni međunarodni ekološki standardi, perspektiva zapošljavanja različitih profila radnika na poslovima reciklaže, govorilo se o procedurama uz pomoć kojih se može pristupiti lokalnim fondovima u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, a istaknuta je i važnost otvaranja zelenih radnih mesta i afirmisanje potrebe obrazovanja zelenih kadrova.

Radionica je održana u sklopu kampanje koju podržavju Ministarstvo zaštite životne sredine i Opština Vrbas.

izvor: ekovrbas.net

Sandra Jovićević

Skupština opštine Plandište usvojila Odluku o zameni postojećih svetiljki javne rasvete štedljivim LED svetiljkama

Foto: Wiki
Foto: Wikipedia, pravoslavna crkva u Plandištu

Na 17. sednici Skupštine opštine Plandište odbornici su razmatrali i usvojili Odluku o davanju saglasnosti i usvajanju Projekta javnog privatnog partnerstva – Zamena postojećih svetiljki javne rasvete štedljivim LED svetiljkama u zoni ulica, parkova, šetališta na javnim površinama, spoljašnje dekorativne rasvete javnih zgrada u naseljenim mestima Opštine Plandište, izuzev naselja Plandište.

Izvestilac po ovoj tački je rekao da se od ovog projekta očekuje velika ušteda električne energije, i do 70 odsto.

Nakon usvajanja Odluke, pristupiće se javnoj nabavci za izbor privatnog partnera na ovim poslovima.

Milisav Pajević

 

EBRD u Srbiji: Fokus na “zelenoj privredi”

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji, Danijel Berg, izjavio je da je EBRD pripremila novu investicionu strategiju za Srbiju, u čijem će fokusu biti “zelena privreda“.

EBRD je u prethodnih 16 godina investirala u Srbiju 4,5 milijardi evra u projekte, a preostalo je još oko 2,2 milijarde da se realizuje, rečeno je na skupu u Privrednoj komori Srbije, gde je predstavljen EBRD Program zelenih inovacionih vaučera.

Naime reč je o šemi zelenih inovacionih vaučera koja ima za cilj da poboljša proces uvođenja inovacija u mala i srednja preduzeća u oblasti resursne efikasnosti i na taj način podrži dugoročnu konkurentnost srpske privrede i smanji njen uticaj na klimatske promene.

“Upravo pripremamo novu strategiju za Srbiju koja bi trebalo da bude dostupna za javnu raspravu sledeće nedelje. Videćete da zelena ekonomija ima veću ulogu”, rekao je Berg. U 2017. oko 50 odsto finansiranih projekata je označeno kao ‘zeleno’. Mali projekti su prisutni, ali trebaju nam i veći projekt.

Mala i srednja preduzeća koja ispunjavaju uslove mogu da se prijave za dobijanje vaučera vrednih do 20.000 evra bez PDV-a i to za pokrivanje 90 odsto troškova usluga istraživanja i razvoja.

Preduzećima će kroz šemu biti omogućeno da vaučerima pokriju veći deo troškova usluga istraživanja i razvoja koje će im pomoći da razviju inovativne proizvode, usluge ili procese u cilju smanjenja potrošnje resursa, kao na primer energije, vode i sirovina.

Jedno preduzeće može da se prijavi za samo jedan vaučer, a prijavni formular na imejl adresu – inovacionivauceri@ebrd.rs.

U okviru istog istraživačko-razvojnog projekta preduzeće može da sarađuje sa najviše tri istraživačko-razvojne organizacije.

Berg je rekao da EBRD želi da promoviše razvoj inovacija i da bi taj pilot-projekat mogao da se raširi i u zemlje regiona.

“Dokazano je da mala i velika preduzeća, javna i privatna, iznalaze razne načine za inovacije, a sve u cilju povećanja rasta. Nadamo se da ćemo pružiti pomoć i malim firmama, ali i univerzitetima i drugim institucijama koje bi mogle da imaju koristi od ove šeme”, naglasio je Berg.

Berg je rekao da će EBRD imati program za finansiranje zelene energije i privrede koji će sledeće godine biti realizovan u saradnji sa EU.

