Home Blog Page 1115

Peruanci inženjerstvo promovišu bilbordom koji vazduh pretvara u pijaću vodu

Foto: UTEC Lima
Foto: UTEC Lima

Hteli mi to da priznamo ili ne, marketing utiče na našu podsvest – čak i okoreli protivnici gaziranih pića, gledajući idilične zimske prizore, srećne osmehe porodice ispred kamina, irvase i Deda Mraza iz Koka-kolinih reklama u vreme božićnih praznika, pokleknu i požele čašu ovog osvežavajućeg napitka. Poslednja kompanija koja me je “prevarila” na ovaj način (a da sam to naknadno shvatila) bila je Jaffa i to svojim bilbordom obmotanim u sjajnu srebrnu foliju njihovog proizvoda, Mančmeloua. Čim sam ga videla, znala sam da ću kao poslasticu posle ručka imati upravo ovaj penasti desert preliven čokoladom.

Univerzitet inženjerstva i tehnologije iz Perua imao je nešto drugačiju zamisao bilborda u odnosu na Jaffu. U svrhu promocije ove visokoobrazovne ustanove pred upisni rok za buduće studente, u peruanskoj prestonici, Limi, konstruisan je bilbord koji vazduh pretvara u pijaću vodu.

Lima je drugi po veličini glavni grad na svetu koji je smešten u pustinji, a njegovi stanovnici vode bitku za vodu za piće. Mnogi se njome snabdevaju na bunarima, ali voda koju iz njih vade često je zagađena. Ipak, atmosferska vlažnost u Limi iznosi 98 odsto.

Univerzitet i marketinška agencija upravo su u vazduhu otkrili rešenje problema manjka vode – te tako privukli mlade Peruance inženjerstvu i tehnologiji. Pet generatora iz bilborda “hvataju” i pročišćavaju vlažnost iz vazduha, nakon čega ona biva skladištena u rezervoarima od 20 litara. Inženjeri su metod rada objasnili kao proces “obrnute osmoze”.  Za samo tri meseca bilbord je, proizvodnjom 10 hiljada litara pijaće vode, obezbedio mesečne potrebe stotina peruanskih porodica.

Odlična društveno odgovorna kampanja, zar ne?

Jelena Kozbašić

Trkačko-ekološka akcija u Beogradu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U nedelju 15. aprila tačno u 10 sati ispod Brankovog mosta sa novobeogradske strane startovaće trkačko-ekološka akcija, trčanje i skupljanje đubreta.

Grupu će predvoditi dvadesetak trkača Beogradskog trkačkog kluba, koji će tokom veoma laganog džoginga u trajanju od 30 minuta skupiti što više đubreta na potezu Brankov mosta – Gazela, inače jednoj od najlepših staza za trčanje u Beogradu.

Ploging, kao akcija ljubitelja trčanja, nastala je u Švedskoj i doživela je veliku ekspanziju na sve delove sveta gde je ekološka svest visoka. Trkačka kultura Beograda nosi sa sobom jednu veliku vrednost, a to je briga o sebi i svom zdravlju. Oni koji preuzimaju odgovornost za kvalitet sopstvenog života, ujedno imaju izraženu odgovornost prema svojoj okolini. Takve ljude želimo da srećemo u našem gradu, rekao je Veroljub Zmijanac, osnivač Kluba.

Akcija je otvorena za sve ljubitelje boravka u prirodi, brzog hodanja i trčanja. Nije potrebna prijava za događaj te se svi učesnici pozviaju da se pojave u 9:45 tačno ispod Brankovog mosta sa strane Novog Beograda. Organizator, Beogradski trkački klub, obezbediće zaštitne rukavice i kese za đubre, kao i odnošenje otpada nakon akcije. Događaj je pogodan i za šetnju i porodice sa decom koje bi da promovišu ekološku svest kod najmlađih.

Milisav Pajević

Sarajevo Business Forum: Upoznajte investicijske potencijale regiona

Foto: SBF

Registracije za učešće na 9. vodećoj poslovno-investicijskoj konferenciji jugoistočne Evrope, Sarajevo Business Forumu 2018. (SBF), koja će se, pod motom „Jedan region, jedna ekonomija“, održati u Sarajevu 25. i 26. aprila još uvek su otvorene.

Foto: SBF

Svake godine sve više gostiju, zainteresovanih za business networking i pronalaženje novih investicijskih prilika u regionu koji broji 30 miliona ljudi, dolazi na ovaj poslovni događaj, kako bi se upoznali sa šansama u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji

Na Sarajevo Business Forumu učestvovaće predstavnici institucija iz regiona, privrednih komora i kompanija, odnosno predstavnici biznisa iz državnog i privatnog sektora te je dvodnevna konferencija izuzetna prilika za kreiranje direktnih kontakata zahvaljujući kojima su, u okviru ranijih susreta na SBF-u, pokrenute brojne uspešne poslovne priče.

– Sarajevo Business Forum povezuje investitore i poslovne ljude iz celog sveta sa biznismenima i kreatorima projekata iz zemalja regiona jugoistočne Evrope. Pozivamo vas da prijavite učešće na vodećoj investicijskoj konferenciji ovog dela sveta, upoznate prednosti rastućeg tržišta i prepoznate potencijale ulaganja u postojeće biznise ili potencijale u pokretanju novih projekata – poziv je uputio Amer Bukvić, predsednik Uprave BBI banke, najavljujući 9. Sarajevo Business Forum.

Foto: SBF

Značajan broj investitora već je prepoznao svoj interes u regionu, koji je prema stopi turističkog rasta jedna od top 10 turističkih destinacija u svetu te su biznise pokrenuli upravo u okviru ove privredne grane. No, osim izuzetnih prirodnih lepota, gde se, u svega nekoliko stotina kilometara protežu planinski masivi, jezera, reke, Jadransko more, gradovi čiji su spomenici pod zaštitom UNESCO-a, region nudi još mnogo različitih prilika za investiranje. Energetika, poljoprivreda, nekretnine, infrastruktura, IT industrija, prehrambena industrija, obrazovanje, finansije, sport, kultura, su segmenti u koje se može ulagati, a upravo iz ovih oblasti, na ovogodišnjoj konferenciji će biti predstavljen niz projekata. S ciljem još obimnijeg i kvalitetnijeg poslovnog umrežavanja, na specijalno kreiranoj online platformi (www.sbf.talkb2b.net) posvećenoj predstavljanju kompanija i projekata moguće je i pre održavanja konferencije upoznati se sa prijavljenim projektima te zakazati direktne B2B sastanke, planirane za održavanje drugog dana 9. Sarajevo Business Foruma.

Registracije za učešće na Sarajevo Business Forumu otvorene su 10 dana do održavanja Foruma, a obavljaju se putem web stranice SBF-a: www.sarajevobusinessforum.com klikom na ikonicu “registration/participant registration“: http://sarajevobusinessforum.com/registration-participant. Organizator SBF-a je Bosna Bank International (BBI) u saradnji s Islamskom razvojnom bankom (IDB). Na prošlogodišnjem Sarajevo Business Forumu prisustvovalo je više od 1.700 ljudi, uključujući i 330 akreditiranih novinara, a održano je više od 300 direktnih susreta poslovnih ljudi i privrednika.

Izgradnja elektroenergetske infrastrukture u fokusu Energetskog samita u Neumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na Energetskom samitu, koji će biti održan od 25. do 27. aprila u Neumu, jedna od ključnih tema biće i izgradnja elektroenergetske infrastrukture.

Kako bi se uklonile ove prepreke i osigurao investicioni potencijal, od donosilaca odluka očekujemo hitnu akciju u cilju pojednostavljenja režima izdavanja dozvola, saopštio je direktor USAID EIA projekta Ognjen Marković, i najavio da će poseban panel na 4. energetskom samitu identifikovati ključne preporuke, kao i moguća rešenja za njihovu implementaciju u BiH. Donosioci odluka, kao i ključni eksperti i zainteresovani investitori razgovaraće o najaktuelnijim temama u energetskom sektoru.

Prema izveštaju Svetske banke „Doing Business 2018“ koji, između ostalog ocenjuje i efikasnost izdavanja dozvola, BiH se nalazi na 166. mestu od ukupno 190 zemalja obuhvaćenih tim izveštajem. Ovaj podatak u direktnoj je vezi s obimom investicija u BiH, posebno u energetski sektor, koji uz prave političke odluke koje se još čekaju, može biti pokretač privrednog razvoja u BiH, navodi se u saopštenju USAID-a, čije su aktivnosti usmerene na pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola i povećanje njegove efikasnosti.

Četvrti put Energetski samit biće upriličen u organizaciji USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije (USAID EIA) i Nemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) kroz projekte „Podsticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i „Podsticanje energetske efikasnosti u BiH“, a pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energiju u FBiH i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Deseta Noć biologije u Zagrebu

Foto: haop.hr
Foto: haop.hr

U toku je deseta Noć biologije u Zagrebu, koja se održava na tri lokacije.

Posetioci će moći na jednostavan, svima pristupačan i maštovit način videti prikazane naučne činjenice iz biologije. Kroz brojne zanimljive radionice i predavanja iz područja botanike, zoologije, fitohemije, ekologije, evolucije, bakteriologije, algologije, fiziologije bilja i životinja, nauke o životnoj sredini i molekularne biologije posetioce vode studenti i asistenti fakulteta.

Na Noći biologije i ove godine učestvuje Hrvatska agencija za okolinu i prirodu čiji će predstavnici promovisati zaštitu prirode i deliti edukativno-promotivne materijale.

izvor: haop.hr

Sandra Jovićević

Utvrđen predlog Zakona o zaštiti životne sredine u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Federacije BiH je na 111. hitnoj sednici u Mostaru utvrdila Predlog zakona o zaštiti okoline koji uređuje načela zaštite okoline i njegovih komponenti, nadležnost u ovoj oblasti, informisanje i obrazovanje o okolini, pristup informacijama i učešće javnosti, planiranje, stratešku procenu uticaja na okolinu, uspostavljanje standarda kvaliteta, procjenu uticaja na okolinu, dozvole, sprečavanje nesreća velikih razmera, finansiranje zaštite, građansku odgovornost za štetu, sistem eko-označavanja i upravljanja, međuentitetska saradnja, upravni i inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe u oblasti okoline.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ciljevi ovog zakona su smanjeno korišćenje, sprečavanje opterećivanja i zagađenje okoline, sprečavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećene prirode, poboljšanje uslova prirode, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život, očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korišćenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa, usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtevima za zaštitu okoline.

Odredbe ovog zakona odnose se na sve komponente okoline (vazduh, vodu, tlo, svet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađenu prirodu), sve vidove aktivnosti kojima je svrha korišćenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno delovanje na okolinu koje znači opasnost od zagađenja, ili imaju negativan uticaj na okolinu (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svetlosno zagađenje), prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom i zadatke u području okoline koji proizilaze iz međunarodnih konvencija.

Potreba za izradom novog Zakona o zaštiti okoline primarno je temeljena na rezultatima projekta “Monitoring napretka usklađenosti ekološke legislative u zemljama jugoistočne Evrope s legislativom Evropske unije”. U okviru ovog projekta utvrđeno je da je postojeći Zakon o zaštiti okoline, samo delimično usklađen sa pravnim propisima EU iz oblasti okoline te da je potrebno izmenama i dopunama postojećih ili donošenjem novih propisa dovesti do neophodnog nivoa usklađenosti.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavljen prostorni plan gasovoda Rivica-Jazak-Letenka

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U zgradi Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine u Novom Sadu održana je javna prezentacija Materijala za izradu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije, organizovana od strane nosioca izrade ovog Prostornog plana, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. Obrađivač ovog Prostornog plana je JP „Zavod za urbanizam Vojvodine” iz Novog Sada.

Rani javni uvid u Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije, održava se u trajanju od 15 dana, od 04.04.2018. do 18.04.2018. godine. Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije sa preglednom kartom izrađenom u razmeri 1:25 000 izloženi su na rani javni uvid u zgradi Opštinske uprave opštine Beočin, Opštinske uprave opštine Irig, Gradske uprave grada Sremska Mitrovica i u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine u Novom Sadu.

Osnovni razlozi za izradu i donošenje PPPPN infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije su potreba stvaranja planskog osnova za izgradnju distributivnog gasovoda, ali i realizacija strateških prioriteta u oblasti energetske infrastrukture koje su utvrđene Prostornim planom Republike Srbije od 2010. do 2020. godine i Regionalnim prostornim planom Autonomne pokrajine Vojvodine, kao i činjenice da je prirodni gas ekološki najčistije i najekonomičnije fosilno gorivo, koje se jednostavno i lako distribuira do potrošača.

Donošenjem ovog Prostornog plana stvaraju se neophodni uslovi za izgradnju distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“, kojim će se opština Irig integrisati u gasovodni sistem Republike Srbije, redovnim, stabilnim, bezbednim i ekološki opravdanim snabdevanjem prirodnim gasom potrošača u zapadnom delu opštine Irig i snabdevanje prirodnim gasom turističkog lokaliteta „Letenka“.

Predmet izgradnje je distributivni gasovod projektnog pritiska MOR 16 bar, u dužini od cca 23000 m maksimalnog prečnika DN 150, kao i merna stanica MS „Rivica“ i merno regulacione stanice MRS „Jazak“, MRS „Mala Remeta“ i MRS „Letenka“.

Područje obuhvaćeno okvirnom granicom Prostornog plana, obuhvata cele katastarske opštine u sledećim jedinicama lokalne samouprave: Beočin: KO Beočin, Irig: KO Rivica, KO Vrdnik, KO Jazak Selo, KO Mala Remeta i KO Jazak Prnjavor i Sremska Mitrovica: KO Bešenovo i KO Šuljam.

U uvodnoj reči, Jelena Vujasinović Grkinić, savetnik za urbanizam u Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne pozdravila je prisutne i prezentovala aktivnosti u postupku izrade Prostornog plana – donošenje odluke o izradi, održavanje ranog javnog uvida i vršenje stručne kontrole. Zatim je prisutne pozdravila i pomoćnica direktora u JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“ mr Dragana Dunčić, dipl. pr. planer, nakon čega su predstavnici obrađivača, Milan Žižić, dipl.inž.maš. i Olivera Senković, dipl.inž.arh. predstavili Prostorni plan u osnovnim elementima.

Javnoj prezentaciji prisustvovali su i predstavnici opštine Irig, Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, JP „Srbijagas“, JP Komunalac Irig i Elektrodistribucije Novi Sad.

Pravna i fizička lica pozvana su da dostave sugestije i primedbe na Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora distributivnog gasovoda Rivica – Jazak – „Letenka“ sa elementima detaljne regulacije u pisanom obliku na adresu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Bulevar Mihajla Pupina br. 16, 21000 Novi Sad, najkasnije do 18. aprila 2018. godine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za studiju o uticaju na životnu sredinu projekta Vinča

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je nosilac projekta preduzeće “Beo Čista Energija“ d.o.o, podnelo Zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada i deponijskog gasa “Vinča“ u Beogradu.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i da dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Deforestacija ugrožava koale u Kvinslendu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Aktivisti koji se bore za zaštitu životne sredine procenjuju da je seča šuma u ruralnim delovima Kvinslenda danas 15 puta štetnija po populacije koale nego urbanizacija.

Nagli razvoj, gubitak staništa zbog izgradnje kuća i infrastrukture smatrani su za glavni razlog zbog koga su koale stavljene na listu „ranjivih“ vrsta 2012. godine. Ali, analize Svetskog fonda za prirodu (WWF) koje je izveo stručnjak za konzervaciju Martin Tejlor ovu ideju doveo je pod znak pitanja. Ranije se mislilo da su populacije koala najviše ugrožene rastom Brizbejna. Tejlor je zaključio da se više od 5000 ispitanih slučajeva smrti koala, što je oko 94% svih zabeleženih slučajeva od 2012. do 2016. dogodilo izvan regiona jugoistoka koji se intenzivno razvija.

Ove analize stigle su u sred žučne rasprave u Kvinslendu oko zakona o raskrčavanju šuma. Vlada Palaščuvoke pokušala je da izda akt kojim bi se povratila mnoga ograničenja koja su bila uklonjena od strane Njumanove vlade 2013. godine.

Tejlor je uzjavio da su populacije koala koje su nekada bujale sada kolabiraju na jugoistoku i to već nekoliko decenija. On tvrdi da je ovaj problem dodatno pogoršan raskrčavanjem šuma za poljoprivredne svrhe.

„Postoji ta iluzija da koale žive samo na jugoistoku Kvinslenda ali to uopšte nije slučaj, stvar je u tome da jednostavno ne čujemo o slučajevima umiranja koala u drugim regionima. Činjenica je da koale žive u čitavoj državi i da ako im uništimo stanište buldožerima potpomažemo njihovo izumiranje.“

Debatu dalje komplikuje nekompletna slika populacije koala Kvinslanda. Većina prijava susreta sa koalama dolazi sa jugoistoka, blizu populacionog centra. Tajlorova studija, procenjivala je smrtnost koala u državi tako što je mapirala njihova staništa. U studiji glavna pretpostavka je ta da kada se njihovo stanište uništi većina jedinki ugine.

Endru Friman iz organizacije AgForce mišljenja je da raskrčavanje šuma može da se obavlja daleko pažljivije u područjima za koja se zna da u njima žive koale.

Vlasnici zemlje u ovom delu Australije u poslednje vreme prijavljuju da se susreću sa koalama i pretpostavlja se da se one vraćaju u područja u kojima nisu uočene neko vreme.
Problem je u tome što već nekoliko godina nije urađena celovita studija ispitivanja životnog staništa koala i samo se pretpostavlja da je najviša koncentracija ove vrste na jugoistoku, području koji je pod velikim pritiskom urbanizacije i naglog razvoja.
Komisija koja je zadužena za razmatranje novih zakona o raskrčavanju šuma trebalo bi da podnese svoj izveštaj 23. aprila.

Pretpostavlja se da trenutno u Australiji živi između 43.000 i 80.000 divljih koala, a ako se seča šuma nastavi ovim tempom preti im izumiranje u narednih 30 godina.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Švedska: Prvi svetski elektrifikovan put puni vozila dok su u pokretu (VIDEO)

Photo: VTI Sweden

U Švedskoj je otvoren prvi put na svetu koji puni baterije električnih automobila i kamiona dok se kreću po njemu. Svečano otkrivanje eRoadArlanda upriličeno je 11. aprila 2018. godine, a vlasti su već kreirale mapu budućeg proširenja elektrifikovane saobraćajne mreže.

Foto: NCC, Joakim Kröger

Skandinavska država stimuliše povećanje broja vozila na električni pogon na svojim ulicama u cilju postizanja potpune nezavisnosti od fosilnih goriva do 2030. Šveđani nastoje da emisije štetnih gasova u sektoru transporta redukuju za 70 odsto, a elektrifikovane saobraćajnice samo su jedno od sredstava za ispunjavanje planova.

Dva kilometra javnog puta u blizini švedske prestonice Štokholma, koja vode ka aerodromu Arlanda, opremljeno je neobičnom prugom koja prenosi energiju na vozila priključena na nju pokretnom rukom.

Prednost “dinamičnog” punjenja nasuprot statičnom je da u tom slučaju baterije električnih prevoznih sredstava mogu da budu manje, a samim tim i troškovi njihove proizvodnje niži.

Ukupna dužina svih saobraćajnica u Švedskoj iznosi oko pola miliona kilometara. Hans Sal, izvršni direktor projekta, izjavio je da bi za održiv sistem transporta bilo dovoljno elektrifikovati samo autoputeve, odnosno 20 hiljada kilometara. Svoje mišljenje argumentuje činjenicom da nijedan autoput nije udaljen od drugog više od 45 minuta vožda i da bi električna vozila ovu razdaljinu mogla da prelaze bez ikakvih teškoća. Istakao je da su pojedine kolege ambicioznije od njega i da smatraju da je dovoljno obezbediti struju za tek 5 hiljada kilometara saobraćajnih sistema.

Trošak elektrifikacije iznosi milion evra po kilometru što je 50 puta jeftinije u odnosu na konstruisanje urbane tramvajske linije. Pruga je potpuno bezbedna za “bosonogo” hodanje po njoj. Električni napon na površini je 1 volt. Struja se, prema Salovim navodima, nalazi 5 do 6 centimetara u zemlji.

Jelena Kozbašić

Postavljen Freytech inc. uređaj

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Poljoprivredno-veterinarskom školom sa domom učenika “Svilajnac”, postavila je Freytech inc. uređaj za zemljište dobijen donacijom kompanije Freytech, koja je bila u sastavu privredno-političke delegacije savezne države Merilned (USA).

Freytech inc. uređaj utiče na poboljšanje ukupnog stanja zemljišta i smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu bilja i đubriva u poljoprivrednoj proizvodnji čime se postižu i manji pritisci na životnu sredinu od poljoprivredne proizvodnje.

Ovo je još jedan pozitivan primer saradnje Agencije za zaštitu životne sredine, lokalne zajednice i obrazovne institucije.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Trivan dobio priznanje Zeleni oskar

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da Srbija možda nema novca ali ima znanje, stručnjake da dosegnemo ekološke standarde Evropske unije i naš ne samo proklamovani, već i suštinski cilj da nam životna sredina bude čistija, ljudi zdraviji da imamo životnu sredinu po meri čoveka.

Poglavlje 27 je najobimnije i verovatno najteže u pregovaranju, trideset posto evropske legistative se odnosi na životnu sredinu, dotiče sve oblasti našeg života i rada, ali je i najkorisnije za građane. Zato sada završavamo preciznu analizu o stanju životne sredine u Srbiji i paralelno sa tim izrađujemo pregovoračku poziciju koja će biti gotova do juna, a sve sa cinjem da bi od EU dobili prave rokove za primenu ekoloških standarda u Srbiji , rekao je Trivan na otvaranju šestog međunarodnog sajma „EKO EKSPO 2018“, koji se danas i sutra održava u Belekspo centru u Beogradu.

On je naveo da su sredstva potrebna za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27 ogromna, da procenjujemo da nam treba 15 milijardi evra u narednih 30 godina i ukazao da ulaganje u životnu sredinu nije trošak već investicija. Moramo uložiti svu pamet i stručnost kako bi kroz projekte obezbedili sredstva iz fondova, koja su čak bespovratna, ili dostupna kroz domaća i strana partnerstva. Nema investiranja u životnu sredinu ako lokalne samouprave, privreda, industrija i svi drugi ne izrade projektno-tehničku dokumentaciju, ukazao je ministar.

On je rekao da su prioriteti Srbije u zaštiti životne sredine fokusirani na oblasti prilagođavanja na klimatske promene, preradu otpadnih voda, za šta nam treba 300 postrojenja, upravljanje komunalnim otpadom, kvalitet vazduha, remedijacija zemljišta i pošumljavanje.

Ministru zaštite životne sredine Goranu Trivanu uručena je ovogodišnja nagrada „Zeleni oskar“ koja se dodeljuje za veliki doprinos unapređenju zaštite životne sredine u Republici Srbiji i harmonizaciji oblasti zaštite životne sredine sa Evropskom unijom, standardima i regulativom. Nagradu su dobili i Milorad Grčiću v.d. direktor JP EPS za doprinos unapređenju zaštiti životne sredine u EPS i Republici Srbiji i Mirsad Jaharspahić predsednik privredne komore Federacije BiH za doprinos unapređenju regionalne saradnje u oblasti zaštite životne sredine.

Uporedo sa sajamskom manifestacijom,održava se i Konferencija, sa međunarodnim učešćem “Poglavlje 27 – U susret realizaciji obaveza “ koja učesnicima pruža priliku da od kompetentnijih ljudi iz struke i državne uprave dobiju korisne informacije koje mogu pomoći u ostvarenju poslovne politike, posebno u pogledu korištenja raspoloživih sredstava u EU, kao i načinima finansiranja projekata iz predmetnih oblasti.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Prva faza VE Čibuk biće završena do kraja godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić ocenio je na sastanku sa ambasadorom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mubarakom Al Daherijem da je saradnja dveju država na visokom političkom i ekonomskom nivou i da je zasnovana na prijateljstvu.

Antić je istakao da Vlada Srbije sa velikom pažnjom prati projekte na kojima su angažovane kompanije iz UAE, a posebnu važnost u razvoju energetskog sektora predstavlja projekat vetroparka “Čibuk”, snage 158 MW, koji realizuje kompanija Masdar, što će doprineti povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. On je podsetio na to da će prva faza projekta vetroparka “Čibuk 1”, uz podršku Vlade Srbije, biti realizovana ove godine, što znači da će deo vetroparka biti priključen na mrežu već u toku 2018. godine. Ministar je uputio poziv ambasadoru da zajedno obiđu radove na izgradnji vetroparka.

Al Daheri je naglasio da projekat “Čibuk” u velikoj meri utiče na razvoj ekonomskih odnosa dveju zemalja, ali da svakako postoji prostor za proširenje trgovinske razmene. On je istakao da je podrška njegove zemlje Srbiji u razvoju kako postojećih, tako i budućih projekata, nedvosmislena, uputivši poziv Antiću da prisustvuje Međunarodnoj naftnoj konferenciji u Abu Dabiju u novembru ove godine.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Zašto i na koji način treba da ograničimo porast temperature ispod 1,5 stepeni

Photo-illustration: Pixabay

Januar je 2099. godine. Đaci sedmog razreda osnovne škole pišu pismeni zadatak iz srpskog jezika na temu “Stiglo je proleće u moj kraj”. Nebojša je već vrlo zlovoljan jer se naslušao prabakinih priča o tome kako je “u njeno vreme” proleće kalendarski počinjalo 21. marta i nezadovoljan što ne može da upotrebi njene sastave o lastama i rodama koje doleću sa juga. Ruku na srce, ne seća se da je tokom svog života video ijednu rodu, a laste su konstantno tu negde u okolini. Nekada su navodno išle u toplije krajeve zato što je u Srbiji bilo hladnije vreme i padao sneg. Njegova mlađa sestra, Ana, je za to vreme na ekskurziji u Boru. Marko iz IId nije joj jednako sladak s tom plastičnom maskom koja prekriva njegov prćasti nosić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Budućnost naše planete, ukoliko nastavimo da proizvodimo gasove staklene bašte jednakim intenzitetom, izuzetno je sumorna. Istraživanje Patrika Brauna i Kena Kaldeire, čiji su rezultati objavljeni krajem 2017. godine, pokazalo je postojanje 93 odsto verovatnoće da do kraja 21. veka prosečna temperatura na Zemlji poraste za 4 stepena Celzijusa. Naučna predviđanja ne treba da uzmemo zdravo za gotovo, zbog neizvesnosti budućeg delovanja nacija usmerenih na klimatske promene, već kao upozorenje i podstrek da svoje napore treba da usmerimo protiv njih.

Rat klimatskim promenama objavljen je 4. novembra 2016. godine kada je na snagu stupio Pariski sporazum. Njegovi glavni ciljevi, pored ograničavanja globalnog zagrevanja na vrednosti ispod 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, uključuju ojačavanje kapaciteta država da se suprotstave ovoj pojavi, razvoj zelenih tehnologija i pomoć manje razvijenim, ekonomski slabijim državama u ostvarivanju zajedničkih planova o smanjenju emisija štetnih gasova.

Moja država je u rat ušla 29. maja 2017. Na strani protiv zagađivača, naravno.

Iako se dizelaši i benzinci smatraju jednim od glavnih neprijatelja zdravlju naše životne sredine, a vozila na električni pogon njihovom “čistom” zamenom, u obzir treba uzeti širu sliku. Kako bi bili u potpunosti efikasni, struja koja ih pokreće trebalo bi da dolazi iz obnovljivih, a ne “prljavih”, izvora energije.

Okosnica ujedinjene političke borbe trebalo bi da bude upravo zaokret od izrabljivanja naftnih derivata ka iskorišćavanju bezgraničnih potencijala Sunca, vode i vetra. Trudom naučnika “ekološkom trojstvu” pridružili  su se i senf i šećer koji se upotrebljavaju kao biogorivo u avio-industriji, kao i mnogi drugi organski proizvodi.

Delotvorno “oružje” potpisnica Pariskog sporazuma u ovoj bitki su i reciklaža, savesno upravljanje otpadom i pošumljavanje – a saborci smo im i mi, stanovnici Zemlje.

Ono što kao pojedinci možemo da uradimo kako bi Nebojša 2099. video rode, a Ana čak i u Boru lice svoje simpatije – je da na posao ili u školu odlazimo biciklom (ili čak javnim prevozom, što bezbolnija varijanta u odnosu na sopstveni auto), smanjimo unos mesa i mleka i za Novu godinu kitimo živu jelku koju ćemo, po završetku praznika, zasaditi.

I bićemo nekoliko kilometara, sarmi, kapućina i drveća bliži ostvarenju globalne misije održivog razvoja. A i nekoliko kilograma lakši. Win-win situacija i za one kojima koji nas nasleđuju i za nas, zar ne?

Jelena Kozbašić

Budućnost Srbije – Program integrisanih dozvola za rad farmama i industrijama

Foto: Ambasada Švedske/Z. Petrović
Foto: Ambasada Švedske/Z. Petrović

Švedska nastavlja sa podrškom sprovođenju Programa integrisanih IPPC dozvola, što podrazumeva da se na osnovu ispunjenih standarda koje važe za Evropsku uniju izdaje integrisana dozvola za rad farmama i industrijama u Srbiji i za izvoz njihovih proizvoda na tržište EU.

U Privrednoj komori Srbije predstavljen je projekat ”Implementacija Direktive o industrijskim emisijama u Srbiji”, nastavak projekta koji je Švedska već podržavala. Druga faza trajaće do 2020. godine, a ukupna vrednost obe faze iznosi 2,3 miliona evra. Sprovođenjem ove direktive, veoma značajanog dela pristupanju Poglavlju 27 o životnoj sredini, dolazi se do prvog nacrta pregovaračke pozicije Srbije u tom poglavlju.

– Švedska i Evropska unija spremne su da sa Srbijom dele breme u ispunjenju zahteva i implementaciji poglavlja 27, jer to nije samo breme, već je i potencijal. To je u evropskom interesu i otvoriće novu stranicu u razvoju srpske privrede. Uz ove investicije, srpska privreda će trošiti manje energije i hemikalija, razvijaće se i biće konkurentnija –  rekao je ambasador Švedske Nj.E. Jan Lundin.

Foto: Ambasada Švedske/Z. Petrović

Drugom fazom projekta obuhvaćena su 227 postrojenja, od kojih 93 farme i to se odnosi na ispunjenje standarda o sirovinskoj i energetskoj efikasnosti u cilju uštede i čuvanja životne sredine od zagađenja. Obuhvaćene su skoro sve industrijske grane, od hemijske, preko elektroprivrede, do naftne industrije, poljoprivrede i vodoprivrede. Cilj je i da se podigne svest o odgovornosti industrije o zagađenju životne sredine po principu „zagađivač plaća“ (Polluter Pay Principle).

– Privreda je i najveći zagađivač životne sredine, ali i najveći investitor u životnu sredinu. Koristi ovog projekta su velike, jer domaća industrija i preduzeća moraju da se prilagode standardima koji su već na snazi u Evropskoj uniji, naročito u pregovaranju za poglavlje 27 – rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

IPPC direktiva predstavlja ceo okvir mera koje država Srbija mora da sprovede  na nacionalnom i na lokalnom nivou, da bi mogla da obezbedi srpskim preduzećima i farmama mogućnost poslovanja i izvoza na tržište EU. To znači da se uvode stroži standardi u oblasti zaštite životne sredine, direktno se pozitivno utiče na javno zdravlje stanovništva u Srbiji, jer će biti daleko manjeg zagađenja voda, vazduha i tla.

Švedska je najveći donator Srbiji u oblasti zaštite životne sredine, a ukupna podrška za razvojnu pomoć u 2018. godini iznosi oko 10 miliona evra. Tokom poslednje četiri godine Švedska je Srbiji isplatila ukupno 12 miliona evra za projekte u oblasti zaštite životne sredine, kako bi pomogla Srbiji da što ranije i što efikasnije ispuni uslove predviđenje članom 27 u Pregovaračkim poglavljima za članstvo u Evropskoj uniji.

Švedska je spremna da omogući velike investicije u ovu oblast što će dovesti do novih radnih mesta i do pozitivnog ekonomskog razvoja, a to podrazumeva da bi resorno ministarstvo u Vladi Srbije trebalo da poveća svoje administrativne i druge potrebne kapacitete.

Počinje velika prolećna akcija čišćenja Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali najavio je danas da će sledeće nedelje početi velika prolećna akcija čišćenja grada i pozvao sve sugrađane da prijave lokacije koje treba da se očiste i urede.

Do sada imamo 280 prijavljenih lokacija, a pozivam sugrađane da i dalje javljaju „Beokom servisu” koje lokacije treba srediti. Ovu akciju sprovodimo već četiri godine i imamo fantastične rezultate s obzirom na to da smo uspeli da uklonimo čak 2.000 divljih deponija, hiljade kubika smeća i šuta i svega onoga što je ometalo život Beograđanima, rekao je gradonačelnik i dodao da se nastavlja praksa pomaganja sugrađanima da se urede neki delovi grada koji i nisu toliko vidljivi, na primer blokovi, a gde je vremenom generisana velika količina smeća.

Mali je naglasio da je na ovaj način, nakon prijave sugrađana, počela da se čisti i velika deponija kod Pančevačkog mosta, sa koje je u poslednja dva meseca odneto 3.000 kubika smeća, a isto toliko će se tek odneti. Nakon što očistimo deponiju od smeća, mi ćemo urediti taj prostor i dati mu neku namenu. To će biti praksa i sa drugim deponijama, želimo da oplemenimo te prostore nakon što ih očistimo, a kako se ne bi na tim mestima generisale nove količine smeća – rekao je Siniša Mali.

On je pozvao društveno odgovorene kompanije da se uključe u prolećnu akciju čišćenja grada i da doniraju resurse i materijale. Velika prolećna akcija čišćenja počinje sledeće nedelje, a trajaće do početka leta.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević