Home Blog Page 1127

Potrebno stimulisati otvaranje više obrazovnih profila za proizvodna zanimanja

Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV), u petak, 16. marta 2018. godine održana je druga sednica Grupacije za metalnu i elektroindustriju PKV, kojom je predsedavao predsednik Grupacije, menadžer Vojvođanskog metal klastera (VMC) Zoran Pekez.

Na dnevnom redu, pored ostalog, našla su se dva veoma važna pitanja od interesa za ove dve grane industrije u AP Vojvodini: konkurentnost i zapošljavanje – doprinos razvoju sektorske politike koji provodi Vlada Republike Srbije, kao i dualno obrazovanje i modaliteti uključivanja metalske i elektro industrije AP Vojvodine u proces.

Foto: Privredna komora Vojvodine

– Ocenjeno je da je sektorska strategija dobro postavljena i da su projektovani očekivani rezultati do 2022. godine veoma ambiciozno postavljeni ali i su dostižni, no projektovana sredstva (Vlade Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj) neće biti dovoljna za dostizanje projektovanih ciljeva – istakao je Pekez.

On je dodao da je dualno obrazovanje kroz pojedinačne inicijative i projekte jednog broja kompanija (pre svega stranih u Srbiji) počeo da se odvija u praksi i pre donošenja Zakona o dualnom obrazovanju.

– Početni rezultati i iskustva aktera su impresivni, kako sa aspekta poslodavaca, tako i sa aspekta obrazovnih institucija, učenika i njihovih roditelja. Interes privrede i obrazovnog sistema je da proces dualnog obrazovanja koji počinje i formalno da se primenjuje od školske 2019/2020 započne organizovano, efikasno i da donese korist svima u procesu. Učesnici su istakli potrebu i neophodnost da se javnoj i širokoj promociji obrazovanja za proizvodna zanimanja mora posvetiti veća pažnja kroz organizovanu akciju PKV, VMC, škola i lokanih samouprava. Primera dobre prakse u realizaciji dualnog obrazovanja u Vojvodini već ima i neophodno ih je promovisati – naglasio je Pekez.
Dodao je da je podrška poslodavaca za opremanje i osavremenjavanje namenskih kabineta za realizaciju nastave u oblasti mašinstva i elektro-tehnike neophodna.

– Politika upisa u srednje škole trebala bi da doživi određene promene u pravcu stimulisanja otvaranja više obrazovnih profila za proizvodna zanimanja, kao i stvaranje mogućnosti da se u manjim lokalnim sredinama omogući realizacija dualnog obrazovanja kroz upis manje grupe učenika kada lokalna privreda ima interesa. Potencijalne zamke koje bi mogle biti izražene pre svega u ‘uskoj’ specijalizaciji učenika prema potrebi jednog poslodavca treba na vreme predvideti i obrazovni sistem prilagoditi i uspostaviti tako da se u proces obrazovanja obavezno uključe razvojne institucije poput tehnoloških i inovacionih centara i slično – rekao je Pekez.

Prema podacima Ministarstva finansija iznetim u dokumentu „Tekuća makroekonomska kretanja“ objavljenim u martu 2018. godine, fizički obim industrijske proizvodnje u januaru 2018: u odnosu na januar 2017. porastao je za 11,3%, čemu najznačajniji pozitivan doprinos daju hemijska i metalska industrija i proizvodnja koksa i derivata nafte; tokom prošle 2017. godine prerađivačka industrija je imala rast od 4,5 pp opredeljen pre svega povećanjem proizvodnje u izvoznim delatnostima, a glavni nosioci rasta bili su mašinska, hemijska i metalska industrija; posmatrano prema nameni, proizvodnja intermedijarnih proizvoda daje najznačajniji pozitivan doprinos rastu industrijske proizvodnje u Srbiji, što je najvećim delom rezultat pozitivnih kretanja u metalskoj, gumarskoj i hemijskoj industriji.

Mašinska i metalska industrija u Srbiji u dugom nizu godina pokazuje vitalnost i prednjači po mnogim poslovnim pokazateljima i ostvarenim rezultatima.

– Perspektive i mogućnost daljeg razvoja kroz pristup Industriji 4.0 za mašinsku i metalsku industriju u Srbiji je potpuno izvesna i mnogi će naći svoj profesionalni angažman baš u ovim industrijama i ako možda danas misle da to nije tako – zaključio je Pekez.

Pored članova Grupacije, sednici je prisustvovao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, kao i direktori više vojvođanskih srednjih stručnih škola, a ispred PKV, prisutni su bili koordinator rada udruženja mr Dragomir Đukić, sekretar Udruženja industrije mr Zoran Trpovski i sekretar Udruženja usluga Slavica Hajder.

Prisutni su upoznati sa aktivnostima nadležnih ministarstava uključenih u projekat „Konkurentnost i zapošljavanje“, kroz izradu četiri sektorske strategije za one industrijske grane koje imaju izražen potencijal za intenzivan razvoj, koje stvaraju najveću dodatu vrednost, imaju najveći potencijal za rast izvoza i investicije i kapacitete da pokrenu održivi rast ukupne privrede Srbije. Među tim sektorima je i industrija mašina i opreme.

Goran Trivan: Zakon o klimatskim promenama važan za sve

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan poručio je sa prve javne rasprave o Nacrtu zakona o klimatskim promenama da je donošenje tog zakona veoma bitno kako za zaštitu životne sredine, tako za društvo u celini.
“Taj zakon će da tretira pitanje emisije gasova staklene bašte, i na taj način uzroke klimatskih promena, što znači da će svaki segment društva, a naročito privreda, morati da povede računa i da ograniči emisiju štetnih gasova”, kazao je Trivan u izjavi za Tanjug.

On navodi da će privreda morati puno da investira u promenu sopstvenih tehnologija, što će, prema Trivanovoj oceni, za srpsku privredu biti višestruku korisno, a najveći benefit implementacije novog zakona bilo bi nabavljanje nove tehnologije sa kojom bi domaća privreda bila konkurentna na svetskom tržištu.
“Od velike važnosti nam je da taj zakon poboljša život naših građana, zbog toga sve i radimo. Prilagođavanje svetskim standardima je sasvim u redu, ali meni je cilj da našim građanima omogućimo bolji kvalitet života, zdraviji vazduh i zdravije okruženje”, kazao je ministar zaštite životne sredine.

Trivan je naveo da je od svih metoda, sredstava i alata koje će se koristiti i koji su opšte poznati u svetu, a tiču se klimatskih promena, najmanje u svetu se koristi pošumljavanje, a ono je najjednostavnije, najjeftinije i nejefikasnije sredstvo za ublažavanje klimatskih promena.
“Pozivamo sve građane da se uključe u naše aktivnosti, kao i sve naučne institute, univerzitete, organizacije civilnog društva i medije da nam se priključe u ovom procesu zaštite životne sredine, od javne rasprave do usvajanja Zakona o klimatskim promenama. To nije nikakva bajka, jer ako ne budemo svi učestvovali u tome, nećemo mi tako lako drrzavu naterati da uradi ono što treba da uradi”, zaključio je Trivan.

Sa javne rasprave je poručeno da su donošenje i primena novog zakona važni kako zbog dostizanja standarda Evropske unije u oblasti životne sredine, tako i zbog borbe sa klimatskim promenama, kojima će Srbija biti i te kako izložena u narednim godinama, pogotovo poplavama i sušama.
Iz Ministarstva za zaštitu životne sredine poručili su i da će se donošenje zakona odnositi na bolje zdravlje stanovništva, manje zagađenu industriju, kao i duži životni vek građana.

Izvor: rts

U jednom danu Britanci bace 24 miliona kriški hleba

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Domaćinstva u Velikoj Britaniji svakodnevno odbace više od 24 miliona parčadi hleba. U jednom satu, dakle, na deponijama širom zemlje završi više od milion kriški ove namirnice. Razlozi za ovu pojavu su da ljudi obično ne iskoriste hleb na vreme i brinu da je zastareo pa radije kupe novi umesto da pojedu onaj koji su već imali kod kuće.

Kampanja humanitarne organizacije Voli hranu, mrzi otpad (Love Food Hate Waste) nastoji da ovoj lošoj navici Britanaca stane na put. Ona upozorava kako je za proizvodnju hrane potrebna voda, energija, gorivo i pakovanje. Da li sve ovo pripada kantama za smeće?

Pomenuto udruženje ljubitelja hrane i mrzitelja otpada savetuje da se hlebu produži vek trajanja – zamrzavanjem. Ono Britancima predlaže i pravljenje tosta i s njima deli mnoge recepte za ukusne namaze kako bi ih, na zanimljiv način, motivisalo da ne traće resurse.

Istraživanje vladinog savetničkog tela, programa za upravljanje otpadom i resursima i cirkularnu ekonomiju WRAP, došlo je do saznanja da 69 odsto odraslih uzrasta od 18 do 34 godine svake nedelje baca hleb. Oko 26 odsto pripadnika ove starosne grupe svesno je mogućnosti zamrzavanja ovog proizvoda ali to ne čini. Tokom 2012. godine, WRAP je pokazao da bi, ukoliko bi svaki stanovnik bacio tek tri parčeta hleba nedeljno manje, količina otpada ove vrste bila značajno manja.

Tek jedna trećina ispitanika (31 odsto) konzumira hleb svakodnevno, a više od polovine (56 odsto) četiri dana sedmično. Većina ga jede za doručak i ručak, a samo 19 odsto uz večeru i 23 odsto kao užinu.

Hrana u vrednosti od gotovo 16 milijardi evra (15,7) svake godine biva bačena, samo na nivou Velike Britanije. Ova količina hrane iznosi 7,3 tone i njeno smanjivanje imalo bi jednako pozitivan efekat na životnu sredinu kao uklanjanje jednog od četiri automobila sa puteva.

Jelena Kozbašić

Mera 3 IPARD – javni poziv za opremu do 20. marta

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

Informativna radionica IPARD programa na kojoj su predstavljene Mere 3 – investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i Privredne komore Vojvodine (PKV) održana je 16. marta u PKV.

Sekretar Udruženja poljoprivrede PKV Jelena Drobnjak u izjavi za medije pre početka događaja istakla je svoje zadovoljstvo što se još jedan u nizu skupova o finansiranju poljoprivrede i prehrambene industrije održava u PKV i dodala da će se PKV truditi da svaku narednu meru organizuje i proprati na adekvatan način.

– Tematika ovog skupa – IPARD M3 od izuzetnog je značaja za podizanje proizvodnje i unapređenje celokupne poljoprivredne proizvodnje, jer svrha i jeste da poljoprivredni proizvođači i prerađivači, pa i stanovnici ruralnih područja postepeno podignu svoje kapacitete i tako se pripreme za standarde koje postavlja Evropska unija – rekla je Drobnjak.

Dodala je da PKV sa svim svojim kapacitetima i logističkom podrškom, stoji na raspolaganju kada je u pitanju edukacija članica, u ovom slučaju poljoprivrednih proizvođača. Naglasila je da, PKV kroz razne oblike udruženja, radi intenzivno na udruživanju poljoprivrednih proizvođača, jer je to, kako kaže, imperativ za dalji napredak poljoprivredne proizvodnje.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Sektoru za ruralni razvoj Zoran Janjatović istakao je da su sada akreditovane dve mere – Mera 1 za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava i Mera 3 – investicije za preradu i marketing. Rekao je da bi javni poziv za M3 – za opremu, trebalo da bude objavljen do 20. marta sa nešto manje od 10 miliona evra na raspolaganju, a u julu/avgustu naredni za prerađivačku industriji, i to za izgradnju i opremanje sa trostruko više novca na raspolaganju, sa ograničenjem u celom programskom periodu od dva miliona evra po jednom korisniku.

– Korisnici M3 mera su mala i srednja preduzeća koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda u sektorima prerade mesa, mleka, voća i povrća. Ovo je jako važan segment, jer se naslanja na podršku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je Janjatović.

Dodao je da je potrebna prerada za dalje pozicioniranja, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Najavio je da je u planu da se objavljuju od jedan do tri poziva svake godine do 2020. godine, sa trošenjem ovih sredstava do 2023. godine.

Milenko Jovanović iz male porodične kompanije „But&Co“ iz Laćarka koja se bavi tradicionalnom proizvodnjom suhomesnatih proizvoda, rekao je da je došao na današnji skup da bi se informisao, kako bi u narednom periodu, mogli da planiraju svoje buduće investicije spram programa IPARD.

– IPARD mnogo znači za nas, kao malog proizvođača, naročito jer je „But&Co mlada firma, koja posluje nešto više od dve godine i koja se konstantno širi, tako da nam ovakvi projekti, zajedno sa podsticajima koje pružaju Pokrajina i Republika, mnogo znače u širenju našeg poslovanja i generalno u budućnosti naše kompanije – rekao je Jovanović.
Dobrivoj Jovanović ispred firme „Jovanoviće voće“ iz Osečine, koja se bavi proizvodnjom, preradom, pakovanjem i izvozom suve šljive, a koja izveze preko 1000-1500 tona godišnje. Medijima je rekao da je firma u razvoju i da bi sredstva iskoristili za nabavku opreme za proizvodnju.

– Pošto imamo postojeće sušare, sada idemo u izgradnju hladnjače i opreme za pakovanje, kako bismo bili konkurentni na svetskom tržištu – istakao je Jovanović.

Kroz podršku investicijama u modernizaciju prerađivačkih kapaciteta koja se ostvaruje u okviru Mere 3, povećaće se ukupne performanse sektora mleko i mlečni proizvodi, meso i proizvodi od mesa i sektora voća i povrća i doprineti postizanju potrebnih EU standarda. Osim toga, ove investicije će doprineti produktivnosti i konkurentnosti ciljanih sektora, a olakšaće i bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu i povećanje izvoza.

Da li je flaširana voda bezbedna?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U vodi 10 poznatih kompanija koja se prodaje u plastičnim flašama naučnici su otkrili sitne čestice plastike, ili mikroplastike čija štetnost za zdravlje pojedinca zasad ipak nije poznata ni utvrđena, rezultati su istraživanja američkih naučnika.

Testirano je više od 250 boca iz devet zemalja sveta, među kojima su Liban, Indija i Sjedinjene Američke Države.
Istraživanje je pokrenula organizacija Orb Media, a vodila ga je profesorka na američkom državnom univerzitetu u njujorškom mestu Fredonija, Šeri Mason.

Plastične nanočestice otkrivene su u 93 odsto uzoraka vode velikih svetskih brandova poput Aqua, Aquafine, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrin, Bisleri, Epure, Gerolsteiner, Minalbe i Wahaha.
Uglavnom se radilo o polipropilenu, najlonu i polietilen tereftalatu (PET).Prosečno je otkriveno deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka bila veća od debljine ljudske dlake.

“Smatram da se nanočestice oslobađaju tokom procesa punjenja boca i da većina plastike potiče iz samih plastičnih boca i plastičnog čepa”, objasnila je Mason .
“Brojke nisu katastrofalne, ali su zabrinjavajuće”, komentirasala je ona rezultate istraživanja.

U ranije sprovedenoj studiji Orb Medije se pokazalo da su čestice plastike, u mnogo manjoj količini, pronađene i u vodi iz vodovoda, ali je ustanovljeno i da je ona mnogo sigurnija za konzumiranje.

Zasad nije poznato da li i u kolikoj je meri konzumiranje vrlo malih komadića plastike štetna jer stručnjaci ovaj problem još istražuju. Ipak, oni upozoravaju da je ranije ustanovljena povezanost između izloženosti organizma plastičnim česticama i razvoja nekih vrsta karcinoma, manje količine spermatozoida kod muškaraca, razvoja autizma i ADHD-a (poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje) kod dece.

Šefica ogranka za Severnu Ameriku nevladine organizacije “Oceana”, Žaklin Savic, koja se bori protiv zagađenja okeana, smatra da su rezultati istraživanja još jedan razlog za donošenje zakona o ukidanju proizvodnje plastičnih boca za vodu.

Izvor:bbc

Koliko će nas koštati naplata kesa

Foto-ilustracija: Pixabay

Naplata plastičnih kesa za odnošenje robe iz prodavnica mogla bi postati svakodnevica i u Srbiji, i to mnogo pre nego što smo mislili. Trgovinski lanci se uveliko spremaju na potez koji im nameće ekologija, a još više propisi Evropske unije.

Evropska komisija je u februaru usvojila strategiju o plastici i donela mere koje ograničavaju potrošnju kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, a samo na 45 do kraja 2025. Kao “najelegantniji” i najefikasniji način da se to postigne smatra se naplata plastičnih vrećica u prodavnicama.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je to praksa a uskoro će tako biti i u Srbiji, jer ovdašnji veliki trgovinski lanci, kojima su centrale u EU, uveliko donose planove da to sprovedu i na ovdašnjem tržištu, piše “Politika”.

Kao prvog koji bi mogao da se odluči na takav korak, beogradski dnevnik navodi belgijski Delez (lanac Maksi). I to ne u nekoj perspektivi već, prema nezvaničnim najavama, možda i krajem ovog meseca.

– Spremni smo da uđemo u sistem naplate kesa. Prema iskustvu sa naših drugih tržišta, mehanizam naplate daje najbolje rezultate, jer dovodi do smanjenja njihove upotrebe za 80 odsto. O tačnom datumu ćemo blagovremeno obavestiti javnost – kažu iz Deleza za “Politiku”.

Isti potez očekuje se i iz Agrokorovog sistema Merkator S (lanci Merkator, Idea, Roda).

Naplata stiže ali koliko će nas, potrošače, to koštati? Kada je 2013. godine Delez imao sličnu akciju, tada u okviru humanitarne akcije “Ja volim svoj grad”, da bi odneli namirnice koje ste netom platili na kasi, (jednokratnu) biorazgradivu kesu smo plaćali dva dinara, a one veće za višekratnu upotrebu deset dinara.

Da li će ta cena biti i od sledećeg meseca, pitanje je. Neke naznake može nam dati i situacija iz Grčke, gde su sa naplatom krenuli od 1. januara. Tamo kesa na kasi košta četiri evrocenta, što je nešto manje od pet dinara.

Ko ne ponese ceger, nek se spremi za neprijatno “iznenađenje” na kasi, ne toliko zbog veličine troška, već ukorenjenog shvatanja da mu se naplaćuje nešto što bi trebalo da je besplatno.

I onda je potrošač pred odlukom, dati nekoliko desetina dinara (jer retko iz prodavnice izađemo s jednom kesom) za kese koje će brzo završiti u kanti, ili za stotinak dinara kupiti trajniju platnenu/plastičnu varijantu.

Tih platenih u parfimerijama DM, koji ekološku akciju naplate kesa sprovodi od 2012. godine, godišnje u Srbiji prodaju 100.000 komada.

Izvor: Mondo

Novi geografski informacioni sistem upravljanja otpadom u Srbiji

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na portalu Agencije za zaštitu životne sredine dostupan je novi geografski informacioni sistem upravljanja otpadom u Srbiji.

Ovaj sistem obuhvata podatke o pravnim licima i preduzetnicima sa njihovim geografskim položajem koji na neki način učestvuju u upravljanju otpadom – od generatora do operatera ponovnog iskorišćenja ili  deponovanja otpada i uvoznika i izvoznika otpada.

U ovom informacionom sistemu dostupan je niz podataka koje su preduzeća i preduzetnici dostavili Agenciji u proteklom periodu.

Ovom GIS portalu možete pristupiti ovde.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Privredna komora Vojvodine unapređuje međuregionalnu saradnju

Foto: Privredna komora Vojvodine

Vojvođanska delegacija na čelu sa predsednikom Privredne komore vojvodine (PKV) Boškom Vučurevićem i direktorom Razvojne agencije Vojvodine Nikolom Žeželjem u četvrtak, 15. marta 2018. godine boravila je u jednodnevnoj poseti Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju u Osijeku.

Foto: Privredna komora Vojvodine

Delegaciju su dočekali predsednik Uprave Regionalne razvojne agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju dr sc. Stjepan Ribić sa saradnicom koordinatorom projekata Ivanom Jurić, kao i predsednikom Hrvatske gospodarske komore Zoranom Kovačevićem.

Tema sastanka bilo je unapređenje privredne saradnje između AP Vojvodine i Osiječko-baranjske županije, s obzirom na komplementarnost privrede i udaljenost ova dva regiona. Prvi korak u pospešivanju pomenute institucionalne saradnje biće organizovanje privrednog foruma za privrednike ovih regiona u Privrednoj komori Vojvodine. Predsednik Vučurević pozvao je domaćine na naredni Poljoprivredni sajam u Novom Sadu, a direktor Žeželj na sledeće Dane dobavljača 2018.

Vučurević je istakao da je najveća vrednost izvoza AP Vojvodine u Hrvatsku zabeležena 2017. godine kada je izvezeno robe u vrednosti od 192,1 miliona evra, dok je najveća vrednost uvoza iz Hrvatske zabeležena 2015. godine kada je ostvaren uvoz u vrednosti 157,5 miliona evra.

Direktor Žeželj naglasio je da i RAV usmerava svoje aktivnosti pre svega na razvoj domaće privrede, sa akcentom na mala i srednja preduzeća, jer kako kaže, ideja je da se oni uvežu u lance dobavljača, kako bi se na taj način ojačali, a sa druge strane RAV je tu da, zajedno sa Pokrajinskom vladom i pokrajinskim Fondovima, finansijski podrži njihov razvoj. Dodao je da je potrebno formirati veliko tržište malih proizvođača.

Prema rečima domaćina, zajedno sa institucijama u AP Vojvodini implementirano je 50 zajedničkih projekata u ukupnoj vrednosti od 32 miliona evra, u okviru IPA programa prekogranične saradnje. Regionalna razvojna agenciji Slavonije i Baranje za međunarodnu i regionalnu saradnju osnovana je 2005. godine, koja se radi na stvaranju lokalnih, prekograničnih i međunarodnih mreža, posreduje u saradnji s nacionalnim i međunarodnim finansijskim institucijama, privlači direktne strane investicije, pruža tehničku pomoć lokalnim institucijama u izradi projektnih predloga za finansiranje kroz fonove Evropske unije.

 

Antić s ministrom energetike Republike Srpske o gasu i hidroelektranama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić razgovarao je u Beogradu s ministrom energetike i industrije Republike Srpske (RS) Petrom Đokićem o unapređenju saradnje u oblasti energetike, snabdevanju gasom i izgradnji zajedničkih hidroelektrana na Drini.

Antić je posle sastanka sa novinarima rekao da RS ima ambiciozne planove za širenje gasne mreže na njenoj teritoriji i snadebanje gasom preko Srbije.

– Republika Srpska sada iz Srbije godišnje povlači 70 miliona kubika gasa a u planu je širenje gasne mreže i povećanje potreba za gasom na 600 do 800 milion kubnih metara godišnje – rekao je Antić.

Đokić je kazao da očekuje da Vlada Srbije verifikuje sporazum o saradnji u oblasti energetike između Srbije i RS, posle čega bi bio potpisan ugovor između Srbijagasa i Gas Prometa-Pale kojim će se regulisati pitanje imovine srpske firme na teritoriji RS.

– Ugovorom bi se utvrdilo vlasništvo nad infrastrukturom Srbijagasa koja je izgrađena u vreme bivše Jugoslavije na teritoriji RS, a koju više od 20 godina održava Gas Promet – rekao je Đokić.

Dodao je da je RS spremna i za zajednička ulaganja u gradnju hidroelektrana na Drini.

Na sastanku resornih ministara dogovoreno je da se sastanu regulatorna tela za energetiku Srbije i RS kako bi razgovarali o naknadama za promet gasa i drugim otvorenim pitanjima.

Izvor: N1

Delegacija Gomeljske oblasti u poseti Privrednoj komori Vojvodine

Foto: PKV

U okviru višednevne posete AP Vojvodini, delegacija Gomeljske oblasti (Republika Belorusija) posetila je u sredu, 14. marta 2018. godine Privrednu komoru Vojvodine (PKV), gde je održana prezentacija turističke ponude ove regije, u organizaciji Turističke organizacije Vojvodine (TOV) i PKV. Sastanku su prisustvovale vojvođanske turističke agencije, kao i predstavnici Univerziteta u Novom Sadu, a delegaciju Gomeljske oblasti činili su zamenik predsednika Izvršnog komiteta Gomeljske oblasti Vladimir Privalov Aleksandrovič, sekretar za sport i turizam izvršnog komiteta Ezersi Denis Vladimirovič, direktor sanatorijuma „Mašinost“ Zvenigorodskaja Natalija Olegovna i rektor Univerziteta „Beloruski univerziteta transporta“ Kulaženko Ivanovič.

Foto: PKV

– Istakla bih da u oblasti turizma između Srbije i Belorusije do sada nije postojala značajnija saradnja iako postoji interes za saradnju posebno u oblastima u kojima ne postoji konkurentnost ponude, kao što su lov i ribolov, seoski, zimski turizam, banjski i verski turizam. Privredna delegacija Gomeljske oblasti je predstavila svoju turističku ponudu i uspostavila kontakt sa turističkim agencijama i akademskim institucijama iz AP Vojvodine. S obzirom da je iskazan interes za međusobnu saradnju, dogovorena je studijska poseta naših agencija Gomeljskoj oblasti i susret sa njihovim turoperatorima, kao i saradnja akademskih institucija u vidu gostujućih predavača i zajedničkih projekata. Vojvodina ima bogatu i raznovrsnu turističku ponudu, te je ovo bila prilika da iniciramo i saradnju u pravcu dovođenja turista iz Belorusije na naše tržište – rekla je nakon sastanka Dragica Samardžić, viši samostalni stručni saradnik u Udruženju usluga PKV.

Ispred TOV, sastanku je prisustvovala Jovana Perošević koja je naglasila da ima prostora za unapređenje ekonomske saradnje u oblastima poljoprivrede, kulture, turizma.

– U okviru ove posete, organizovan je turistički obilazak Novog Sada. U planu je i poseta sportskog objekta SPENS, gde će se članovi delegacije sresti sa šefovima nekoliko sportskih klubova – rekla je Perošević.

Sastanku su prisustvovali predstavnici turističkih agencija: Katarina Valuh iz „KOMPAS TOURISM & TRAVEL“, Maja Krunić iz „Olimpia travel agency“, Maja Jenei i Nikola Kršev iz „Vojvodinašume-turist“, Tamara Ilić iz „Planet Air“, Jovica Petrović iz „Avenija putovanja“, Vuk Bogdanović i Valentina Basarić ispred Fakulteta tehničkih nauka – Departman za saobraćaj, dr Kristina Košić sa Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta, Biljana Milošević ispred Udruženja vodiča Novog Sada, koordinator rada Udruženja PKV mr Dragomir Đukić, sekretar Udruženja usluga PKV Slavica Hajder i direktor Panonije PKV Branislav Mamić.

Beč: semafori sa specijalnim senzorima za praćenje vremenskih prilika i životne sredine

Foto: Regina Hügli
Foto: MA 33

Grad Beč i Centralni zavod za meteorologiju i geodinamiku u Beču (ZAMG) tokom narednih godina opremiće 1.200 semafora sa oko 10.000 senzora za praćenje vremenskih prilika i životne sredine. Zahvaljujući analizi „Big Data Analytics“ podaci će se koristiti u brojne svrhe.

Ekstremni vremenski uslovi a pre svega dugi toplotni talasi predstavljaju veliki izazov za gradove. Tako na primer, na osnovu prikupljenih podataka mogu se otkriti urbana ostrva toplote ili se kroz inteligentno upravljanje saobraćajnim tokovima može poboljšati kvalitet vazduha u gradu, jer se kočenjem i ubrzavanjem oslobađa znatno više štetnih materija nego kada saobraćaj teče. „Semafori su idealno mesto da se u gradovima postavi visoko kvalitetna, gusta merna mreža za vremenske prilike i životnu sredinu“, kaže rukovodilac odeljenja za informacione i komunikacione tehnologije u bečkom zavodu ZAMG, Ginter Čabušnig. Semafori se neprekidno napajaju električnom energijom i imaju vezu sa internetom a nalaze se direktno u životnom prostoru ljudi.

Foto: Kromus/PID

Cilj je da svi semafori u Beču budu opremljeni visoko kvalitetnim senzorima, čiji podaci se odmah mogu širiti onlajn putem. U prvoj fazi najpre će biti postavljeni senzori za merenje temperature i vlažnosti vazduha a kasnije će se meriti azot-monoksid, sumpor-dioksid i buka. Sistem je održiv i tako osmišljen da svaka vrsta senzora može da se priključi. Merenja će dnevno isporučivati velike količine podataka na osnovu kojih će se donositi zaključci, prepoznavati određeni obrasci i koristiti u praktičnoj primeni.

Cvijeta Radović

Ko je jači, Švarceneger ili klimatske promene? Glumac tuži fosilnu industriju za “teška ubistva”

Foto: Madison Square Garden Center

Nekadašnji guverner Kalifornije (SAD), glumac i aktivista za zaštitu životne sredine, Arnold Švarceneger, ima novu misiju. Ovaj put to nije da pomrsi konce Betmenu kao u filmu Betmen i Robin ili da učini lepšim Božić za svog sina kao u Turbo tati. Zadatak je zapravo najbliži onom iz Terminatora – spašavanju čovečanstva od sigurne propasti.

Foto: Madison Square Garden Center

Švarceneger je najavio da će se obračunati sa klimatskim promenama i fosilnom industrijom. Sredstva borbe biće mu pravo, a ne pesnice. Otkrio je da već vodi razgovore sa nekoliko advokatskih kancelarija i priprema javni pritisak. I dalje razmišlja o prikladnom trenutku za podnošenje tužbe.

Poznati glumac izjavio je kako ne postoji razlika između proizvođača duvana i kompanija fosilnih goriva. Prvi su decenijama bili svesni štetnosti pušenja po ljude i zdravstvenih rizika koje ono stvara, ali su to zataškavali i poricali sve dok nisu odvedeni na sud i primorani da plate milione dolara odštete.

Smatra da je potpuno neodgovorno od preduzeća koja znaju koliki je njihov negativan uticaj po ljudsku vrstu i prirodno okruženje da svoje artikle ne obeleže upozorenjima. Po njegovom mišljenju, etikete bi trebalo da stoje na benzinskim stanicama, automobilima i svim proizvodima koja koriste ili sadrže fosilna goriva kako bi se razvila svest o njihovom zagađujućem dejstvu i ohrabrili kupci da se odluče za čistije alternative.

Uporedio je ulazak čoveka u sobu s namerom da ubije nekoga od prisutnih sa praksom fosilne industrije. I jedno i drugo je za njega “prvostepeno ubistvo”.

Kvalifikovani oblik ubistva, odnosno teško ubistvo, predstavlja umišljajno lišenje života drugog lica, izvršeno pod posebno otežavajućim okolnostima koje su predviđene zakonom. Specifičnost teških ubistava u odnosu na druge oblike lišavanja života čine upravo kvalifikatorne okolnosti. Za primenu ove inkriminacije neophodne je utvrditi da je učinilac bio svestan svih elemenata dela, odnosno da su kvalifikatorne okolnosti bile obuhvaćene njegovim umišljajem.

Da li delite Švarcenegerov stav?

Jelena Kozbašić

 

 

 

CSOnnect: Sastanak predstavnika udruženja sa Ministarstvom zaštite životne sredine

Foto: activity4sustainability.org
Foto: activity4sustainability.org

Na poziv Srđana Stankovića, savetnika u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije, u Beogradu je u utorak 13. marta održan sastanak predstavnika i predstavnica vodećih organizacija konzorcijuma koji su ove godine podržani kroz CSOnnect program.

Razgovor je počeo kratkim predstavljanjem udruženja, projekata i inicijativa koje će se ove godine realizovati uz podršku Regionalnog centra za životnu sredinu.

Nakon toga, Srđan Stanković, savetnik ministra zadužen za saradnju sa nevladinim organizacijama, obavestio je prisutne da je ovo četvrti susret sa predstavnicima OCD i da Ministarstvo priprema trogodišnji plan saradnje, sa jasno definisanim ulogama i ciljevima.

Ideja je da se ubuduće sastanci organizuju po sektorskim grupama, gde bi Inženjeri zaštite životne sredine i „Zelena lista Srbije“ bili uključeni u grupu koja se bavi upravljanjem otpadom.

Iz Ministarstva je najavljeno i intenzivnija saradnja sa privredom, pa će se u narednom periodu pod njihovim pokroviteljstvom organizovati susreti predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija i privrednih subjekata.

izvor: activity4sustainability.org

Sandra Jovićević

Izrađen Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2035. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u Banjaluci da je resorno ministarstvo izradilo Nacrt strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine.

Poštujući ustavne obaveze i nadležnosti, Ministarstvo je izradilo navedeni nacrt, a konačnu verziju dokumenta trebalo bi da utvrdi Vlada i usvoji Narodna skupština. Nakon usvajanja, može se govoriti o okvirnoj strategiji razvoja sektora energetike BiH, gde treba usaglasiti stavove Srpske i Federacije BiH, rekao je Đokić u razgovoru sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Edvardom Fergusonom.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, na sastanku je razgovarano o izradi dopune Strategije razvoja energetike Republike Srpske, te o usklađivanju zakona Srpske sa energetskom regulativom EU i poručeno da Srpska raspolaže značajnim resursima, te da je Velika Britanija važan investitor u Republici Srpskoj i BiH.

Očekujem da i u narednom periodu nastavimo raditi na unapređenju saradnje, a sve sa ciljem razvoja ekonomije, privlačenja novih investicija u region i jačanja stabilnosti unutar BiH, naveo je Đokić. On je zahvalio Fergusonu na dosadašnjoj saradnji i naglasio da je Velika Britanija podržala izmene i dopune energetske strategije za Republiku Srpsku do 2035. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Sunčano ili kišovito ovaj solarni panel proizvodi energiju

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Izumitelji su stvorili novu generaciju solarnih panela koji generišu električnu energiju iz kapljica kiše što omogućava stvaranje energije čak i kada je sunce zaklonjeno iza oblaka.

Solarne elektrane uzimaju maha širom sveta jer je cena ove tehnologije opala za skoro 90% u poslednjih deset godina načinivši je najjeftinijim načinom proizvodnje električne energije u mnogim delovima sveta. No, mana ove tehnologije jeste ta što zavisi od klimatskih uslova kao što su sunce i oblačnost.

Nova naprava, koja je predstavljena u laboratoriji Sučov univerziteta u Kini, sadrži dva providna polimerska sloja preko solarne ćelije. Kada kapljice kiše padnu na ove slojeve i skotrljaju se sa njih, trenje genereiše električni naboj.
„Naša naprava može da generiše električnu energiju u bilo koje doba dana i u svim klimatskih uslovima“, rekao je Baokan San sa ovog univerziteta. „Ono što je sjajno je to što naša naprava proizvodi električnu energiju čak i noću u slučaju da pada kiša.“

Drugi istraživači su nedavno osmislili sličan dodatak solarnim panelima koji su nazvali triboelektrični nanogeneratori (TENGS), ali ovaj novi dizajn je bitno jednostavniji i mnogo efikasniji jer sloj polimera služi kao elektroda i za TENG i za solarnu ćeliju.

„Zahvaljujući našem jedinstvenom dizajnu ovaj uređaj postaje dosta lakši“, rekao je San. „U budućnosti ćemo raditi na tome da integrišemo ovaj uređaj u mobilne i druge fleksibilne naprave, kao što je elektronska odeća. Ali, način na koji ovaj mehanizam proizvodi energiju mora da bude dalje unapređen pre nekih praktičnih upotreba.“
San je takođe izjavio da ova oblast napreduje vrlo brzo i da očekuje da će prototip proizvoda biti napravljen u roku od 3 do 5 godina.

Drugi naučnici iz Kine takođe su koristili TENG na solarnim ćelijama kako bi iskoristili energiju vetra što takođe može da se inkorporira u ovaj izum.

„Ova ideja je vrlo interesantna- hibridna naprava koja prikuplja kinetičku energiju iz vode bez da uništi energiju koju sakuplja solarna ćelija“, izjavio je Varun Sivaram na veću za inostrane poslove Amerike i autor nove knjige o solarnoj energiji. Doduše Varun smatra da bi energija koju ovaj uređaj generiše pomoću kapljica kiše mora biti znatno veća kako bi načinila neku značajniju razliku u funkcionisanju uređaja.

Na polju solarne energije naučnici smišljaju inovacije svakodnevno i ovo je jedna od industrija koja se najbrže razvija u svetu.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Snaga solarnih elektrana u svetu povećana za 33,7 odsto

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je ukupna ekvivalentna snaga fotonaponskih ćelija i modula koji su u 2017. godini izvezeni iz Kine iznosila 37,9 GW. To znači da je čak 37 odsto ukupne novoinstalirane snage sunčanih elektrana u svetu u 2017. godini (102 GW) moglo biti pokriveno kineskom opremom.

Istovremeno, ukupna snaga svetskih solarnih elektrana povećana je za čak 33,7 odsto, odnosno na 405 GW, kako pokazuju podaci Kineskog udruženja industrije fotonaponske opreme (CPIA). Pri tome je samo u Kini novoinstalirana snaga sunčanih elektrana u 2017. godini iznosila 53 GW, a njihova ukupna snaga dostigla je 130 GW. Tako je Kina po novoinstaliranoj snazi sunčanih elektrana u jednoj godini već petu godinu na svetskom vrhu, dok je već treću godinu za redom prva po njihovoj ukupnoj snazi.

Ali, ako se posmatra novčana vrednost kineskog izvoza FN opreme, ona je u prvih 11 meseci 2017. godine iznosila 9,45 milijardi dolara, što znači određeni pad u odnosu na 2016. godinu. U ukupnom izvozu pri tome najviše učestvuju moduli od polikristalnih ćelija (84 odsto), dok na one od monokristalnih ćelija otpada udeo od 13,2 odsto.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević