Home Blog Page 1116

Nastavlja se izgradnja sistema za navodnjavanje u Vojvodini

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Radovi na izgradnji sistema za navodnjavanje u Vojvodini preko Abu Dabi fonda iz prve faze odvijaju se ugovorenom, planiranom dinamikom. Uslovi za nastavak radova na izgradnji sistema za navodnjavanje, koji su u decembru bili obustavljeni usled loših vremenskih prilika, stekli su se 10. aprila 2018. godine. Nakon zimskog perioda, sva gradilišta su ponovo aktivna.

Radovi na dvonamenskom sistemu „Međa“ su u završnoj fazi – urađeno je 95 odsto planiranih radova, a preostalo je da se izgrade betonske obloge oko dve ustave. Radovi na tri preostala dvonamenska sistema: „Itebej“, „Jankov most I i II“ i „Rečej“ nastavljaju se po predviđenoj dinamici i biće završeni u ugovorenom roku.

Kada je reč o tri crpne stanice, na CS „Kaloča“ zemljani i betonski radovi su u završnoj fazi, nakon čega će uslediti ugradnja pumpnih agregata sa pratećom opremom, kao i njihovo povezivanje na stabilan izvor snabdevanja električnom energijom. Na CS „Jegrička“ i CS „Pesir“ zemljani radovi su u završnoj fazi, dok će se u narednom periodu započeti sa izgradnjom samog objekta crpne stanice, kao i pratećim mašinskim i elektro radovima.

Stvoreni su uslovi i za nastavak radova na izgradnji regionalnih podsistema za navodnjavanje. Na podsistemu „Tisa-Palić“ završeni su pripremni i zemljani radovi, što omogućava početak radova na postavljanju vodonepropusne folije i predviđenih izlaza za životinje. Datum nastavka radova na oblaganju prve deonice kanala regionalnog podsistema „Kula-Mali“ Iđoš pomeren je za 15. avgust 2018. godine, kako bi se omogućilo nesmetano navodnjavanje poljoprivrednih površina u periodu april-avgust. Na podsistemu „Kikinda“ radovi nisu bili obustavljani, s obzirom da je, i pored loših vremenskih uslova, bio omogućen pristup određenom broju objekata na sistemu, kao i radovi na samim objektima. Radovi na podsistemu „Nova Crnja-Žitište“ nastavljaju se prema dostavljenom dinamičkom planu.

Program izgradnje sistema za navodnjavanje u Vojvodini preko Abu Dabi fonda predstavlja krupan korak u daljem razvoju navodnjavanja, racionalnom korišćenju vodnih resursa i širenju mogućih površina za navodnjavanje. U avgustu 2017. godine, započeti su radovi na 11 projekata u Vojvodini, koji predstavljaju prvu fazu projekata prijavljenih za finansiranje iz Programa za navodnjavanje – Abu Dabi fonda.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

U planu sanacija jame Sovjak u Hrvatskoj

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske pokrenulo je 5. aprila 2018. godine postupak dodele sredstava za projekat Sanacija lokacije visokozagađene opasnim otpadom – jama Sovjak, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Ukupna vrednost projekta procenjena je na 377,27 miliona kuna, od čega je 320,60 miliona kuna osigurano kroz Kohezijski fond, a 56,57 miliona kuna kroz Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost (FZOEU). Korisnik projekta je FZOEU / Sektor za fondove EU, a rok u kojem korisnik treba dostaviti svoju prijavu kroz sistem eFondovi je 5. maa 2018. godine, nakon čega se sprovodi postupak dodele bespovratnih sredstava, koji završava donošenjem Odluke o EU finansiranju.

Sanacija lokacija zagađenih otpadom navedena je kao jedan od ciljeva u Planu upravljanja otpadom Hrvatske za period od 2017. do 2022. godine, a jedna od mera za ostvarivanje tog cilja je i sanacija lokacija zagađenih opasnim otpadom, tzv. crnih tačaka. Svrha ovog postupka dodele je osigurati potrebna sredstva za realizaciju aktivnosti čišćenja i zatvaranja jame Sovjak, odnosno sanaciju ove lokacije, te time smanjiti količinu odloženog opasnog otpada, toksičnost i mobilnost kontaminirajućih materija i ukloniti negativni uticaj opasnog otpada na stanovništvo i okolinu.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Saradnja Srbije i Bugarske u zaštiti životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ministar životne sredine i voda Bugarske Neno Dimov, čija zemlja trenutno predsedava EU, na bilaternom sastanku održanom u Sofiji, razgovarali su o prekograničnoj saradnji, iskustvima Bugarske u povlačenju sredstava iz EU fondova, i drugim vidovima saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Dogovoreno je da se u narednom periodu potpiše Memorandum o razumevanju u oblasti zaštite životne sredine između resornih ministarstava Srbije i Bugarske.

Bilateralni susret je organizovan na marginama Neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine Evropske unije u kojem je učestvovao ministar zaštite životne sredine Goran Trivan a koji je održan 10. i 11. aprila u Sofiji.

Bugarska koja predsedava EU od januara do juna 2018. godine je na bazi uspostavljene dobre prakse organizovala Neformalni sastanak ministara životne sredine Evropske unije, kome su prisustvovali ministri životne sredine EFTA zemalja, zemlje kandidati, komesari Karmenu Vela i Migel Arias Kanjete, kao i predsedavajući Odbora za zaštitu životne sredine, javnog zdravlja i sigurnosti hrane Evropskog parlamenta, predstavnici Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA), Evropskog saveta za životnu sredinu (EEB), Evropskog komiteta regionalnih i drugih međunarodnih institucija.

Glavne teme Neformalnog sastanka bile su kvalitet ambijentalnog vazduha, klimatske promene, bolja regulativa, zaštita zdravlja ljudi i životne sredine i pronalaženje pametnih rešenja za bolju primenu zakonodavstva EU u toj oblasti.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Ministarstvo održalo Info dan za OCD

Foto: Inženjeri zaštite životne sredine
Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije juče je organizovalo u prostorijma UNDP-a Info Dan za OCD povodom konkursa za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine.

Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu obezbeđeno je 35.000.000,00 dinara za ovaj konkurs.

Minimalni iznos koji se može potraživati po projektu je 300.000,00 dinara, a maksimalni 2.000.000,00 dinara.

Opšti cilj ovog konkursa je, kako se navodi na sajtu ministarstva, zaštita i unapređenje životne sredine u okviru sledećih tema i oblasti: Zaštita prirode – ekološka mreža i zaštićena područja; Klimatske promene – poljoprivreda, energetika, saobraćaj, šumarstvo i vode; Ekološko preduzetništvo – ekološka mreža, zaštićena područja, cirkularna ekonomija; Građanski aktivizam – primena zakona iz domena zaštite životne sredine, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, strateška procena i procena uticaja na životnu sredinu; Ekološko obrazovanje – ekološka mreža i zaštićena područja, klimatske promene, održivi razvoj; Priroda u urbanim sredinama – pošumljavanje, urbane bašte, urbani džepovi, parkovi, zeleni krovovi, zelene fasade, biciklizam kao ekološki prihvatljiv vid transporta; Mediji i ekologija: ekološka mreža i zaštićena područja, klimatske promene, cirkularna ekonomija, poglavlje 27, kvalitet životne sredine.

Pravo učešća na Konkursu Ministarstva zaštite životne sredine imaju udruženja, zadužbine (osnovane radi ostvarivanja opštekorisnog cilja) i fondacije, upisane u Registar Agencije za privredne registre koji deluju na teritoriji Republike Srbije i čiji se ciljevi, prema statutarnim odredbama, ostvaruju u oblasti zaštite životne sredine.

Očekivani datum početka realizacije izabranih projekata je jun 2018, a u obzir će biti uzeti projekti koji se mogu realiizovati u periodu od juna do kraja novembra ove godine.

Milisav Pajević

Održan Neformalni sastanak ministara zaštite životne sredine EU u Sofiji

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvovao je na Neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine Evropske unije, koji je održan u Sofiji 10. i 11. aprila 2018. godine.

Sastanku su prisustvovali ministri životne sredine EFTA zemalja, zemlje kandidati, komesari Karmenu Vela i Migel Arias Kanjete, kao i predsedavajući Odbora za zaštitu životne sredine, javnog zdravlja i sigurnosti hrane Evropskog parlamenta, predstavnici Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA), Evropskog saveta za životnu sredinu (EEB), Evropskog komiteta regionalnih i drugih međunarodnih institucija.

Glavne teme Neformalnog sastanka bile su kvalitet ambijentalnog vazduha, klimatske promene, bolja regulativa, zaštita zdravlja ljudi i životne sredine i pronalaženje pametnih rešenja za bolju primenu zakonodavstva EU u toj oblasti.

U obraćanju učesnicima plenarne sesije, ministar Trivan je rekao: Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine je tekući proces i prioritet za otvaranje Poglavlja 27 u procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji. Razmena iskustava i najbolje prakse među zemljama, partnerska saradnja u raznim sektorima, posebno energetskom i klimatskom, mogla bi rezultirati boljim kvalitetom vazduha, i doprineti zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Ministar je, navodeći podatke i procene Svetske zdravstvene organizacije o zagađenju vazduha, kao jednom od deset najvećih faktora rizika za zdravlje ljudi u Evropi i širom sveta, ukazao na uzroke lošeg kvaliteta vazduha u Srbiji, čemu uglavnom doprinose transportni sektor, industrijski procesi, grejanje stanova putem kotlarnica i poljoprivreda. Naveo je primere dobre prakse i planove u budućim nacionalnim aktivnostima, kako bi se smanjili negativni efekti zagađenja i povećao kvalitet vazduha, zaštita zdravlja i životne sredine.

Nacionalnim akcionim planom za transport, zdravstvo i životnu sredinu, predložiće se i primeniti mere za postizanje boljeg kvaliteta vazduha. Efikasna rešenja u postizanju čistog vazduha mogu se obezbediti investiranjem u nove sisteme grejanja, pokretanjem transportnih rešenja u skladu sa održivim razvojem, i trajnom kampanjom za podizanje svesti na svim nivoima. Ulaganje u zelenu budućnost, putem promovisanja nulte emisije štetnih gasova, uz ozelenjavanje i pošumljavanje i ekološko okruženje, naše ministarstvo vidi kao jedan od glavnih prioriteta, rekao je ministar Goran Trivan.

Nakon plenarne sesije, na marginama Neformalnog sastanka, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je imao sastanak sa državnim sekretarom Saveznog ministarstva za životnu sredinu, zaštitu prirode i nuklearnu bezbednost SR Nemačke, Johenom Flazbartom.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Danas počinje Eko ekspo 2018

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan otvoriće Međunarodni sajam zaštite životne sredine „Eko ekspo 2018“ u četvrtak, 12. aprila, u 10.30 časova, u Belekspo centru.

Ova manifestacija, koja će trajati od 12. do 13. aprila, posvećena je najznačajnijim pitanjima u oblasti zaštite životne sredine i prirode.

Tokom trajanja sajma, posebno će biti razmatrana pitanja u vezi sa Poglavljem 27, čemu će biti posvećena i međunarodna konferencija koja će biti održana u pratećem programu sajma.

izvor: srbija.gov.rs

EU: U novim vozilima obavezan eCall sistem za pozivanje hitne pomoći u slučaju nesreće

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom ovog meseca na području Evropske unije na snagu je stupilo novo pravilo koje obavezuje proizvođače da u nove automobile ugrađuju eCall sistem koji će biti zadužen za pozivanje pomoći, odnosno hitnih službi u slučaju saobraćajne nesreće. Pravilo je prvi put predloženo još 2013. godine, da bi 2015. bilo izglasano.

Sistem eCall će hitnim službama javiti poziciju vozila u trenutku nesreće te smer kretanja (što je posebno važno na autoputevima), čak i u situacijama u kojima vozač nije u mogućnosti to učiniti sam.

Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA) je pozdravilo ovaj propis s obzirom da eCall može skratiti vreme dolaska hitnih službi poput hitne pomoći, vatrogasaca i policije na mesto saobraćajke te time povećati broj spašenih ljudskih života.

Sledeći korak će vrlo verovatno biti obavezivanje proizvođača na ugradnju sistema autonomnog kočenja u trenucima preke potrebe, odnosno AEB-a, kao dijela standardne opreme budućih novih automobila.

Izvor: Elvonet

Kako Lush pakuje šampon ako, zarad životne sredine, ne koristi plastičnu ambalažu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamislite ogromnu deponiju na kojoj su smeštene jedino plastične ambalaže kozmetičkih proizvoda koje je čitavo čovečanstvo – a u trenutku pisanja članka ima nas ukupno 7.614.519.909 – potrošilo za prethodnih mesec dana. Priznajem bi na nju od mene stigao jedan šampon, regenerator i tekući sapun i jedna krema za ruke koliko sam bacila u periodu iza nas. Dodajte tome svoj otpad, otpad vašeg partnera, komšije i prijatelja. I otpad još 7.614.519.904 ljudi.

Proračuni kažu da na mesečnom nivou bacimo otprilike 10 milijardi jedinica kozmetike – eto koliko ogromnu deponiju treba da zamislite. Upravo je ambalaža ta koja na finalnu cenu artikla dodaje od 40 do 50 odsto.

Alternative uludom trošenju plastike u svrhe pakovanja šampona, ali i drugih kozmetičkih sredstava, postoje. Tradicionalna mešavina sode bikarbone i sirćeta će vas možda zgroziti, njenog mirisa ćete se uplašiti i potencijalno neće odgovarati vašem tipu kose, ali ukoliko cilj stavljate ispred sredstva – vredi probati.

I Head & Shoulders pridružio se borbi protiv zagađenja plastikom – prema najavama “majčinske kompanije” Procter & Gamble, čak 25 odsto njihovih proizvoda biće upakovano u reciklirane flašice.

Da li ste znali da se u nekim krajevima sveta šamponi prodaju na isti način kao kod nas pivo? Kada kupujete određene šampone, najpre treba da vratite pakovanje već iskorišćenog. U okviru njihovog proizvodnog ciklusa, oni ambalažu očiste i napune novim koji kasnije ponovo izbace na tržište. I tako u nedogled. Baš kao kod nas Jelen i Lav. U područjima u kojima kozmetika može da se kupi na meru – ljudi ovaj proces oponašaju upotrebljavajući sopstvene staklene flaše koje oprane i čiste odnosu na dopunu u prodavnice u kojima je dostupna ova usluga.

Foto: Lush

Lush je kozmetička kuća iz Ujedinjenog Kraljevstva koja je u mnogim segmentima svog poslovanja – zelena, a nastoji da bude još i više. Njihova sredstva za ulepšavanje su na prirodnoj osnovi.

Misija kompanije je da smanji količinu smeća za koju je odgovorna – a ključna strategija: reciklaža. Čak je i katalog njenog asortimana proizveden od recikliranog papira.

Ukoliko sačuvate 5 ispražnjenih crnih kutijica proizvoda ovog lanca i donesete u radnju kako bi ih oni reciklirali, zauzvrat ćete dobiti besplatne maske za lice. Od 2010. godine, umesto u papir, Lush poklone umotava u marame od organskog pamuka napravljenog od recikliranih flaša. One mogu da se koriste i kao šalovi, trake za kosu ili modni dodaci torbama. Dve godine kasnije, stanjili su plastiku svojih “providnih” pakovanja za 10 odsto. Ovo je samo tokom 2016. rezultovalo u preko 6 tona otpada veštačkog porekla manje.

Čak 35 odsto Lush linije prodaje se “golo”, bez pakovanja. Oni koji su imali priliku da uživaju u njihovim mirisnim bombama za kupanje ili nekim drugim proizvodima, zapitaćete se šta je onda sa providnim celofanom u koji su umotani. U potpunosti je biorazgradiv. Može i da se kompostira.

Na isti način, Lush je “skinuo” i šampone. Prodaje ih u čvrstom obliku, kao sapune, ali oni ne obećavaju ništa manje bujnu i lepu kosu kao gel kojim verovatno trenutno perete kosu. Seanik sadrži alge, morsku so i limun, uz tropske mirise mimoze i jasmina i eterična ulja cvetova narandže. Iako se više ne prodaju u našoj zemlji, da li ste zainteresovani da se priključite “goloj” revoluciji?

Jelena Kozbašić

Pad prodaje dizelaša u Nemačkoj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Presuda suda u Lajpcigu, prema kojoj gradovi u Nemačkoj imaju pravo da zabrane ulazak u centar automobilima s dizel motorima starijim od norme Euro 5, u velikoj meri uništava tamošnje tržište.

Nakon što je prodaja dizelaša u Nemačkoj u januaru 2018. godine pala za 17 odsto, a u februaru za 19 odsto, u martu je zabeležen minus od čak 25 odsto.

Vlada, ali i brojni proizvođači automobila, već su pripremili brojne pakete podsticaja kojima će se vlasnicima automobila s dizel motorom zaključno s normom Euro 4 omogućiti lakša kupovina savremenijeg modela.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan eko kviz u Vranju

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

U sali Omladinskog kulturnog centra u Vranju, organizovano je takmičenje u ,,Eko-kvizu” na kome su se nadmetali osnovci iz 12 škola sa teritorije grada. Pod nazivom ,,Prljavo ili čisto, nije isto”, đaci od 5.do 8. razreda kroz testove i igru, takmičili su se u poznavanju značaja očuvanja životne sredine.

Cilj kviza je podizanje svesti kod osnovaca o zaštiti životne sredine, kao i informisanje o značaju reciklaže. Naša ideja je da kroz edukaciju sa najmlađima utičemo i na podizanje svesti kod starijih građana, kako bi se odgovornije ponašali prema životnoj sredini, rekao je Žikica Antanasijević, gradski većnik za ekologiju i zaštitu životne sredine.

Takmičenje će biti održano u četiri faze, a finalna provera znanja najboljih ekipa je 28. aprila. Najbolje plasirana ekipa učestvovaće na polufinalu republičkog takmičenja koje će biti održano u Beogradu tokom maja meseca, dok će finale biti organizovano u Zrenjaninu.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

TE Drax napušta ugalj i pre 2025. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Očekuje se da bi TE Drax, nekada najveća britanska i ujedno najveća evropska termoelektrana na ugalj, mogla prestati koristiti ugalj kao energent i pre zacrtanog roka, odnosno 2025. godine.

Naime, uprava elektrane smatra da će jedinice na prirodni gas i jedinice na biomasu, koje su tokom godina zamenjivale jedinice na ugalj, u kombinaciji sa baterijskom pohranom energije u celosti moći zameniti proizvodne jedinice na ugalj. Inače, u Velikoj Britaniji je još 2015. godine najavljeno postupno napuštanje proizvodnje električne energije u termoelektranama na ugalj u narednih 10 godina kako bi se ispunili zadati ciljevi zaštite klime.

Od ukupno šest proizvodnih jedinica TE Drax, do sada ih je tri pregrađeno za korišćenje drvnih peleta i još bi jedna trebala biti pregrađena do kraja 2018. godine, a preostale dve bi se trebale zameniti jedinicama na gas i dodao bi se baterijski sistem za pohranu energije snage 200 MW, izvestio je američki portal Power Engineering International.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Međunarodni sajam turizma i ekologije značajan za Tuzlanski kanton

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodni sajam turizma i ekologije “LIST 2018”, njegovo 16. izdanje, biće održan od 3. do 5. maja 2018. godine u Lukavcu pod pokroviteljstvom Vlade FBiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Sajma Izet Nuhanović izjavio je da su pripreme za ovogodišnji sajam počeli odmah po završetku prošlogodišnjeg, što je dugogodišnja praksa koja daje dobre rezultate.

Predsednik Organizacionog odbora Sajma Aziz Čačković naveo je kako je do sada prijavljen znatno veći broj učesnika i izlagača u odnosu na prethodne godine. Nama je veoma bitan segment povezivanja turizma i ekologije i na tome ćemo posebno raditi. Dosta smo pažnje posvetili edukativnom dijelu u okviru sajma. Tu će biti stručna predavanja na temu seoskog turizma i kako ga unaprediti, zatim o razvoju banjskog turizma i informatizaciji u ponudi smeštajnih kapaciteta u turizmu, baziranih na stručnim predavanjima, dodao je Čačković.

Ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi TK Mirsad Gluhić istakao je da lukavački, gradačački i gračanički sajam imaju posebnu važnost za Tuzlanski kanton, ali i celu državu. Vlada TK je tri pomenuta sajma uvrstila u manifestacije od značaja za naš kanton.

Svečano otvaranje 16. Međunarodnog sajma turizma i ekologije “LIST 2018” bit će održano u četvrtak, 3. maja 2018. u 11 sati, najavili su organizatori.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

RiTE Ugljevik sa 32 odsto učestvuju u proizvodnji struje u RS

Foto: Wikipedia / Mazbln
Foto: Wikipedia / Mazbln

Elektroenergetskim bilansom Republike Srpske planirana proizvodnja električne enerije u Termoelektrani “Ugljevik” čini 31,85 odsto ukupno planirane proizvodnje struje u Srpskoj za ovu godinu, objavljeno je u biltenu kompanije.

Bilansom je planirana proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj od 7.897,57 gigavat-časova, od čega 5.265 gigavat-časova u tri termoelektrane – “Ugljevik”, “Gacko” i “Stanari”, u hidroelektranama 2.285,45 gigavat-časova i u malim elektranama 347,12 gigavat-časova.

U Republici Srpskoj se očekuje porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sistemu podsticaja, pri čemu je planirano da na ovaj način bude obezbeđeno oko osam odsto ukupne potrošnje električne energije u Srpskoj.

Proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj bazira se na termoelektranama na domaći ugalj koje u ukupnoj proizvodnji električne energije u ovoj godini učestvuju sa oko 70 odsto i na hidroelektranama koje, bez malih elektrana, proizvode oko 30 odsto struje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

ARNE SANES BJORNSTAD, Ambasdor Norveške: Važno je da održavamo prirodne resurse koje imamo

Foto: Ambasada Norveške

Poznato je da Kraljevina Norveška spada u najveće zagađivače po glavi stanovnika što je neslavan rekord koji duguje takođe jednoj tituli – ova skandinavska zemlja nalazi se među najvećim svetskim proizvođačima i izvoznicima nafte. Otuda nije neobično veliko interesovanje koje je Norveška pobudila pre nekoliko godina kada je postavila prilično neverovatan cilj da postane država sa neutralnim karbonskim otiskom do 2030. godine. Odgovore na pitanja o tome šta su Norvežani do sada postigli i kakvu je ulogu u podizanju svesti o klimatskim promenama i smanjenju emisije štetnih gasova imala sveobuhvatna državna kampanja Klimaloftet potražili smo od Arnea Sanesa Bjornstada, ambasadora Norveške u Srbiji.

EP: Norveška je izvorni cilj o neutralnom karbonskom oti- sku do 2030. godine ipak korigovala pa danas težite da dosegnete 40 odsto manje emisije štetnih gasova do istog roka a u poređenju sa 90-im godinama prošlog veka. Koje tehnologije su dale najveći rezultat?

Arne Sanes Bjornstad: Norveška ima izuzetno veliku emisiju štetnih gasova koja je direktno vezana za proizvodnju nafte i gasa, s tim da se najveći deo energenata proizvedenih na ovaj način koristi u drugim zemljama. Kako bismo smanjili emisije uveli smo tehnologiju za geološko skladištenje ugljen-dioksida (CCS). Gasovi sa efektom staklene bašte iz vazduha se upumpaju duboko u zemlju i pod tim pritiskom izlazi nafta ili gas čiji je kvalitet znatno bolji. Ovaj sistem je ekonomski isplativ, jer štetne gasove koristite da biste izbacili više nafte i gasa na površinu i ne koristite dru- gi vid energije za njihovo ispumpavanje.

U nekim oblastima smo ostvarili značajne rezultate. Jedna od njih je i elektromobilnost, a možemo se pohvaliti tim da je kompletan gradski prevoz ekološki. Iako imamo metro, tramvaje i električne autobuse, veći deo javnog prevoza u Oslu je na biogas koji se dobija od otpada. Nekada je taj otpad predstavljao trošak, jer smo morali da plaćamo za prevoz i odlaganje smeća a pri tom smo dodatno izdvajali sredstva za gorivo za autobuse. Sada smeće koristimo kao gorivo. To nije samo ekonomski isplativo već predstavlja i dobar primer smanjenja emisije gasova.

EP: Pomenuli ste elektromobilnost. Norveška je lider ne samo u Evropi već i u svetu budući da je prema statističkim podacima za 2016. godinu čak 4 od 10 automobila prodatih u vašoj zemlji bilo na hibridni ili električni pogon. Na koje olakšice može da računa kupac elektromobila?

Arne Sanes Bjornstad: Često se našalim pa kažem da je Tesla u Norveškoj poznatiji kao automobil nego kao naučnik. Za to je zaslužan broj Teslinih vozila. Postoje značajne poreske olakšice koje omogućavaju kupovinu luksuznog električnog vozila za cenu običnog, konvencionalnog autombila. Osim toga, postoje i druge olakšice za električne automobile. Na raspolaganju su rezervisana besplatna mesta za parkiranje u gradskoj zoni i tu vlasnik elektromobila može i da napuni svoj auto. To je jedna od boljih olakšica, jer se „gorivo” dobija besplatno, a ono je u Norveškoj dosta skupo. Čak je i putarina koju plaćaju vlasnici električnih automobila jeftinija nego za vozila na fosilna goriva. Takođe, vozači električnih automobila mogu da koriste žute trake za autobuse i taksiste, pa time izbegavaju uobičajene gužve, posebno ako putuju iz centra Osla u predgrađe.

Ambicije Kraljevine Norveške su velike i postoji mnogo inicijativa za promenu, ne samo kada su u pitanju automobili, već i drugi vidovi transporta. Planiramo da do 2040. godine uvedemo električne avione koji će saobraćati na kraćim relacijama, a tu su i programi za korišćenje električnih brodova. Naš cilj je da umesto ekonomije zasnovane na ugljeniku pređemo na električnu ekonomiju. Imali smo čak jednu ozbiljnu raspravu o tome da u narednih nekoliko godina uvedemo zabranu saobraćaja u Oslu za automobile na benzin i dizel pogon. Neki od ovih projekata su samo ambiciozne ideje koje možda nikada nećemo ispuniti, ali to ne možemo znati dok ne pokušamo.

Foto: Foap – Visitnorway.com

EP: Da li biste rekli da je za izbor ekološki prihvatljivih rešenja u vašoj zemlji zaslužan prevashodno mentalitet stanovnika ili subvencije i druge olakšice imaju veći uticaj?

Arne Sanes Bjornstad: Rekao bih da se radi o skupu raznih uticaja. Delimično je to posledica i obrazovanja, ali ima i političkih i socioloških uticaja kada je zaštita životne sredine u pitanju, kao i drugih razloga. Norveška je siromašna zemlja kada je reč o prirodnim resursima, ako izuzmete naftu i gas. Zbog klimatskih uslova, poljoprivredna proizvodnja je pravi izazov. S druge strane, mi tradicionalno brinemo o prirodi jer je nemamo previše i to vidimo i po zalihama ribe koje je sve manje. A mi živimo od prirode. One prirodne resurse koje imamo moramo da održavamo i čuvamo. S obzirom da smo bili siromašni pre otkrivanja zaliha nafte, naučili smo da ništa ne bacamo i od tada postoji ta tradicija za ponovnim upotrebljavanjem stvari ili recikliranjem.

Danas su ljudi postali svesniji pretnji koje vrebaju usled klimatskih promena, a kod nas možete jasno da vidite efekte. Na severu Norveške se nalazi jedan vrlo poznat glečer koji je oduvek predstavljao veliku turističku atrakciju. Ipak, on nestaje velikom brzinom, a to je za ljude koji žive od turizma u toj oblasti veoma šokantno. Ovaj vrlo vidljiv dokaz predstavlja snažan argument za sve zagovornike borbe protiv klimatskih promena.

EP: Koji procenat električne energije proizvedene u Norveškoj dolazi iz obnovljivih izvora?

Arne Sanes Bjornstad: U našoj zemlji čak 99 odsto energije dolazi iz hidrotokova. Mi prozvodimo dovoljno struje za naše potrebe ali sezonski imamo potrebu i za uvozom ili proizvodimo višak koji izvozimo. Kada su leta sušna nedostaje nam energije iz hidrotokova, pa uvozimo energiju iz Danske ili Švedske sa kojima imamo zajedničko tržište električne energije. Ovaj sistem je uspostavljen isprva kao Nordijska inicijativa a sada su Britanija, Švedska i Holandija takođe članice zajedničkog tržišta. U budućnosti bi članstvo trebalo da raste. Pokušavamo da pomognemo takođe u uvođenju ovakvog sistema i na Balkanu, a za to je potrebno vreme. Potrebno je povećati proizvodnju struje odnosno proširiti tržište i na tome se trenutno radi.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Ceo intervju možete pročitati pročitati u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Unapređenje saradnje u oblasti energetike sa Južnom Korejom

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić razgovarao je sa ambasadorom Južne Koreje Deđong Juom o privrednoj saradnji dveju zemalja, naglasivši da su korejske kompanije u oblasti energetike dobrodošle u Srbiji.

Antić je iskazao interes za saradnju sa tamošnjim kompanijama, posebno onima iz energetskog sektora, imajući u vidu da je 2015. godine u Srbiji otvoreno predstavništvo organizacije KOTRA (Korejska organizacija za promociju investicija). On je naveo da projekti koji će se u budućnosti realizovati u Srbiji mogu da budu veoma privlačni za južnokorejske investitore, a da postojanje organizacije kao što je KOTRA svakako predstavlja komparativnu prednost. Korejske kompanije mogu da nađu svoje mesto u njima, posebno zato što poseduju savremenu tehnologiju koja je cenjena u Srbiji, kao i u svetu, i mogu da je donesu u našu zemlju, ukazao je ministar.

Ambasador Južne Koreje je za maj ove godine najavio dolazak delegacije Ministarstva energetike Južne Koreje, sa više kompanija, potencijalnih partnera u oblasti energetike. Tom prilikom imaćemo mogućnost da sa korejskom kompanijom „Korea Electric Power Corporation“ definišemo eventualne formate saradnje, budući da ta kompanija ima značajno iskustvo, a među vodećima je u svetu i raspolaže najvećim zelenim klimatskim fondom, istakao je Antić. Oni su, kako je naveo, zainteresovani da učestvuju u razvijanju i implementaciji projekata u vezi sa klimatskim promenama i zaštitom životne sredine.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Delez Srbija počinje sa naplatom plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Delez Srbija počeće sledeće nedelje da naplaćuje plastične kese u jednom od svojih prodajnih formata – prodavnicama Shop&Go.

Kako se navodi na internet stranici Shop&Go, naplata plastičnih kesa počeće od 16. aprila po ceni od dva dinara, kako bi se smanjila upotreba plastičnih kesa koje zagađuju našu životnu sredinu.

Kupci Shop&Go marketa koji budu imali račun veći od 1.000 dinara dobijaće do 15. aprila, odnosno do isteka zaliha, besplatne pamučne cegere za kupovinu, piše na sajtu.

Prosečno svaki stanovnik Srbije dnevno upotrebi sedam kesa, a godišnje ih se u Srbiji odbaci dve milijarde.

izvor: b92.net

Sandra Jovićević