Da li je „brzoj modi“ dogorelo?

Foto-ilustracija: Pixabay

Modna industrija proizvodi čak 10 odsto svetske emisije ugljen-dioksida (CO2) i to je stavlja na listu najvećih zagađivača. Osim toga veliki problem po životnu sredinu predstavlja i to što sva odeća, pre ili kasnije završi na deponijama.

Međutim, izgleda da dolazi do dugo očekivanih promena. Naime Evropska komisija je predložila nova pravila za suprotstavljanje trendu “brze mode” koji je ekološki poguban. Njihova ideja je da svi odevni komadi koji se proizvode ili uvoze budu ekološki prihvatljivi.

Kako je navedeno, do 2030. godine na snagu bi stupila zabrana uništavanja neprodate odeće. Dok bi se podržavao sistem korišćenja recikliranih vlakana i održivog tekstila.

Pravila Evropske komisije, takođe nastoje da obuzdaju oslobađanje mikroplastike i poboljšaju globalne uslove rada u modnoj industriji.

Fabrike u kojima se proizvodi odeća, brže nego ikada ranije, jeftino se prodaje kupcima. Ovakvi proizvodni procesi zahtevaju veliku upotrebu fosilnih goriva.

Želimo da održivi proizvodi postanu norma i da odeća koju nosimo traje duže od tri pranja“, rekao je Frans Timermans, potpredsednik Evropske komisije.

Jedno od pravila donosi i to da bi kompanije na etiketama morale da istaknu informacije o tome koliko je taj komad odeće održiv i da li se može reciklirati.

Komisija je saopštila da potrošnja tekstila ima veoma negativan uticaj na životnu sredinu i klimatske promene i da se u EU svake godine odbaci oko 6,4 miliona tona tekstila.

Prema podacima Centra za unapređenje životne sredine svake godine u Srbiji se proda preko 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi. Istraživanje koje je urađeno 2020. godine pokazalo je da javnost nije ni približno dovoljno upućena i zainteresovana za sve ono što modna industrija, kroz “brzu modu”, donosi sa sobom.

Milica Radičević

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti