Home Blog Page 1118

Novi turistički paketi na području nacionalnog parka Una u Bosni i Hercegovini

Foto: Wikipedia
Foto: WWF

U prostorijama Privredne komore Unsko-sanskog kantona u Bihaću održana je radionica za članove Turističkog klastera NP UNA, koji je osnovan pre više od godinu dana u okviru regionalnog WWF-ovog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude. Radionica je organizovana sa ciljem prikupljanja kvalitetnih ulaznih informacija potrebnih za razvoj novih turističkih paketa.

– Želja nam je da osmislimo jedinstvene i atraktivne sadržaje iza kojih će stajati emotivan doživljaj, garancija kvaliteta i principi održivog ekološki odgovornog poslovanja. Vodeći se ovim načelima i uzevši u obzir ponudu članova Turističkog klastera Una i svetskim trendovima odnosno potražnjom kreiraćemo nove turističke pakete. Ove pakete ćemo plasirati turističkim agencijama u zemlji i u regionu – istakla je Zrinka Delić iz WWF Adrije, voditeljka projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – terenski projekt Una“.  

Više od 20 članova klastera učestvovalo je na radionici na kojoj su imali priliku videti uspešne primere razvoja turističkih paketa iz BiH i inostranstva ali i započeti proces kreiranja novih turističkih sadržaja. U tome im je pomagala Nela Slezak, stručnjakinja za razvoj turizma.

– Opšti trend putovanja u svetu u ovom trenutku je odmor temeljen na iskustvu – ljudi žele odsesti na jedinstvenim mestima poput podzemnih bunkera, probati lokalne specijalitete ili čak naučiti pripremiti hranu ili piće, provesti vreme u prirodi. Pored toga, turisti će biti zainteresovani za turističke pakete koji ovakav oblik ponude obogaćuju sa posetima lokalnim fabrikama, nudeći obuke izrade umetničkih proizvoda, te iskustva poput planinarenja, raftinga, biciklizma, ribarenja i sl. Na ovaj način posetioci tokom svog odmora upoznaju ljude, njihovu kulturu i način života – te imaju priliku doživeti iskustvo kao autentičniji način putovanja – rekla je Slezak i objasnila gde vidi priliku za destinaciju UNA-SANA. – Naglasak u razvoju turističkih paketa će se prebaciti na osiguravanje da lokalne zajednice ostvare veću financijsku dobit od turista jer trenutno većina dobiti se prenosi na velike turističke agencije. Zaštićena područja, čije su dobrobiti dugoročno važne za lokalnu i nacionalnu privredu, idealna su razvoj ovakvih turističkih sadržaja – zaključila je Slezak.

“Zaštićena područja za prirodu i ljude – terenski projekat Una“ deo je spomenutog regionalnog projekta koji financira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju SIDA. Cilj projekta je osigurati uslove za ekonomsko jačanje ovog područja pokretanjem novih ili proširenjem postojećih delatnosti, kao i uspostaviti eko prodavnice te plasirati proizvode iz Parka unutar turističke ponude, brendirati ih i standardizovati.

Ministarstvo privrede i Ministarstvo zaštite životne sredine dodeljuju sredstva

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2018. godini (u daljem tekstu: Program) sprovodi Ministarstvo privrede (u daljem tekstu: Ministarstvo) u saradnji sa Fondom za razvoj Republike Srbije (u daljem tekstu: Fond). Za realizaciju Programa obezbeđena su bespovratna sredstva u iznosu od 500.000.000,00 dinara.

Privredni subjekti koji ispunjavaju uslove Programa, mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku u iznosu do 20% bespovratnih sredstava od vrednosti investicionog ulaganja. Preostali iznos vrednosti projekta finansiraće se iz kredita Fonda.

Pravo da se prijave na Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava i pravo da podnesu zahtev za kredit kod Fonda, imaju preduzetnici, mikro, mali i srednji privredni subjekti i zadruge koji su registrovani u Agenciji za privredne registre, a koji dostave zvanične finansijske izveštaje za prethodne dve godine u kojima nije iskazan neto gubitak i koji ispunjavaju uslove iz Programa. Uslov koji se odnosi na dostavljanje finansijskih izveštaja, ne primenjuje se na preduzetnike koji nemaju obavezu dostavljanja tih izveštaja (preduzetnici koji vode prosto knjigovodstvo i preduzetnici koji paušalno plaćaju porez).

Više informacija možete pronaći na sledećm linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/ministarstvo-privrede-javni-poziv-za-dodelu-bespovratnih-sredstava-u-okviru-programa-podsticanja-preduzetnistva-kroz-razvojne-projekte-u-2018-godini/.

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 4. aprila 2018. godine objavljuje Javni konkurs za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine  u 2018. godini.

Opšti cilj javnog konkursa:  zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti:

  1. Zaštita prirode –  ekološka mreža i zaštićena područja;
  2. Klimatske promene – poljoprivreda, energetika, saobraćaj, šumarstvo i vode;
  3. Ekološko preduzetništvo – ekološka mreža, zaštićena područja, cirkularna ekonomija;
  4. Građanski aktivizam – primena zakona iz domena zaštite životne sredine,  upravljanje otpadom i otpadnim vodama, strateška procena i procena uticaja na životnu sredinu;
  5. Ekološko obrazovanje – ekološka mreža i zaštićena područja, klimatske promene, održivi razvoj;
  6. Priroda u urbanim sredinama – pošumljavanje, urbane bašte, urbani džepovi, parkovi, zeleni krovovi, zelene fasade, biciklizam kao ekološki prihvatljiv vid transporta;
  7. Mediji i ekologija: ekološka mreža i zaštićena područja, klimatske promene, cirkularna ekonomija, poglavlje 27, kvalitet životne sredine

 

Rok za podnošenje prijava je zaključno sa 24. aprilom 2018. godine.

Više informacija možete pronaći na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/javni-konkurs-za-dodelu-sredstava-za-podrsku-projektima-civilnog-drustva-u-oblasti-zastite-zivotne-sredine-u-2018-godini/.

Građani smatraju da je zagađenje u Gacku nepodnošljivo

Foto: pixabay

Centar za životnu sredinu je od februara do maja meseca 2017. godine sproveo online anketu namenjenu stanovnicima Gacka čiji je cilj bio dobijanje mišljenja o radu postojeće termoelektrane Gacko sa posebnim osvrtom na kvalitet vazduha. Rezultati ankete nisu nimalo ohrabrujući.

Foto: pixabay

Odgovori građana pokazuju da je stanje u Gacku više nego zabrinjavajuće, dok u isto vreme zdravlje stanovništva nije na listi prioriteta. Merna stanica u centru grada ne funkcionše, a podaci o kvalitetu vazduha i emisiji čestica samo se mogu dobiti iz termoelektrane. Nažalost vidi se da ne postoji volja vlasti da omoguće građanima transparentnost podataka i time otkriju odakle zagađenje dolazi, izjavila je Duška Kudra, iz Centra za životnu sredinu.

Prema poslednjoj zdravstvenoj analizi međunarodne organizacije Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), dobijeni rezultati o broju smrtnosti koji su uzrokovani zagađenjem iz postojeće termoelektrane Gacko pokazuju alarmantne podatke. Prema podacima iz 2013. godine, 254 stanovnika godišnje umre od zagađenog vazduha uzrokovano emisijama iz termoelektrane Gacko, a zdravstveni troškovi iznose preko 305 miliona evra.

Termoelektrana Gacko bi prema međunarodnom sporazumu Energetske Zajednice trebala do kraja 2018. godine smanjiti emisije SO2 za 80 odsto, tačnije sa sadašnjih 15.000 tona na 2.500 tone. A emisije čestičnih materija za čak 90 odsto. Alijansa za zdravlje i životnu sredinu snažno podstiče sve napore da se emisije zagađujućih materija smanje na najmanju moguću meru u cilju zaštite zdravlja stanovništva i sačuvanja života ljudi koji žive na područjima Balkana, izjavila je Vlatka Matković Puljić iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Pripremljen program mera za uštedu energije u Kragujevcu

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Javna tribina o Nacrtu Programa energetske efikasnosti grada Kragujevca za period 2018 – 2020. godine, u okviru javne rasprave o ovom dokumentu, održana je juče u zgradi Grada. Izrada ovog programa poverena je Fakultetu inženjerskih nauka koji je u saradnji sa Odeljenjem za energetsku efikasnost obavio ovaj posao. Dokument sadrži bilanse energetskih troškova na nivou grada i predloge mera na osnovu kojih je moguće ostvariti uštede.

U programu je dat energetski bilans svih javnih zgrada, javnog osvetljenja i javnog transporta gde je sračunata potrošnja u kwh i evrima. Dati su i svi troškovi za energente koji se direktno ili indirektno izdvajaju iz gradskog budžeta. Programom je obuhvaćeno oko 300 javnih zgrada, to su svi vrtići, škole, ustanove kulture, mesne zajednice, administrativne zgrade, sportski objekti, za koje se troškovi plaćaju iz gradskog budžeta. U okviru programa dat je i predlog mera na osnovu kojih će biti ostvarena ušteda od najmanje 1 odsto – kaže Ana Radojević, energetski menadžer grada Kragujevca.

Profesor Dušan Gordić sa Fakulteta inženjerskih nauka ističe da bilansi energetskih troškova do kojih se došlo iznose oko 2.100.000 evra za javni saobraćaj, nešto manje od milion evra za rasvetu i oko 3,8 miliona evra za javne zgrade. Mi smo na osnovu tih pokazatelja predlozili mere koje u naredne tri godine, ako se budu primenile, treba da donesu uštedu na godišnjem nivou, oko 10 odsto. Najveće uštede je moguće napraviti u oblasti javne rasvete – kaže prof. Dušan Gordić.

Javnoj tribini prisustvovao je i član Gradskog veća za informacione i komunikacione tehnologije, elektronsku upravu i “pametni grad“, Danilo Savić koji je istakao da ovom dokumentu treba dodati mogućnost javno-privatnog partnerstva za šta već postoji interesovanje, i da je u oblasti javne rasvete moguća ušteda i do 40 odsto na godišnjem nivou.

Sigurno se stvara prostor za javno-privatno partnerstvo, ZTE, Huawei već su pokazali interesovanje da radimo zajedno tako da je moj predlog da se ovaj program izmeni u tom delu i da se ostavi mogućnost da grad Kragujevac sa nekim partnerom radi na ovom programu – rekao je Savić.

Nakon sprovedene javne rasprave, Nacrt programa sa usvojenim primedbama i sugestijama biće upućen Gradskom veću, a nakon toga će biti upućen u skupštinsku proceduru.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Da li je moguće ohladiti atmosferu veštačkim pokrivačem?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U časopisu Nature, naučnici diskutuju o solarnom geoinženjeringu, tj. ubacivanju čestica vodenih kapi u stratosferu kako bi se reflektovala određena količina sunčeve svetlosti, kao načinu da se planeta brzo ohladi.
Zvuči kao nešto iz naučno fantastičnog filma, pomoću balona ili aviona napraviti veštački hlad koji će zaštititi najranjivije zemlje juga od efekata globalnog zagrevanja.

Grupa naučnika iz zemalja u razvoju poziva javnost na veće interesovanje za solarni geoinženjering.

Istraživači znaju da događaji koji su prouzrokovani ljudskim aktivnostima, kao što su zagađenje vazduha, dim od šumskih požara kao i vulkanske erupcije mogu da proizvedu efekat hlađenja atmosfere. Ova spoznaja je navela naučnike sa Harvarda da predlože sopstveni eksperiment pod nazivom „stratosferski kontrolisani efekat perturbacije“. On podrazumeva korišćenje balona kako bi se testirala kontroverzna pretpostavka da aerosoli, tj. sitne čvrste čestice ili male tečne kapi nastale iz dima, prašine, pepela i kondenzovanih gaosvitih supstanci, koji su ispušteni na visini od 20 km zemljine atmosfere mogu da utiču na sposobnosti oblaka da reflektuju toplotu nazad u svemir.

U žučnoj raspravi u časopisu Nature, naučnici iz Bangladeša, Brazila, Kine, Etiopije, Indije, Jamajke i Tajlanda zalažu se za to da bi siromašnije zemlje trebalo da preuzmu vođstvo u ovoj tehnologiji jer one imaju najviše da dobiju iz njenog razvijanja.

Ovaj efekat hlađenja poznat nam je i iz fenomena koji se zove „brodske trake“, što su uski veštački oblaci zagađenja koje proizvode brodovi. Oni se sastoje od manjih vodenih kapljica nego onih u oblacima i to ih čini lakšim i svetlijim što znači da reflektuju više sunčeve svetlosti.

Solarni geoinženjering je iznenađujuća i za neke uznemirujuća zamisao. Ona podrazumeva tehnologije koje asociraju na naučnu fantastiku, avioni koji pokrivaju stratosferu česticama koje blokiraju sunčevu svetlost i brodovi koji ispuštaju morsku vodu u niže slojeve oblaka kako bi ih načinili svetlijim. Ipak, kada bi se ovi pristupi ostvarili, tehnički i potencijalno mogli bi da uspore, zaustave ili čak anuliraju porast globalnih temperatura za svega dve godine.
Ova tehnika je vrlo kontroverzna. I dalje ne znamo kakvi bi njeni efekti bili, mogli bi da budu od velike pomoći, ili pak veoma štetni.

U intervjuu za Rojters, Dr Atik Rahman, direktor Centra za napredne studije u Bangladešu izjavio je: „ Jasno je da bi ovo moglo da bude opasno, ali za zemlje poput Bangladeša ovo bi bilo manje opasno od povećanja prosečne temperature za 1.5 stepeni Celzijusovih. Ovo veoma znači ljudima iz zemalja u razvoju i naš glas mora da se čuje. Ideja o solarnom geoinženjeringu zvuči pomalo ludo, ali ona ima dobre temelje u naučnim istraživanjima.“

Studije o solarnom geoinženjeringu mogle bi drastično napredovati pomoću novog projekta koji omogućava grant od 400 000 američkih dolara. Ova inicijativa finansirana je od strane Otvorenog filantropskog projekta, što je fondacija koja je potpomognuta od strane Dastina Moskovica suosnivača Fejsbuka. Ova sredstva pomoći će naučnicima iz zemalja u razvoju da proučavaju efekte solranog inženjeringa i konačno dođu do zaključka da li je ova metoda uopšte moguća i izvodljiva.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Odabrani najbolji učesnici u okviru takmičenja „Inovativnim umom do pametne energije“

Foto: zelena-akcija.hr
Foto: zelena-akcija.hr

„Inovativnim umom do pametne energije“ naziv je regionalnog takmičenja mladih inovatora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u oblasti korišćenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske efikasnosti. U proteklom je periodu 38 učenika i učenica/timova osnovnih i srednjih škola iz Tuzlanskog kantona (BiH) i Brodsko-posavske županije (HR) prijavilo svoje inovativne ideje na takmičenje.

Nakon što je komisija za pregled i ocenjivanje pristiglih inovacija bodovala i rangirala sve prijave, sastavljena je finalna rang lista svih inovacija. Deset najbolje rangiranih takmičara iz Tuzlanskog kantona i 10 najbolje rangiranih takmičara iz Brodsko-posavske županije učestvovaće na sedmodnevnom kampu mladih inovatora, koji će se održati u drugoj polovini juna 2018. godine u Slavonskom Brodu.

Mladi inovatori/timovi će kroz praktičan rad na kampu dobiti mogućnost unaprediti svoje inovacije uz mentore i sav neophodni materijal koji će im biti osiguran. Sve inovacije biće izložene i na festivalima mladih inovatora, koji će se održati u martu 2019. godine u Brodsko-posavskoj županiji i u aprilu 2019. godine u Tuzlanskom kantonu.

Takmičenje mladih inovatora organizuje se u okviru projekta „Inovativnim umom do pametnih škola (PAMETNE ŠKOLE – SMART SCHOOLS)“, koji se u iznosu od 1,6 miliona evra finansira iz INTERREG IPA CBC programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020. Takmičenje zajednički organizuju Centar za razvoj i podršku (CRP) iz Tuzle (BiH), Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (BiH), Brodsko-posavska županija (HR), zadruga Zelena akcija iz Zagreba (HR), i Brodsko ekološko društvo – BED iz Slavonskog Broda (HR).

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

Energetska obnova zatvorskog kompleksa u Lepoglavi

Foto: Energetski portal
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Završena je energetska obnova Zatvora u Lepoglavi u Hrvatskoj, vredna gotovo 42 miliona kuna, a svečanoj primopredaji objekta uz potpredsednika Vlade i resornog ministra Predraga Štromara i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, prisustvovao je i direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Energetska obnova zgrada, prepoznata je kao jedna od najvažnijih mera energetske efikasnosti. Ako želimo naše građane podstaknuti da razmišljaju u tom smeru moramo im i na primeru države i ulaganja u objekte koji su u državnom vlasništvu pokazati da se takve investicije dugoročno isplate, rekao je Ponoš dodajući da je Fond u ovaj projekat uložio oko 11 miliona kuna.

U Zatvoru Lepoglava smešteno je oko 500 zatvorenika i 410 zaposlenih. Troškovi energenata predstavljaju značajnu stavku u ukupnim troškovima, a samo se na grejanje u sezoni trošilo i do 400 hiljada kuna mesečno. Energetske bi uštede trebale biti veće od 50 odsto, što je i preduslov za finansiranje ovakvih projekata, bilo po ESCO modelu, bilo iz fondova Evropske unije.

Ministar Bošnjaković je rekao kako je u sklopu projekta energetske obnove ovog zatvorskog kompleksa obnovljeno je 11 objekata, osam unutar zida Kaznionice i tri izdvojena – stavljena je nova fasadna izolacija, promenjena stolarija, i instalirana moderna kotlovnica na biomasu. Dodao je da bi ovaj projekat mogao biti putokaz i za buduće slične u zatvorskom sistemu.

Prema ESCO modelu obnovljene su bolnice u Varaždinu, Splitu i Karlovcu, nekoliko vaspitno-obrazovnih ustanova. Celi niz domaćih kompanija bio je angažovan na izradi projektnih rešenja, energetskom sertifikovanju, građevinskim radovima, ali i edukaciji o sistemskom upravljanju energijom. Potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva Štromar smatra da je ovo izuzetna prilika za građevinski sektor. Od 2009. do danas on je pao za više od 50 odsto. Dosta naših radnika je u vreme krize otišlo u inostranstvo i ovo je prilika da ih pokušamo vratiti u domovinu. U toku su radovi na energetskim obnovama višestambenih zgrada i javnih ustanova. Posla dugoročno ima puno tako da je i velika potražnja za građevinskim radnicima koji te poslove mogu kvalitetno odraditi, kazao je Štromar.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Koliki negativni uticaj na životnu sredinu proizvodi jedna šoljica kafe?

Photo-illustration: Pixabay

Napitak koji nas ujutru razbudi, a popodne, serviran uz neku poslasticu, vrati volju za životom. Verovatno su retki od nas, ispijajući svoju dnevnu dozu kafe, razmišljali koliki uticaj na životnu sredinu ona ostavlja za sobom, umesto “Ugh, zar ne postoji neki alternativni ekonomski sistem u kojem ne bismo morali da ustajemo ranom zorom da bismo zaradili novac za hranu?”. Ili je osam sati pre podne samo moje poimanje “rane zore” baš kao što je i navedena misao samo moja?

Bilo kako bilo, danas se bavim upravo time – koliko jedna naizgled bezazlena navika proizvodi kolateralne štete.

Foto-ilustracija: Pixabay

Posledice po biodiverzitet

Kafa uspeva u tropskim i suptropskim podnebljima na visokim nadmorskim visinama. Raste u senci krošnji drveća, te sa biljkama i životinjama iz okruženja doprinosi bogaćenju biodiverziteta.

Usled povećanih tržišnih zahteva, kafa se, od sedamdesetih godina prošlog veka, kultiviše i u “sunčanim” uslovima na plantažama. Uz neophodno đubrenje, ova tehnika stvara veće prinose, ali eliminiše raznovrsnost flore i faune.

Foto-ilustracija: Pixabay

Otpad

Zamislite crvenkastu sočnu trešnju koja u svom središtu, umesto semenke, ima zrno kafe. Svoj put do vaše džezve kafa započinje upravo u ovom obliku.

Proces razdvajanja zeleno-plavičastog zrna od debele, gorke opne i slatkaste unutrašnjosti rezultuje u ogromnoj količini ostataka, pulpe i pergamenta. U toku šest meseci 1988. godine, prerada oko 547 hiljada tona kafe u Latinskoj Americi proizvela je 1,1 miliona tona celuloznog otpada i zagadila 110 hiljada kubnih metara vode dnevno.

Zbog prepoznavanja problema otpada u proizvodnji kafe, poslednjih godina svedočimo značajnom napretku na polju njegovog rešavanja – čaure kafe se kompostiraju i mešaju se sa životinjskim đubrivom, te koriste u stimulaciji rasta poljoprivrednih kultura.

Ugljenični otisak

Ugljenični otisak je mera ukupne emisije gasova staklene bašte koju direktno ili indirektno izazivaju pojedinci, proizvodi, kompanije ili događaji. Ili u našem današnjem primeru – šolja kafe. Njegova merna jedinica je CO2e.

Foto-ilustracija: Pixabay

Koliko je učešće različitih vrsta ovog napitka u proizvodnji zagađujućih gasova?

21g CO2e – crna kafa, ukoliko kuvate onoliko vode koliko vam je potrebno;
53g CO2e – bela kafa, ukoliko kuvate onoliko vode koliko vam je potrebno;

71g CO2e – bela kafa, ukoliko kuvate duplo više vode nego što vam je potrebno;
235g CO2e – veliki kapućino;
340g CO2e – veliki latte.

Iako je u poređenju sa zagađivačkom dimenzijom grejnih sistema i vozila, doprinos kafe vrlo mali – on nije i neosetan. Ukoliko u jednom danu popijemo četiri šolje crne kafe, za godinu dana u atmosferu uslovno rečeno ispustićemo 30kg ugljenikovih jedinjenja koliko i automobil koji je prešao oko 65km. Tri velike latte kafe dnevno? Količina štetnih materija, za koju smo tim jednostavnim ritualom uživanja u kofeinu odgovorni, se uvećava čak dvadeset puta i jednaka je onoj koju je proizveo avion koji je preleteo polovinu evropskog kontinenta.

Najveći udarac vazduhu zadaje – mleko, koje je uobičajeni krivac za dve trećine ukupnog otiska kafe spravljene sa ovim dodatkom – više nego uzgajanje kafe i ključanje vode zajedno. Jedan od razloga za udeo mleka u ugljeničnom otisku kafe je što ono dolazi od krava koje kao preživari emituju visok nivo metana, otprilike 23 puta opasnijeg gasa u odnosu na ugljen-dioksid.

Očigledan način da “splasnemo” štetni učinak svoje šoljice na okruženje je da u pripremi smanjimo ili izbegnemo mleko. Ovo će negativno uticati na njenu nutritivnu vrednost, ali bismo izgubljene kalorije mogli da nadoknadimo keksom ili redom čokolade. Preporučujem vam belu Delhaize sa kokosom i kornfleksom. Zahvalite mi kasnije! Neko ko je istrajniji u pravilnoj ishrani od mene mogao bi da se u potpunosti odrekne dodatnog zadovoljstva.

Zagađenje vode

Obrada zrna kafe predstavlja ozbiljnu ekološku pretnju po vodene tokove. Glavni izvor zagađenja su fabrike za preradu. Ispuštanja štetnih organskih materija iz postrojenja izazivaju cvetanje vode i “kradu” kiseonik biljkama i životinjama nastanjenim tamo.

Pesticidi

Tradicionalna tehnika kultivacije se, zbog prisustva drugih biljaka, oslanja na mnogo manju količinu hemijskih sredstava u odnosu na industrijske plantaže. “Osunčana” kafa iziskuje intenzivnu upotrebu pesticida koji dovode u rizik i zdravlje ljudi i zdravlje prirode.

Neprofitna istraživačka organizacija, Svetski institut za resurse (World Resources Institute), sprovela je istraživanje koje je otkrilo visok nivo izloženosti ljudi štetnom dejstvu pesticida u Latinskoj Americi i drugim zemljama u razvoju. Izmeštanje uzgajanja kafe iz senke stabala na Sunce u vezi je sa povećanom primenom azotnih đubriva koja učestvuju u zagađenju prirode.

Krčenje šuma

Zamena tradicionalne, navodno neefikasne, metode uzgajanja kafe – “sunčanom”, bila je kobna za 2,5 miliona hektara šumskih kapaciteta, samo u Latinskoj Americi. Nekontrolisanom sečom šuma ugrožava se i ekosistem, atmosferska dinamika i kvalitet vode.

Kvalitet tla

Posledice novouvedenih poljoprivrednih praksi u uzgoju kafe oseća i zemljište. Parametri tla su promenjeni, a plantaže smanjene vegetacije suočavaju se i sa erozijom.

Jelena Kozbašić

Održana peta javna rasprava o Zakonu o klimatskim promenama

Foo: ekologija.gov.rs
Foo: ekologija.gov.rs

O Nacrtu zakona o klimatskim promenama, primeni njegovih odredbi i novina koje donosi, raspravljalo se juče u Pirotu, na petom skupu posvećenom jednom od najkompleksnijih i najzahtevnijih zakona u legislativi Srbije.

Peta javna rasprava izazvala je veliko interesovanje u Pirotu, okupljajući predstavnike lokalne samouprave, državnih organizacija, javnih preduzeća, privrednih subjekata, nevladinih organizacija i lokalnih medija.

Zakon o klimatskim promenama jedan je od najvažnijih zakona i tiče se budućnosti Srbije. Ujedno je i veoma složen, jer svojim dejstvom ovaj zakon zadire u brojne sektore, koji će svoje politike morati da usklade sa merama u borbi protiv klimatskih promena, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan učestvujući u raspravi. Zakon kojim će se ustanoviti sistem za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje posledicama klimatskih promena kreiran je imajući u vidu i sadašnje nacionalne kapacitete za njegovu primenjivost. Moramo da ispunimo svoj deo preuzetih međunarodnih obaveza, i moramo krenuti u korak sa svetom. Međutim, Zakon o klimatskim promenama utvrđen je s obzirom na to u kojoj meri su u aktuelnom trenutku privreda i društvo u celini u mogućnosti da ga u potpunosti primenjuju. Kako budemo postizali kapacitete za ispunjavanje ekoloških standarda, tako ćemo i podizati lestvicu za nivo obaveza i mera, dorađivati zakon o klimatskim promenama. Pored značaja usvajanja ovakvog, krovnog zakona, jednako je značajna i njegova puna primena u svim sektorima. Konačno, u pitanju je podizanje standarda sopstvenog života, naglasio je Trivan.

Domaćin skupa, gradonačelnik Pirota Vladan Vasić izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja ovakve tematske rasprave, i naglasio opredeljenje gradske uprave za razvijanje Pirota kao ekološke opštine. Izgradnja regionalne sanitarne deponije, poboljšanje kvaliteta vodosnabdevanja, započeta izgradnja fabrike vode, izgradnja energane i renoviranje svih toplovodnih sistema, neki su od projekata koje Opština realizuje kako bi unapredila životnu sredinu Grada, istakao je gradonačelnik Pirota.

Ministar Trivan osvrnuo se na najznačajnija aktuelna pitanja u zaštiti životne sredine i naglasio značaj lokalnih zajednica u borbi protiv klimatskih promena. Lokalne samouprave bi trebalo da se uključe u ove mere i aktivnosti, pre svega obezbeđivanjem projektno-tehničke dokumentacije što je preduslov za rešavanje ekoloških problema u lokalnim zajednicama kao što je upravljanje otpadom, prečišćavanje otpadnih voda, remedijacija zemljišta, zaštita prirode. Srbija je jedan od evropskih i svetskih centara biodiverziteta, i ako hoćemo da sačuvamo vrednosti i bogatstvo naših prirodnih resursa, potrebno je da povećamo broj i očuvamo naša zaštićena područja. Ministarstvo će se u narednom periodu angažovati na povećanju površine Srbije pod zaštitom, kao i preispitati stanje u proglašenim zaštićenim područjima i utvrditi da li i dalje ispunjavaju kriterijume zbog kojih su stavljeni pod zaštitu. Ove godine opredelili smo veći iznos budžetskih sredstava namenjen upravljanju zaštićenih područja, što je samo nagoveštaj naše posvećenosti pitanju funkcionisanja i unapređenja zaštićenih područja, istakao je ministar.

Učesnici u raspravi predložili su korisne predloge i sugestije koje će biti uzete u obzir prilikom utvrđivanja konačnog teksta predloga zakona o klimatskim promenama, nakon svođenja javne rasprave koja će trajati do 20. aprila 2018.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Neformalna Zelena poslanička grupa o finansijskom aspektu zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Neformalna Zelena poslanička grupa održala je 4. aprila, sastanak i diskusiju na temu finansijskog aspekta zaštite životne sredine i doprinosa životne sredine održivom razvoju.

Cilj sastanka je bio da se članovi grupe, ali i ostali zainteresovani narodni poslanici, upoznaju sa konceptom ekosistemskih usluga, odnosno prepoznavanjem i isticanjem vrednosti prirode, kako bi se značaj očuvanja prirode i biodiverziteta uzimao u obzir prilikom donošenja odluka.

Uvodno izlaganje na sastanku je imala stručnjakinja za oblast zaštite prirode Sanja Pokrajac, koja je prethodno bila angažovana u Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), te je narodnim poslanicima predstavila ovu temu i sa međunarodnog, odnosno regionalnog aspekta, kao i trenutnu situaciju u Srbiji.

Sastanak je organizovan uz podršku GIZ Otvorenog regionalnog fonda za biodiverzitet.

Neformalnu Zelenu poslaničku grupu čini 25 narodnih poslanika iz različitih stranaka, koji su lično zainteresovani za oblast zaštite životne sredine i održivi razvoj.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

Za Hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav 485 miliona dinara

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Za održavanje i funkcionisanje Hidrosistema Dunav – Tisa – Dunav, u toku 2018. godine, biće izdvojeno oko 485 miliona dinara. Ove godine, između ostalog, biće uređena deonica Kikindskog kanala, remontovana hidromašinska oprema na jednom polju Brane na Tisi, plovnom mehanizacijom će biti uklonjeno 265 hiljada kubika mulja iz kanala u Bačkoj i Banatu, pokošeno na stotine hiljada kvadrata trske i šiblja.

Samo za uređenje kanala Bački Petrovac – Karavukovo, na lokacijama kod Čelareva, Tovariševa i Nove Gajdobre i uređenje oko četiri kilometra kanala Vrbas – Bezdan, biće izdvojeno oko 57 miliona dinara. Ovi radovi trebalo bi da poboljšaju odvodnjavanje na tom području, ali i da stvore preduslove za navodnjavanje ukoliko se za tim ukaže potreba. Za održavanje i funkcionisanje građevinskih objekta i elektroopreme na postrojenjima hidrosistema planirano je skoro 65 miliona dinara. Međutim, u narednom periodu, pre svega zbog vremenske istrošenosti, za te namene moraće se izdvajati više novca.

Iz godine u godinu sve više se radi na izmuljenju, a pored plovnih, sve više se koriste i suvozemni bageri. Primera radi, tokom 2017. godine izmuljeno 130.000 kubika mulja više nego prethodne godine.

Ove godine nastavlja se i dobra saradnja kroz INTERREG IPA program prekogranične saradnje sa Mađarskom i Rumunijom. Radovi i aktivnosti koji će biti započeti u toku ove godine vrede skoro 170 miliona dinara. Iz donacija Evropske unije obezbeđuje se 85, a iz sopstvenih sredstava preostalih 15 procenata. Od tog novca biće rekonstruisana brodska prevodnice Bezdan, sanirana prevodnica i ustava Šebešfok, saniran hidročvor Klek. Na Begeju će biti izgrađena radno – inspekciona i biciklistička staza, a Zrenjanin će dobiti plivajući dok.

Sve ove aktivnosti izvode u cilju poboljšanja uslova snabdevanja vodom bačkog dela HS DTD, povećanja hidroenergetskih potencijala i propusne moći kanalske mreže, ali i radi poboljšanja uslova plovidbe, brige o životnoj sredini i razvoja nautičkog turizma.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Obeležen Dan Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

U utorak 3. aprila 2018.godine Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je svečano obeležio 52. godine uspešnog rada i postojanja. Zavod je osnovan i započeo je sa radom 1. aprila 1966. godine, sa sedištem u Novom Sadu na Petrovaradinskoj tvrđavi. Jedno vreme je bio u sastavu Zavoda za zaštitu prirode Srbije, kao Odeljenje u Novom Sadu, a reosnovan je Odlukom Skupštine AP Vojvodine 16. februara 2010. godine, i sa radom započeo 1. aprila 2010. godine.

Mnogobrojne goste i zvanice u amfiteatru Zavoda su pozdravili dr Branislav Blažić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije, Brankica Tabak, podsekretar u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, Milena Nedelјkov – predsednica Upravnog odbora Zavoda i dr Bilјana Panjković – direktorica Zavoda. Direktorica Zavoda dr Panjković je iznela rezultate rada institucije u 2017.godini i navela smernice za budući rad zavoda. Istakla je da je Zavod svojim aktivnostima doprineo da se u 2017.godini zaštita u Vojvodini sprovede na 6,56 odsto teritorije (141014 ha) i da broj zaštićenih prirodnih dobara u APV bude 132. Radom na uspostavlјanju Ekološke mreže Zavod je prikupio podatke o staništima zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i identifikovao nove prostorne celine. Do sada su izdvojene 696 staništa divlјih vrsta unutar ekološke mreže. Direktorica je istakla da je Zavod izradio i nove studije zaštite prirode i to: PIO „Gornja Mostonga”, SP „Stablo pterokarije u Sremskim Karlovcima”, SP „Stratigrafski profil Filijala Beočin”, SP „Lesni profil kod Starog Slankamena”, SP „Stari park u Vlajkovcu”, SP „Mešoviti drvored platana u Odžacima”, SP „Američki platan na Sajlovu” i SP „Američki platan u letnjikovcu Eparhije Bačke u Novom Sadu”. Kada se proglasi zaštita na ovim prostorima povećaće se površina pod zaštićenim dobrima za oko 3600 ha.

U promotivnom delu programa prezentovana je projektna aktivnost Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, a govorio je Marko Tucakov, samostalni stručni saradnik za međunarodnu saradnju i upravlјanje projektima. On je istakao da se Zavod bavi projektima zbog lakšeg rešavanja problema u zaštiti prirode uz primenu novih metodologija i rešenja. Naveo je da pet od šest projekata koje trentno radi Zavod finansira Evropska Unija, a jedan finansira vlada zemlje članice (Nemačke) putem svoje agencije za međunarodnu razvojnu pomoć. O svakom od šest aktuelnih projekata govorili su rukovodioci projekata: coopMDD, Marko Tucakov, samostalni stručni saradnik za međunarodnu saradnju i upravlјanje projektima, PANNONEAGLE, mr Nikola Stojnić, načelnik odelјenja za zaštitu staništa i vrsta, SeNs WETLANDS, Klara Sabadoš, samostalni stručni saradnik za zaštitu iz oblasti ekologije, Eco WET, Vladimir Dobretić, samostalni stručni saradnik za zaštitu iz oblasti herpetologije, PANNONSTEPPES, mr Nikola Stojnić i GIZ ESAV, Alen Kiš, samostalni stručni saradnik za zaštitu šuma.

Dodeljena je i jedna jubilarnih nagrada kolegi Ranku Periću, samostalnom stručnom saradniku za zaštitu prirode iz oblasti botanike, za deset godina uspešnog rada u Zavodu.

Nakon stručnog dela skupa, u izložbenom prostoru Zavoda je otvorena foto izložbe pod nazivom „OKRUŽENI PRIRODOM” autora Mikeš Bencea. Izložba će biti otvorena narednih mesec dana.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Problem koji se ignoriše – buka u gradovima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Konstantno brujanje saobraćaja, neprekidna buka sa gradilišta, sirene, zvučnici, razglasi, svi ti zvukovi grada su većini ljudi jako iritirajući.

Ali, takođe su i opasni. Svetska zdravstvena organizacija opisala je zagađenje bukom kao potcenjenu opasnost koja može prouzrokovati oštećenje sluha, kardiovaskularne probleme, poteškoće sa pamćenjem, stres i depresiju. Neki stručnjaci za buku imaju malo ekstremnije stavove i tvrde kako nas konstantna buka polako ubija.

„Zagađenje bukom prouzrokuje hipertenziju, dijabetes, prekomernu kilažu, srčane i moždane udare,“ kaže Dr Danijel Fink, predsednik organizacije Tiha koalicija (Quiet Coalition), koja se sastoji od stručnjaka za zdravlje i zakone a bavi se tematikom okolišnog zagađenja bukom.

Zagađenje bukom je često glavni uzrok smanjenja kvaliteta života u velikim gradovima koji su budni 24 časa, kao što je na primer Njujork, gde je podneto više od 200 000 žalbi na buku u 2016. godini. Buka pre svega prouzrokuje stres koji ima vrlo negativne posledice po zdravlje. Iako ne postoji mnogo podataka o uticaju buke na mentalno zdravlje neka istraživanja su pokazala da se jaka buka dovodi u vezu sa većim rizikom od dapresije i anksioznosti kod većine ljudi.

Nedavno obavljena studija koju su sproveli eksperti sa Američkog fakulteta za kardiologiju, povezuje zagađenje bukom sa kardiovaskularnim problemima koji nastaju kao odgovor tela na buku, u vidu ispuštanja kortizola, hormona stresa koji kada se ispušta u prekomernim količinama oštećuje krvne sudove.

Na konferenciji Evropske komisije koja je održana u aprilu 2017. godine buka je okarakterisana kao „tihi ubica“ sa potencijalno drastičnim posledicama po naše fizičko i mentalno zdravlje. Uprkos tome, ovaj problem je vrlo često neprijavljen i podcenjen.

Dr Ein King, profesor akustike i autor knjige „Okolišno zagađenje bukom“, naziva buku polutantom koji biva ignorisan i smatra da buku ne razumeju ni oni koji je stvaraju, ni donosioci odluka kao ni opšta poplacija. Najviše zabrinjava uticaj buke na decu. „Istraživanja su pokazala da izlaganje buci kod dece stvara poteškoće u čitanju, pažnji i rešavanju problema i memoriji.“

Postoji debata o tome koliko buke je zapravo bezbedno. U svom priručniku „Neka slušanje bude bezbedno“, Svetska zdravstvena organizacija navodi da je najveći bezbedni nivo buke onaj od 85 decibela i to maksimum 8 sati. Jedan auto proizvodi buku od 70 decibela, bušilica 100 a avion koji poleće 120 decibela. Nedavni BBC-jev izveštaj govori da su delovi Londona toliko bučni da mogu da oštete sluh ljudi bukom koja je uglavnom veća od 105 decibela.

Zabrinuti zbog rizika od gubitka sluha, prošle godine švedska organizacija Mimi Hearing Techonologies napravila je svetski indeks buke sa podacima o zagađenju u preko 50 gradova. Njihovo istraživanje pokazalo je da u proseku, osoba koja živi u okruženju zagađenom bukom, ima sluh kao da je 10 do 20 godina starija.

Guandžou u Kini je grad sa najvećim zagađenjem bukom u svetu a prate ga Kairo, Pariz, Peking i Delhi. Od 50 gradova Cirih je imao najmanje zagađenja bukom.

Uzimajući u obzir da je saobraćaj najveći izvor buke Evropska unija se protiv buke bori svojim strategijama koje podrazumevaju bolji menadžment saobraćaja, električna vozila, ograničenja brzine i zvučne barijere.

„Najlakše je boriti se sa bukom u njenom izvoru. Kada bi sva vozila u gradovima bila električna zagađenje bukom bi bilo drastično smanjeno“, kaže King.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Za šest godina, istopio se komad Antarktika veličine Londona

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači sa Univerziteta u Lidsu, iz Ujedinjenog Kraljevstva, objavili su da se, usled toplih okeanskih voda u kojima pluta, led na Antarktiku topi. U periodu od 2010. do 2016. godine, Severni okean otopio je oko hiljadu i po kvadratnih kilometara ovog kontinenta. To je površina engleskog regiona Širi London, koji predstavlja najveću urbanu zonu u Evropskoj uniji.

Nestajanje leda nesagledivo je ljudskim okom jer se dešava ispod nivoa okeana i stoga su nalazi engleskih naučnika vrlo značajni. Tim je kreirao i mapu na kojoj je prikazano pomeranje “linije uzemljenja” antarktičkog kontinenta. Na osam od šezdeset pet najvećih glečera Antarktika Englezi su uočili su njeno preterano odstupanje.

Tempo topljenja velikih ledenih masa od poslednjeg ledenog doba iznosi približno 25 metara godišnje, međutim, “linija uzemljenja” povlači se 5 puta većom brzinom, tvrde autori izveštaja. Iako je većim delom stabilna, 3,3 istočnih i 21,7 odsto zapadnih granica kontinenta je pod pretnjom iščezavanja, zajedno sa 9,5 odsto poluostrva.

Ova studija mogla bi da bude manifest budućeg porasta mora. Promene impliciraju da će doprinos Antarktika povećanju uskoro potencijalno da nadmaši doprinos Grenlanda.

Jelena Kozbašić

GORAN TRIVAN, Ministar zaštite životne sredine: Moramo da čuvamo granu na kojoj sedimo

Foto: Kabinet ministra zaštite životne sredine
Foto: Kabinet ministra zaštite životne sredine

Pojam „održivi razvoj” potiče iz šumarstva i ukratko, podrazumeva da čovek može poseći onoliko starih stabala koliko je novih zasadio. U pokušaju da dođemo do odgovora na pitanje o tome da li smo zaista previše „stabala” posekli, razgovarali smo Goranom Trivanom, ministrom zaštite životne sredine.

EP: Kad pričamo o štetnosti čovekovog uticaja na životnu sredinu, da li biste rekli da sada već sečemo i granu na kojoj sedimo?

Goran Trivan: Uspešno je sečemo. Ne zvuči optimistično, ali to je realno. Ako uzmete u obzir da se civilizacija bavi strategijom održivog razvoja pedesetak godina kao i rezultate koji su u međuvremenu dostignuti, činjenica je da ima pomaka u raznim oblastima, od izgradnje do emisije CO2. Međutim, to su sporadični uspesi koji zapravo jesu paradigma neuspeha. Pedeset godina se odvija proces očuvanja sredine, a srednja godišnja temperatura ipak raste. Iako sam ja optimista po prirodi, u ovome sam vrlo realan. Potrebno je beskompromisno sagledati prošlost da biste znali šta da radite. Prema mom mišljenju, civilizacija pravi katastrofalne greške koje neće moći da se isprave u kratkom roku. Tu se vraćamo na koncept kojim se ekologija diči – misli globalno, deluj lokalno. Potrebno je da se vratimo korenima i prirodi, zapravo samom životu. U tom smislu, pošumljavanje je idealno rešenje. To je najjednostavniji, najjeftiniji i najefikasniji način da se posledice klimatskih promena ublaže. Trebalo bi imati u vidu da promene klime nisu samo posledica delovanja čoveka, već da se one takođe dešavaju milionima godina na planeti i mimo čovekovog uticaja. Ipak, čovek je svakako presudno doprineo tome da se te promene brže osete i vide.

Dok sam bio na mestu Gradskog sekretara za zaštitu životne sredine u Beogradu, mogao sam da eksperimentišem sa ovom idejom o pošumljavanju. U periodu od šest godina mi smo pošumili više od 700 hektara novih površina u Beogradu. To nije dovoljno, ali sigurno je mnogo bolje od toga da ništa nismo uradili. Ovaj efekat će osetiti naša deca za deset godina, ako budemo vodili računa o svakom drvetu i ako zamenimo svako stablo koje se osuši. To čak i ne košta mnogo.

EP: Da li vam se čini da je javnost dovoljno upoznata sa onim što ste do sada postigli na mestu Gradskog sekretara za zaštitu životne sredine?

Goran Trivan: Nisam radio sa ciljem da neko primeti i prizna moje napore, već iz ubeđenja da svaka pozitivna promena koju unesem u životno okruženje nastavlja da živi. Ipak, moj tim i ja smo shvatili da naše aktivnosti nisu bile dovoljno poznate u javnosti. Da bi rezultat našeg truda mogao da dopre do većeg broja ljudi, mi već par godina polako menjamo pristup. Tu dolazimo sada do moje omiljenog stanovišta – bez medija i civilnog sektora nema značajnih rezultata.

Foto: Pixabay

EP: Koliko su donosioci odluka svesni da su aktivnosti na planu očuvanja životne sredine od ključnog značaja?

Goran Trivan: U svakom gradu postoje dve kategorije ljudi. Jedno su sasvim obični i čestiti građani, a drugo su sasvim čestiti i neobični građani koji su na funkcijama i oni moraju da znaju šta smo mi do sada postigli. Takođe, moraju da imaju svest da ništa ne počinje od njih, već da svi mi dolazimo na mesta ljudi koji su pre nas već nešto postigli. Tako sam ja nasledio prethodnog sekretara Branislava Božovića koji je inicirao donošenje strategije pošumljavanja u Beogradu. A on čak nije ni šumarski inženjer, već geolog, ali je očigledno znao šta radi. Ja sam se oslonio na rezultat njegovog rada i nastavio dalje sa pošumljavanjem Beograda. Rezultat je očigledan, stoga svi moramo da razmišljamo o tome da nismo ostrva i da ništa ne počinje od nas. Mi smo deo niza.

EP: Do koje mere je koncept održivog razvoja primenljiv u Srbiji i koji su načini za njegovu implementaciju u sadašnjem trenutku?

Goran Trivan: Ne volim da koristim sintagmu održivi razvoj jer je sama strategija održivog razvoja na globalnom nivou kompromitovana. Međutim, razvoj može postojati na praktičan način, bez velike filozofije, poput onoga što sam ja radio kroz pošumljavanje u Beogradu.

Srbija zaostaje za razvijenim evropskim zemljama u oblasti održivog razvoja dvadeset pet godina. To može delovati deprimirajuće, premda može biti i inspirativno. Mi smo posmatrali šta su radile razvijene zemlje u prethodnih par decenija, shvatili smo šta su preskočili, pa zato mogu da kažem da mi imamo priliku da u dve, tri kaskade pređemo put kojim su oni dugo prolazili. I to će se desiti. U tehnološkom smislu njima je bilo potrebno dosta vremena da savladaju sve izazove. Nama neće biti potrebno toliko vremena. Na primer, u Beogradu je osnovan fond za energetsku efikasnost o kome niste mogli ni da sanjate pre deset godina. Iz tog fonda se rade fasade – što podrazumeva izolaciju, brojne druge mere energetske efikasnosti, a naposletku i estetsko uređenje.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ceo intervju možete pročitati pročitati u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Foto: Pixabay

Objavljen statistički energetski bilans za BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je po prvi put saopštenje “Ukupni statistički energetski bilans za Bosnu i Hercegovinu za seriju godina 2014-2016“, uključujući i reviziju ukupnog statističkog bilansa za 2014. godinu.

Statistički energetski bilans omogućava analizu i planiranje razvoja i eventualnog restrukturiranja kapaciteta za proizvodnju, transformaciju, transport i distribuciju energije. Bilans je prikazan isključivo u energetskim jedinicama, bez fizičkih jedinica.

Saopštenje sadrži godišnje podatke o proizvodnji, uvozu, izvozu, transformaciji, utrošku i raspodeli uglja, nafte i naftnih derivata, prirodnog gasa, biomase, električne energije i toplote u Bosni i Hercegovini.

Metodologija za prikupljanje podataka za izradu energetskih bilansa, njihova forma i sadržaj usklađeni su sa standardima i preporukama Međunarodne Agencije za energiju ( IEA), Eurostat-a i OECD-a.

Bilans možete pogledati na sledećem linku.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević