Home Blog Page 1171

Dronovi u letu oko vetrenjača

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vetroelektrane su, kako im to samo ime kaže, vrsta elektrana koja struju proizvodi izrabljujući obnovljiv izvor energije, vetar. Sastoje od noseće konstrukcije u obliku stuba, vetroturbine, generatora električne energije, dela koji reguliše brzinu obrtanja generatora i izlazni napon vetrogeneratora i priključka na neki sistem za akumulisanje energije ili električnu mrežu. Najrašireniji tip vetroelektrana danas su one sa horizontalnom osovinom koje se postavljaju na većim visinama gde su i brzine vetra veće. Prikupljanje podataka sa njih, kako bi se proverila potencijalna oštećenja i habanje, može da bude nezgodno. Penjanje do propelera vetrenjača opasno je i traje. Mnogi kontrolori vetroelektrana zbog toga se oslanjaju samo na fotografije koje tamo brzinski naprave mobilnim telefonom, što baš i ne zvuči kao najpouzdanija metoda inspekcije. Pregled čitavog vetroparka na taj način može da traje mesecima. Ovom problemu na put stalo se na put – dronovima. Isti posao oni, prema naučnim proračunima, obave za tri puta manje vremena. Imaju kapacitet da izvrše 17 pregleda dnevno. Jedan traje tek 15 minuta.

Pored tehničkih prednosti, upotreba drona u vetroindustriji je pristupačnija. Troškovi kontrole jedne turbine iznose između 300 i 500 dolara, odnosno 20 do 25 odsto troškova ručne inspekcije od strane čoveka.

Intel pokušava da odredi koje su mane korišćenja ovih naprava u svrhu kontrole vetrenjača. Anil Nanduri, generalni menadžer Intel-ovog sektora za dronove, naglasio je da njegova firma fokus stavlja na to kako tehnologiju kojom raspolažu, od servera preko povezivanja do algoritama koji bi obezbedili brže učitavanje podataka, da prilagode za kontrolore vetroelektrana.

Kompanije koje ih upotrebljavaju sa tim ciljem, poput Aerial Media Scotland, Surefire Imaging i Texo Drone, suočavaju se sa sledećim teškoćama: zamor pilota i prenos i obrada podataka.

SkySpecs je svoje letelice već unapredio. Njima niko ne upravlja, niko ne kontoliše kameru, niko ne govori šta i kada treba da se snima. Dron je sposoban da sve te odluke donosi samostalno. Ipak, ljudska bića u ovom procesu i dalje nisu izlišna. Oni imaju službenika za sigurnost na terenu koji dronovima menja baterije i vozi ih s jedne turbine na drugu.

Ipak, i Intel i SkySpecs i dalje imaju mesta za pomake. Fil Kristen iz Bentley Systems predviđa da će jednog dana vetroparkovi imati “parking” za bespilotne letelice koje će u precizno određenim intervalima leteti oko elisa vetrenjača i prikupljati informacije. One će se dalje bez bilo kakve ljudske intervencije preneti u bazu.

Jelena Kozbašić

Odobrena sredstva za realizaciju projekta izgradnje primarne distributivne mreže vodovoda za naselje Brzan

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Skupština opštine Batočina je na svom šesnaestom po redu zasedanju usvojila Odluku o III izmeni i dopuni odluke o budžetu za 2017. godinu čime je budžet uvećan za 100 miliona dinara, jer je Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima odobrila sredstva za realizaciju projekta izgradnje primarne distributivne mreže vodovoda za naselje Brzan.

Između ostalog Skupština opštine Batočina  usvojila je i Odluku o mesnim zajednicama, kojom se utvrđuje način izbora Saveta mesnih zajednica, postupak izbora organa kao i druge bitne stvari neophodne za funkcionisanje mesnih zajednica.

Odbornici su usvojili i Odluku o izmeni i dopuni statuta opštine Batočina, kao i izmene odluka o lokalnim administrativnim i komunalnim taksama.

Milisav Pajević

Očišćena javna površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U Leskovcu je prošlog vikenda očišćena javna površina u selu Orašac.

Kako je saopšteno, na čišćenju ove divlje deponije sarađivali su JKP Komunalac, Odeljenje komunalne policije i kompanije Por Verner Veber.

