Home Blog Page 1174

Saglasnost na sporazume o korišćenju prekograničnih kapaciteta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici 8. decembra dao saglasnost na Sporazume između operatora prenosnog sistema Republike Srbije EMS AD i operatora prenosnih sistema Rumunije (Transelektrika), Makedonije (MEPSO), Mađarske (MAVIR), Bugarske, (EAD), Bosne i Hercegovine (NOSBIH) i Hrvatske (HOPS) o postupku i načinu raspodele prava korišćenja prekograničnih kapaciteta i pristupu prekograničnim prenosnim kapacitetima za 2018. godinu.

Organizovanjem zajedničkih aukcija, omogućava se efikasnije korišćenje prekograničnih kapaciteta, u skladu sa evropskim uredbama. Primenom ovih sporazuma se daju veće mogućnosti korisnicima sistema i unapređuju uslovi za razvoj tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi i njegovu integraciju u evropsko tržište.

Na istoj sednici, Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je dao saglasnost na Pravila za raspodelu prekograničnih prenosnih kapaciteta na granicama regulacione oblasti JP EMS, koja će se primenjivati na granicama sa operatorima susednih sistema sa kojima nisu potpisani sporazumi o zajedničkim aukcijama.

izvor: aers.rs

Sandra Jovićević

Anketa u Vrbasu na temu uloge pojedinca u adaptaciji na klimatske promene

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

Volonteri Ekološkog pokreta Vrbasa, članovi “zelenog tima” Gimnazije “Žarko Zrenjanin” i SSŠ “4. juli”, sproveli u centru Vrbasa anketu na temu uloge pojedinca u adaptaciji na klimatske promene.

Anketirano je stotinak građana Vrbasa sa svrhom otkrivanja njihove svesti o klimatskim promenama u njihovom ambijentu i spremnosti da daju lični doprinos pozitivnim uticajima i adaptaciji.

Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da građani Vrbasa imaju poprilično zrelo razmišljanje o ovom globalnom fenomenu i njegovom mogućem uticaju na lične živote.

Anketa je ukazala na gotovo jedinstven stav građana Vrbasa da izmena klime može uticati na proizvodnju hrane, da razbacivanje i nepravilno odlaganje otpada ima takođe negativan uticaj, te da je, uz one emisije iz saobraćaja, fabričkih, kućnih i gradskih dimnjaka, puno toga na čoveku.

Sprovedena anketa je deo kampanje Ekološkog pokreta Vrbasa koju podržava Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Milisav Pajević

U toku One Planet Summit u Parizu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

U Parizu je 11. decembra 2017. godine počeo One Planet Summit.

Glavni fokus samita biće na poboljšanju efikasnosti napora za smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte i pronalasku rešenja za prilagođavanje postojećih sistema.

Ministarski deo se odvija u formi 4 panela koji se održavaju 12. decembra, a teme panela su: Kako povećati finansiranja za klimatske akcije, Greening finansiranje održive privrede, Ubrzavanje akcija na lokalnom i regionalnom nivou u svrhu klime i Jačanje politika za ekološku i sveobuhvatnu tranziciju.

Na samitu učestvuje i predsednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

izvor: mzoip.hr

Predstavljena Strategija komunikacije za oblast klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), Misija u Srbiji i Ministarstvo zaštite životne sredine organizovali su 8. decembra 2017. godine skup povodom predstavljanja Strategije komunikacije za oblast klimatskih promena.

Predstavljanje Strategije komunikacije za oblast klimatskih promena označilo je uspešan završetak šestomesečne saradnje Ministarstva zaštite životne sredine i Misije OEBS-a u Srbiji, tokom koje je izrađena Strategija, a čemu je prethodila konsultacija sa zainteresovanim stranama.

Skupu su prisustvovali, u ime Ministarstva zaštite životne sredine državni sekretar Ivan Karić i pomoćnica ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Biljana Filipović, zamenik šefa misije OEBS u Srbiji Džozef Melot, kao i predstavnici relevantnih državnih i lokalnih institucija i predstavnici civilnog sektora i medija.

U svojoj uvodnoj reči, državni sekretar Ivan Karić podsetio je da je problem klimatskih promena jedan od najvećih problema savremene civilizacije sa čijim se posledicama suočava i Republika Srbija. Iako je rešavanje problema klimatskih promena jedan od prioriteta politike Evropske unije, Republika Srbija ima odgovornost prvenstveno prema svojim građanima i građankama i u tom cilju, Ministarstvo ulaže sve napore na ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promenama u Srbiji. Pored toga, državni sekretar je naglasio važnost uspostavljanja partnerstva sa stručnom i naučnom javnošću, organizacijama civilnog društva i drugim zainteresovanim stranama kao i potrebe podizanja znanja i nivoa informisanosti relevantnih ciljnih javnosti, ali i opšte javnosti o problemu klimatskih promena, kao i koristima od mera ublažavanja i prilagođavanja. Naposletku, državni sekretar je ukazao na značaj uspostavljanja zakonodavnog okvira borbe protiv klimatskih promena kroz Zakon o klimatskim promenama čije se usvajanje očekuje u narednom periodu.

Osnovni ciljevi Strategije komunikacije u oblasti klimatskih promena su, između ostalog, podizanje nivoa svesti i edukacija opšte i svih relevantnih ciljnih javnosti, ne samo o opasnostima i pretnjama klimatskih promena, već i o mogućnostima koje klimatske promene pružaju. S tim u vezi, Strategija pruža okvir za kreiranje ključnih poruka o klimatskim promenama za ciljnu javnost i zainteresovane strane i nudi komunikacijske instrumente namenjene podizanju znanja o mogućnostima i pretnjama koje izazivaju klimatske promene. Pored toga, Strategija će podstaći pozicioniranje teme klimatskih promena kao važnog cilja održivog razvoja i jasno dovođenje u vezu sa ostalim sektorima poput energetike, saobraćaja, industrije, poljoprivrede, finansiranja ali i životne sredine. Važno je naglasiti i da je Strategija jedan od instrumenata za dostizanje ciljeva Sporazuma iz Pariza koji je Republika Srbija ratifikovala i čija je članica od avgusta 2017. godine. Istovremeno, Strategija predstavlja osnov za buduće kreiranje kontinuirane nacionalne kampanje za oblast klimatskih promena.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Šta je društveno odgovorno poslovanje?

Foto: pixabay

Društveno odgovorno poslovanje ili društvena korporativna odgovornost je trend koji sve brže raste u poslednjih nekoliko godina.

Društveno odgovorno poslovanje (DOP) nastalo od termina Corporate social responsibility (CSR), iako relativno nov koncept postao je sastavni deo funkcionisanja preduzeća u razvijenim zemljama.

Istraživanja su pokazala da je čak 66% potrošača globalno, spremno da da više novca na neki proizvod ako je kompanija društveno odgovorna. Takođe potrošači su često okrenuti protiv kompanija koje krše propise, zagađuju životnu sredinu, koriste dečji rad, optužene su ili su osuđene zbog zlostavljanja na radu, diskriminacije ili loših uslova rada zaposlenih. Iz ovih razloga, kompanije žele da budu prepoznate kao odgovorne.

Izučavanje etičkog ponašanja korporacija uz ukazivanje na njihove socijalne uloge i društvenu odgovornost postalo je aktuelno šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, pojavom raznih društvenih pokreta, koji su kritikovali tadašnji tradicionalni korporacijski menadžment zasnovan isključivo na ostvarivanju profita. Pojam korporativna društvena odgovornost se vezuje za autora Harolda Bovena koji ga definiše kao obavezu preduzetnika da sprovede one poslovne politike, donese one poslovne odluke, ili slede one poslovne aktivnosti poželjne sa stanovišta ciljeva i vrednosti društva u kome posluju.

Jednostavnije rečeno korporativna odgovornost podrazumeva celokupno delovanje firme u odnosu prema zaposlenima, kupcima, dobavljačima, poslovnim partnerima, akcionarima, društvenoj zajednici, ali i način na koji se poštuju zakonski propisi, doprinosi očuvanju životne sredine i utiče na sveopšte poboljšanje društvenog okruženja.

Društveno odgovorno poslovanje u oblasti zaštite životne sredine obuhvata proces proizvodnje, odnosno korišćenja energije za obavljanje aktivnosti gde se prednost daje obnovljivim izvorima energije; zatim društveno odgovorne kompanije koriste materijale i sirovine manje štetne po čovekovu okolinu, poštuju standarde ekološke proizvodnje i upravljanja otpadom. Koriste efikasnije sisteme proizvodnje koji troše manje enegije i ne zagađuju životnu sredinu. Reciklaža i ponovna upotreba proizvoda i sirovina takođe spadaju u važan segment DOP-a.

Kada je reč o neproizvodnim kompanijama, one osim korišćenja obnovljivih izvora energije mogu pospešivati proizvodnu industriju favorizujući proizvode onih kompanija koje promovišu standarde zaštite životne sredine i posluju u skladu sa njima. Osim toga, sve kompanije mogu podržati državne i privatne projekte iz ove oblasti, kako kroz direktno finansiranje, tako i kroz volontiranje. Zaštita životne sredine može imati i konkretne ekonomske benefite. Na primer, smanjenje uložene energije i materijala automatski povećava konkurentnost na tržištu i smanjuje cenu proizvoda, što uvećava profit kompanije. Korišćenje jeftinijih recikliranih sirovina može smanjiti cenu proizvodnje, a kompanije koje uvedu inovativne, moderne tehnologije da bi umanjile loš uticaj na životnu okolinu, imaće znatno veći broj privlačnih radnih mesta i moći će da budu konkurentnije i na tržištu rada. Takođe, kompanije koje su prepoznate kao društveno odgovorne lakše dobijaju grantove iz stranih fondova za svoje projekte, a u nekim zemljama dobijaju raznorazne olakšice od strane država, kao što je oslobađanje od jednog dela poreza.

Iako postoji određeni broj preduzeća koja posluju na ovaj način, Srbija i dalje kaska za ostatkom razvijenih zemalja kada je reč o društveno odgovornom poslovanju. To znači da je ona odličan poligon za razvijanje ovakvog tipa biznisa i da postoji sjajna prilika za kompanije da promene svoj način poslovanja i time postanu lideri odgovornog poslovanja u Srbiji i regionu.

Milan Zlatanović

Životna sredina i građani Balkana: Bez medija i civilnog sektora nema zdrave životne sredine

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Prošle nedelje obavestili smo vas o održavanju regionalne konferencije “Životna sredina i građani Balkana – uloga i održivost civilnog društva”, u organizaciji Regionalnog centara za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), Kancelarije u Srbiji u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSonnect, a koji finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu pomoć (SIDA). Danas ju je u Beogradu otvorio Mihail Dimovski, izvršni direktor REC-a.

Tom prilikom, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić izjavio je da će od januara ove godine početi sa radom “Dan otvorenih vrata” kojim se želi unaprediti kontinuirana saradnja resornog ministarstva sa civilnim sektorom.

– Životna sredina ne poznaje granice, ako postoji nešto što može da se učini na tom polju jeste da podstaknemo regionalnu saradnju – rekao je na otvaranju jedan od govornika Antoan Avinjon, ispred delegacije EU. Ola Andersson, predstavnik Međunarodne razvojne pomoć Švedske u Srbiji, smatra da je snažno civilno društvo ključno za proces evropskih integracija i poglavlje 27 koje je veoma zahtevno.

Prvog dana na konferenciji bilo je reči o inovativnim pristupima učešća javnosti, održivoj saradnji civilnog društva, biznis sektora i lokalnih vlasti, kao i o finansijskoj održivosti organizacija i ulozi, mogućnostima i izazovima sa kojima se civilno društvo u oblasti zaštite životne suočava, kao i o primerima dobre prakse iz regiona.

Tokom dva dana biće prezentovani rezultati realizovanih projekata u okviru CSOnnect programa, a na konferenciji je prisutno više od 150 predstavnika organizacija civilnog društva iz regiona, predstavnici relevantnih institucija i međunarodnih organizacija.

Milisav Pajević

Tramp namerava da prekraja granice nacionalnih parkova

Photo: Valley of the Gods, US Bureau of Land Management
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Amerike Donald Tramp je 4. decembra najavio planove da se veličina dva nacionalna parka u američkoj saveznoj državi Juti drastično smanji.

Prema njegovom planu, Bear Ears smanjiće se za gotovo 450 hiljada hektara, a Grand Staircase-Escalante za gotovo 325 hiljada. Površine planirane za oduzimanje predstavljaju 85, odnosno 45, odsto ukupne teritorije nacionalnih parkova. Ukoliko se sprovede u delo, ovaj čin američkog predsednika bio bi povlačenje federalne zaštite zemlje najvećeg opsega u istoriji američke nacije.

– Nekolicina ljudi smatra da prirodne resurse u Juti treba da kontrolišu veoma udaljene birokrate iz Vašingtona. Pogodite šta! Greše – rekao je Tramp.

Oba nacionalna parka obuhvaćena su Antiquities Act, pod čije okrilje još od 1906. godine i predsednikovanja Teodora Ruzvelta ulaze oblasti američkih saveznih zemalja od prirodnog, kulturnog ili naučnog značaja. Uz to, Grand Staircase-Escalante predstavlja važno paleontološko nalazište na kojem su do sada otkriveni fosilni ostaci čak 21 različite vrste dinosaurusa.

U aprilu ove godine, predsednik je naručio izveštaj o nacionalnim parkovima. Izveštaj je sastavio sekretar unutrašnjih poslova, Rajan Cinke, uz preporuke Trampu da se granice čak šest lokacija, u okviru malopre pomenutog Antiquities Act, promene, kao i da se stvore tri nova nacionalna parka. Cinke je Trampu predložio i da se modifikuje lista dozvoljenih aktivnosti na zaštićenim područjima. Kako je lista prilagođena svakoj pojedinačnoj oblasti, u granicama Bear Ears ispaša stoke nije zabranjena, a u granicama Grand Staircase-Escalante jeste.

Rajan Cinke navodi i da Grand Staircase-Escalante leži na milijardama tona ugljanaftnim naslagama. Ukoliko bi se uklonila zaštita, vlada bi mogla da zemljište i njegove resurse da u najam, ili čak proda, privatnim kompanijama. Kada je nekadašnji predsednik Bil Klinton ovoj teritoriji dao status nacionalnog parka, planovi za rudarenje su zaustavljeni do daljnjeg. “Daljnje” bi moglo da dođe kada se veličina parka uspešno smanji ili se revidira lista dozvoljenih aktivnosti. Preduzeća bi tada mogla da sklapaju poslove za uspostavljanje naftnog cevovoda i izrabljivanje nafte što bi stvorilo opasnost za curenje i razlivanje razarajućih efekata po okolinu. Artički nacionalni rezervat prirode nalazi se pod istom pretnjom, o čemu više možete da pročitate ovde.

Ipak, na putu ka ispunjenju ovih planova, Donaldu Trampu mogli bi da se ispreče konzervativci. Oni su najavili da će, zbog potencijalnih kulturnih i ekoloških posledica, legalnost Trampovih postupaka pokušati da ospore pred federalnim sudom. a čiju god stranu sud prevagne na kraju, ta odluka primenjivaće se i u budućim sličnim slučajevima.

Ako Tramp sprovede svoje ideje u delo, i budući predsednici moći će da redukuju veličinu prostora pod zaštitom države. Ako sud blokira promene, nacionalni parkovi ostaće nedodirljivi i u budućnosti.

 Jelena Kozbašić

Promenom razmišljanja doprinosimo očuvanju životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru edukativne kampanje Otpad-resurs koji trebamo iskoristiti, organizuju se edukativne radionice za učenike osnovnih škola iz Podgorice.

Predstavnici Podgorice saopštili su da je životna sredina svakim danom sve više ugrožena nekontrolisanim odlaganjem otpada na mestima koja nisu određena za to, ali i da samo promena načina razmišljanja i odnosa prema životnoj sredini, načina postupanja sa otpadom može rezultirati ostvarenju postavljenih ciljeva u upravljanju otpadom.

Sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Marko Rakočević je istakao da su deca budićnost svakog društva i nosioci razvoja, a edukovana mlada generacija obećava siguran progres društva i države Crne Gore koja kao prva ekološka država ulaže u očuvanje i zaštitu zdrave životne sredine.

Na edukativnom času je zaključeno da je malim koracima počelo ostvarenje postavljenih ciljeva u sprovođenju selekcije otpada u Glavnom gradu sa akcentom na primarnu selekciju. Rečeno je i da će za učenike osnovnih škola iz Podgorice biti organizovan obilazak reciklažnih dvorišta u Podgorici i sanitarne deponije „Livade“ u čijem sastavu je Regionalni reciklažni centar.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Održana konferencija posvećena ljudskom faktoru kao uticaju na životnu sredinu

Foto: zajecar.info
Foto: zajecar.info

U Vidinu u Bugarskoj održana je konferencija povodom realizacije projekta „Prеvеncija i ublažavanjе poslеdica katastrofa uzrokovanih ljudskim faktorom u prеkograničnom rеgionu Vidin-Zajеčar”.

Gradonačеlnik Zajеčara Boško Ničić izjavio je da jе ovaj projеkat vеoma važan za obе stranе, i za Vidin i za Zajеčar. Važno jе da sе uvеžеmo i povеžеmo i zajеdničkim snagama ćеmo sprеčiti еvеntualnе katastrofе kojе bi moglе biti izazvanе ljudskim faktorom. Dеponijе su vеliki problеm svakog grada i mogu da stvorе ozbiljnе poslеdicе ako sе nе pozabavimo timе na pravi način, rеkao jе Ničić.

Projеkat prеdviđa ulaganja za nabavku mašina za odlaganjе otpada za potrеbе opštinе Vidin i Grada Zajеčara. Ovaj projеkat doprinosi smanjеnju rizika kao što su sušе, poplavе, šumski požari, klizišta i zagađеnja, kao i njihovo sprеčavanjе i poboljšanjе administrativnih kapacitеta u dužеm vrеmеnskom pеriodu. Opšti cilj projеkta jе prеvеncija i ublažavanjе poslеdica nеpogoda izazvanih ljudskim faktorom u prеkograničnom rеgionu Vidin -Zajеčar.

izvor: zajecar.info

Sandra Jovićević

Predstavljeni planovi Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske za sledeću godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske Dubravko Ponoš predstavio planove Fonda za sledeću godinu.

Nakon već usvojenog finansijskog plana Fonda za 2018. godinu Ponoš je naglasio kako će se nastaviti sa finansiranjem već ugovorenih projekata, ali razvijaće se i novi, kako bi Fond postao nezaobilazna tačka u zaštiti okoline i energetske efikasnosti. Isto tako, direktor je istakao da se konkurs za obnovu privatnih kuća očekuje najranije sredinom sledeće godine, dok se konkurs za elektromobilnost može očekivati čak u prvom kvartalu iduće godine. Trenutno postoji oko 200 stanica za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj, a procenjuje se da je potrebno barem još toliko. Ponoš je objasnio da će jedna mera sufinansiranja biti pri kupovini električnih vozila, dok će druga biti usmerena na kompanije, pa će se, na primer, pokušati rešiti problem zagađenja koje uzrokuju dostavna vozila u gradovima. Takođe, pokušaće se rešiti i problem infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Kada je reč o upravljanju otpadom, svest građana u Hrvatskoj još nije dovoljno velika da bi se mogli kopirati inostrani uspešni modeli. On je podsetio i da će 1. januara Hrvatska biti kažnjena od strane Evropske komisije, jer neće stići u zakazanom roku izgraditi sve centre za regionalni otpad. Ponoš je istakao da će sistem upravljanja otpadom koštati više za sve one koji ne odvajaju otpad, a da trenutno od 500 jedinica lokalne uprave i samouprave samo njih 150 ima Plan upravljanja otpadom. Takođe, dodao je da je Fond uključen u jačanje svesti o zbrinjavanju elektronskog i komunalnog otpada, zbog čega je održano sedam radionica, a uskoro će početi i nacionalna kampanja odvajanja komunalnog otpada u domaćinstvima i o podizanju svesti o povećanju energetske efikasnosti.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Podeljene sadnice za pošumljavanje u opštini Mali Zvornik

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Podela sadnica stanovništvu na teritoriji opština Mali Zvornik po mesnim zajednicama nedavno je obavljena za ukupno 26 građana, koji su se ranije prijavili kao zainteresovani za učešće u projektu pošumljavanja imanja.

Opština Mali Zvornik finansirala je nabavku 31.700 sadnica bagrema, hrasta i lipe, za pošumljavanje 31,7 hektara privatnih poseda građana u 2017. godini, a ovogodišnje pošumljavanje koštalo je 840.270,00, a obavljeno je u sklopu mera koje Opštinska uprava sprovodi u cilju unapređenja životne sredine.
Projektom pošumljavanja vodilo se računa da pošumljavanjem u što većoj meri budu obuhvaćene zone koje su u povećanom riziku od poplava i klizišta.
Nabavljeno je 26.700 sadnica bagrema, 4.000 sadnica hrasta i 1.000 sadnica lipe, koje će vlasnici imanja na području opštine Mali Zvornik zasaditi na lokacijama planiranim za pošumljavanje.
Odlučeno je da to bude bagrem, hrast i lipa, jer su u pitanju vrste koje se lako i brzo primaju i ne zahtevaju primenu posebnih mera.
Sadnja nabavljenih sadnica biće obavljena po principu 1000 mladica po hektaru.

U 2016. godini u opštini Mali Zvornik pošumljeno je 58,03 hektara površina u privatnom posedu. Za izradu projekta pošumljavanja i nabavku sadnog materijala, tom prilikom iz namenskog fonda u budžetu utrošeno je 2.750.000,00 dinara.

Milisav Pajević

Potencijali cirkularne ekonomije – velika šansa za Srbiju

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Evropska i svetska iskustva iz oblasti cirkularne ekonomije, predstavljena su u Kragujevcu, na predavanju koje su eksperti iz ove oblasti održali za predstavnike Gradske uprave, javnih preduzeća, Univerziteta, udruženja koja se bave ekologijom i održivim razvojem.

Linearni model ekonomije koji funkcioniše po principu “uzmi-napravi-odloži“, po kome proizvodi završavaju na otpadu, sve više se prevazilazi u svetu i zamenjuje novim modelom takozvane “cirkularne ekonomije“ koja funkcioniše po principu “proizvod-otpad-proizvod“. Proizvodi su dizajnirani tako da mogu da se ponovo upotrebe, rastave, poprave, recikliraju. Potencijali cirkularne ekonomije su velika šansa za Srbiju čime bi ekonomija dobila šansu za razvoj, građani ekološki bezbednu životnu sredinu, zelena radna mesta, bolji kvalitet zemljišta, hrane i vode.

Svi znaju da resursi na zemlji nisu beskrajni, da se proizvodi stvaraju po vrlo niskim cenama, a potom koriste i bacaju. Takav, izuzetno kratak životni ciklus proizvoda nepovratno zagađuje životnu sredinu i neodrživ je na planeti sa ograničenim resursima. Tako da mi danas u Srbiji imamo oko 3.500 divljih deponija i samo 8 sanitarnih regionalnih deponija, a oko 5 do 7 odsto otpada se prerađuje. I upravo zbog neadekvatnog tretiranja otpada, uticaja klimatskih promena, Srbija gubi negde oko 250 miliona evra godišnje, što je ozbiljan novac koji je potreban našoj ekonomiji – rekla je Jasmina Predojević Simović, pomoćnik gradonačelnika za održivi razvoj grada i saradnju sa udruženjima.

Gospođa Izabel Airas, savetnik za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije predstavila je evropske eko-investicione projekte koji predstavljaju šansu za privrednike u Srbiji. Ovom prilikom predstavljen je i primer iz prakse – projekat “Pioniru u praksi“ i plan razvoja kragujevačkog društva sa „nula otpada“.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Završni trening lokalnih inspektora u 2017. godini

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvovao je na završnom treningu inspektora zaštite životne sredine jedinica lokalne samouprave održanom 7. i 8. decembra u Beogradu.

Tom prilikom ministar Trivan razgovarao je sa inspektorima iz svih krajeva Srbije, koji su postavljali različita pitanja i upućivali predloge i sugestije u cilju poboljšanja rada u poslovima inspekcijskog nadzora. Trivan je naglasio da je neophodno povećati broj ljudi u inspektorskom nadzoru u oblasti zaštite životne sredine, kao i da pristup inspektora u rešavanju problema na terenu mora biti stroži i rigidniji. Ministarstvo stoji na raspolaganju svim inspektorima za zaštitu životne sredine koji imaju problem na svojoj opštini da obavljaju svoj posao kako treba, rekao je. Inspekcija mora osnažiti svoj rad i uskladiti ga sa modernim, evropskim standardima, jer Evropa veoma uspešno obavlja ovaj posao i mi moramo imati za cilj da to dostignemo, radi naše budućnosti, budućnosti naše dece i budućnosti naše planete, istakao je ministar.

Ministarstvo zaštite životne sredine, Sektor za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, u periodu od septembra do decembra 2017. godine održalo je pet obuka za 100 inspektora za zaštitu živote sredine organa lokalne samouprave. Održane obuke su samo početak planiranih aktivnosti na uspostavljanju permanentnog obrazovanja inspekcija za zaštitu životne sredine na svim nivoima, sa ciljem unapređenja ujednačenosti, efikasnosti i kvaliteta sprovođenja propisa iz ove oblasti. Permanentno obrazovanje inspekcija i drugih činilaca iz oblasti zaštite životne sredine je značajna aktivnost na putu implementacije pravnih tekovina EU u Republici Srbiji, što je naš strateški cilj.

Izveštaj o izvršenim obukama u 2017. godine možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Podela kanti za porodična domaćinstva u Sremčici

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

U Sremčici je počela podela više od 4.200 novih kanti za porodična domaćinstva, čime će se uvesti komunalni red u ovom čukaričkom naselju, saopštavaju iz opštine Čukarica.

Klasični kontejneri ostaće samo u naseljima gde su stambene zgrade. Ovo je novi projekat koji će takođe umanjiti komunalne račune stanovnicima Sremčice, a građanima su ga predstavili predsednik opštine Čukarica Srđan Kolarić i direktor JKP „Gradska čistoća” Miroslav Bogdanović.

U proteklom periodu opština i grad su uložili velika sredstva za asfaltiranje ulica, uređenje parkova i izgradnju pešačke zone od okretnice linije 511 do Ibarske magistrale. Bez obzira na sve što smo uradili, nedostajalo je baš ovo što danas počinjemo, a to je da brinemo o ekologiji i očuvanju životne sredine. Želimo da podignemo nivo svesti naših sugrađana o očuvanju životne sredine, time što će se domaćinstva sama starati o kantama koje će im biti podeljene, a ovaj novi projekat će doneti značajne uštede domaćinstvima, jer će im računi za komunalne usluge biti umanjeni, rekao je Srđan Kolarić, istakavši da će stari kontejneri biti uklonjeni, jer se pokazalo da nisu idealno rešenje za ovo čukaričko naselje.

Direktor JKP „Gradska čistoća” Miroslav Bogdanović je podsetio da se u naseljima gde postoje porodična domaćinstva klasični kontejneri menjaju kantama od 240 litara. U Sremčici će uz kante za komunalni otpad, potpuno besplatno biti podeljene i kante za reciklabilni otpad. Domaćinstvima će to biti značajno jer reciklabilni otpad ima veću zapreminu, a i JKP „Gradska čistoća” će imati koristi jer će zaštita životne sredine i reciklaža biti na višem nivou, rekao je Miroslav Bogdanović. Bogdanović je istakao da će građani Sremčice imati značajne uštede, jer će plaćati komunalne račune kao za objekat od 60 kvadratnih metara.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Koliko moda košta planetu?

Foto: pixabay

Izgledati dobro može biti loše po planetu. Ogromne količine energije, vode i drugih resursa je potrebno da bi se napravila garderoba. Od pesticida koji se koriste na plantažama pamuka do hemikalija kojima se obrađuje teksas, proizvodnja 1 kg garderobe takođe proizvodi 23kg gasova staklene bašte. S obzirom da potrošači koriste garderobu samo upola onoliko koliko su je koristili pre 15 godina, dragoceni resursi se rasipaju. Najveći deo proizvedene odeće se baci samo godinu dana od njene proizvodnje. Ova nesmotrena “modna praksa” skupo košta planetu.

Kako je postala efikasnija, globalna proizvodnja garderobe se udvostručila između 2000. i 2014. godine. Ciklusi proizvodnje su se ubrzali a potrošači su dobili bolje ponude. Prema Grinpisu 2015. godine ukupna zarada od prodaje garderobe bila je 1,8biliona dok je 2002. iznosila oko 1 bilion. Veliki brendovi poput Zare i H&M-a izbacuju oko 20 kolekcija godišnje.

Nije se samo kvantitet proizvodnje promenio, već i kvalitet samih procesa. Jefitni materijali kao što su poliester su isplativiji od prirodnih, stoga je skoro sva odeća danas proizvedena od mešavine materijala koja najčešće uključuje i poliester. Kada je reč o reciklaži takve garderobe, ona zahteva separaciju materijala što je teško i neefikasno kada je u pitanju mehanička separacija a ekonomski neisplativo da se uradi hemijskim putem.

Izvoz ove garderobe kao garderobe iz druge ruke u zemlje trećeg sveta takođe nije opcija s obzirom da je garderoba koja je napravljena od mešavine poliestera i drugih materijala lošeg kvaliteta i traje kraće.

Većina veliki modnih kompanija nije dovoljno zainteresovana da se više uputi u to kakav uticaj ima na životnu redinu. Ali nekoliko njih, nakon pritiska javnosti ipak odlučilo se na drugačiji pristup.

H&M je prestao sa upotrebom toksičnih hemikalija koje su se koristile kako bi učinile odeću vodonepropustivom. Ova kompanija takođe je najveći kupac “better cotton”-a, pamuka koji je uzgajan na način koji ne šteti okolini, u smislu da ekonomično troši vodu i ne koristi pesticide. Najk je takođe jedna od kompanija koja se trudi da smanji učinak štete po prirodu. Ova kompanija je umesto lepljenja obuće iz delova prešla na šivenje što smanjuje otpad za čak 60%. Firma Patagonija, koja se bavi proizvodnjom opreme za kampovanje i planinarenje pokrenula je kampanju u kojoj podstiče svoje kupce da kupuju samo ono što im treba, kao i da popravljaju oštećene stvari pre no kupe nove što bi zapravo najviše doprinelo očuvanju planete. Ostaje samo da se vidi da li će i ostale kompanije slediti ove primere, jer jedno je sigurno, društveno odgovorno poslovanje nikada nije pogrešan potez.

 

Milan Zlatanović

Izvor: economist

 

 

JP „Putevi Srbije“ pozivaju javnost na sastanak radi upoznavanja sa predlogom projekta trase budućeg autoputa

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Javno preduzeće „Putevi Srbije“, kao nosilac projekta u postupku izrade Idejnog projekta i Studije izvodljivosti sa Studijom o proceni uticaja na životnu sredinu i socijalne aspekte za izgradnju Autoputa E-80 u Srbiji (SEETO Ruta 7): deonica od Pločnika do Merdara, a u skladu sa Standardima Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), poziva pojedince, javnost, organe i organizacije zainteresovane za upoznavanje sa predlogom projekta trase budućeg autoputa i razgovorima o budućim uticajima izgradnje kao i tokom svih faza izrade projektne dokumentacije, izrade Studije o proceni uticaja na socijalne i aspekte zaštite životne sredine.

Sastanak će se održati dana 14. decembra ove godine u 11 časova u zgradi Opštine Kuršumlija.

Pitanja i komentari povodom ovog projekta tokom javnih konsultacija.mogu biti dostavljeni pisanim putem poštom ili mejlom na JP „Putevi Srbije“- Bulevar kralja Aleksandra 282 11000 Beograd, Tel 011/30-40-604, e-mail mimoza.jelicic@putevi-srbije.rs.

Milisav Pajević