Home Blog Page 1158

Potrebno efikasnije unapređenje sistema upravljanja otpadom u Srbiji

Bozovic-2

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je na četvrtoj konferenciji Nacionalne asocijacije Čistoća Srbije u Aranđelovcu da Republika Srbija u narednom periodu mora obezbediti uslove za realizaciju strateški važnih aktivnosti koje će doprineti efikasnom i efektivnom unapređenju postojećeg sistema upravljanja otpadom, kroz reviziju zakonodavnog okvira i usvajanja novog modela finansiranja.

Kako je istakla, u narednom periodu sve lokalne samouprave obavezne su da izrade regionalne i lokalne planove upravljanja otpadom, sa obavezom primarne separacije u domaćinstvima. Reforma komunalnih usluga zahteva potpuno nov okvir, kontrolni režim i institucije koje će taj režim sprovoditi, a reforme u ovoj oblasti trebalo bi da se sprovedu što pre, kroz izmene zakonskog i strateškog okvira Republike Srbije.

Gospođa Božović je ukazala i da investicije u infrastrukturu za komunalni otpad moraju biti koordinisane kako bi Srbija ispunila sve ciljeve Direktiva EU i kako bi izgradila održiv sistem upravljanja otpadom za svoje građane, kao i da se razvoj potrebne infrastrukture planira u dve faze. Dodala je da proširenje obuhvata uslugu sakupljanja komunalnog otpada, što se posebno odnosi na ruralne oblasti, a u ovu svrhu u opštinama je potrebno obezbediti dodatni broj kontejnera i vozila za sakupljanje otpada. Da bi ostvarila cilj iz Okvirne Direktive o otpadu, Srbija planira da do 2030. godine ostvari stepen od 50 odsto reciklaže ukupnog komunalnog otpada, a posebno je važno započeti postepeno uvođenje primarne selekcije otpada. Unapređenje sistema upravljanja posebnim tokovima otpada je takođe prioritet Vlade Republike Srbije kroz uvođenje novog modela finansiranja, kroz nove ekonomske instrumente, ali nakon obavljene detaljne analize svih pozitivnih i negativnih efekata u modelu finansiranja u prethodnom periodu.

Upravljenje otpadom, a naročito sakupljanje i razvrstavanje otpada je ekološko, ali i ekonomsko pitanje u kojem leži veliki potencijal, a sve veći broj zemalja poduzima aktivnosti kako bi se ubrzala ova tranzicija, razvijaju strategije i aktivnosti „zelene ekonomije”, kako bi se podstaknuo veći ekonomski rast i stvaranje radnih mesta, zaštita životne sredine i jednakost. Stoga, jedna od mogućih i ostvarivih opcija zelene budućnosti je koncept zelena ekonomije. Za transformaciju ka zelenoj ekonomiji ključno je nekoliko sektora: poljoprivreda, šumarstvo, energetika, industrija, reciklaža, energetski efikasno građevinarstvo i saobraćaj. Zeleno zapošljavanje moglo bi da predstavlja ključnu kariku u borbi protiv siromaštva, gde se procenjuje da bi se u sektoru otpada rast poslova povećao za 10 odsto od sadašnjeg trenda.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Povećanje EE u preko 20 obrazovnih ustanova u RS

20170203133108_411279

U sanaciju i opremanje škola i vrtića u Republici Srpskoj i za poboljšanje studentskog standarda prošle godine uloženo je više od 36,9 miliona KM, a novac je izdvojen iz budžeta, razvojnog programa i kredita.

U okviru projekta „Energetska efikasnost u BiH” sanirano je više od 20 obrazovnih ustanova, ili je njihova energetska sanacija u toku.

Predstavnici resornog ministarstva saopštili su da se kreditom Svetske banke u iznosu od 12,8 miliona dolara finansira obnova jedne predškolske ustanove, 15 osnovnih škola, 5 srednjih škola, jednog fakulteta, kao i objekta Studentskog centra u kojem su smešteni i Akademija likovnih umetnosti i Fakultet za proizvodnju i menadžment u Trebinju.

izvor: nezavisne.com

Ovog vikenda odnošenje kabastog otpada u Beogradu

d0685d31796c706d73661972b140894e_5271366931Ekipe JKP „Gradska čistoća” će tokom vikenda, 4. i 5. februara, besplatno odnositi kabasti otpad sa beogradskih ulica. Sugrađani mogu da ostave pored kontejnera nepotrebne kabaste stvari – šporete, frižidere, mašine, nameštaj i slično (bez šuta i bez zemlje), odakle će ih ekipe „Čistoće” ukolniti.

„Gradska čistoća” apeluje na sugrađane da ovu akciju iskoriste i da van termina besplatne akcije ne izbacuju kabasti otpad kako se ne bi gomilao pored kontejnera na beogradskim ulicama. Za podnošenje zahteva za odvoz kabastog otpada građani mogu pozvati nadležnu službu Sektora „Operativa” u JKP „Gradska čistoća” na telefon 011/2768-770 i biće usluženi.

Van ove akcije JKP „Gradska čistoća” tu uslugu naplaćuje po izuzetno povoljnim cenama. Zvaničan cenovnik usluga je moguće saznati putem sajta www.gradskacistoca.rs ili pozvivom na telefon 011/ 2768-770.

Izvor: beograd.rs

V.V.

Voda je sve manje, potrebno je bolje upravljanje

- I-3Pripremajući se za razgovor sa dr Nebojšom Veljkovićem, zajednički smo napravili nekoliko eksperimenata i vrlo lako se uverili da je litar vode u Srbiji skuplji od litre benzina. Nastavak razgovora je svima dobro poznat, a to je činjenica da 70 odsto planete i ljudskog organizma čini voda. Ovaj resurs kojim je Srbija bogata ipak je ograničen i nema ga u izobilju. Mnoga geo-politička previranja u svetu poslednje 3 decenije dešavaju se upravo zbog suša i energenata. Reke i njihovi tokovi zapravo su izuzetno važni za život i privređivanje ljudi, pa tako čak 40 odsto ljudi na planeti živi u slivovima reka i jezera koji obuhvataju dve ili više zemalja. Čak 90 odsto ljudi živi u zemljama koje imaju rečne slivove. Upravljanje vodama otuda predstavlja složen splet aktivnosti i mera koje nisu samo tehničke, već predviđaju usklađivanje ponude i potražnje, upravljanje uslugama i namenom i kao najvažnije – upravljanje samim resursom. Dr Nebojša Veljković je načelnik Odeljenja za monitoring kvaliteta vode i sedimenta u Agenciji za zaštitu životne sredine Srbije i sa nama je podelio naučna zapažanja i saznanja iz oblasti upravljanja vodama u Srbiji.

EP: Dostupni vodni resursi za ljudske potrebe nisu u izobilju. Kakvo je realno stanje i da li možemo očekivati nestašicu vode i u Srbiji?

Nebojša Veljković: Javnost kod nas i nažalost stručnjaci zaboravljaju da mi već danas živimo u katastrofičnom veku sa svim karakteristikama koje ste spomenuli. Kao da ne primećujemo da je u restoranima litar flaširane vode skuplji od litre benzina. Rat u Siriji je verovatno prvi konflikt u 21. veku koji bi mogao da se dovede u vezu sa klimatskim promenama i sušom, odnosno deficitom vode. Više od milion ljudi, izbeglica i migranata ušlo je u deo zapadne Evrope sa izvesnim budućim socio-ekonomskim i političkim posledicama po kontinent. U većini analiza i izveštaja, kod nas pogotovu, nisu bili naglašavani i ekološki faktori krize u Siriji. U godinama koje su prethodile pobuni i građanskom ratu region je pretrpeo duži period suša, a posle 2009. godine u oblasti južne Sirije poljoprivrednici zbog suše nisu bili u mogućnosti da uzgajaju i očuvaju useve i stočni fond i migrirali su iz ruralnih oblasti u urbane centre. Protesti su počeli u gradu Dara 2011. godine i proširili se pod uticajem islamskog ekstremizma kome se pridružio i strani politički faktor i nastala je katastrofa. Važno je razumeti da je ovde suša u pozadini problema i da je nepripremljenost na uticaje klimatskih promena ključno objašnjenje. Sirijska vlada je tokom višedecenijskog perioda zapostavila investiranje u vodoprivredu, a podbačaj prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji tokom perioda suše je uslovio nedostatak osnovnih sredstava za život i pojačao postojeće društvene tenzije i političku nestabilnost.  Pouka iz Sirijskog konflikta je jasna – kriza nestašice vode je uvek povezana sa drugim pripadajućim faktorima.

Srbija se nalazi na evropskom kontinentu i generalno je na karti sveta u zoni van krize nestašice vode. Ipak, što se nas tiče, kao što su južni delovi Španije, Francuske i Italije već sada u hroničnoj nestašici, pojedini delovi Srbije dobijaju iste simptome te bolesti koja se zove „vodni stres“.  Svedoci smo bili prekida u vodosnabdevanju u Užicu januara 2014. godine i tromesečne zabrane upotrebe vode u Požarevcu od oktobra 2015. do januara 2016. godine.  U oba slučaja se radi o osetljivosti izvorišta na klimatske promene. U prvom slučaju razvoj toksičnih cijanobakterija u akumulaciji za vodosnabdevanje je bio posledica povoljnih toplijih uslova za njihov rast. Drugi slučaj je deficit prihranjivanja u izvorištu podzemnih voda koji je pogoršao kvalitet kao direktna posledica smanjenih proticaja u Velikoj Moravi. Ovo su pojedinačni slučajevi koji će se sigurno umnožavati ukoliko se budu ostvarile sve projekcije klimatskih promena, o čemu govore i hidrometeorološki podaci i klimatski matematički modeli za ovaj vek.

EP: Imajući u vidu postojeće podatke, kakve su projekcije za naredni period što se tiče raspoloživosti količina voda u našoj zemlji?

Nebojša Veljković: Srbija raspolaže sa dovoljnom količinom vode i na evropskoj listi je u grupi  zemalja „srednjeg izobilja“. Nepovoljnost našeg vodnog bogatstva je u činjenici da su najveće količine ovih voda, čak 92 odsto tranzitne vode, koje dotiču rekama sa teritorija drugih država ili čine međudržavnu granicu – Dunav, Sava, Drina, Lim, Tamiš, Tisa, Begej. Sliv Južne, Zapadne i Velike Morave koju administrativno zovemo centralna Srbija, skupi godišnje u vidu padavina vode koja otekne Velikom Moravom. Na profilu Ljubičevski most neposredno pre uliva u Dunav ima 22 puta manje vode od ove velike evropske reke, kojoj se „naše“ vode predaju i tako zajedno odlaze u Crno more. Da stvar bude gora, analiza pokazuje da je prosečni proticaj Velike Morave na profilu Ljubičevski most u periodu od 1981. do 2010. godine manji za 18 odsto u odnosu na period od 1951. do 1981. godine. Naših voda je manje i nas je manje, jer demografske projekcije pokazuju da će u Srbiji 2050. godine živeti isti broj stanovnika kao i 1950. godine. Veći broj stanovnika ne mora da znači odmah i veću potrošnju resursa, već je kritičnije povećanje potrošnje per capita i to je faktor koji je najveći pritisak na životnu sredinu. Dobar primer je navodnjavanje u Srbiji. Statistička istraživanja pokazuju da se u Srbiji navodnjava samo 17 odsto obradive površine, dok Mađarska i Slovenija navodnjavaju 50 odsto, a Grčka 82 odsto obradive površine u odnosu na ukupnu obradivu površinu opremljenu sistemima za navodnjavanje. Ovako nizak stepen iskorišćenja resursa naveo me je da uradim slobodnu projekciju potrebnih količina vode za navodnjavanje i prezentujem je na jednom stručnom skupu. Pošao sam od pretpostavke da ćemo u 2020. godini povećati navodnjavane površine na 50 odsto, a 2030. godine na 80 odsto kod onih površina koje su sada opremljene sistemima. Ovaj porast je potpuno u skladu sa strategijom razvoja poljoprivredne proizvodnje, ali ovaj pristup uzima u obzir i potrošnju vode.  Povećanje  sa sadašnjih 17 odsto navodnjavane površine na 80 odsto u 2030. godini povećaće zahvaćene količine vode za potrebe navodnjavanja u odnosu na sadašnje za jednu milijardu kubnih metara vode godišnje. Ovo je količina vode koja odgovara prosečnom višegodišnjem proticaju Južne Morave u maju mesecu. Drugim rečima, za povećanje poljoprivredne proizvodnje potrebna nam je još jedna Južna Morava. Ovo je dobar i jednostavan ilustrativni primer bilansa i projekcija potrebnih količina vode i otvara ključno pitanje na koje odgovor treba dati u strateškim dokumentima. Koju količinu vodnih resursa imamo na raspolaganju, za koju proizvodnju i potrošnju i koliko će toga biti zadovoljavajuće i do kog vremena?

EP: Šta nam možete reći o kvalitetu vode u Srbiji, o sistemima za prečišćavanje i činjenici da su vodni tokovi bili čistiji tokom devedesetih kada je domaća industrija bila uništena? Vi ste autor metode Serbian Water Quality Index, pa nam predstavite podatke u poslednjih 15 godina.

Nebojša Veljković: U Agenciji za zaštitu životne sredine razvijen je indikator Serbian Water Quality Index za ocenu kvaliteta površinskih voda. Indikator je namenjen izveštavanju javnosti, stručnjaka i donosioca političkih odluka i usvojen je u odgovarajućem podzakonskom aktu. Serbian Water Quality Index je kompozitni indikator koga čine devet fizičko-hemijskih i jedan mikrobiološki pokazatalj kvaliteta čijim agregiranjem kvalitet vode dobija indeksnu vrednost u rasponu od 0 do 100. Kvalitet vode se u zavisnosti od pripadajućih indeksnih bodova razvrstava u pet kategorija: odličan, veoma dobar, dobar, loš i veoma loš. U našim izveštajima koji se redovno godišnje dostavljaju Vladi Srbije su detaljno predstavljeni rezultati analiza za velike slivove i reke i sadrže pregled kvaliteta od 1998. godine.  Najbolji kvalitet ima sliv Save sa Drinom i pritokama koje su skoro 90 odsto u kategoriji odličan, veoma dobar i dobar. Najslabiji kvalitet imaju vode Vojvodine koje obuhvataju vodotokove i kanale DTD i na ovom slivnom području je čak 44 odsto uzoraka u kategoriji loš i veoma loš. Reka Dunav, zahvaljujući ogromnom prijemnom kapacitetu i moći samoprečišćavanja, pokazuje solidan kvalitet – samo je 4 odsto uzoraka u kategoriji loš i nijedan u kategoriji veoma loš.

Metoda Serbian Water Quality Index pogodna je za različita komparativna istraživanja i modeliranja i u tom smislu sam uradio jedno istraživanje koje je nastavak moje disertacije i predstavlja pionirski rad iz oblasti tzv. razdvajanja ekonomskog rasta od uticaja na životnu sredinu. Iz tog obimnog rada bih izdvojio samo deo koji se odnosi na vaše pitanje. Analiza kvaliteta naših vodotokova kao prijemnika komunalnih i industrijskih otpadnih voda za period od 1981. do 2010. godine pokazuje jasno izražena tri ciklusa. Prvi ciklus, osamdesete godine sa trendom pogoršanja kvaliteta prema devedesetim; drugi ciklus, izražen trend porasta kvaliteta do 2000. godine i treći ciklus, posle 2000. godine blago opadanje kvaliteta. Ova tri ciklusa su potpuno u skladu sa ciklusima industrijskog razvoja Srbije. Rast fizičkog obima industrijske proizvodne prati pogoršanje kvaliteta vodoprijemnika i obrnuto. Ova analiza može se dopuniti sa uporednim prikazom industrijskog razvoja obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima sa prečišćavanjem otpadnih voda. Ovaj uporedni prikaz je dat za Srbiju i Finsku, gde je predstavljen industrijski rast za poslednjih pola veka.  Sadašnji nivo obuhvaćenosti stanovništva kanalizacionim sistemima od 60 odsto i samo 10 odsto sa sistemima za prečišćavanje datira još iz „zlatnih“ osamdesetih godina prošlog veka i indikativno je u ovoj komparativnoj analizi da u tom pogledu nismo bili bolji od Finske i kad smo imali viši obim industrijske proizvodnje.

finSlika: Uporedni prikaz industrijskog razvoja i stepena opremljenosti stanovništva kanalizacionim sistemima sa prečišćavanjem otpadnih voda Finske i Srbije

Iz kojih sredstava će Srbija sada finansirati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda?  Prema našem podzakonskom aktu iz 2016. godine koji je uvažio zahtev Okvirne direktive o vodi Evropske unije, u obavezi smo da do kraja 2040. godine izgradimo sva postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda za naselja sa opterećenjem većim od 2.000 ekvivalentnih stanovnika. Danas u Srbiji postoji 26 komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a potrebno je oko 200 za naselja od 2.000 do 5.000 ekvivalentnih stanovnika i oko 100 za naselja od 5.000 do 10.000 ekvivalentnih stanovnika. Ukupan broj za sve veličine naselja je oko 400 postrojenja. Dakle, 300 postrojenja je potrebno izgraditi do 2040. godine u naseljima do 10.000 stanovnika, a to su najsiromašniji opštinski centri. Mogu li se ove potrebne kapitalne investicije pokriti iz naknada korisnika u tim naseljima? Sada sigurno ne, jer javna komunalna preduzeća pružaju usluge ispod ekonomske cene, a to znači da prave gubitke. Dva su načina za finansiranje izgradnje i funkcionisanja komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Prvi je izgradnja korišćenjem komercijanih kredita na teret lokalne samouprave uz garancije države, gde se u krajnjem trošak prevaljuje poreskim obveznicima; drugi je kod samog funkcionisanja izgrađenih sistema gde se povećanje naknade za troškove prečišćavanja ugrađuju u višu cenu usluge, što je direktni trošak potrošača ili se preko subvencije lokalne samouprave indirektno prevaljuju poreskim obveznicima, odnosno korisnicima. Postoji i treći način, koji se sada primenjuje kod nekih od postojećih 26 komunalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a to je da se cene komunalnih usluga ne povećavaju tako što postrojenje jednostavno ne radi.  Uslovi pregovaračkog procesa za pridruživanje EU u okviru poglavlja 27 koje se odnosi na životnu sredinu su tu veoma jasni. Bugarska i Rumunija već plaćaju visoke penale za neizvršavanje obaveza.

EP: Statistika govori da se oko 30 odsto vode gubi u vodovodnim sistemima.  Šta možemo uraditi u Srbiji u ovoj oblasti kako bi se povećala efikasnost poslovanja vodovodnih preduzeća?

Nebojša Veljković: Indikator „gubici vode“ o kome Vi govorite odražava reakciju društva jer vrednuje efikasnost upravljanja sistemima za vodosnabdevanje i uključuje tehničke uslove koji utiču na stanje cevovoda, cenu vode i svest potrošača o značaju vode kao resursa. Karakteristika sadašnjeg javnog snabdevanja vodom za piće su visoki gubici, kako ste vi naveli oko 30 odsto i imaju trend porasta. Na ovaj način se „izgubi“ oko 230 miliona kubnih metara vode godišnje, što odgovara ekvivalentu od 45MW instalisane snage hidroelektrane koja isporuči električnu energiju da bi se ta količina vode zahvatila i isporučila. Smanjenjem gubitaka vode u vodovodnim sistemima Srbije samo za trećinu, na godišnjem nivou uštedela bi se električna energija koju proizvede zajedno HE „Ovčar Banja“ i HE „Međuvršje“, odnosno 13MW instalisane snage ovih hidroelektrana. Jedan drugi indikator efikasnosti resursa javnih vodovodnih sistema u Srbiji daje posebnu komparativnu sliku. Prema prethodnim desetogodišnjim statističkim podacima gubici vode rastu, a istovremeno isporučene količine vode za piće iz javnih vodovoda opadaju. Kada se podaci o zahvaćenim količinama vode za javno vodosnabdevanje stave u odnos sa brojem zaposlenih, dobija se indikator koji pokazuje da jedan zaposleni u nemačkom vodovodu godišnje proizvede tri puta više vode od kolege u srpskom vodovodu. To je mera efikasnosti poslovanja. Dovoljno je jasno da se povećanje efekasnosti javnih komunalnih preduzeća u oblasti vodovoda i kanalizacije može ostvariti samo poboljšanjem nivoa usluga, obnovom i razvojem infrastrukture, što nije moguće bez razvoja lokalne privrede i zemlje kao celine.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

 

Švedska smanjuje emisiju štetnih gasova

news-2015-January-planeta_zemlja_606393087

Švedska je saopštila da će do 2045. godine smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte u potpunosti, dok će emisija u transportnom sektoru biti smanjena za 70 odsto.

Ovo je definisano novim zakonom o klimi koji će stupiti na snagu 1. januara 2018. godine.

Zakon je nastao nakon sporazuma parlamentarnih stranaka, a biće obavezujući za sve buduće administracije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Urađen nacrt dozvole za JKP „Gradska Toplana Niš”

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je urađen nacrt integrisane dozvole za operatera JKP „Gradska Toplana Niš” za rad celokupnog postrojenja i obavljanje proizvodnje i distribucije toplotne energije na teritoriji grada Niša u gradskoj opštini Medijana.

Uvid u izrađeni nacrt integrisane dozvole može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Energetske večeri sa građanima Banje Luke

energetskeCentar za razvoj i podršku i „Efekt mreža“ organizuju „Energetske večeri sa građanima Banje Luke“, kako su naveli – s ciljem savetovanja i edukacije građana iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite okoline.

Ovogodišnje „Energetske večeri sa građanima Banje Luke“ biće organizovane tokom februara i marta. Raspored možete pogledati na sajtu grada Banja Luka.

Prva radionica pod nazivom “Daljinsko grejanje u Banja Luci”, koju će voditi dr Petar Gvero sa Mašinskog fakulteta u Banja Luci, održana je 2. februara u prostorijama Inovacionog Centra Banja Luka (Dr Mladena Stojanovića 4, prvi sprat).

Radionice su besplatne za sve zainteresovane građane.

Izvor: banjaluka.rs.ba

V.Vukajlović

BiH dobila Zakon o energetskoj efikasnosti

nermin_dzindic02Sarajevo, 2. februara – Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić izjavio je za Fenu da će Zakon o energetskoj efikasnosti stupiti na snagu nakon objave u Službenim novinama Federacije BiH, čime se ispunjava jedna od obaveza BiH kao potpisnice Ugovora o uspostavi Energetske zajednice.

To je danas omogućeno usvajanjem Zakona u Domu naroda Federalnog parlamenta. On je ranije odobren u Predstavničkom domu.

Zakon će, potvrdio je, rezultirati stvaranjem uslova za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije u Federaciji BiH.

– Zakon transponuje zahteve iz tri direktive, koji će se u potpunosti implementirati kroz zakonske izmene – rekao je Džindić.

Uslovno rečeno, najvažnija direktiva odnosi se na energetsku efikasnost u krajnjoj potrošnji i energetske usluge, pa su u zakonu definisane mere kojim se obavezuje javni sektor kako bi postao nosilac aktivnosti energetske efikasnosti. Tačnije, biće primer svim ostalima na koji način će se implementirati obaveze u vezi s energetskom efikasnonočću. Ovaj zahtev se takođe odnosi na uvođenje kriterijuma energetske efikasnosti u postupke javne nabavke.

Jedna od direktiva EU vezana je za energetske  karakteristike zgrada, tako će se prilikom izgradnje zgrada, njihove prodaje ili iznajmljivanja, kako je propisano u zakonu, morati da osigura dostupnost sertifikata o energetskim svojstvima zgrade koji će vlasnik zgrade dati na uvid potencijalnim kupcima.

Sertifikacija zgrada takođe treba da uključi savete o tome kako poboljšati energetska svojstva zgrade. Energetske sertifikate moraju da izrađuju sertifikovane fizičke i pravne osobe. Tu se, kako kaže Džindić stanje mora popraviti, jer se još  nedovoljno energetska efikasnost izučava na visokoškolskim ustanovama u BiH.

Predviđeno je i da se uspostavi mehanizam za redovne inspekcije i ocene sistema grejanja, ventilacije i klimatizacije, a za energetske subjekte u zakonu su propisane mere koje se odnose na ponudu energetskih usluga i drugih mera energetske efikasnosti krajnjim potrošačima energije.

Definisano je i donošenje jedinstvene metode za izračunavanje poboljšanja energetske efikasnosti koju je donela Evropska komisija.

– Značajna osobina investiranja u energetsku efikasnost je samootplativost investicija, to jest otplata investicije iz ušteda kroz manje račune za potrošenu energiju – naglasio je Džindić.

EBRD je osigurao i kreditnu liniju za održivu energiju za zapadni Balkan koja se plasira putem lokalnih banaka učesnica kompanijama koje odobravaju kreditna sredstva kompanijama i lokalnim samoupravama.

Samo kroz kreditnu liniju 2 u BiH je implementiran 31 projekt energetske efikasnosti, od čega 29 u Federaciji BiH. Od tih projekata 22 projekta se odnose na industriju šest na infrastrukturu, a tri na zgrade malih i srednjih preduzeća.

Ovakvi projekti direktno pokazuju kako i  na koji način energetska efikasnot utiče na održivi energetski i opšti razvoj.

Izvor: fena.ba

V.Vukajlović

Fukušima – Radijacija na rekordnom nivou

hgffRadijacija u japanskoj nuklearnoj elektrani „Fukušimi“, oštećenoj u razornom zemljotresu i cunamiju 2011. godine, dostigla je rekordni, sedam puta veći nivo nego tada.

Stručnjaci su naveli da je na metalnoj platformi u prostoriji sa reaktorom otkrivena rupa od jednog metra koju je najverovatnije izazvalo curenje goriva, prenosi RTS.

Nivo radijacije u reaktoru broj 2 je sada daleko viši nego što je bio 2012, saopštila je Tokijska kompanija za električnu energiju (TEPCO), prenosi AFP.

Prema najnovijim merenjima, nivo radijacije iznosi 530 siverta po satu, dok su pre pet godina senzori detektovali radijaciju od 73 siverta po satu.

TEPCO napominje da radijacija nije na visokom nivou izvan reaktora.

Usled snažnog zemljotresa 11. marta 2011, ogroman talas cunamija pogodio je severoistočnu obalu Japana pri čemu je poginulo ili nestalo više od 18.000 ljudi, a ta katastrofa izazvala je i topljenje tri reaktora u Fukušimi.

Izvor: rts.rs

V.V.

Nissan e-NV200 je najprodavaniji električni kombi u Evropi

news-2015-March-elektricni_Kombi_309824344Nissan je saopštio, a portal energetika.ba prenosi da je model e-NV200 Nissan tokom 2016. godine bio najprodavaniji električni kombi na evropskom tržištu.

Preciznije rečeno, Nissan je prošle godine u Evropi prodao 4.319 komada e-NV200, i to najviše u Velikoj Britaniji gdje njegova cena iznosi 17.256 funti.

Podsećanja radi, e-NV200 sa jednim punjenjem baterija može da ostane u vožnji oko 170 km.

Izvor: energetika.ba

V.V.

Vlada Crne Gore usvojila izveštaj u vezi sa OIE

GetImage.aspxJuče je održana 11. sednica Vlade Crne Gore. Između ostalog, usvojen je i Izveštaj o realizaciji Nacionalnog akcionog plana korišćenja energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine, za period 2014. – 2015. godina.

Vlada je donela i Godišnji plan podnošenja zahteva za izdavanje energetskih dozvola u 2017. godini. U skladu sa obavezama koje proističu iz članstva u Energetskoj zajednici, Crna Gora se jasno opredelila za smanjenje uvoza električne energije, sigurnost snabdevanja i smanjenje emisije gasova sa efekatom staklene bašte.

U skladu s tim, kreirana je i politika podrške razvoju projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postavljen nacionalni cilj da u 2020. godini dostigne udeo od 33% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije.

Analizirajući podatke iz Izveštaja, Vlada je konstatovala da je Crna Gora skoro u potpunosti ostvarila postavljeni cilj i zaključila da treba obustavi prijem novih zahteva za izdavanje energetskih dozvola u ovoj godini, kao i da aktivnosti treba da usmeri  na obradu zahteva koji su već u proceduri.

Izvor: gov.me

V.Vukajlović

Prisutno zagađenje pepelom u opštini Gacko

XY5ktkqTURBXy81NDBkYTgzYjQ3ZGU2NGIzZThiMDMxNmUyOGNiZjc3YS5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Predstavnici opštine Gacko u Republici Srpskoj saopštili su da je u poslednje vreme prisutno veliko zagađenje pepelom u ovoj opštini zbog TE „Gacko“.

Kako je ranije navedeno, do zagađenja dolazi zbog ogromnih temperaturnih razlika u dimnjaku i spoljne temperature vazduha koja danima nije prelazila nulti podeok.

TE „Gacko“ proizvela je u januaru 142 GWh električne energije i ostvarila planiranu mesečnu proizvodnju, a njen stabilan rad doprineo je da postoje što manje potrebe za kupovanje električne energije na tržištu, saopšteno je iz rukovodstva firme.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Predlog Uredbe o uslovima i postupku izdavanja dozvole za upravljanje otpadom, kao i kriterijumima, karakterizaciji, klasifikaciji i izveštavanju o rudarskom otpadu

Foto: zelenasrbija.rs

mre-zelenasrbija-rs_-300x216

U postupku pripreme podzakonskih akata shodno odredbama člana 144. stav 9. Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima kojim je određeno da će Vlada utvrditi uslove i postupak izdavanja dozvole za upravljanje otpadom, kao i kriterijume, karakterizacije, klasifikacije i izveštavanja o rudarskom otpadu, Ministarstvo rudarstva i energetike je formiralo radnu grupu koje je pripremila prvi tekst Predloga Uredbe, kojim će se potpuno preneti odredbe propisa Evropske unije u vezi upravljanja rudarskim otpadom, i to odredbe Direktive Evropskog Parlamenta i Saveta 2006/21/EK o upravljanju otpadom od ekstraktivne industrije, kao i relevantne odluke Komisije donete u skladu sa odredbama člana 22. iste Direktive i to :

– Odluka Komisije o tehničkim smernicama za uspostavljanje finansijske garancije u skladu sa Direktivom 2006/21/EK (2009/335/EK);

– Odluka Komisije o utvrđivanju kriterija za klasifikaciju deponije za odlaganje otpada u skladu sa Prilogom III Direktive 2006/21/EK (2009/337/EK);

– Odluka Komisije usklađivanju, redovitoj dostavi informacija i upitniku iz člana 22. stav 1. tačka a) i člana 18. Direktive 2006/21/EK , (2009/358/EK);

– Odluka Komisije o dopuni definicije inertnog otpada u skladu sa članom 22. sta1. tačka f) Direktive 2006/21/EK (2009/359/EK);

– Odluka Komisije o dopuni zahteva za karakterizaciju otpada u skladu sa Direktivom 2006/21/EK (2009/360/EK).

Primedbe, predlozi i sugestije, mogu se dostaviti Ministarstvu do 28.02.2017. godine putem elektronske pošte, sa naznakom „Predlog Uredbe o uslovima i postupku izdavanja dozvole za upravljanje otpadom, kao i kriterijumima, karakterizaciji, klasifikaciji i izveštavanju o rudarskom otpadu.“

Tekst Predloga Uredbe možete preuzeti ovde.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Tajland se okreće biomasi

psenica-20120301101240997

Vlada Tajlanda predstavila je desetogodišnji plan za iskorišćenje obnovljivih izvora energije.

Kako je istaknuto, plan se temelji na iskorišćenju biomase, pre svega šećerne trske i kasave, ali i na izgradnji savremenih biorafinerija u kojima će se proizvoditi biogoriva, biohemikalije i biolekovi.

Prva faza projekta bi trebalo da počne u toku 2017. ili 2018. godine, a očekuje se da će za projekat biti izdvojeno 11,3 milijardi dolara.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Sastanak sa predstavnicima Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju

indexPredstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Dragan Đurica, pomoćnik pokrajinskog sekretara za monitoring i informacioni sistem, mr Hristina Radovanović-Jovin, viši savetnik-šef Odseka za monitoring životne sredine i Svetlana Marušić, viši savetnik za čistije proizvodnje, održivi razvoj i obnovljive izvore energije, prisustvovali su sastanku sa predstavnicima Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), koji je organizovala Skupština APV, 30. januara 2017.godine.

Od strane direktora Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, Ola Andersona, istaknuto je da Švedska, kao značajan dugogodišnji strateški partner RS u procesu pristupanja EU i kao jedan od najvećih bilateralnih donatora u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji, planira da uloži više od 3 miliona evra u ovu oblast na godišnjem nivou u periodu od 2017-2019.g.

Na sastanku su predstavljene programske i projektne aktivnosti Sekretarijata u oblasti zaštite životne sredine, kao i mogućnosti buduće saradnje u ovoj oblasti. Istaknuto je da Sekretarijat, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine, već duži niz godina ima veoma intenzivnu i uspešnu saradnju sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju na realizaciji brojnih projekata u oblasti zaštite životne sredine.

Sekretarijat je uključen u realizaciju nekoliko programa/projekata koje finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju, i to: ENVAP – Program podrške pripremi za pregovore sa Evropskom Unijom za poglavlje 27 (predstavnici Sekretarijata su članovi radnih grupa za sprovođenje EU direktiva iz oblasti životne sredine), PEID – Program pripreme prioritetne infrastrukture u oblasti životne sredine za finansiranje iz fondova EU – u okviru ovog programa planirana je izrada potrebne projektno- tehničke dokumentacije za projekat “Regionalni centar za upravljanje otpadom Novi Sad“ i projekat Podrška integrisanom uvođenju prevencije i kontrole zagađenja za velike poljoprivredne farme.

U razgovoru su definisane i oblasti za buduću saradnju, posebno u oblasti upravljanja otpadom, monitoringa životne sredine, upravljanja kvalitetom ambijentalnog vazduha, razvoja informacionog sistema, zaštite klime, podizanja javne svesti i razvoja edukativnih programa i kampanja. Predstavnici Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju istakli su otvorenost i spremnost za saradnju u svim oblastima.

Izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

V.V.

Održano predavanje povodom Svetskog dana obrazovanja u oblasti zaštite životne sredine

IMG_3018-e1485471242304U Valjevu je održano predavanje o značaju zaštite životne sredine. „Obrazovanje o zaštiti životne sredine je dinamičan proces i ima za cilj da u ljudima probudi svest o ekološkim problemima kako na globalnom planu tako i u lokalnoj zajednici – okruženju u kojem čovek neposredno živi.

Obrazovanje nastoji da identifikuje interakcije između čoveka i njegove životne sredine, da promoviše skladan odnos između čoveka i prirode kroz održivi razvoj, a sve sa ciljem da se sadašnjim generacijama omogući kvalitetan život u prirodnom okruženju, ali isto tako i da se ono kao zdravo sačuva za buduće generacije“, istakao je profesor doktor Jordan Aleksić, koji je u Valjevu održao predavanje tim povodom.

On je dalje naglasio da obrazovanje u oblasti zaštite životne sredine pruža znanja iz ključnih oblasti prirodnih nauka (biologije, hemije, fizike, geologije…),osnovna i funkcionalna znanja o ekonomskim i pravnim principima, kriterijumima i faktorima procesa i sistema zaštite životne sredine.

Ubrzani uspon nove ekoindustrije (industrije otpada, industrije turizma, industrije energije, industrije zdravlja i industrije hrane) daje čitavu lepezu novih profila zanimanja koja traže potpuno nove veštine i sposobnosti, pre svega na planu komunikacija, kao i same metodologije razumevanja faktora i aktera daljeg razvoja…

Izvor: valjevo.rs

V.Vukajlović