Ovom prilikom je istaknuto da građani moraju obratiti pažnju na zaštitu životne sredine i prestati da odlažu otpad na mestima koja nisu za to predviđena.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Studijska poseta izaslanstva Republike Moldavije HAOP-u u sklopu TAIEX projekta

Foto: azo.hr
Foto: azo.hr

U sklopu trodnevne studijske posete izaslanstva Republike Moldavije Hrvatskoj, predstavnici te zemlje su se sastali sa predstavnicima Hrvatske agencije za okolinu i prirodu i Državne geodetske uprave.

Tokom studijske posete izaslanstvu je predstavljen razvoj infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj od samih početaka do danas. Državna geodetska uprava u ulozi Nacionalne kontaktne tačke zajedno sa izaslanstvom Moldavije su prepoznali HAOP kao instituciju sa vrlo aktivnim procesima uspostave Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i sprovođenja INSPIRE direktive.

U ime HAOP-a Neven Mileusnić, Jurica Ranj i Luka Katušić su prezentovali Agencijske geoportale prostornih podataka ENVI portal i Bioportal. Navedeni portali su uspostavljeni u potpunosti skladno pravilima INSPIRE direktive i nacionalnog zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka i predstavljaju jedinstvenu platformu koja na standardizovan način preuzima, objedinjuje, prezentuje i deli informacije svih podsistema Informacionog sistema zaštite okoline i prirode svim zainteresovanim deonicima i javnosti u svetu putem uspostavljanih, javnih i standardizovanih web servisa za pregled (WMS) i preuzimanje (WFS) prostornih podataka.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

Bitkoin i Danska troše jednaku količinu struje

Photo-ilustration : Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bitkoin, kao prva decentralizovana digitalna valuta, već godinama zaokuplja pažnju javnosti, a posebno poslednjih nekoliko meseci kada je iznenadno počeo da dobija na vrednosti. Nastaje kroz proces rudarenja (mining) tokom kojeg vaš kompjuter rešava komplikovanu jednačinu. Nagrada je određeni deo njegove jedinice bitkoina. Možete da ga kupite i na nekoj od više stotina aktivnih berzi za konvencionalne valute, ili neposredno od drugih vlasnika.

Cilj njegovih osnivača je verovatno bio da ta valuta postane sredstvo razmene i merilo vrednosti u savremenoj realnoj i virtuelnoj privredi.

Prošle godine bitkoin je vredeo manje od 1000 američkih dolara, a danas gotovo 12000. U opticaju je trenutno 180 milijardi (u pravu ste, to je baš mnogo nula, devet, da budemo precizni) što ga čini šestom valutom na svetu. Bitkoin nadmašuju jedino rupija, japanski jen, kineski juan, evro i dolar. Fascinantno, zar ne?

Skokom cene ove kriptovalute, skočili su i računi za električnu energiju. Kompjuteri za rudarenje bitkoina godišnje potroše 30,14 teravatsati (TWh). Svaka pojedinačna transakcija pojede po oko 300 kilovata struje. Prema analizama Digiconomist-a, za operacije rudarenja bitkoina u datom momentu troši se kapacitet dovoljan za napajanje Danske, a on se konstantno povećava. Ukoliko se postojeći trend rasta nastavi jednakim intenzitetom, do 2019. godine Bitcoin-u će biti potrebno jednaka količina električne energije kao Sjedinjenim Američkim Državama.

U doglednoj budućnosti rudarenje bitkoina obezbeđivala bi fosilna goriva. Ipak, države bi mogle da naprave zaokret ka proizvodnji struje iz obnovljivih izvora i na taj način u potpunosti izmene strukturu njegovog napajanja. Buduća tehnologija mogla bi da učini bitkoin manje energetski iscrpnim. Jednako je moguće da zemlje svoje kapacitete za proizvodnju električne energije prošire novim postrojenjima prirodnog gasa, a bitkoin ostane jednako zahtevan u pogledu energije. Čak i uz snažnu posvećenost obnovljivoj energiji, za napajanje dalekovoda i dalje bi bila potrebna osnovna snaga proizvedena od fosilnih goriva. Jednostavno rečeno, veća potrošnja struje uvek znači veću eksploataciju neobnovljivih prirodnih resursa, bez obzira koliko bi vetroelektrana i solarnih panela bilo konstruisano. I za nekoliko godina, bitkoin i slične digitalne valute i dalje će crpeti značajne količine energije na globalnom nivou.

Ostaje zabrinutost koliko će dodatnog ugljen-dioksida biti ispušteno u atmosferu krivicom bitkoina. Pitanje je koliko će u budućnosti iznositi vrednost bitkoina, kako u dolarima, tako i u nivou zagađenja vazduha po kubnom metru.

Jelena Kozbašić

Izdvajanje ugljenika: Nova tehnika koja može pretvoriti ugljen dioksid u gorivo

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nova metoda proizvodnje sinteznog plina mogla bi smanjiti korišćenje fosilnih goriva.

Naučnici iz američkog ministarstva energetike otkrili su novi, efikasniji način da pretvore nusproizvode ugljen dioksida u gorivo.

Ugljen dioksid se oslobađa prilikom sagorevanja fosilnih goriva i u velikoj meri doprinosi globalnom zagrevanju.

Izdvajanje i skladištenje ugljenika je proces u kome se nusproizvodi sagorevanja fosilnih goriva skladište i time sprečavaju da uđu u atmosferu. Ovaj process razmatran je kao jedan od načina da se ublaži globalno zagrevanje.

Jedna stvar je sprečavala industriju fosilnih goriva da implementira mere skladištenja ugljenika a to je cena. Ono što čini novootkriveni process značajnim jeste upravo to što bi mogao biti primamljiv za industriju jer bi se kao nusprodukt izdvajanja i skladištenja ugljenika dobijao sintetski gas koji bi se kasnije ponovo mogao upotrebiti kao gorivo.

Iako bi i ovako dobijeni sintetski gas imao potencijala da doprinese globalnom zagrevanju ova metoda bi mogla znatno uticati na smanjenje potrošnje fosilnih goriva .

Treba naglasiti da je spomenuto istraživanje bilo probnog tipa i moralo bi se dosta razraditi ako bismo želeli da ga šire apliciramo u industriji. Takođe ovaj novi metod ne bi zamenio potrebu za tradicionalnim skladištenje ugljenika već bi samo omogućio dobijanje veće količine energije iz sagorevanja fosilnih goriva.

Milan Zlatanović

 

EPS planira ulaganje 860 miliona evra u 50 ekoloških projekata

Foto: EPS
Foto: EPS

Potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice jugoistočne Evrope i donošenjem odgovarajućih nacionalnih propisa, usklađenih sa relevantnim direktivama Evropske unije, Republika Srbija i JP EPS su prihvatili obaveze da rad svih proizvodnih kapaciteta i delova elektroenergetskog sistema usklade sa odgovarajućim standardima EU u oblasti zaštite životne sredine. Projekti koji su realizovani u periodu 2003–2016. godine ili koji su u fazi realizacije ili će njihova realizacija biti započeta i završena u periodu do 2025. godine, stvoriće uslove za nesmetan proces integracije Republike Srbije u EU, kazala je, otvarajući međunarodnu stručnu konferenciju Balkanmagazina „Kako da EPS bude zeleniji“, državna sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike Mirjana Filipović.

JP EPS radi Akcioni plan u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine za period do 2025. godine. Dokument predstavlja pregled aktuelnog stanja, potreba i obaveza JP EPS u ovoj oblasti, kao i aktivnosti koje će se realizovati do 2025. godine kako bi se uticaj na životnu sredinu smanjio do nivoa predviđenih propisima EU. Taj dokument JP EPS prati strateški pravac Republike Srbije koji je definisan i iskazan u više nacionalnih dokumenata, kao što su Strategija održivog razvoja Republike Srbije, Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine, Program ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine za period od 2017. do 2023. godine, izjavila je državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Mirjana Filipović.

Ona je podsetila da je većina energetskih postrojenja EPS-a građena kada pojedine emisije štetnih gasova nisu bile standardizovane u okviru EU, pa nisu ni mogle da se primenjuju. Istakla je da se u poslednjih 15 godina radi na njihovoj modernizaciji, kao i da je Srbija spremna da sa međunarodnim institucijama pregovara o prelaznim rokovima da bi se prilagodila. Do sada je bilo razumevanja da su potrebna i sredstva i vreme da se to sprovede, kazala je Filipović i istakla da Ministarstvo energetike podržava akcioni plan EPS-a, koji se oslanja se na strategiju razvoja energetike, kao i na direktive EU, koje je Srbija preuzela.

Elektroprivreda Srbije (EPS) do 2025. godine planira da u svoja postrojenja uloži 860 miliona evra za realizaciju 50 projekata radi zaštite životne sredine.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljeni ekološki izazovi Valjeva

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar Goran Trivan učestvovao je na okruglom stolu posvećenom ekološkim izazovima sa kojima se suočava grad Valjevo. Na skupu su predstavljeni aktuelni podaci koji se odnose na kvalitet vazduha, prečišćavanje otpadnih voda i čvrstog otpada.

Kada je reč o zaštiti životne sredine, rukovodstvo Valjeva pokazuje veliko interesovanje i želju da se ova oblast uredi na najbolji način, o čemu svedoči veliki broj uspešnih projekata, istakao je Trivan, i kao primer naveo prečišćavanje otpadnih voda gde je Valjevo jedan od retkih gradova u našoj zemlji koji ima postrojenje za prečišćavanje koje je u funkciji. S druge strane, ministar je naveo da se mnogo više i odgovornije mora pristupiti rešavanju pitanja čvrstog otpada i kvaliteta vazduha u Gradu. Problem lošeg kvaliteta vazduha nije samo veliki broj individualnih ložišta, već i brojne gradske institucije koje se greju na čvrsto gorivo. Prelazak na sisteme grejanja koji manje zagađuju vazduh je jedna od mera koja momentalno poboljšava kvalitet životne sredine, i u tome će sve lokalne samouprave imati podršku Ministarstva, naveo je ministar Trivan.

Na sastanku je bilo reči i o rešavanju višegodišnjeg problema oko izgradnje regionalne deponije „Kalenić“, za šta je ministar ponudio podršku Vlade i Ministarstva.

Direktor Instituta za ekološki inžinjering iz Maribora Željko Blažeka predstavio je rešenja koja su u rešavanju istih i sličnih problema primenjena u Sloveniji i koja su dala dobre rezultate, i ta rešenja mogu se primeniti i u Srbiji. Grad Valjevo jedan je od gradova koji vrlo uspešno primenjuje iskustva i primere dobre prakse drugih gradova.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Preduzeće Deponija iz Podgorice dobitnik sertifikata ISO 9001:2015

Foto: cdm.me
Foto: cdm.me

Gradsko preduzeće Deponija iz Podgorice dobitnik je ISO sertifikata sistema kvaliteta u menadžmentu.

Izvršni direktor Deponije Arsenije Boljević izjavio je da je ovo preduzeće dve godine vršilo pripremne aktivnosti kako bi se zadovoljili visoki standardi za dobijanje sertifikata ISO 9001:2015. On je istakao da je poslednje decenije uloženo preko 17 miliona evra u kapitalne investicije tako da je ovo sada jedan od najmodernijih sistema u regionu kada je u pitanju deponovanje i upravljanje otpadom.

Milorad Šibul, savetnik generalnog direktora sertifikacione kuće Certop, poručio je da je Deponija uspešno završila sertifikacioni proces i kao rezultat toga dobila sertifikat izdat od Međunarodne sertifikacione kuće.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Ka integraciji neformalnih sakupljača otpada

Foto: pks.rs
Foto: pks.rs

Početak realizacije jednogodišnjeg projekta “Podrška integraciji u tržište rada i formalno upravljanje otpadom Roma, migranata i drugih ranjivih grupa” zvanično je obeležen sastankom Nacionalne platforme za socijalnu inkluziju neformalnih sakupljača otpada u Gradskoj kući Niš.

Projekat se realizuje u saradnji Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, Privredne komore Srbije i Regionalne Privredne komore Niš i gradske uprave Niš, pod pokroviteljstvom ministarke bez portfelja zadužene za demografiju i populacionu politiku i predsednice Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine prof. dr Slavice Đukić Dejanović. Realizacija projekta omogućena je od strane Nemačke razvojne saradnje – GIZ, kroz programe podrške migrantima (PME) i Upravljanje otpadom i otpadnim vodama u Srbiji (IMPACT).

Cilj Projekta je ispitivanje mogućnosti rešavanja problema neformalnih sakupljača otpada u gradu Nišu kroz uvođenje odgovarajućeg sistema njihove registracije, a radi praćenja kretanja otpada i omogućavanja marginalizovanim grupama da se legalno uključe u sistem upravljanja otpadom.

U projekat će biti uključeno do 200 neformalnih sakupljača otpada. Planirano je da se kroz projekat testira održiv model registracije kroz formiranje baze podataka i izdavanje legitimacija sakupljačima, uz uključivanje više resora gradske uprave – Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Sekretarijata za dečiju i socijalnu zaštitu, Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj i projekte, zatim JKP „Medijana“ Niš, kao i lokalnih filijala Nacionalne službe za zapošljavanje, Centra za socijalni rad, Policijske uprave, Kancelarije za izbeglice, interno raseljena lica i migracije i Regionalne privredne komore Niš.

Svi akteri izrazili su spremnost da raspoloživim resursima pomognu realizaciju ovog značajnog Projekta koji targetira najugroženije grupe stanovništva, kako bi u narednoj fazi iskustva Grada Niša mogla da se prenesu na ostale lokalne samouprave koje se suočavaju sa izazovom inkluzije sakupljača u formalan sistem upravljanja otpadom.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Predstavljeni ekološki projekti opštine Negotin

Foto: Nepoznati autor
Foto: Nepoznati autor

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima posetio je opštinu Negotin gde se upoznao sa prioritetnim projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Na sastanku sa rukovodstvom opštine Negotin i predstavnicima javnih i komunalnih preduzeća predstavljeni su projekti prečišćavanja otpadnih voda, upravljanja komunalnim otpadom i gašenja individualnih kotlarnica u centralnom delu grada.

Najveći izazovi u unapređenju životne sredine u našoj zemlji biće u oblastima otpada i otpadnih voda, a glavni mehanizam za to jesu projekti, naglasio je ministar Trivan. Iako se Negotin suočava sa ne malim problemima u ovim oblastima, dobro je da Negotin kao mala opština ima već pripremljene projekte za određena pitanja, zaključio je Trivan. Na sastanku su dogovoreni budući pravci saradnje i komunikacije Ministarstva i opštine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Usvojena Odluka o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine opštine Knić za 2018. godinu

Foto: Crni Bombarder
Foto: Opština Knić

Na poslednjoj sednici Opštinskog veća opštine Knić utvrđen je predlog Odluke o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine opštine Knić za 2018. godinu, predlog Odluke o izmenama i dopunama Odluke o lokalnim komunalnim taksama, i Pravilnik o drugoj izmeni pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Opštinskoj upravi opštine Knić.

Između ostalog većnici su utvrdili i predlog Odluke o četvrtoj izmeni Odluke o obrazovanju Opštinskog štaba za vanredne situacije na teritoriji opštine Knić, usvojili su Izveštaj o radu Opštinskog štaba za vanredne situacije za 2017. godinu kao i predlog Plana rada Opštinskog štaba za vanredne situacije za 2018. godinu.

Milisav Pajević

Energetskom sanacijom do uštede preko 60 odsto energije u javnim objektima Crne Gore

Foto: rtcg.me

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o realizaciji aktivnosti na poboljšanju energetskih karakteristika javnih objekata po osnovu namenskih kredita.

Kako je kazao generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost Marko Radulović, reč je o dva projekta koja se finansiraju po osnovu međunarodnih kredita u oblasti energetske efikasnosti, i to Energetska efikasnost u Crnoj Gori – dodatno finansiranje (MEEP AF) koji je fokusiran na zdravstvene objekte, kao i Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – druga faza (EEPPB II) koji je fokusiran na obrazovne objekte i delom na administrativne objekte.

Prvi projekat realizuje se od 2009. godine, a drugi od 2012. godine. U proteklih osam godina kroz pomenuta dva projekta primene mera energetske efikasnosti rekonstruisano je 48 obrazovnih i zdravstvenih objekata širom Crne Gore i uloženo oko 35 miliona evra, rekao je Radulović. On je objasnio da se izveštaj koji je usvojen odnosi na druge faze dva pomenuta projekta, odnosno na period od 2014. godine za prvi projekat, i od 2015. godine za drugi – do danas.

Tokom druge faze, koja je predmet ovog izveštaja, u prethodne četiri godine energetski je adaptirano šest objekata: Klinički centar Crne Gore (KCCG), tri bolnice i dva doma zdravlja, ukupne vrednosti radova oko 3,4 miliona evra. U toku su radovi na unapređenju energetskih karakteristika tri doma zdravlja i dve zdravstvene stanice, a planirani završetak ove faze projekta je početak naredne godine. Takođe, tokom naredne godine planira se zaključenje novog ugovora o kreditu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od šest miliona evra

Kada je u pitanju druga faza projekta Program energetske efikasnosti u javnim zgradama, ona se realizuje od 2015. godine sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW), a ukupna vrednost ove faze projekta je 22,27 miliona evra. U ovoj fazi planirana je rekonstrukcija i adaptacija 16 obrazovnih ustanova, od čega je sedam objekata već završeno i u njihovu rekonstrukciju je uloženo oko 5,6 miliona evra.

Podaci sa rekonstruisanih objekata govore da je 60,74 odsto manja potrošnja energije u objektima nakon rekonstrukcije u odnosu na potrebe objekata pre rekonstrukcije.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

Evropska komisija izdvaja 9,5 milijardi evra za projekte OIE u Poljskoj

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija odobrila je 9,5 milijardi evra za poljski program pružanja podrške razvoju obnovljivih izvora.

Poljska je poznata po velikom korišćenju uglja u proizvodnji energije, a novi program podsticanja proizvodnje i korišćenja obnovljivih izvora povećaće njihov udeo u energetskom miksu.

Osim toga, program bi trebalo da pomogne Poljskoj u energetskoj tranziciji i sačuva konkurentnost kompanija koje su izrazito zavisne od korišćenja energije u poslovanju, prenosi poljski dnevnik Warsaw Business Journal.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U Tivtu održana edukativna radionica o zaštiti morskog biodiverziteta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Instituta za biologiju mora, održali su dve edukativne radionice, za učenike četvrtog i petog razreda OŠ „Drago Milović“ u Tivtu.

Radionice pod nazivom Neka plavo ostane plavo imale su za cilj podizanje svesti dece školskog uzrasta o značaju očuvanja biljnog i životinjskog sveta podmorja i ljudskim aktivnostima koje ugrožavaju morski svet.

Deci su predstavljene osnovne informacije o morskim zaštićenim područjima, ugroženim vrstama i staništima, pretnji za opstanak koje vode njihovom trajnom nestanku. Učenicima su nakon radionica podeljene bojanke i crtanke koje na zanimljiv i ilustrativan način prikazuju najinteresantnije stanovnike podmorja, te daju ideje šta svaki pojedinac može učiniti da se oni zaštite.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Povežimo se! Za zdravu životnu sredinu prema evropskim standardima

Foto:: Milisav Pajević

Centar za evropske politike (CEP) je zajedno sa partnerskim organizacijama Ekološkim centrom Stanište, Ekološkim pokretom Odžaka, Lokalnim ekološkim pokretom iz Smedereva i Business and Economy Centrom tokom jednogodišnjeg projekta “Povežimo se! Za zdravu životnu sredinu prema evropskim standardima” doprineo poboljšanju učešća civilnog društva u procesu donošenja odluka koje se odnose na pristupne pregovore u vezi sa Pregovaračkim poglavljem 27 – životna sredina i klimatske promene.

Informisanost i sposobnost civilnog društva da zagovara najbolja rešenja unapređeni su na osnovu temeljnog istraživanja o finansiranju zaštite životne sredine na lokalnom nivou i učešća javnosti.

Istraživanje je sprovedeno na osnovu podataka dobijenih od državnih i pokrajinskih organa i 145 lokalnih samouprava. Rezultati istraživanja i preporuke za unapređenje stanja dati su u studiji “Lokalne finansije i životna sredina: Koji su ključni problemi i moguća rešenja”, i tri sižea politike: Finansiranje zaštite životne sredine na lokalnom nivou: Odnos prihoda i rashoda, Finansiranje zaštite životne sredine na lokalnom nivou: Planiranje budžetskih fondova i Lokalne finansije i životna sredina: Koji su ključni problemi i moguća rešenja? koje su napisali istraživač Ekološkog centra Stanište Dejan Maksimović i istraživač CEP-a Stefan Šipka.

Znanja i veštine predstavnika civilnog društva o metodama komunikacije, procesu pristupanja EU, kreiranju javnih politika i finansiranju zaštite životne sredine poboljšani su održavanjem 12 obuka za predstavnike/ce ekoloških NVO, a svest šire javnosti o značaju životne sredine povećana putem medijskih nastupa, kratkometražne animacije i 17 predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola.

Dijalog između predstavnika civilnog društva, javnog i civilnog sektora ojačan je putem osam javnih događaja za predstavnike javnog, civilnog i privatnog sektora na ključne teme u vezi sa zaštitom životne sredine.

Na finalnoj konferenciji organizovanoj u okviru ovog projekta, učestvovali su najviši predstavnici državnih institucija i EU u Srbiji i ukupno oko 60 učesnika.

Projekat je realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević