Home Blog Page 1156

Obuka za procenu učešća zainteresovanih strana u razvoju zaštićenih područja

U organizaciji WWF Adria u periodu od 24. do 26. januara 2017. godine u Zagrebu (Hrvatska), održana je regionalna obuka za procenu učešća zainteresovanih strana u razvoju zaštićenih područja u okviru Projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“.

Projekat pod nazivom „Zaštićena područja za prirodu i  ljude“, WWF Adria sprovodi od 2015. godine u cilju uspostavljanja kapaciteta za održivu upotrebu prirodnih resursa u regiji Dinarskog luka kao temelja socio-ekonomskog razvoja. U tom kontekstu, kroz projekat se razvija saradnja zaštićenih područja sa lokalnim zajednicama i jačanje važnosti zaštićenih područja u nacionalnim razvojnim politikama.

Osnovna tema obuke bila je poboljšanje saradnje zaštićenih područja sa lokalnom zajednicom i stvaranje interaktivne baze podataka koja će na lako razumljiv način prosečnom korisniku prikazati socio-ekonomsku dobit koju zaštićena područja mogu imati. Glavni cilj pravljenja baze je prenošenje poruka donosiocima odluka, poslovnom sektoru i svim zainteresovanim stranama, u nameri da se poboljša upravljanje zaštićenim područjima, kao i da se poboljša stanje prirode u regionu.

Tokom dvodnevne obuke predstavnici iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije bili su u prilici da razvijaju veštine anketiranja upravljača zaštićenim područjima i lokalnog stanovništa sprovođenjem upitnika kao instrumenta za utvrđivanje koliko je lokalna zajednica uključena u upravljanje zaštićenim područjima, i na koji način se može povećati njihova saradnja.

Anketiranje će biti sprovedeno do aprila 2017. godine i u Srbiji biće obuhvaćena zaštićena područja: NP „Tara“, NP „Đerdap“, NP „Kopaonik“, NP „Fruška gora“, PIO „Klisura reke Gradac“, PIO „Vlasina“, SRP „Uvac“, SRP „Deliblatska peščara“, SRP „Gornje Podunavlje“, SRP „Zasavica, SRP „Palić-Ludaš“.

U programu obuke iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije učestvali su stručni saradnici Dragana Petraš i Nataša Panić.

Izvor: zzps.rs

V.Vukajlović

Razvoj EuroVelo parkova i biciklističke rute u Srbiji

U Zrenjaninu je na dan obeležavanja Svetskog dana vlažnih staništa 02. februara 2017. godine u Baroknoj sali Gradske kuće, održana veoma uspešna prezentacija projekta EuroVelo park Carska bara, uz učešće svih nosilaca projekta – predstavnika „Krim“ alijanse javno-privatnog partnerstva, Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, kartografije „Huber“, turističkih organizacija Vojvodine i Zrenjanina, Javne ustanove „Rezervati prirode“ i Grada Zrenjanina“.

Euro Velo je evropska mreža biciklističkih ruta, pokrenuta od strane Evropske biciklističke federacije (ECF) kako bi se uspostavila mreža kvalitetnih biciklističkih ruta koje povezuju sve zemlje u Evropi. Kroz Srbiju prolaze evropske biciklističke Euro Velo 6, 11 i 13 rute.

EuroVeolo parkovi u Srbiji je projekat koji predstavlja održivo tržište kroz javno-privatno partnerstvo razvojem biciklističkih ruta koje prolaze kroz Srbiju, kako bi se koordinisano sproveo i poboljšao kvalitet biciklističkih staza, sadržaja, usluga i saradnje.

Skup povodom prezentacije projekta EuroVelo park Carksa bara, otvorio je Saša Santovac zamenik gradonačelnika Zrenjanina. Pozdravnu reč na otvaranju skupa održao je mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije i ovom prilikom ukazao na podršku Zavoda u razvoju EuroVelo parkova u Srbiji, ističući potencijale zaštićenih područja za razvoj biciklizma kao elementa održivog turizma. Skup je pozdravila i Tanja Jakšić, koordinator C:R:E:A:M JPP Alijansa.

Izvor: zzps.rs

Vesna Vukajlović

Deficit električne energije u širem okruženju

Loša hidrološka situacija u prethodnom periodu uzrokovala je rekordnu potrošnju i deficit električne energije u širem okruženju.

Međutim, proizvodnjom svih raspoloživih kapaciteta „Elektroprivrede Republike Srpske“, uključujući „Hidroelektrane na Trebišnjici“ /HET/, taj problem prevaziđen, rekao je Srni izvršni direktor za upravljanje sistemom HET-a Aleksandar Vujić.

Izvor: srna.rs

Vesna Vukajlović

Rusija ratifikovala sporazum o „Turskom toku“

Predsednik Rusije gospodin Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je ratifikovan dogovor sa Turskom koji se tiče „Turskog toka“, prenose mediji.

Državna duma ratifikovala je sporazum 20. januara 2017. godine, a Savet federacija 1. februara 2017. godine.

Podsetimo, Rusija i Turska su 10. oktobra potpisale međuvladin sporazum o projektu „Turski tok“. Dokumentom je predviđena izgradnja dve linije gasovoda ispod Crnog mora, pojedinačnog kapaciteta 15,75 milijardi kubnih metara gasa.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kina najveći proizvođač solarne energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je u prošloj godini više nego udvostručila proizvodnju solarne energije.

Na kraju godine proizvodnja je solarne energije iznosila je 77,42 GW, tako da je Kina sada najveći proizvođač solarne energije na svetu.

Kako prenose mediji, do 2020. godine planiraju proizvoditi još 110 GWh energije iz solarnih elektrana.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu novi tender za deponiju „Keleš“

Direktor Regionalne razvojne agencije „Jug“ gospodin Bojan Avramović izjavio je za Južne vesti da se zbog izbora odlaže novi tender za izbog investitora koji bi bio partner Nišu i drugim opštinama u izgradnji deponije „Keleš“.

On je istakao da postoji dosta zainteresovanih investitora, ali da do sada niko nije ispunio uslove propisane prethodnim tenderima.

Podsetimo, Regionalna razvojna agencija „Jug“ raspisala je 28. maja 2015. godine javni poziv za koncesionara koji će izgraditi i upravljati Regionalnim centrom za upravljanje otpadom u opštini Doljevac „Keleš“. Bilo je predviđeno da kompanija koja bude pobedila na tenderu izgradi regionalni centar za upravljanje otpadom i pet transfer stanica u opštinama Ražanj, Aleksinac, Sokobanja, Gadžin Han i Svrljig. Tendersku dokumentaciju otkupile su četiri kompanije, a pristigla je samo jedna ponuda vrednosti 23 miliona evra konzorcijuma koji predvodi španska kompanija „Urbaser“. Međutim, postojala je neusaglašenost između bankarske garancije i ugovora o konzorcijumu, tako da je ponuda odbijena. Nakon toga, novi tender raspisan je 29. decembra 2015. godine, ali i na ovom tenderu ponuđači nisu ispunili sve propisane uslove.

izvor: juznevesti.com

foto: jugmedia.rs

„Škoda Praha“ i „General Electric“ grade TE „Pljevlja“

Češka kompanija „Škoda Praha“ izabrala je američku kompaniju „General Electric“ za partnera na projektu izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

Iz ČEZ grupe, u okviru koje posluje „Škoda Praha“, saopšteno je da su se kompanije složile da rade kao partneri sa ciljem da se izgradi drugi blok pomenute termoelektrane i pomogne „Elektroprivredi Crne Gore“ da pronađe odgovarajući izvor finansiranja projekta. Saopšteno je da bi do kraja februara „Škoda Praha“ trebalo da predstavi EPCG konačan predlog strukture i uslova finansiranja projekta.

Podsetimo, 29. septembra 2016. godine u Pljevljima u Crnoj Gori potpisan je ugovor o izgradnji drugog bloka TE „Pljevlja“. Ugovor su potpisali predstavnici „Elektroprivrede Crne Gore“ i kompanije „Škoda Praha“, a vrednost projekta iznosi 324,5 miliona evra.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Data saglasnost za eksploataciju ugljovodonika sa naftnog polja „Kasidol”

Nosilac projekta preduzeće NIS iz Novog Sada podnelo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za razradu i eksploataciju ugljovodonika naftnog polja „Kasidol” na teritoriji grada Požarevca.

U skladu sa članom 24. stav 1. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predmetnu studiju. Istaknuto je i da je u skladu sa članom 24. stav 2. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu nosilac projekta dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: nis.eu

Sandra Jovićević

Vodovodna infrastruktura u Sarajevu zapuštena, ulaganja nedovoljna

Udruženje građana „Eko akcija“, građanska inicijativa „Borba za život“ i organizacija „Jedan grad, jedna borba“ okupili su sinoć građane na javnoj raspravi o problemima u snabdevanju Sarajeva vodom.

Anes Podić iz Udruženja građana „Eko akcija“ kazao je novinarima pre skupa da je vodovodna infrastruktura u Sarajevu zapuštena, a ulaganja u tom pravcu nedovoljna. Zbog toga, kaže, grad ima neredovno snabdevanje vodom.

Na mnogim mestima vodovodna infrastruktura je oštećena, a posledica toga je nedovoljna količina vode u sistemu i redukcija – kazao je.

Podić naglašava da bi Kanton Sarajevo, kao najbogatija lokalna zajednica u BiH, trebalo da nađe dovoljno novca (mimo kredita) za popravku vodovodne infrastrukture.

Po njegovim rečima, redukcija vode i pad pritiska u cevima predstavlja i potencijalni zdravstveni rizik za stanovništvo.

Organizatori su sinoć novinarima kazali da se, na drugu građansku javnu raspravu o snabdevanju Sarajeva vodom nisu odazvali predstavnici kantonalnih institucija nadležnih za snabdevanje grada vodom, iako su bili pozvani.

Izvor: fena.ba

Vesna Vukajlović

EK: Hrvatska je na poslednjem mestu u pogledu recikliranja komunalnog otpada

Najveći izazov za Hrvatsku u području zaštite okoline  jeste poboljšanje upravljanja otpadom, posebno u pogledu recikliranja komunalnog otpada, u čemu je Hrvatska na poslednjem mestu  među državama članicama, objavila je u ponedeljak Evropska komisija.

Komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoline, uključujući izveštaj za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti.

Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17 % i od nje su lošije samo Rumunija (16 %), Malta i Slovačka po 12 %. Evropski prosek je 44 %.

„Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Suštinski razlozi za to su nedovoljno planiranje upravljanja otpadom, slabi podsticaji za upravljanje otpadom prema hijerarhiji otpada. Zatim, nedovoljno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodele zadataka i koordinacije između različitih upravnih nivoa kao i slab kapacitet sprovođenja.

Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana upravljanja otpadom i programa sprečavanja otpada (rok je bio 31. decembar 2014., a donesen je u januaru 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu upravljanja otpadom“, navodi Komisija.

Izvor: hina.hr

V.Vukajlović

Za energetsku obnovu više stambenih zgrada preko milijardu kuna

U sledeće dve godine u energetsku obnovu više stambenih zgrada u Hrvatskoj biće uloženo preko milijardu kuna, od čega 629 miliona kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Sve ovo se realizuje na osnovu  konkursa koji je prošle godine raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, nakon čega je odobreno 616 projekata. Ovo je potvrdio premijer Hrvatske gospodin Plenković.

Izvor: hina.hr

V.Vukajlović

Srbija na dobrom putu implementacije Strategije aproksimacije u oblasti životne sredine

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine održan je prvi sastanak nadzornog odbora programa pod nazivom „Dalja implementacija Strategije aproksimacije u oblasti životne sredine“, koji se realizuje iz pretpristupnih fondova Evropske unije. Cilj projekta je da pruži odgovore na pitanja na koji način, kada, koliko, za koje namene i za koje tačno projekte u oblastima upravljanja otpadom i otpadnim vodama treba da se izdvoje sredstva u narednom periodu.

Rezultate ovog projekta će Vlada Republike Srbije koristiti u pripremi za sadržaj pregovaračke pozicije pretpristupnih pregovora sa Evropskom unijom i predstavljaće osnovu za traženje prelaznih perioda za direktive za koje su potrebna velika finansijska ulaganja.

„Vlada Republike Srbije je planirala dostizanje prosečnih evropskih standarda u oblasti životne sredine u narednih 25 godina. To podrazumeva da će Srbija biti u obavezi da u narednom periodu povećava izdvajanja za životnu sredinu kako bi došla na više od 200 miliona evra godišnje investicija u razvoj infrastrukture i kako bi dostigla zacrtane ciljeve u planiranom vremenskom roku“, istakla je Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Za buduće uspešno pregovaranje u ovoj oblasti neophodno je dobro strateško planiranje koje će omogućiti ovaj projekat, jačanje institucionalnih kapaciteta i uspostavljanje stabilnog sistema finansiranja kroz reformu Zelenog fonda na način da odgovara realnim potrebama višegodišnjeg planiranja i finansiranja infrastrukturnih projekata.

Projekat „Dalja implementacija Nacionalne strategije aproksimacije u oblasti životne sredine“ traje do oktobra 2018. godine i obuhvata aktivnosti koje se odnose na tri glavne komponente: jačanje institucija za sprovođenje zakonodavstva u oblasti životne sredine, jačanje kapaciteta za planiranje sprovođenja EU Direktiva koje zahtevaju značajna finansijska ulaganja (posebno u oblasti voda i otpada) i jačanje kapaciteta za investiciono i finansijsko planiranje projekata u oblasti životne sredine.

Projekat je finansiran od strane Evropske unije.

Izvor: Agencije

V.V.

EPS: Ledeni dani višestruko povećavaju potrošnju struje!

Foto: eps.rs

Januar ove godine sa minus 3,6 stepeni Celzijusa je najhladniji januar u Beogradu od 1964. godine, podaci su meteorologa. Ovogodišnji januar hladniji je i od februara 2012. godine koji svi pamtimo po ekstremno ledenom talasu.

Zato je i potrošnja električne energije tokom decembra 2016. i januara 2017. godine veća za 560 miliona kWh električne energije u odnosu na period pre godinu dana. U januaru se dnevna potrošnja struje približila rekordu iz februara 2012. godine, a 10. januara, kada je u nekim delovima Srbije minus dostizao i 33 stepena Celzijusa, potrošnja struje iznosila 138 miliona kWh, što je 20 odsto više nego istog datuma prošle godine.

Povećanje potrošnje električne energije u decembru i januaru kretalo se od 10 do 20 odsto, zavisno od temperaturnih razlika. Ipak, potrošačima je mala uteha meteorološka statistika, ali je veoma važno da svako domaćinstvo ima uvid u sopstvene energetske navike. Retko ko od nas ima utisak da dva ili tri sata dodatnog uključivanja kvarcne grejalice ili uljanog radijatora može čak za trećinu da uveća račun za struju Dodatno uključivanje TA peći nekoliko sati u toku dana može i da duplira račun za utrošenu električnu energiju. I svaki stepen smanjenja spoljašnje temperature dovodi do toga da potrošnja za grejanje raste za 5 ili 6 odsto.

Predstavnik Agencije za energetiku gospodin Aca Vučković izjavio je za Telegraf da ako potrošite oko 1.600 kWh električne energije mesečno došli ste do granice crvene zone. Ukoliko zbog hladnog vremena koje može biti kao što je i ovaj decembar u minusu, jedno minus dva, minus tri stepena, vi ćete morati da bi ste se zagrejali da potrošite više električne energije. Ukoliko potrošite znači na tih 1.600 dodatnih 800kWh električne energije za grejanje, što nije nemoguće kad je jako hladno, peć se umesto četiri sata puni sedam sati, za to vreme ćete potrošiti na primer tih dodatnih 700, 800 kWh u crvenoj zoni i vaš račun će se duplirati. Tako račun od oko 10.000 dinara u normalnim uslovima, očekivano je da bude oko 19.000 tokom ledenog talasa.

Gospodin Slobodan Ružić, ekspert za energetiku za Telegraf je istakao da je prosečna temperatura u decembru 3 stepena. Ako u nekom drugom decembru prosečna bude minus 2, vi ćete imati 25 odsto više potrošnje za grejanje, a da držite isti nivo u svom stanu. Potrošač ne zna, ali troši više, i to se neumitno dešava, to je zakon fizike.

Domaćinstvo koje se greje na dva termo-akumulacione peći troši 1.800 kWh mesečno. U nižoj tarifi, jer noću puni TA peći, potroši 1.000, a u skupljoj 800 kWh. Račun iznosi oko 13.000 dinara. Pošto je bilo hladno, domaćinstvo je dodatno uključivalo TA peć od 6 kW svakog dana po tri sata dnevno (dakle po skupoj tarifi). Peć je potrošila u tom periodu 6kW x 90h = 540 kWh za mesec dana. Ukupna potrošnja ovog domaćinstva iznosi 2.340 kWh, od kojih je 1.000 u jeftinoj, a 1.340 u skupoj tarifi. Račun iznosi oko 23.500 dinara. Skoro duplo je veći račun zbog jedne TA peći koja je dodatno uključivana danju po tri sata.

izvor: telegraf.rs

Povećana EE u OŠ „Nikola Tesla” u Rijeci

U Osnovnoj školi „Nikola Tesla” u Rijeci u Hrvatskoj završeni su radovi na energetskoj sanaciji.

U okviru projektra povećanja energetske efikasnosti zamenjena je stolarija, postavljena toplotna izolacija, sanirana fasada.

Vrednost projekta bila je 7,1 milion kuna, a sredstva su obezbeđena iz evropskih fondova i putem javnog poziva.

izvor: energetika-net.com

foto: gradjevinarstvo.rs

Sandra Jovićević

U planu izgradnja 5 malih MHE u BiH

Krajem prošle nedelje predstavnici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i kompanije „Ecco-Crima” potpisali su ugovore o dodeli koncesije za izgradnju malih hidroelektrana.

Kako je saopšteno, u planu je izgradnja pet malih hidroelektrana ukupne snage 3,5 MW. Reč je o MHE „Gradina” instalisane snage 0,265 MW, vrednosti 936.600,00 KM, MHE „Modri vir” instalisane snage 0,091 MW, vrednosti 518.700,00 KM, MHE „Crni most” instalisane snage 1,52 MW, vrednosti 5.375.000,00 KM, MHE „Gračanica” instalisane snage 0,732 MW, vrednosti 2.603.100,00 KM, MHE „Marina pećina” instalisane snage 0,732 MW, vrednosti 3.361.500,00 KM.

Hidroelektrane će biti izgrađene na reci Rami, a u planu je pribavljanje potrebnih dozvola za realizaciju projekata.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

RENEXPO® Water & Energy sajam u Beogradu

4. RENEXPO® Water and Energy na teme vode i energije, održaće se od 25 – 27. aprila 2017. Tom prilikom međunarodnoj publici će biti predstavljene investicione mogućnosti u regionu u oblasti bioenergije, hidro energije, fotonapona, energije vetra, čvrstog otpada, vodoprivrede, u izložbenom prostoru na konferencijama, seminarima, B2B sastancima. Organizatori najavljuju tokom 3 dana održavanje brojnih konferencija, a jedna od njih je i konferencija o energetskoj efikasnosti koju preporučujemo.

Izvor: Renexpo

V.V.