“Efikasno korišćenje resursa, bilo da se tiče vode, energije bilo kojih drugih sirovina. Znači njihovo efikasnije korišćenje upravo donosi kretanju jedne privrede prema zelenoj”, navodi Dragoljub Gajić, rukovodilac “Šeme zelenih inovacionih vaučera”.

Uslovi za MSP koja žele da se prijave za dobijanje vaučera su: da su proizvodna i zainteresovana za razvoj novih tehnologija u cilju efikasnijeg korišćenja resursa, da su u privatnom i domaćem vlasništvu, zatim da posluju više od dve godine, da su finansijski stabilna i nemaju aktivne sudske sporove, kao i da nisu povezana sa pružaocem usluga.

Mogu se finansirati usluge koje obuhvataju proveru koncepta, razvoj, izradu prototipa, testiranje, sertifikaciju novog proizvoda, usluge ili procesa, zatim inovativno unapređenje postojećeg proizvoda, usluge ili procesa, kao i obuku ili savetovanje u oblasti upravljanja inovacijama i zaštite intelektualne svojine.

Ovaj donatorski program za Srbiju podržava Vlada Austrije. Domaći preduzetnici kažu da imaju projekte za zelene vazučere a najveće interesovnje je za unapređnje enrgetske efikasnosti i prešićavanje otpadnih voda.

I Iz Vlade obećavaju da će u Fondu za inovacionu delatnost opredeliti više sredstava za ovakve projekte jer su važni za razvoj preduzetništva.

Milan Zlatanović

Izvor: RTS

Prikupljena tona stakla za reciklažu u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani prigradskih naselja Budisava i Čenej u Novom Sadu su u okviru akcije sakupljanja staklene ambalaže u njihovim mestima sakupili skoro tonu stakla za reciklažu.

JKP „Čistoća“ iz Novog Sada je proširilo akciju pa tako, osim ispred sedišta preduzeća na adresi Sentandrejski put br. 3, kontejneri za staklo se svakodnevno postavljaju i ispred mesnih zajednica u nekoliko novosadskih prigradskih naselja.

Svi građani koji donesu tri i više kilograma staklene ambalaže dobijaju poklone. S obzirom na veliko interesovanje građana Novog Sada, ova akcija će biti nastavljena.

Sakupljanje staklene ambalaže JKP „Čistoća“ iz Novog Sada organizuje u saradnji sa kompanijom „Sekopak” d.o.o. iz Beograda.

Milisav Pajević

Hrvatska osigurala dodatna sredstva za izgradnju reciklažnih dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske osiguralo je dodatnih 70 miliona kuna EU sredstava za sufinansiranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta. Prihvatljivi podnosioci zahteva su sve jedinice lokalne samouprave, a javni poziv će trajati do iskorišćenja sredstava.

Javni poziv za sufinansiranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave objavljen je u martu ove godine i za tu namenu je bilo osigurano 144,5 miliona kuna kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“. Radi značajnog interesa podnosioca, Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike je osiguralo i dodatna sredstva. Na internet stranici Strukturni fondovi stoga su objavljene III izmene Poziva za građenje reciklažnih dvorišta kojima je vrednost ovog Poziva povećana za dodatnih 70 miliona kuna i sada iznosi 214,5 miliona kuna.

Inače, na javni poziv za građenje reciklažnih dvorišta od njegovog otvaranja do sada je stiglo 67 prijava, a donesene su 42 odluke o finansiranju u ukupnom iznosu od 110,3 miliona kuna.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Pušten u rad rezervoar za vodosnabdevanje u Preševu

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Branko Ružić izjavio je juče na svečanosti povodom puštanja u rad novog rezervoara za vodosnabdevanje u Preševu da se udruženim snagama države, lokalne samouprave i donatora može unaprediti život građana u svakoj opštini u Srbiji.

Ružić je istakao da se realizovanjem ovog projekta rešava problem snabdevanja vodom lokalne zajednice u narednih 40 godina, i dodao da je Preševo podnelo veliko breme migracionog pritiska, zbog čega je i lokalna infrastruktura dodatno amortizovana.

Svečanosti povodom puštanja u rad novog rezervoara, pored ministra, prisustvovali su i ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot i komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić, koji su se sastali i sa predsednikom opštine Preševo Šćiprimom Arifijem.

Izgradnju novog i renoviranje starog rezervoara zajedno su finansirali USAID, UNDP i Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije, kao i opština Preševo i Vlada Japana, navodi se u saopštenju Minisatrstva državne uprave i lokalne samouprave.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen plan upravljanja slivom reke Tise

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Prvi međunarodni plan upravljanja slivom reke Tise, predstavljen je u JVP „Vode Vojvodine“ zainteresovanim stranama na Projektu JoinTisza, ali i stručnoj javnosti Srbije.

Ovaj Plan je značajan korak ispunjenja zahteva Okvirne direktive EU o vodama u oblasti životne sredine. Po rečima mr Branislave Matić iz Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, jedan od osnovnih ciljeva je uspostavljanje ravnoteže na slivu reke Tise, i to između potreba reke, ekosistema i potreba stanovništva i razvoja regiona. Slivno područje Tise je najveći podsliv na Dunavu i prebivalište za 14 miliona stanovnika pet zemalja: Ukrajine, Rumunije Slovačke, Mađarske i Srbije. Svih pet zemalja su potpisnice Konvencije o zaštiti reke Dunav, a formirale su i Grupu za Tisu u okviru Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR).

Na skupu je bilo reči o načinu izbora zainteresovanih strana i njihovoj ulozi i značaju u svim fazama definisanja potrebnih mera u budućim planovima upravljanja, a prisutni su upoznati sa ulogom koju zainteresovane strane imaju, kako u konkretnom slučaju ovog Projekta, tako i o uopštenom značaju uključivanja javnosti u strateško planiranje.

Iako jedinstven i vredan u svakom smislu, sliv reke Tise je istovremeno izložen sve većem pritisku i ozbiljnom zagađivanju od poljoprivrede, industrije i gradova, uređenja i morfoloških promena na obalama i koritima vodotoka, kao i poplava i suša. Prvi plan upravljanja je pri isteku i Projekat predstavlja draft predloga mera koji bi trebalo da se nađe u novom Drugom planu upravljanja vodama na slivu reke Tise. On je, kako je zaključeno na skupu, više od samo jednog akta, zato što obavezuje sve države Potisja da sprovedu potrebne mere za ostvarenje koordiniranog održivog razvoja sliva.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Katar 2022: Najviše održiva rešenja za Svetsko fudbalsko prvenstvo ikada

Foto: Wiki
Foto: Wikipedia

Izbor Katara za domaćina Svetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine u javnosti izazvao je mnoge kontroverze. Narod Katara najpre je morao da obriše ljagu sa imena svoje države da je u procesu nadmetanja za mesto održavanja ovog prestižnog takmičenja varala i podmićivala čelne ljude FIFA-a (Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija). Nakon toga, suočio se sa problemima kulture i temperature.

Islam je njihova državna religija zbog čega je konzumacija alkohola ograničena samo na hotelske barove i klubove uz prikaz pasoša. Jasno je da njihovi verski aršini ne odgovaraju zaljubljenicima u fudbal koji bi Katar posetili u vreme nadmetanja i voleli da uz utakmicu eventualno uživaju uz kriglu hladnog piva. Konflikt islamske vere i alkohola, Katarci su rešili tako što će dozvoliti piće za vreme prvenstva. U posebnim zonama, navijači će moći da se opskrbe alkoholnim pićima. Šta je sa LGBT populacijom? Kako je homoseksualnost u Kataru ilegalna, da li to znači da ljudi neheteroseksualne orijentacije nisu dobrodošli? Tadašnji predsednik FIFA-e, Džozef Blater, u šali ih je savetovao da se jednostavno uzdrže od seksualnih odnosa, ali je i dodao da je fudbal igra otvorena za sve i da čelnici njegove asocijacije ne žele nikakav vid diskriminacije. U duhu tolerancije, vlada Katara izjavila je da će učešće na Svetskom fudbalskom kupu dopustiti i izraelskom nacionalnom timu, što bi bio treći kulturni sukob koji je trebalo da se razreši.

Kada je reč o drugoj komplikaciji koju smo pomenuli, temperaturi, tu je Katarcima ekologija priskočila u pomoć. Takmičenje se obično održava na leto kada živa na termometru u ovoj arapskoj pustinjskoj zemlji može da dostigne 50 stepeni, te će na svaki od stadiona biti postavljeni solarni paneli u cilju da sunčeve zrake pretvaraju u električnu energiju koja bi se koristila za rashlađivanje fudbalera i navijača. Na taj način, temperatura bi se sa 45 stepeni spustila na 25. Kada se igre ne odvijaju, solarne instalacije biće priključene na katarsku električnu mrežu. Tehnologije koje je razvila zemlja planira da ustupi drugim “vrelim” državama kako bi veliki sportski događaji mogli da gostuju i kod njih.

Pored toga, Katar će izdvojiti preko 150 milijardi dolara na stadion koji će se konstruisati posebno za svrhe Svetskog kupa. On će se nalaziti na obali glavnog grada, Dohe. Specifično za ovaj projekat je da će građevinci stadion sklopiti od modularnih kontejnerskih blokova sa prenosivim sedištima, štandovima, toaletima i prodavnicama. Ovakav koncept gradnje pružiće mnogobrojne mogućnosti u budućnosti. Stadion će da ima potencijal da bude rastavljen i sastavljen na potpuno novoj lokaciji u potpunom novom obliku, možda manjoj veličini, ali i da njegovi delovi budu ugrađeni u brojne manje hale za sportske događaje ili koncerte.

Na obnovi postojećih stadiona i izgradnji novih sportskih arena angažovana su velika imena arhitekture poput Zahe Hadid. Ni na ovom planu, međutim, poteškoće nisu izostale. Čak je i FIFA-in savetodavni odbor za ljudska prava izrazio zabrinutost oko toga kako će građevinski radnici biti tretirani od strane svojih nadležnih iz Katara. Uz to, i nabavka materijala je otežana zbog embarga Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Organizatori, ipak, najavljuju da navijače u Kataru 2022. godine očekuju rešenja koja su više održiva od bilo kojih do sada.

Jelena Kozbašić

Energetskim uštedama do konkurentnijeg turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu zagrebačkog sajma investicija Rexpo 2017, u organizaciji Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost održana je panel diskusija o mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u turizmu. U diskusiji su predstavljene sve mogućnosti finansiranja projekata i iskustva na realizovanim projektima koja pokazuju značajne mogućnosti energetskih ušteda.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Dubravko Ponoš izjavio je da je Fond do sada uložio 1,6 milijardi kuna u projekte energetske obnove, od kojih je deo sigurno koristio i obnovljive izvore energije. Dodatno je 15,6 miliona kuna investirano isključivo u turistički sektor upravo za tu namenu. On je istakao da će biti potrebno razvijati infrastrukturu kao što su stanice za punjenje električnih vozila ili sistemi javnih bicikala.

Željko Uhlir, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva i prostornog uređenja predstavivši programe energetske obnove je istakao kako svi ti projekti uključuju i mere korišćenja obnovljivih izvora energije. Takvom energetskom obnovom i primenom obnovljivih izvora energije smanjuju se troškovi, ali i postiže edukativan učinak, a mislim da je pozitivno da država pokaže sve prednosti obnove i obnovljivih izvora upravo na vlastitom primeru, zaključio je Uhlir.

Miroslav Madžar, izvršni direktor kompanije Jolly JBS je u sklopu panela predstavio projekat izgradnje Hotela Olympia iz Vodica vredan 170 miliona kuna, koji je primenom mera energetske efikasnosti i sistemima za korišćenje obnovljivih izvora energije postigao milionske uštede. Instalacija prvih 300 kw solara je bila investicija od 800 hiljada kuna. Projekat smo sproveli u saradnji s Fondom i već u prvoj godini nam je ušteda na energentima bila gotovo 50 odsto investicije. Sada imamo zgradu energetskog razreda A, fotonaponsku elektranu, sisteme za zagrevanje vode, a planiramo nastaviti sa drugim merama poput prikupljanja kišnice, zaključio je Madžar.

izvor: fzoeu.hr