Home Blog Page 1126

U planu skladištenje opasnog otpada u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva, od strane preduzeća / kompanije „INVESTFARM-IMPEX“ d.o.o Beograd, za izdavanje dozvole za tretman opasnog otpada u mobilnom postrojenju.

Aktivnosti koje gore pomenuto preduzeće preduzima je tretman organskih rastvarača u mobilnom postrojenju – destilatoru, marke D.W. RENYMANN ROTO-O-140 metodom destilacije.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Uvid u podneti Zahtev, može se izvršiti u Ministarstvu zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U toku radovi na povećanju EE osnovne škole u Trmčaru

Foto: krusevac.rs
Foto: krusevac.rs

U naseljenom mestu Trmčare u Kruševcu izvode se radovi na unapređenju energetske efikasnosti višenamenskog javnog objekta, u kojem se nalazi Osnovna škola „Dragomir Marković“ područno odeljenje Trmčare, predškolska ustanova „Nata Veljković“ – Trmčare i Mesna zajednica Trmčare.

Radove finansira Ministarstvo rudarstva i energetike – Budžetski fond za energetsku efikasnost, Program UN za razvoj UNDP i Budžetski fond za zaštitu životne sredine Grada Kruševca.

Vrednost radova je 3.099.950,10 dinara, a izvođač „Ami monter“ d.o.o. iz Kruševca. Na objektu će biti zamenjena stolarija, urađena termoizolacija tavanskog prostora i fasade i izvršena konverzija grejanja sa čvrstog goriva na gas.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

Raspisan konkurs za najlepše školske vrtove u Hrvatskoj

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Hrvatskoj je otvoren 23. po redu konkurs “Najlepši školski vrtovi”, ekološko – obrazovni projekat u kojem se nagrađuju vrtići, škole i ostalih obrazovne ustanove za trud u oblikovanju najlepših vrtova, učionica na otvorenom i ostalih ekoloških projekata.

Ovaj ekološko – obrazovni projekt Hrvatska radiotelevizija sprovodi već 23 godine, u saradnji s Ministarstvom nauke i obrazovanja i uz potporu Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost i Ministarstva poljoprivrede.

Izuzetno je zadovoljstvo učestvovati u realizaciji ovog projekta već dugi niz godina, istakao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda. Stvaranje dobrih navika i ekološkog načina razmišljanja već kod dece u vrtiću je najbolji način kako našu budućnost učiniti održivijom. Fascinirani smo njihovim trudom i odgovornošću, koji nas ohrabruju, ali i daju dodatni podsticaj da se još više potrudimo kako bismo prirodu održali čistom i zdravom.

Đurđica Čočić, predstavnica projekta je naglasila da je konkurs otvoren do 31. marta. Stručna komisija će u obilazak vrtova već u aprilu, pojasnivši da nkonkurs ima više kategorija. Osim što se biraju i nagrađuju najljepši vrt škole i vrtića, tu su još kategorije za najljepšu učionicu na otvorenom, a nagradu dodeljuje Ministarstvo nauke i obrazovanja, Zelenu povelju dodeljuje Fond za energetsku efikasnost, a Ministarstvo poljoprivrede nagradiće najbolji tradicionalni vrt, rekla je Čočić.

Projekat Najlepši školski vrtovi u Republici Hrvatskoj je 2005. godine dobio i nagradu Evropske federacije novinara za jedinstveni ekološko-obrazovni pristup mladima, a u sklopu realizacije se osim obilaska prijavljenih lokacija takođe održavaju i stručni skupovi o utemeljenju i uređenju školskog vrta i okoline, sa naglaskom na vraćanje bogatstva biološke raznolikosti u škole u svim regijama; tradicionalnih vrtova i starih autohtonih ili odomaćenih sorti cveća, povrća i voćaka.

izvor: fzoue.hr

Sandra Jovićević

Upravljanje otpadom u Srbiji

Zamislite sledeći scenario. Kupili ste greb greb srećku na trafici. Nakon što ste je ogrebali vidite da imate samo 5 pogodaka a za nagradu potrebno je 6. Greb greb karticu bacate u kantu za smeće. Sutradan u razgovoru sa prijateljem saznajete da je ipak potrebno 5 pogodaka i da ste bacili dobitnu kombinaciju. Kako biste se osećali? Prilično glupo i ljuto na sebe. Pa prosto ste bacili određenu svotu novca koja bi vam jako dobro došla, kakva ste vi naivčina, mislite!

Šta biste pomislili kada bih vam rekao da to u Srbiji radimo svi, svaki dan! Da, apsolutno svi, bacamo dobitnu kombinaciju na greb greb listiću jer nismo svesni da je upravo ta kombinacija dobitna!

Sama etimologija reči „otpad“ asocira na nešto što je nepotrebno, nešto što „otpada“ što se odbacuje.  U Srbiji ovakvo shvatanje otpada je najviše rasprostranjeno a krivi smo svi podjednako, građani pojedinci kao i država.

Trebalo bi svi da se osvestimo , makar u ovoj eri tehnologije i interneta kada su informacije svima dostupne, i počnemo da posmatramo otpad kao vredan i dragocen resurs koji može ponovo da se iskoristi. Potrebno je da shvatimo da bismo time pomogli ne samo sebi, već i svom okruženju.

Sem povremenih reklamnih kampanja, neusklađenog postavljanja solarnog kontejnera i par reciklažnih ostrva, Srbiji nedostaje koherentna politika na polju upravljanja otpadom. A zapravo nije teško. Ako su mogle druge zemlje možemo i mi. Ne moramo se baš porediti za Švedskom ili Norveškom, zemljama koje su daleko ispred nas a naročito u ekološkoj politici. Ali evo naš sused Hrvatska, i bolje razvijena Nemačka odlučile su da smanje količinu plastičnog otpada uvođenjem kaucije na svu plastičnu ambalažu.

U Hrvatskoj je posle svega tri godine, sa velikim brojem anomalija i visokim nivoom korupcije, sistem kaucije je profunkcionisao dok rigorozna kontrola dala je dobre rezultate i zemlja je očišćena.

Hrvatsko iskustvo suočavanja sa zloupotrebom i korupcijom u ovom poslu svakako treba imati na umu kada sistem kaucije za plastičnu ambalažu bude uveden u Srbiji. U Hrvatskoj i dan danas postoje nedoumice da li bi iznos kaucije trebalo smanjiti na minimalnu cenu proizvodnje plastične ambalaže i time onemogućiti profitabilnost ilegalne proizvodnje ili bi je pak trebalo povećati i time još više motivisati ljude da iskorišćenu ambalažu vrate. U hipotetičkom srpskom slučaju minimalna kaucija koja bi odgovarala proizvodnji ambalaže bila bi oko 4 dinara za boce od 1,5 litara.

Trenutno se svega 15 % otpada u Srbiji reciklira dok se evropski proseci reciklaže kreću negde oko 50 %. Već se dugo vremena priča o tome da bi recikliranje moglo da bude jedna od najprofitabilnijih grana proizvodnje u Srbiji jer trenutno na tržištu i dalje nema mnogo konkurencije. Ovo će postati i zakonska obaveza u procesu pregovora u članstvu Srbije u EU. Stoga bi svi trebalo da budemo pametni i u skladu sa svojim trenutnim političkim ciljevima zemljei  reagujemo na vreme. To bi podrazumevalo kolektivni trud u podizanju opšte ekološke svesti građana o važnosti reciklaže i njenim potencijalima. Takođe bi pored dobre nacionalne strategije upravljanja otpadom trebalo investirati u reciklažnu infrastrukturu koja bi omogućila efikasno i jednostavno recikliranje. Osvrnuti se na primere dobre prakse iz stranih zemalja i prilagoditi ih našoj socioekonomskoj situaciji.

Promena se oseća. Ljudi sve više pričaju o potencijalima reciklaže, govore da im smeće smeta, izražavaju želju da i naša zemlja bude čista kao i neke druge. Promena se dešava polako ali je tu. Srbija ima mnogo potencijala kada je reč o upravljanju otpadom i stoga bi trebalo da svi doprinesemo tome da taj potencijal iskoristimo, približimo Srbiju korak bliže ka zero waste ekonomiji i načinimo svoje okruženje čistijim i zdravijim kako za nas tako i za buduće generacije.

Milan Zlatanović

 

Nalepnice na voću i povrću smetaju recikliranju biootpada

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Većina ljudi ne obraća pažnju na nalepnice na voću i povrću. Čak i kada ih primeti, retko ko zna šta te deklaracije znače. Ali, one nisu tamo bez razloga. Na etiketama bi trebalo da stoji naziv proizvođača i broj koji otkriva važne podatke o načinu uzgoja. Obično se lepe na uvezeno voće i povrće. Iako je lako razlikovati grožđe od avokada, do problema dolazi u razlikovanju jabuka zlatni delišes od mucu koje iako liče jedne na druge, ne koštaju jednako. Ovde kasirkama u pomoć priskaču upravo navedene nalepnice.

Najčešće se izrađuju od vinila i plastike. U većini zemalja, deklaracije su zavedene kao dodaci hrani i stoga moraju da prođu testove koji će dokazati da su bezbedne po ljude ako ih oni, nesrećnom okolnošću, unesu u svoj organizam. Nalepnice nisu u potpunosti jestive, a svakako ni dovoljno hranljive – od njih se zahteva jedino da ne nanesu nikakvo telesno oštećenje slučajnom konzumentu.

Iako bezopasne po ljudsko zdravlje, etikete nisu bezopasne i po zdravlje životne sredine.

Predstavljaju teškoću pri procesu kompostiranja kućnog organskog otpada. Ne razlažu se i kada etikete na bananama dospeju do skladišta bioloških otpadaka, predstavljaju problem za postrojenja za recikliranje. Postupak njihovog razdvajanja od sirovine podložne raspadanju bio bi dugotrajan i skup. Firme za preradu biootpada opisuju ih kao najveće prepreke na svom putu stvaranja đubriva.

Rešenje bi moglo da se nađe u izumu biorazgradivih alternativa postojećim deklaracijama. Dok one ne postanu java, na vama je da, ukoliko kompostirate, etikete sa kore voća i povrća odlepite i bacite u kantu sa smećem, umesto da i jedne i druge odlažete u kompost, ta da na taj način pomognete prirodi.

Jelena Kozbašić 

9,7 miliona dinara za sufinansiranje mera EE u Užicu

Foto: uzice.rs
Foto: uzice.rs

Grad Užice će i ove godine, četvrti put zaredom, sufinansirati sa 9,7 miliona dinara mere energetske efikasnosti. Konkurs je otvoren do 19. aprila, a kako je najavila Dunja Đenić, članica Gradskog veća, novina u ovoj godini je to što je predviđeno da se sa milion dinara sufinansira nabavka kotlova na gas u stambenim zgradama na gradskom području koje nemaju tehničkih mogućnosti za priključenje na gradski toplovod.

Govoreći o pravu učešća, Đenićeva je navela se mogu prijaviti vlasnici porodičnih stambenih objekta koji su izgrađeni na gradskom području u prvoj, drugoj ili trećoj stambenoj zoni, kao i vlasnici stanova koji odgovaraju uslovima konkursa.

Za sufinansiranje nabavke i ugradnje materijala za izolaciju spoljnih zidova na porodičnim stambenim objektima opredeljeno 2.400.000 dinara, za nabavku i ugradnju stolarije sa odgovarajućim termičkim svojstvima na porodičnim stambenim objektima 500.000 dinara. Pola miliona dinara je predviđeno i za nabavku kotlova ili etažnih peći na drvni pelet za porodične stambene objekte, zatim kotlova na gas za porodične stambene objekte sa 3.300.000 dinara i za nabavku kotlova na gas za stanove u stambenim zgradama milion dinara.

Po rečima Svetlane Drakul iz Odeljenja za zaštitu životne sredine redosled prijavljivanja nije bitan, a rang lista će se praviti posle ocenjivanja svih prijavljenih učesnika.

Prošle godine od 240 prijavljenih, sredstava je dobilo njih 130, a u poslednje četiri godine za mere energetske efikasnosti iz budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opredeljeno je 33 miliona dinara.

izvor: uzice.rs

Sandra Jovićević

Francuske kompanije zainteresovane za hidroenergetske projekte

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da su predstavnici francuske energetske kompanije EDF zainteresovani da sa Srbijom i EPS-om razviju veće projekte, pre svega u oblasti hidroenergetike.

Antić je u izjavi za novinare, nakon sastanka sa delegacijom EDF-a, rekao da postoji veliko interesovanje i sa srpske strane da se sa tom francuskom firmom dogovaraju projekti u vezi sa unapređenjem prenosne distributivne mreže. EDF je po mnogim parametrima, kada je hidroenergetika u pitanju, vodeća kompanija u svetu, i spremni smo da zajednički sagledamo neiskorišćene hidropotencijale i mogućnost izgradnje hidroenergetskih objekata na našim slivovima, istakao je ministar. On je dodao da je na sastanku, kojem su prisustvovali direktori EPS-a Milorad Grčić i Elektromreža Srbije Jelena Matejić, dogovoreno da se saradnja intenzivira, pre svega na nivou stručnih timova, i naveo da je prvi sledeći korak da stručni tim iz Srbije poseti Francusku i kompaniju EDF-a.

Takođe, Antić je podsetio na to da je sa ambasadorom Francuske Frederikom Mondolonijem, 18. januara, potpisao sporazum koji je definisao prioritete, pre svega za buduću energetsku saradnju, te da je tada i dogovorena poseta EDF-a na najvišem nivou. EDF je, kako je naglasio, među najznačajnijim evropskim i svetskim energetskim kompanijama, sa više od 160 hiljada zaposlenih, i jedan je od globalnih lidera gotovo u svim ključnim energetskim delatnostima.

Mondoloni je naveo da Francuska želi da pomogne Srbiji u njenom ekonomskom razvoju, kao i da francuska preduzeća i privrednici uspostave saradnju sa svojim kolegama iz Srbije, u kojima svi dobijaju – i francuska preduzeća, ali u jednakoj meri i srpske firme. U tom smislu, delegacija preduzeća EDF-a bila je ovde kako bi proučila načine saradnje sa preduzećima iz energetskog sektora u Srbiji u svim oblastima, dodao je ambasador.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Saradnja sa institucijama Republike Italije u okviru UN – environment projekta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U periodu od 14. do 15. marta u Rimu, Italija, Agencija za zaštitu životne sredine je učestvovala na treningu održanom u okviru projekta “Podrška regionu Zapadnog Balkana u primeni Multilateralnih sporazuma u oblasti životne sredine kroz jačanje institucionalnog okvira i izgradnju kapaciteta” koji se realizuje u okviru saradnje između Italijanskog ministarstva životne sredine, kopna i mora i Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UN – evironment).

Trening za izradu karakterizacionih planova sa posebnom pažnjom na kontaminirane lokacije “Zorka – Obojena Metalurgija” – Šabac i “Viskoza” – Loznica održan je sa stručnjacima Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje (ISPRA) .

U okviru treninga je, u Italijanskom institutu za osiguranje od nereće na radu, održana obuka u okviru koje su date smernice za izradu plana sigurnosti pri detaljnim ispitivanjima kontaminiranih lokacija i pri primeni mera sanacije i remedijacije.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Održan Trening za trenere Škole održivosti

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

Zelena akcija je od 7. do 10.marta 2018. u Mariji Bistrici sprovela edukaciju “Trening za trenere” Škole održivosti na temu privilegije i opresije, kao deo EU projekta „School of Sustainability in the European Year of Development 2015 and beyond“.

Na treningu je učestvovalo 15 polaznika iz cele Hrvatske koji su svojim znanjem, iskustvom i željom da nauče više obogatili sadržaj treninga.

Kroz raznoliku metodologiju popularnog obrazovanja temeljenu na učenju Paula Freire i mnogih drugih nakon njega, omogućen je prostor za promišljanje i osvešćivanje tema dominacije i opresije, odnosa globalnog severa i juga i važnosti shvatanja kako nema ekološke pravde bez društvene i ekonomske pravde i obrnuto.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

9 neprijatnih istina o plastičnim kesama: Zašto bi trebalo da ih zamenimo cegerima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naplata plastičnih kesa, kao destimulacijska mera za njihovo korišćenje, uskoro bi mogla da se uvede i u Srbiji. Ukoliko sebi nabavite platneni ceger, pozitivni učinak neće osećati samo vaš novčanik, već i životna sredina.

U nastavku pročitajte 9 činjenica o plastičnim vrećicama koje će vas možda dodatno ubediti da ih zamenite tekstilnom alternativom.

1. Proizvodnja plastičnih kesa zahteva naftne derivate – da bi se napravila tek jedna, potrebna je količina goriva kojom bi jedan automobil mogao da se vozi 11 metara.

2. Na godišnjem nivou u svetu se iskoristi jedna milijarda vrećica.

3. Samo 1 do 3 odsto kesa se reciklira – tj. u proseku samo jedna na 200 iskorišćenih. Tokom samo četiri posete prodavnici, prosečna porodica namirnice će nositi u čak 60 kesa.

4. Prosečno vreme upotrebe kese od strane ljudi je – 12 minuta, a…

5. …period njene razgradnje iznosi čak do 1000 godina, odnosno 525.600.000 minuta, što znači da svoje vreme upotrebe nadživi za 525.599.988 minuta.

6. Ipak, kako su kese u supermarkete došle tek 1977. godine, nijedna se nije raspala.

7. U Severnom Pacifiku leži ogromni vrtlog plastičnih otpadaka, nazvan Velika pacifička mrlja smeća, gotovo duplo veći u odnosu na Francusku. Količina plastike u ovom okeanu 6 puta je veća u odnosu na plankton.

8. Mnoge vrećice sadrže lubrikante čija je svrha da smanje trenje materijala. Od čega se oni prave? Od životinjske masti.

9. Prema naučnim procenamado 2050. godine količina plastike u okeanima mogla da nadmaši količinu ribe.

Ako se u vašoj blizini nalazi dm drogerija, upravo tamo biste mogli da kupite ceger od recikliranih folija i pamuka, i to sa doživotnom garancijom. Oštećenu dm torbu u bilo kom trenutku, u bilo kojoj od njihovih poslovnica, možete da zamenite za novu.

Jelena Kozbašić

Odlični proizvodni rezultati HET-a ove godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) Gordan Mišeljić rekao je Srni da je HET u ovoj godini već ostvario dobre proizvodne rezultate koji će, ukliko budu nastavljeni, doneti dobar prihod, a najavio je i finansiranje novih višemilionskih projekata.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mišeljić je naveo da će HET u ovoj godini početi finansiranje izgradnje rezervoara pitke vode na “Vrelom oku”, kapaciteta dva puta dve i po hiljade metara kubnih. Uradićemo sve pripremne radove, glavni projekat, istražne radove, eksproprijaciju zemljišta, te ugovoriti izgradnju mosta preko reke Trebišnjice, u okviru velike obilaznice čiju realizaciju planira grad Trebinje, istakao je Mišeljić. On je naglasio da je reč o samo jednom od projekata koji, uz započete projekte izgradnje sistema navodnjavanja i vodozahvata na Zubačkom platou i zatvorenog bazena, te dogradnje sistema Gornjih horizonata, potvrđuje da je ovo preduzeće jedan od nosilaca razvoja u regiji.

HET se ove godine može pohvaliti i izuzetnim proizvodnim rezultatima, za razliku od prošlogodišnjih, koji nisu bili dobri zbog nezapamćeno loše hidrologije, dodao je Mišeljić. On kaže da trenutna proizvodnja HET-a iznosi 315 GWh električne energije, što je ostvarenje plana od 145 odsto, te da je u dva i po meseca ove godine ostvareno 50 odsto celokupne prošlogodišnje proizvodnje. Nadamo se da ćemo anulirati prošlogodišnji gubitak, iako on nije uticao na stabilnost poslovanja sistema, ni na platežnu moć, niti je ugrozio primanje radnika i investicije, rekao je Mišeljić.

On je naveo da je trenutna kota u akumulaciji “Bilećko jezero” 396 i po metara nad morem, odnosno 10 metara viša od plana, dok je tri i po metra manja od maksimalne akumulacije. Sa ovako velikim rezervama vode i sa ostvarenom proizvodnjom, imamo gotovo 85 odsto planirane ovogodišnje proizvodnje, istakao je Mišeljić.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Deponija Smiljevići dobija reciklažno dvorište za elektronski otpad

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Reciklažno dvorište za odlaganje električnog i elektronskog otpada, kućnih i drugih aparata na deponiji Smiljevići trebalo bi početi sa radom polovinom maja.

Ovo je potvrđeno iz preduzeća “Rad”, gde su istakli da je novi objekat u završnoj fazi izgradnje i da je u toku nabavka opreme za reciklažno dvorište. Trenutno je u toku nabavka kontejnera za različite vrste otpada. Nabavljaju se dve prese za sabijanje i baliranje sekundarnih sirovina, kontejneri za smeštaj radnika, viljuškar i prostorija sa opremom za demontažu krupnog otpada i boks sa opremom za skladištenje opasnog materijala, istakli su iz „Rada“.

Reciklažna dvorišta su od krucijalne važnosti u sakupljanju posebnih vrsta otpada koji se mogu iskoristiti i reciklirati, a ne odložiti na deponiju. Građani će moći u reciklažna dvorišta odložiti kabasti otpad nakon završetka akcija odvoza, kao i određene vrste opasnog otpada, poput baterija, električnog i elektronskog otpada. Osim toga, uskoro će biti kupljena i oprema za recikliranje građevinskog otpada, za šta će biti izgrađena i deponija.

Nabavku opreme finansiralo je Federalno ministarstvo okoline i turizma, sa Editom Đapo na čelu, u iznosu od 185.294 marke, dok je Kanton dao 600.000 KM za građevinske radove, a „Rad“ 220.000 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan sastanak o upravljanju otpadom u Istarskoj županiji

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Istarski Županijski centar za upravljanje otpadom Kaštijun, koji je u redovnom pogonu od marta ove godine, obišao je ministar zaštite okoline i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić i izrazio uverenje da će taj centar omogućiti Istarskoj županiji najviše standarde u upravljanju otpadom u Hrvatskoj.

Ovo je sam vrh tehnologije. Kako stvari stoje, kalibracija odnosno merenja vrednosti postrojenja koja su u toku verovatno će proći u najboljem redu, tako da već sada možemo govoriti o jednoj uspešnoj priči centra za upravljanja otpadom, kazao je Ćorić. Napomenuo je kako je to tek drugi centar takve vrste u Hrvatskoj, navodeći da su do 2023. godine planovi puno ambiciozniji s obzirom da se do kraja ove godine očekuje početak radova na druga dva centra.

Naglasio je kako je za Ministarstvo zaštite okoline i energetike, 2018. godina, godina izgradnje infrastrukture za efikasno upravljanje otpadom u Hrvatskoj. Hrvatska je 2016. godinu završila s 27 odsto odvajanja na kućnom pragu, naš je cilj do 2020. godine dostići 50 odsto, poručio je Ćorić. Za ovu je godinu najavio i konkurs u smeru nabavke spremnika za izgradnju sortirnica, nabavke vozila, odnosno svih potrebnih delova infrastrukture za efikasno upravljanje otpadom.

Istarski župan Valter Flego potvrdio je da je Kaštijun ishodovao sve upotrebne dozvole, naglasivši kako se na području županije gradi održiv i pravedan sistem zbrinjavanja otpada, sistem po sistemu što više odvajaš i recikliraš, to manje plaćaš, poručio je.

Ministar Ćorić je održao i radni sastanak sa predstavnicima Istarske županije i jedinicama lokalne samouprave s tog područja. Tom je prilikom sagledana trenutna situacija na području upravljanja otpadom kako bi se preduzele aktivnosti za ubrzavanje i realizaciju obaveza koje proizlaze iz Uredbe, odnosno Zakona o upravljanju otpadom.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Klimatske promene bi mogle da istrebe polovinu vrsta iz Amazona do 2100. godine

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prema novom istraživanju više od polovine divljih životinja u oblastima sa najvećim biodiverzitetom na svetu moglo bi se suočiti sa istrebljenjem do kraja veka ako se ne pojačaju napori u borbi protiv klimatskih promena.

Studija koju je sproveo Svetski fond za prirodu upozrava na porast temperature i katastrofalni uticaj koji ona može imati na područja poput Amazona, ostrva Galapagos i Madagaskar, evropsku obalu i Karibe. Oni su ispitali uticaj klimatskih promena na skoro 80 000 vrsta biljaka i životinja u 35 ekoloških niša sa izrazito bogatim biodiverzitetom. Pretpostavljena su tri scenarija za porast temperature, od 2 stepena, što je prag postavljen u Pariskom sporazumu, porast od 3.2 stepena, koji se predviđa za kraj veka i povećanje od 4.5 stepena, previđeni porast ako emisije ugljenika nastave da rastu nekontrolisano.

Istraživanje je objavljeno nešto pre Sata za planetu, jednog od najpoznatijih ekoloških događaja, u časopisu Klimatske promene ( Climatic Change).

Studija upućuje da bi porast od 4.5 stepeni Celzijusa imao katastrofalne posledice po biodiverzitet dok bi Amazon u ovom slučaju izgubio oko 69% svojih biljnih vrsta. Povećanje temperature od 3.2 stepena dovelo bi do toga da Amazon izgubi skoro 50% životinjskih vrsta.
Oko 60% svih vrsta bilo bi ugroženo na Madagaskaru, ostrvskoj državi koja je poznata po svom divljem životinjskom svetu a svega 80% sisara bi bilo istrebljeno u Miombo šumama južne Afrike. Povećanje globalne temperature bi pored posledica kao što su nepredvidivi vremenski šabloni uticalo i na smanjenje padavina u Mediteranu, na Madagaskaru i u Argentini. Ova pojava bi dovela do povećanog pritiska na zalihe vode za Afričke slonove, koji u proseku dnevno popiju od 150 do 300 litara.
Podizanje nivoa mora bi potopilo prostore na kome se pare tigrovi Indije i Bangladeša.

Profesor koji je vodio studiju, Rahel Varen izjavio je: „Naše istraživanje kvantifikuje benefite ograničavanja globalnog zagrevanja na 2 stepena u 35 svetskih zajednica koje su najbogatije životom. Proučili smo 80 000 vrsta biljaka, sisara, ptica, reptila i vodozemaca i oko 50% njih bi moglo biti zauvek izgubjeno iz područja koja nemaju dobro uređen zakon o klimatskim promenama. Doduše, kada bi se globalno zagrevanje ograničilo na 2 stepena iznad onog koji je bio u predindustrijskom periodu, ovaj procenat smanjio bi se na 25%. Scenario ograničavanja porasta temperature na 1.5 stepen nije bio izučavan ali se može zaključiti da bi u tom slučaju zaštitili još vise divljeg sveta.“

Tanja Stili, izvršna direktorka WWFa rekla je: „ U toku života naše dece, mesta kao što su Amazon i Galapagos mogla bi postati neprepoznatljiva sa skoro polovinom vrsta obrisanih sa lica zemlje zbog posledica ljudskih aktivnosti. Zato Sat za planetu traži od svih da obećaju da će praviti promene svaki dan kako bi sačuvali našu planetu.“

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Puštena u rad prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini

Photo: Pixabay

U sredu, 14. marta, u rad je puštena vetroelektrana Mesihovina, prva vetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope.

Foto: Pixabay

Smeštena je u središnjem delu Opštine Tomislavgrad, ima 22 vetroagregata ukupno instalisane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosečnu potrošnju domaćinstva od 6.000 kWh godišnje, VE Mesihovina može snabdeti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava, kazao je ranije u intervjuu za Večernji list generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja. On je podsetio da je Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekt “Analiza mogućnosti korišćenja energije vetra u proizvodnji električne energije u BiH” u okviru koga su vršena merenja jačine vetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dat vetroelektrani Mesihovina.

Ukupna vrednost investicije je oko 82 miliona evra od čega se najveći deo, 72 miliona evra, odnosi na kredit Nemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja. Po njegovim rečima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora. U našem sistemu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vetroelektranu. Dakle, korist od VE Mesihovina je velika, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspešniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizovali iskorišćenje energije vetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa savremenim energetskim prioritetima čuvajući okolinu i prirodne resurse, istakao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.

Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, takođe nalazi u Opštini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona evra, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga leta. Dodao je da je prošla godina za Elektroprivredu HZ HB bila veoma loša, ali da je završena sa pozitivnim poslovnim rezultatima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan treći operativni sastanak projekta FORRET

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

U Novom Sadu je održan treći operativni i drugi sastanak strateške koordinacije prekograničnog Projekta FORRET („Projekat prekogranične šumske retenzije za integralno upravljanje rizicima od poplava, okolinom i šumama“) između Hrvatske i Srbije. Razgovori JVP „Vode Vojvodine“, Hrvatskih voda, JP „Vojvodinašume“, WWF Adria i pridruženog člana projekta Hrvatskih šuma trajali su dva dana, a najbitnija tema bila je završetak pripremnih aktivnosti i pokretanje postupaka javne nabavke. Nabavku će svaki partner pokrenuti za aktivnosti iz svoje nadležnost, u skladu sa pravilima programa i nacionalnim propisima.

Partneri su u dogovorima i oko pripreme za održavanje konferencije o obeležavanju početka sprovođenja projekta.

Glavni cilj FORRET-a je smanjenje rizika od poplava kroz uspostavljanje zajedničkog monitoringa, mere smanjenja rizika od poplava i unapređenje sistema upravljanja rizicima od poplava. Završetkom aktivnosti osiguraće se i kvalitetnije upravljanje šumama uz poboljšanje ekološkog stanja i očuvanja ovog jedinstvenog područja od međunarodne važnosti. Projektom su, između ostalog, planirani uspostavljanje zajedničke baze podataka za vode, šume i prirodu, zajednički monitoring uz postavljanje dve nove vodomerne stanice, izrada zajedničkog hidrološko-hidrauličkog modela, dve nacionalne studije upravljanja šumskim resursima i zajedničke studije biodiverziteta koja će obuhvatiti nacionalne specifičnosti obe države, kao i brojne druge aktivnosti.

Ukupna vrednost projekta je 1.626.842,24 evra, a finansijeri su Program prekogranične saradnje IPA Hrvatska – Srbija 2014. – 2020, sa 85 procenata, i projektni partneri sa 15 procenata. Planirano je da projekat bude gotov u naredne dve i po godine.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević