Home Blog Page 1121

Vojin Đorđević: Dragocenost neprerađivane vode

Photo: VodaVoda
Foto: VodaVoda

EP: Koliko ste zadovoljni povratkom VODAVODE na domaće tržište?

Vojin Đorđević: Izuzetno nas raduje što rezultati ostvarene prodaje pokazuju vrlo dobar trend, iako brojke još uvek nisu na strani dobiti. Mnogo smo više ulagali nego prihodovali, ali sam siguran da će nam se, pre svega zbog posebnog kvaliteta VODAVODE i blagotvornog uticaja na zdravlje svih koji je piju, sva ulaganja u budućnosti brzo vratiti. Zadovoljni smo što sve veći broj potrošača saznaje o postojanju netaknute prirode i izvora vode koji poseduje Banja Vrujci. Do uživanja u vodi s tog izvora ne mora se putovati. Upakovana u flašicu VODAVODE ona nam je dostupna na skoro svim prodajnim mestima u zemlji. Krenuli smo dobrim putem koji je postao naša obaveza i mi ne smemo da zastajemo.

EP: Promocija brenda VODAVODA zasniva se na svojstvima vode sa izvora dubine 605 metara i odsustvu njene prerade. Da li vam se čini da je potrošačima važno to što se voda ne prerađuje već se flašira direktno sa izvora?

Vojin Đorđević: Ova informacija je važna za svakog potrošača flaširane vode. Takva neprerađivana voda veoma je retka u Srbiji ali i u svetu. Kada se nešto stvara, kao što mi stvaramo svetski brend VODAVODA, potrebno je misiliti ne samo na sebe, već na sve činioce u procesu stvaranja: ljude, prirodu, kvalitet, budućnost. Samo takav brend je istinit, trajan i, prvenstveno, dobar. Sve smo učinili da VODAVODA, bude u svemu prirodna: da direktno iz prirode stigne do potrošača, a da prirodu ostavi netaknutom. To je suština. Znate, prvi kontakt vode iz Banje Vrujci sa spoljašnim svetom je trenutak kada potrošač otvori bočicu VODAVODE.

EP: Šta vaš tim preduzima da naš potrošač sazna o kvalitetu VODAVODE?

Vojin Đorđević: Strategija poslovanja brenda VODAVODA počiva na utemeljenim principima koji su zdrava osnova za kvalitetnu nadogradnju. To se odnosi i na oblast kvaliteta vode koju nudimo potrošačima. Kvalitet vode ne dokazuje se agresivnim marketingom ili velikom prodajom, već naučno utemeljenim sertifikatima izdatim od strane akreditovanih vrhunskih stručnjaka koji na osnovu detaljnih analiza potvrđuju kvalitet. Naš tim, shodno strategiji brenda, poslao je VODAVODU na analizu vrhunskim i merodavnim naučnim institucijama kod nas i u svetu, da bi tek onda, s utemeljenim činjenicama obratio potrošačima. Pre svega, ističemo da je VODAVODA nosilac, u svetu najprestižnijeg NSF sertifikata. On garantuje potrošaču bezbednost, postojanost u uvek istom mineralnom sastavu i vrhunski kvalitet ostvaren najvišim svetskim standardima u procesu flaširanja. Ove godine završili smo još jedno dugogodišnje istraživanje u našoj najkredibilnijoj naučnoj instituciji. Kao što smo očekivali, dobijeni rezultati su izuzetni i uskoro ćemo ih zvanično objaviti. U nauci postoje jasni parametri za ocenjivanje kvaliteta vode, i tu nema greške.

EP: Objasnite nam šta ste hteli da poručite ili da istaknete time što ste dali postrojenju naziv „Dom Vode”?

Vojin Đorđević: Mi nemamo fabriku vode koja prerađuje vodu, kao drugi brendovi. Ne koristimo hemikalije za prerađivanje vode, te nemamo štetne materije koje zagađuju prirodu, a ambalažu recikliramo. Trudimo se da naša VODAVODA bude brend s takozvanim „Nultim otpadom”. To je najnoviji koncept održivosti zdrave životne sredine prema kom više nije dovoljno da stvorite neželjeni otpad, pa da ga onda neutrališete, već morate da pratite tok prirode čime sprečavate nastanak bilo kakve nezdrave materije.

Zato smo dugo razmišljali kako da nazovemo samu proizvodnju. Uobičajeni naziv za našu industriju jeste „fabrika”, ali on nije bio odgovarajući za nas, jer on podrazumeva mašine koje hemijskim sredstvima menjaju vodu, a mi to ne radimo. Nismo bili zadovoljni ni odrednicom „punionica”. Tek na svečanom otvaranju kad je sveštenik izgovorio: „Danas smo srećni jer smo u ovom domu vode…”, shvatili smo da je izrekao suštinu. To je dom koji simbolizuje sve što želimo da kažemo svetu – da čuvamo, negujemo, dajemo i uvek iznova rađamo vodu.

Foto: VodaVoda

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I ODRŽIVI RAZVOJ
Kvalitet vode potkrepljuju i laboratorijske analize koje se obavljaju u međunarodno akreditovanim laboratorijama. Zahvaljujući tome, brend VODAVODA svrstan je u značajne promotere očuvanja životne sredine. Strategijom društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja predviđeno je i osposobljavanje „Doma Vode” za korišćenje čiste energije. U skladu s tim biće instalirane solarne elektrane radi dobijanja toplotne i električne energije. Time će se kompletno zaokružiti ekološka  samoodrživost VODAVODE.

EP: Da li je lako očuvati taj balans između čoveka i prirode?

Vojin Đorđević: Mogućnost da savladamo tehnologiju flaširanja vode najkvalitetnijim procesom, doživljavam kao radost, ali i kao odgovornost. Obaveza je u „Domu Vode” da se tehnologija koristi na način koji je još stroži od onog propisanog zakonom. Koristeći metode očuvanja prirode i životne sredine, vodimo računa o tome da nikako ne ugrozimo i ne narušimo njen balans.

EP: Sertifikat NFS omogućio je da se VODAVODA nađe i na svetskom tržištu. Da li je za to bilo potrebno uvođenje određenih tehnoloških novina u „Domu Vode”?

Vojin Đorđević: Ne, nije. NSF sertifikat nam je samo potvrdio da smo sve uradili na pravi način i da samo moramo nastaviti tim putem. Mi znamo da je voda koju crpimo iz izvora Banje Vrujci savršena, sa idealnim mineralnim sastavom i prirodno dobro balansirana. Na domaćem, a i na svetskom tržištu, najmanje imate u ponudi vodu koja nije prerađivana. To je zaista prava dragocenost.

EP: Šta mislite da je presudno za dobar plasman ovakvog proizvoda na strano tržište?

Vojin Đorđević: VODAVODA je postala hit na svim tržištima na kojima se pojavila. U Kuvajtu, na čijem se tržištu našla ove godine, izazvala je senzaciju. Postoje već indicije da će se to ponoviti i u ostalim zemljama u Persijskom zalivu. Inostrani distributeri nas kontaktiraju zbog dizajna boce. Oni nepogrešivo procenjuju da će njihovi potrošači sa rafa prodavnice prvo posegnuti za jedinstvenom formom flaše. Upoznavanje sa sastavom i prirodnim svojstvima vode je sledeći korak koji vodi do trajne veze sa potrošačem. Prirodne mineralne vode, kao što je VODAVODA, danas su vrlo retke u svetu.

EP: Svojevremeno se VODAVODA bolje prodavala na tajvanskom tržištu od čuvene vode Evian. Da li verujete da ćete ponoviti taj uspeh?

Vojin Đorđević: Činjenica da smo 2006. godine prodali više vode u Tajvanu od svetskog lidera dokaz je da potrošači nagrađuju kvalitet. To je jedan od događaja koji me je motivisao da, i kada je bilo najteže, ne prodam brend VODAVODA, niti da odem iz Banje Vrujci. Podsticale su me i pozitivne reakcije posetilaca sajmova, informacije sa tržišta. Ne odustajem od ideje da VODAVODA ostane voda koja se ne prerađuje. Verujem da voda prirodnog kvaliteta uz eksluzivan dizajn nema konkurenciju. Nemam dilemu da će VODAVODA i nadmašiti tadašnji uspeh u Tajvanu.

EP: Vi ste takođe preduzeli korake koji pozitivno utiču na razvoj Banje Vrujci i poboljšanje života njenih stanovnika. U čemu se ogleda vaš doprinos napretku u ovoj banjskoj sredini?

Vojin Đorđević: Trudimo se doprinesemo razvoju Banje Vrujci ali ne dolikuje da ja o tome govorim. Bolje je o tome pitati stanovnike Banje. Naš najvažniji cilj je da se sačuva i zaštiti priroda tog zadivljujućeg mesta. Pod tim podrazumevam i korišćenje obnovljivih izvora energije u celoj Banji, a onda i šire u regionu. Osim toga, želimo da ljudi tog kraja žive u prosperitetu, miru i duhovnoj radosti. Dao sam zavet da ćemo obnoviti crkvu Pokrova Presvete Bogorodice, čije smo ruševine pronašli prilikom gradnje „Doma Vode”. Meštani mi kažu da i danas osećaju postojanje greha zbog rušenja te crkve nakon Drugog svetskog rata. Uveren sam da će obnova crkve svima doneti dobro.

EP: Oko 80% flaširane vode iz domaćih izvora nalazi se u rukama stranih kompanija. Osim vašeg „Doma Vode”, još su samo bujanovačka „Heba” i prokupački „Milan Toplica”, uz par manjih proizvođača, u domaćem vlasništvu. Da li vam se čini da razborito upravljamo izvorištima vode?

Vojin Đorđević: Srbija je bogata izvorima vode i ima potencijal da razborito sama upravlja tim bogatstvom i pored toga što svetske trendove u vodama diktiraju multinacionalne kompanije koje su kod nas vlasnici dva velika izvora. Za proizvodnju i distribuciju flaširane vode potrebne su ogromne investicije koje multinacionalne kompanije imaju. Domaćem proizvođaču vrlo je teško da se izbori sa snažnom konkurencijom. Osnaživanjem domaće proizvodnje i dostupnosti flaširane vode mogao bi da se uspostavi prirodni balans. Domaće flaširane vode bi nadmašile kvalitet voda multinacionalnih kompanija i time bi osvajale tržište, dok bi multinacionalne kompanije i dalje dominirale u reklamiranju svojih voda. Naš primer može da pomogne potencijalnim novim proizvođačima vode. VODAVODA je postigla konkurentnost na tržištu kvalitetom vode i dizajnom pakovanja.

Foto: VodaVoda

EP: S tim u vezi, sve više se govori o prodaji banja u Srbiji koje se nalaze na izvorima geotermalne i mineralne vode. Kako ti moglo da se odrazi na lokalnu zajednicu?

Vojin Đorđević: Banje u Srbiji imaju dugu tradiciju. Njihovi mnogobrojni izvori sa geotermalnom i mineralnom vodom poznati su po svojoj lekovitosti, a prirodno okruženje vekovima unazad bilo je predmet divljenja. Svi bismo voleli da naše banje dođu u ruke onih koji će voditi računa o njima na način koji njihov kvalitet zavređuje, pa da se opet ponosimo vrhunskim kvalitetom i vrhunskom uslugom. Verujem da država zna šta su interesi i da se propisuje jasna regulativa u procesu unapređivanja banjskog turizma.

Za mene je neprikosnovena Banja Vrujci. Zbog njene prirode i ljudi jednostavno zavolite taj kraj, on postane deo vas kao da ste u njemu rođeni. Mi smo pronašli način kako da doprinesemo razvoju turizma Banje Vrujci i želimo da ga i dalje unapređujemo koliko god nam to mogućnosti dopuste. Sve svoje poslovne komunikacije, ne samo proizvodnju, VODAVODA obavlja u Banji Vrujci. Gosti iz inostranstva, distributeri, kupci, novinari, svi koji nam dolaze poslom borave u našem hotelu gde im predstavljamo lepotu banjskog turizma. Puni utisaka odnose u svoje svetove neke od najlepših priča o mestu gde izvire VODAVODA. Želeo bih da ljudi iz celog sveta, ne samo poslom već zbog lepote kraja, dođu u Banju Vrujci i vide gde se puni VODAVODA.

EP: Svetski ekonomski forum nedavno je objavio upozoravajuće rezultate istraživanja vode iz sistema za vodosnabdevanje na pet kontinenata koji ukazuju na prisustvo mikro-čestica plastike u gotovo svim uzorcima vode. Niko ne zna kako će ovo uticati na zdravlje ljudi, ali očigledno je da u vodovodnim sistemima završava i plastika koju bacamo u vodotokove. Šta mislite kako bismo mogli da utičemo na svest ljudi o važnosti očuvanja vodotokova i izvorišta?

Vojin Đorđević: Svi bi trebalo da budemo svesni da voda sve pamti, svaku bačenu plastičnu kesu, PET ambalažu, ispuštenu hemikaliju. Kampanje za podizanje svesti upravo i služe tome da informišu i podstiču na pravilno odlaganje otpada. One nas podsećaju da mislimo o drugima i o sebi. Kontrolisano korišćenje proizvoda koji su nezdravi za prirodu predstavlja samo saniranje posledica, ali ne i uzroka problema. Međutim, postavlja se pitanje zašto se uopšte proizvodi ono što ugrožava prirodu i čoveka u njoj. Današnji svet nije u mogućnosti da se kompletno i brzo oslobodi izrade proizvoda koji zagađuju prirodu. Ipak, možemo biti brižni. Na ličnom planu, možemo voditi računa o tome da ne rasipamo ambalažu, a na profesionalnom, da fabrike odgovorno postupaju s otpadnim materijama. Kontinuiranim kampanjama i dostupnošću odredišta za odlaganje otpada olakšavamo pojedincu da bude odgovoran. Zakonskim regulativama, kao i kreditnim olakšicama za kompanije, omogućava se uvođenje sistema za prečišćavanje otpadnih materija i reciklažu ambalaže.

Svi smo učesnici u ovom globalnom problemu i svi zajedno odgovaramo za ishod. Stoga na tom planu i ne postoji jedan čovek, jedan izvor, jedna reka, jedna zemlja, već naša zajednička zemlja i jedna priroda – naša planeta Zemlja.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom EKO-ZDRAVLJE, novembra 2017. godine.

 

U Crnoj Gori počinje projekat „Aktivni mladi za bolju životnu sredinu“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

NVO “Green Home” u saradnji sa Ministarstvom sporta Crne Gore, pozvali su učenike srednjih škola, studente, članove omladinskih klubova i udruženja da se uključe u projekata „Aktivni mladi za bolju životnu sredinu“, čiji je cilj mobilizacija i aktivno učešće mladih u volonterskim akcijama i ekološkim inicijativama za unapređenje životnog okruženja i zaštite prirode u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz “Green Home-a”, Ekološki klub mladih će, prema različitim interesovanjima, obuhvatiti tri sekcije: aktivističku, kreativnu i edukativnu. Unutar svake od tematskih sekcija volonteri će moći da osmisle i realizuju sopstvene aktivnosti logistički podržane od strane NVO “Green Home”. Pored toga, za sve tri tematske sekcije će biti organizovane zajedničke aktivnosti poput javne tribine o značaju ekoaktivizma i zaštite životne sredine u Crnoj Gori, akcija čišćenja i sadnje, uređenje urbanih delova kroz kreativni iskaz madih, saopšteno je iz te NVO.

Navodi se da će tokom letnjeg perioda biti organizovan edukativni kamp u Parku prirode “Piva” za najaktivnije članove Ekološkog kluba mladih radi boljeg razumevanja vrednosti zaštićenog prirodnog područja. U okviru kampa planirana je i poseta najatraktivnijim delovima Nacionalnog parka “Durmitor” sa ciljem upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrednostima područja, tematska terenska predvanja i predstavljene tehnike snalaženja i preživljvanja u prirodi.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Bolje snabdevanje vodom u Novom Pazaru

Foto: novipazar.rs
Foto: novipazar.rs

Iz izveštaja Javnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ za 2017. godinu, prezentovanog na trinaestoj sednici Gradskog veća Novog Pazara vidljivo je da je snabdevanje vodom daleko bolje nego prethodnih godina.

Svedoci smo da nemamo problema sa snabdevanjem domaćinstava vodom, da je oskudica vode za piće ali i tehničku upotrebu daleka prošlost. Naravno da ima prostora za bolji rad preduzeća i rešavanje tekučih pitanja, čemu menadžment posvećuje izuzetnu pažnju. Gradsko veće je zadovoljno načinom na koji je JP poslovalo i rešavano određene poteškoće na terenu, naročito ako imamo u vidu zastarelost distributivne mreže. Rešavanje ovog segmenta, u cilju još bolje distribucije vode do građana nam je prioritet u narednom periodu, kazao je član Gradskog veća Gradimir Nedeljković, istakavši da će zamenom cevi na mreži JP „Vodovod i kanalizacija“ poboljšati distribuciju ali i smanjiti gubitke vode.

Na sednici Gradskog veća prezentovani su izveštaji o radu javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač grad Novi Pazar, kao i izveštaji organizacionih jedinica Gradske uprave za izvorne i poverene poslove i Uprave za naplatu javnih prihoda.

izvor: novipazar.rs

Sandra Jovićević

Počela predavanja o Arhuskoj konvenciji u Odžacima

Foto: epodzaci.org
Foto: epodzaci.org

Predavanjem u dva odeljenja OŠ „Branko Radičević“ u Odžacima, Ekološki pokret Odžaka započeo je ciklus predavanja učenicima osmih razreda osnovnih škola u odžačkoj opštini o Arhuskoj konvenciji u okviru druge godine realizacije CSOnnect programa, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC) uz finansijsku podršku Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). Ekološki pokret Odžaka realizuje ovaj program u okviru konzorcijuma koji predvodi Centar za evropske politike ( CEP) iz Beograda. Članovi konzorcijuma su i Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca, Lokalni ekološki pokret iz Smedereva i Business and Economy Center iz Beograda.

Kao i u predavanjima u prethodnom ciklusu, prva polovina časa iskorišćena je za predstavljanje pripremljene prezentacije o Arhuskoj konvenciji, dok su u drugom delu časa učenici ispunjavali test znanja , evaluacioni list i obavili kratak razgovor o zaštiti životne sredine i odžačkom Zelenom savetu.

Ekološkom pokretu Odžaka u ovoj i narednoj školskoj godini predstoje predavanja u ostalim osnovnim školama u odžačkoj opštini. Dinamika predavanja i redosled predavanja po školama biće dogovoren sa direktorima osnovnih škola u devet naseljenih mesta odžačke opštine.

izvor: epodzaci.org

Sandra Jovićević

Emisije ugljen dioksida dostigle rekord u 2017. godini

Photo: Pixabay
Foto: pixabay

Emisije ugljen dioksida dostigle su svoj istorijski maksimum u 2017. godini. Prema izveštaju Internacionalne agencije za enegriju potražnje za energijom su povećane dok je povećanje energetske efikasnosti u svetu usporilo što je rezultiralo povećanim emisijama.

Nakon tri godine mirovanja, nivoi ugljen dioksida su se u 2017. godini povećali za 1.4% na ukupnih 32.5 gigatona.
Povećanje je u potpunoj suprotnosti sa ciljevima Pariskog sporazuma što poziva na drastična smanjenja u globalnim emisijama kako bi svet uspeo da postigne svoje ambiciozne zamisli. Po poznatom sporazumu iz 2015. godine, globalna zajednica se složila da ograniči svoje emisije i tako spreči povećanje temperature za više od 2 stepena iznad onih od preindustrijskog perioda.

„Nekontrolisana globalna ekonomija povećala je energetske zahteve prošle godine a te zahteve ispunila su fosilna goriva iako su obnovljivi izvori energije imali impresivan udeo,“ rekao je Dr Fatih Birol, izvršni direktor agencije.

Indija i Kina su odgovorne za 70% globalnog povećanja potražnje energije dok su ih nekoliko velikih ekonomija poput Velike Britanije, Meksika i Japana smanjile.

Treba napomenuti da je Amerika postigla najveće smanjenje emisija ugljen dioksida.
Iako se Donalnd Tramp povlači iz Pariskog sporazuma, američka nacija je povećala upotrebu obnovljivih izvora energije poslednjih godina. Emisije u Americi su opale zbog prelaska sa uglja na gas koji se desio u velikim delovima zemlje.

Na globalnom nivou većinu zahteva za energijom ispunila su fosilna goriva ali uprkos tome obnovljiva energija imala je najveći rast.

„Ovaj značajni rast u globalnim emisijama ugljen dioksida govori nam da trenutni napori u borbi protiv klimatskih promena jednostavno nisu dovoljni,“ izjavio je Dr Birol.
„Na primer, dogodilo se dramatično usporavanje poboljšanja energetske efikasnosti jer se donosioci odluka ne fokusiraju dovoljno na ovaj aspekt.“

U poslednje tri godine, pre 2017. poboljšanja energetske efikasnosti dešavala su se tempom od 2.3% dok su se prošle godine spustila na 1.7%.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Izazov: Kako će ljubiteljka slamčica preživeti mesec dana bez njih

Photo-illustration: Pixabay

Internet je preplavljen izazovima koji pred nas stavljaju zadatak da tokom jednog meseca napravimo što manje otpada. Njihov cilj je da pozitivnu praksu nastavimo da primenjujemo i po isteku trideset dana.

Autori zero waste izazova pozivaju nas da:

  • iskoristimo otpatke hrane kako bismo smanjili opterećenje deponija, bilo koristeći ih kao sastojke recepata koje nam preporučuju, bilo kompostirajući ih i obezbeđujući đubrivo svojim biljkama,
  • upotrebljavamo prirodna sredstva za čišćenje čime bismo uštedeli novac i planetu poštedeli dodatne hemije i plastične ambalaže, a svoj nos isparenja neprijatnog mirisa; upućuju nas da, umesto Domestosom i Cifom, dom čistimo jabukovim sirćetom, sodom bikarbonom, solju, limunom i maslinovim uljem,
  • papirne maramice zamenimo platnenim za višekratnu upotrebu – ako ste mojih godina ili stariji, verovatno vam je jedno od sećanja na detinjstvo “duvanje nosa” u krpicu sa najčešće izvezenim simpatičnim motivom…

Shvatate obrazac. I sama sam odlučila da u narednom periodu pokušam da usvojim nekoliko ekoloških navika za smanjenje otpada. Kreirala sam sopstveni izazov – nimalo olakšavajući sebi. Ima pet stavki.

Izveštaj o uspešnosti podnosim vam ovde 26. aprila.

Hajde da vidimo šta ću raditi, a šta izbegavati da radim, u misiji zaštite životne sredine. Da li ćete mi se pridružiti?

Neću uzimati papirne izveštaje o stanju računa sa bankomata!

Foto-ilustracija: Pixabay

Imam to prokletstvo da sam navikla da sve račune u prodavnicama plaćam karticom. Iz tog razloga potpuno sam nesvesna koliko zapravo trošim, sve dok u jednom trenutku ne odem do bankomata da dignem novac, uzmem papirni izveštaj i PUF! Shvatim da imam mnogo manje para nego što sam očekivala. Onda se od šoka uglavnom onesvestim pa mi neko iz blizine pruža prvu pomoć.

Okej, preterujem! Ipak, potrebna mi je bar voda sa šećerom da bih došla sebi.

Ukoliko, pak, ne bih uzimala papiriće s bankomata – već koristila SMS servis za upit o stanju računa – drama koja se odvija ispred banaka, odvijala bi se u moja četiri zida. :) A i smanjila bih količinu smeća za koju sam odgovorna.

U izuzetnom sam iskušenju da ovu ekološku obavezu “otaljam” tako što ću podići sve dinare s kartice još danas i nastaviti da plaćam gotovinski. Obećavam da ću se iskontrolisati.

Štedeću vodu kada se tuširam i perem zube!

Uprkos tome što smo bombardovani vestima o njenom zagađenju, pa čak i nestanku, vodu neretko uzimamo zdravo za gotovo. U budućnosti daću svoj doprinos očuvanju ovog resursa tako što ću pokušati da iskorenim svoju lošu naviku da voda teče i odlazi niz slivnik tokom čitavog trajanja mog tuširanja i pranja zuba.

Neću koristiti slamčice za jednokratnu upotrebu! :(

Foto: Jelena Kozbašić

Šmrc. Plaki. Šmrc. Plaki.

Slamčice obožavam, moguće i više nego bilo koje dete koje znate. Trenutno mi je nezamislivo da popijem ledenu kafu bez jedne u svojoj čaši. Kada mi ih ponestane u stanu, panično odlazim u obližnji Maksi da dopunim zalihe. Čokoladno mleko i milkšejkovi me pored ukusa raduju i zbog tog plastičnog, neekološkog dodatka na tetrapaku.

Slobodno me zovite “glupačom” ali smatram da su slamčice, pored točka, pisma i struje, jedno od najgenijalnijih izuma civilizacije.

Kolika sam ljubiteljka, posvedočiće i fotografija u prilogu. Ne, nije me sramota da od konobara u kafićima zatražim slamčicu za vino ili da iz torbe izvadim svoju (neretko imam nekoliko u šteku, zar vi ne?). Somelijeri će izraziti nezadovoljstvo mojim načinom pijenja. Vrlo verovatno sam zavisnik i imate svako pravo da me etiketirate kao “čudakinju”.

Jasno vam je da ne mogu u potpunosti da se odreknem slamčica. Koristiću ekološke alternative za višekratnu upotrebu.

Koristiću ceger umesto plastičnih kesa!

Ovo pravilo već polako implementujem u svoju rutinu. Bila sam podstaknuta saznanjima o štetnosti plastičnih kesa, pretnjom njihove buduće naplate i time što sam na nekoliko konferencija u poslednje vreme na poklon dobila platnene cegere. To mi je omogućilo da u svakoj torbi imam po jedan.

Misija mi je da do datuma završetka izazova ne iskoristim nijednu kesu.

Neću kupovati garderobu, a onu koju ne nosim – doniraću ili proslediti na reciklažu!

Foto-ilustracija: Pixabay

Još jedan težak zadatak. Kupovina me čini srećnom. I iako osećanje zadovoljstva traje samo dok ne skinem etiketu sa nove majice, biće zanimljivo videti hoću li istrajati u svojoj nameri i da li će se moj orman, uprkos zabrani, proširiti. Skrećem pažnju prijateljima da me, ukoliko primete da sam obukla neki novi komad, fotkaju i izvrgnu javnom ruglu. :)

Odeću koja leži na dnu mog plakara doniraću ili proslediti na reciklažu, čime ovaj izazov dobija i društveno odgovornu notu.

Pa da počnemo. Ovaj put ne od sledećeg ponedeljka, meseca ili nove godine (čitaj: nikada), već od danas.

Jelena Kozbašić

Još 250MW energije iz OIE do kraja godine

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da Srbija postaje zemlja korišćenja obnovljive energije, koja je u proteklim godinama pustila u rad više od 100 megavata iz obnovljivih izvora, a da se do kraja godine očekuje 250 megavata na mreži iz tih izvora. Prema njegovim rečima, u planu je da se tokom 2019. pusti u rad još 200 do 250 megavata iz obnovljivih izvora, a da je cilj da do 2020. Srbija koristi obnovljivu energiju u iznosu od 27 odsto.

Srbija je pitanja održivog razvoja i energetske efikasnosti stavila na prvo mesto. To je deo naše odgovornosti i zbog nas i zbog generacija koje dolaze, da im ostavimo zdravu vodu, vazduh, zemljište i hranu, kako bi oni imali normalan život, rekao je Antić na konferenciji “Žene u održivoj energetici – liderstvo za promenu”. Većina ljudi za obnovljive izvore energije kaže da su alternativni, poručio je Antić, i dodao da on sa tim nije saglasan, jer obnovljivi izvori energije nemaju alternativu. On je istakao da je Zakon o energetici izmenjen kako bi Srbija imala kvalitetne projekte održivog razvoja i naveo da će 10 toplana u našoj zemlji preći na korišćenje biomase, da postoje vetroparkovi, da se koristi i solarna energija. Ocenio je da naš energetski sektor napreduje u pravcu održivog razvoja.

Ministar je ukazao na značaj žena u energetici, navodeći da su žene u Ministarstvu rudarstva i energetike dominantne i čine 60 odsto zaposlenih. Kada bi se isključio sektor rudarstva, gde uglavnom rade muškarci, samo sektor energetike čini 80 odsto dama, rekao je Antić. U prilog njegovoj konstataciji da su žene dominantne u sektoru energetike, Antić dodaje i da većinu sektora njegovog Ministarstva vode žene, da je na čelu Resornog organa za privredu i energetiku u Skupštini žena, na čelu Agencije za energetiku, takođe dama, kao i da u svim ključnim kompanijama, kao što su EPS, Srbijagas i Elektromreže Srbije, finansije vode dame.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati istraživanja o položaju, ulozi, zastupljenosti i stavovima žena u Srbiji o održivoj energetici, klimatskim promenama i zaštiti životne sredine.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Četvrti sastanak Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije

Foto: stattwerkbeograd.com
Foto: stattwerkbeograd.com

Članovi Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije su, na sastanku održanom 28. marta, imali priliku sa se upoznaju sa projektom prvog zelenog solitera u Srbiji.

Projekat su predstavili predstavnici firme Stattwerk d.o.o. Miraš Mirašević, direktor, Sara Petrović, arhitekta i Milica Đorđević, pravnik kompanije. Sama kompanija se inače bavi rekonstrukcijom napuštenih objekata u duhu zelene i energetski efikasne arhitekture, a projekat rekonstrukcije stare zgrade Beobanke u Beogradu na Zelenom vencu, predstavlja prvi zeleni energetski efikasni soliter na Balkanu.

Ovaj projekat pored estetskog kvaliteta, doprineće i vizuelnom identitetu Beograda, a zelena fasada sa sobom nosi benefit u smislu regulacije mikroklimatskih uslova u okolini, prečišćavanju vazduha, smanjenju nivoa buke i smanjenju količine zagađujućih čestica u vazduhu, istakla ja arhitekta Sara Petrović. Ona je dodala da će pored vertikalnih bašti i zelenih krovova ova zgrada biti i energetski efikasna, što će se postići primenom različitih tehnologija i korišćenjem obnovljivih izvora energije. Takođe, zgrada će biti prvi balkanski eko centar, odnosno, poslovni prostor za kompanije iz oblasti energetske efikasnosti i održivog razvoja, kao i obrazovni info centar za sve građane. Benefiti koje ovakav projekat donosi su pokretanje eko industrije u Srbiji, obezbeđivanje parking prostora za vozila, ali i električna vozila i bicikle, zatim podizanje ekološke svesti kod građana, kao i bogaćenje turističke ponude Beograda, zaključila je Petrović.

U razgovoru sa narodnim poslanicima, koji su pozdravili projekat i uopšte ideju prvog zelenog solitera u Beogradu, predstavnici kompanije „Stattwerk“ d.o.o. razgovarali su o opstanku zelenih površina u dužem vremenskom periodu, njihovom održavanju i finansiranju nakon izgradnje, uštedama električne energije u zimskim i letnjim mesecima, tehnologijama kojima će se sprečiti erozija betona usled izgradnje zelene fasade, mogućnostima da se ovakav projekat realizuje i na stambenim zgradama u Srbiji, uticaju na svest građana o važnosti obnovljivih izvora energije, kulturi stanovanja i drugo.

Autor projekta, arhitekta Miraš Mirašević upoznao je narodne poslanike i sa tim da će na zelenim površinama zgrade biti zastupljeno oko 10 vrsta biljaka koje mogu da izdrže uslove zagađenja, hladnoće, toplote i udare vetra, od kojih će 70 odsto činiti zimske, a 30 odsto letnje biljke. Takođe, informisao je narodne poslanike da će po završetku zgrade uštede u energiji biti značajne, imajući u vidu da se sa zelenom fasadom temperatura spolja smanjuje 5 do 17 stepeni celzijusa, a unutra 8 do 11 stepeni celzijusa, kao i da će kao izvore energije za ovaj soliter kompanija koristiti najmodernije izvore grejanja i hlađenja. On je naveo i da će se u rekonstrukciji koristiti samo ekološki i reciklirani materijali.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

Očekuje se pad proizvodnje gasa u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa se suočava sa strukturnim padom domaće proizvodnje gasa. Domaća proizvodnja (isključujući Rusiju) će se smanjiti sa 252 milijarde m3 gasa u 2017. do 150 milijardi m3 do 2030. godine.

Problemi sa potresima smanjili su proizvodnju gasa u Holandiji za čak 70 odsto nakon 2013. godine. Sa polja Groeningen ove godine može biti dobijeno tek 12 milijardi m3 gasa, a pre toga Holandija je davala 6 do 7 milijardi m3 mesečno, a očekuje se da će to do 2030. godine pasti na ukupno milijardu godišnje.

Norveška ima stabilnu proizvodnju, ali se računa da je upravo doživljen vrhunac proizvodnje s 3-4 milijarde m3 mesečno zavisno o zimskim odnosno letnjim mesecima, što će do 2030. godine pasti na oko dve milijarde mesečno. Ta je zemlja bitna jer daje fleksibilnost, posebno britanskom tržištu a nedavno je smanjila operativna ulaganja u upstream što će negativno delovati u narednih pet godina.

Velika Britanija bila je treći najveći proizvođač gasa u EU, ali i njima proizvodnja pada zadnjih 15 godina i sad je na nivou manjoj od milijardu kubika sa tendencijom pada. EU stoga postaje sve zavisnija o gasu iz uvoza, odnosno gasu koji u zimskim mesecima daje fleksibilnost, objavila je Timera.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Povećana potražnja za energijom u svetu za 2,1 odsto prošle godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji saopštili su da je potražnja za energijom u svetu u 2017. godine porasla za 2,1 odsto, što je više nego dvostruka stopa rasta u odnosu na 2016. godinu.

Kako se ističe u Izveštaju o globalnom stanju energetike i CO2 u 2017. godini koje je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA), u 2016. godini ta je stopa iznosila 0,9 odsto, što je jednako proseku u proteklom petogodišnjem razdoblju. U tom porastu potražnje najveći udeo, veći od 40 odsto, imaju Kina i Indija, pri čemu se čak 72 odsto potreba u te dve zemlje pokriva fosilnim gorivima (naftom, gasom u ugljem), a nakon toga slede obnovljivi izvori (25 odsto) i nuklearna energija. Istovremeno je proizvodnja električne energije u svetu rasla po većoj stopi od potražnje, za 3,1 odsto, u čemu čak 70 odsto udela u tom povećanju otpada ponovo na Indiju i Kinu.

Potražnja za prirodnim gasom širom sveta porasla je u 2017. godini za 3 odsto, pri čemu je njima u svetu pokrivano 22 odsto potražnje za energijom, što ponajviše treba zahvaliti povećanoj raspoloživosti gasa i srazmerno niskim cenama. No, čak 80 odsto udela u tom povećanju otpada na industriju i zgradarstvo, a ne na proizvodnju električne energije.

S druge strane, i potražnja za ugljom u svetu je porasla i to za 1 odsto, što znači da je okrenut trend iz prethodne dve godine, a za to su najviše zaslužne nove termoelektrane na ugalj u Aziji. Isto tako, u 2017. godini porasla je i primena nuklearne energije i to za 3 odsto, pa su nuklearne elektrane pokrivale 10 odsto potražnje za električnom energijom u svetu. U svakom slučaju, najviše je porasla primena obnovljivih izvora, za šta su najzaslužnija nova postrojenja (vetroelektrane, solarne i elektrane na biomasu) u Kini i SAD-u, ali i u zemljama Evropske unije, Indiji i Japanu. U tome najveću ulogu imaju vetroelektrane, na koje otpada čak 36 odsto udela u pokrivanju povećane potražnje. Ipak, zbog povećanja primene uglja došlo je i do povećanja emisija ugljen dioksida u 2017. godini i to za 1,4 odsto, pa je dostignut negativni istorijski rekord od čak 32,5 Gt, čime je istovremeno zaustavljeno smanjenje emisija iz prethodne tri godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U planu izgradnja solarne elektrane na hrvatskom ostrvu Cresu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije spreman je predati zahtev za izdavanje lokacijske dozvole za solarnu elektranu Orlec Trinket – Istok, preneli su hrvatski mediji.

Elektrana će se graditi na ostrvu Cresu, severno od naselja Orlec i biće prva solarna elektrana veća od 1 MW u Hrvatskoj, a i prva s tolikom snagom koja je pripremljena do lokacijske dozvole. Proizvodnja će biti oko 8,5 miliona kWh električne energije godišnje za snabdevanje 15.000 prosečnih domaćinstava, što bi stabilizovalo distribucionu mrežu na ostrvu. Snaga elektrane od 6,5 MW biće instalirana na 17,3 ha, podeljena na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW. Gradiće se na području ekološke mreže, zbog čega je još potrebna i ocena prihvatljivosti od Ministarstva zaštite prirode i okoline Hrvatske.

Koliko će elektrana biti zelena govori plan da ograda oko nje omogući nesmetani prolaz malih životinja, a paneli će životinjama poslužiti kao sklonište od vremenskih neprilika, pa čak je u području elektrana sačuvana lokva gde se ovce napajaju, saopštili su hrvatski mediji.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Dodeljene nagrade u okviru konkursa “Voda je blago” u Vrbasu

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Najuspešnijim učesnicima likovno-literarnog konkursa na temu “Voda je blago”, koji je organizovalo Javno komunalno preduzeće “Komunalac”, pod pokroviteljstvom opštine Vrbas i u saradnji sa Narodnom bibliotekom “Danilo Kiš”, juče su svečano uručene nagrade. Konkurs je bio raspisan povodom 22. marta – Svetskog dana voda, sa željom da predškolce i učenike osnovnih i srednjih škola, podstakne na razmišljanje o značaju vodnog resursa i potrebi štednje vode.

Želeli smo da vidimo koliko je kod dece duboka svest o značaju vode. Odazivom u ovako velikom broju pokazali su da im je vrlo značajno i blisko pitanje i tema vode. JKP Komunalac, pored toga što se stara o vodosnabdevanju i kontinuirano investira u modernizaciju i odgovorno upravljanje vodovodom i vodom, želi da bude društveni pokretač u razvoju svesti i odgovornosti u odnosu prema vodi na teritoriji opštine Vrbas, a i šire, jer želimo da pomognemo ovoj sredini, rekao je na samom početku svečanosti Siniša Adamović, direktor JKP “Komunalac”, i dodao da su pobednici sva deca koja su učestvovala na konkursu.

Član Opštinskog veća zadužen za komunalne delatnosti Marko Novaković istakao je da je lokalna samouprava ponosna na JKP “Komunalac”, zbog čega uvek podržava ovakve i slične inicijative. Obrazlažući odluku o nagradama, Milijana Radovanović, akademska slikarka i direktorka NB “Danilo Kiš”, koja je žirirala likovne radove, naglasila je da je imala težak zadatak da izdvoji najbolje od ukupno 744 likovna rada, u kojima se vidi zrelost i vredan rad njihovih nastavnika, učitelja i vaspitača, koji su sa njima razgovarali o značaju vode.

Branislav Zubović koji je žirirao literarne radove u svom saopštenju je istakao da je od 159 radova pristiglih na konkurs JKP “Komunalac” “većina napisana na školski način, kako se se i očekuje, uz asistenciju učitelja i nastavnika, koji su na najbolji način motivisali učenike. Bilo je potrebno izdvojiti radove koji se po kvalitetu ističu, a da se ne naruši osnovno pravilo, da pripadaju uzrasnoj grupi učenika, podrazumevajući dečju maštu i književne ukrase.

Sem pojedinačnih nagrada, nagrađene su i dve škole za izuzetan doprinos konkursu “Voda je blago” i to: OŠ “Petar Petrović Njegoš” Vrbas za najveći broj literarnih radova, i OŠ “Svetozar Miletić” Vrbas za najveći broj likovnih radova, a nagrada za najveći broj likovnih radova iz jednog razreda pripala je IV1 razredu OŠ “20. oktobar” Vrbas.

Nagrade su uručili direktor JKP “Komunalac” Siniša Adamović i rukovodilac PJ “Vodovod i kanalizacija” Miroslav Fejsa. Nakon dodele nagrada otvorena je izložba likovnih radova na dečijem odeljenju Narodne biblioteke, koja se može pogledati u narednih nedelju dana. U svečanom programu su učestvovali učenici Osnovne muzičke škole Vrbas.

izvor: vrbas.net

Sandra Jovićević

Deo Zvezdare dobija kanalizaciju, a poboljšava se vodosnabdevanje u Obrenovcu

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić najavio je da je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda izabrala najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje i izgradnju više od šest stotina metara kanalizacije u park-šumi Zvezdara. Takođe, direkcija je izabrala i najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za rekonstrukciju cevovoda u Obrenovcu, u ulicama Kralja Aleksandra i Đačkog bataljona. Na ovaj način, deo Zvezdare dobija kanalizaciju, a poboljšava se i vodosnabdevanje u Obrenovcu, shodno donetoj strategiji grada, ocenio je Vesić.

Kanalizaciju će dobiti stanovnici Zvezdarske, Idrijske i dela Lokrumske ulice. Cevi će biti povezane na kanalizacionu mrežu, koja je izgrađena 2014. godine u ulicama u donjem delu Zvezdarske šume. U ove tri ulice do sada nije bilo kanalizacije, što je stanovnicima stvaralo probleme u odvođenju otpadnih voda, a ujedno je i negativno uticalo na okolno zemljište, s obzirom na to da se cela lokacija nalazi u zoni umirenog klizišta, naveo je Vesić.

Gradski menadžer je precizirao da su ovi radovi značajni s obzirom da nedostatak kanalizacione mreže u Zvezdarskoj šumi ima niz negativnih posledica, kao što je ispuštanje kanalizacije direktno na niže delove koji su gusto obrasli rastinjem. Otpadne vode se zatim zadržavaju i na taj način se stvaraju bare iz kojih se šire veoma neprijatni mirisi, posebno u letnjem periodu. Potencijalnu opasnost predstavlja i problem stvaranja manjih klizišta, koja na ovom mestu nisu aktivna, ali se izgradnjom kanalizacije sprečava njihov nastanak, dodao je Vesić.

Kad je reč o cevovodu u Obrenovcu, izabrani ponuđač će, po isteku roka za žalbu i dostavljanju neophodnih sredstava finansijskog obezbeđenja, započeti radove na rekonstrukciji 610 metara azbestno-cementnog cevovoda, koji će biti zamenjen novim polietilenskim cevima prečnika 630 milimetara. Postojeći cevovod se koristi za vodosnabdevanje kolektivnih i stambenih zgrada i njegovom rekonstrukcijom ovim stanarima će se obezbediti urednost u snabdevanju, rekao je Vesić. Istovremeno, istakao je Goran Vesić, sadašnji cevovod deo je i magistralnog cevovoda i njegovom rekonstrukcijom i povećanjem prečnika poboljšaće se snabdevanje vodom šireg područja Obrenovca.

Vrednost projektovanja i izgradnje pomenute kanalizacije iznosi 14,9 miliona dinara, a biće potrebno oko 15 meseci za izradu tehničke dokumentacije, pribavljanje neophodnih saglasnosti i izvođenje radova. Vrednost rekonstrukcije pomenutog cevovoda iznosi 33,9 miliona dinara, a za dobijanje neophodnih saglasnosti i izvođenje radova određen je rok od četiri meseca.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Drugi blok TE Pljevlja će se graditi uz drugačije tehničko rešenje

Foto: mek.gov.me
Foto: mek.gov.me

Drugi blok termoelektrane u Pljevljima će se graditi, a alternativno rešenje za ovaj projekat podrazumevaće malo drugačija tehnička rešenja i drugačiju finansijsku konstrukciju od prvobitno planirane, kazala je ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić.

Nakon potpisivanja ugovora za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i STEAG Energy Services, kao i ugovora za rekultivaciju deponije Maljevac između Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma i EPCG, ministarka Sekulić je kazala da je EPCG dostavila Ministarstvu ekonomije svoje viđenje alternativnog rešenja drugog bloka termoelektrane. Ono na šta smo se svi zajednički fokusirali je ekološka rekonstrukcija prvog bloka TEP i sagledavanje kompletnog termoenergetskog kompleksa u Pljevljima. Dakle, rekonstrukcija prvog bloka TE ni na koji način ne isključuje izgradnju drugog bloka TE, ali u svakom slučaju isključuje postojeće tehničko rešenje koje je bilo u prethodnom periodu planirano. To znači – da, drugi blok će se graditi, ali neće se graditi na način na koji je bilo prvobitno planirano, jer postojanje prvog bloka zahteva drugačije tehničko rešenje drugog bloka, kazala je ministarka Sekulić.

Na pitanje novinara da li je, kako se u javnosti može čuti, termoenergija prošlost, ministarka Sekulić je kazala da jeste dobro ulagati u obnovljive izvore i imati diverzifikaciju energenata, ali da jedan elektroenergetski sistem mora počivati na termoelektrani. Ono što je pravilo u Evropskoj uniji jeste da to ne može biti bilo koja termoelektrana i da ne može raditi na bilo kakav način. Mi upravo to činimo: omogućavamo našoj termoelektrani da uz određena ulaganja u ekološku rekonstrukciju ima potpuno izvesnu budućnost. To bi značilo da, ako ovo ne uradimo, morali bismo je zatvoriti posle određenog broja radnih sati, kazala je ministarka Sekulić.

Ona je podsetila da termoelektrane ovog tipa i sa ovakvim karakteristikama, ukoliko se u njih ne uloži, imaju svoje ograničenje, što je u slčaju Te Pljevlja 20.000 radnih sati za naredne tri godine. Namera je da u naredne tri godine našu termoelektranu dovedemo u takav oblik da ona može da radi onoliko koliko je, uz ta ulaganja, predviđeni životni vek, a to je još minimum 20 godina. Tako da našoj termoelektrani ne preti bilo kakvo zatvaranje jer naš elektroenergetski sistem itekako zavisi od TE Pljevlja, kazala je ministarka Sekulić.

Prema njenim rečima, potpisivanje Ugovora za izradu Idejnog projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja doneće dobro i i građanima Pljevalja i građanima Crne Gore, i EPCG. Ovo za građane Pljevalja znači da imamo prvi ugovor na osnovu kojeg ćemo moći da razmišljamo o tenderu, da uđemo u ekološku rekonstrukciju i na osnovu kojeg ćemo moći da obezbedimo toplotni izvor za toplifikaciju Pljevalja. To nam daje mogućnost da već sada razgovaramo i mi, i EPCG, i opština Pljevlja o tome na koji ćemo način realizovati samu toplifikaciju grada, jer smo sigurni da ćemo u naredne tri godine dobiti siguran izvor toplote iz Pljevalja, kazala je ministarka. Sa druge strane, kako je dodala, ono što nam obezbeđuje ekološka rekonstrukcija je siguran izvor električne energije za Crnu Goru.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Veštačka inteligencija kao prepreka nezakonitom krčenju šuma

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ljudi besomučno izrabljuju šumske kapacitete širom sveta. Svake godine, ljudskom krivicom, planeta je siromašnija za između 80 i 150 hiljada kvadratnih metara površine pod drvećem. Mnoge životinje i biljke gube svoja prirodna staništa, a plućni kapacitet Zemlje slabi – zato što su šume te koje nam pročišćavaju vazduh, a sve ih je manje. Ipak, nezakonitoj seči teško je ući u trag.

Tim inženjera i programera pri organizaciji Rainforest Connection možda je došao do rešenja problema krčenja stabala. Istraživači su konstruisali složen sistem senzora otporan na ekstremne vremenske uslove kakvi su obično prisutni u kišovitim prašumama u tropskim podnebljima. Koristili su modifikovane pametne telefone koje su napajali solarni paneli. Prema njihovim navodima, ključ je da uređaji, takozvani “čuvari”, budu dobro sakriveni među drvećem u ranjivim područjima. Senzori snimaju zvuke šume i u realnom vremenu ih pohranjuju na server.

Guglov program, zasnovan na korišćenju veštačke inteligencije, TensorFlow, analizira prikupljeni materijal kako bi izolovao sumnjivu buku kao što su motorne testere ili kamioni. Softver je dizajniran 2015. godine za poboljšanje usluga prepoznavanja govora i detekcije zvukova. Program je besplatan za sve.apaža

Da li će Rainforest Connection snagama udruženim sa Guglom uspeti da stane na kraj nezakonitom šumarstvu?

Vrlo je izvesno da neće. Zapažanja o seči drveća su besmislena, ako iza njih ne stoje zakonske regulative za zaštitu šuma i sposobnost brze intervencije usmerene na kršitelje.

Tek kada ja ustanovljen zakonski okvir, pomno osluškivanje šumskih aktivnosti može da urodi plodom.

Jelena Kozbašić

Održan okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada” na Arhitektonskom fakultetu

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, 27. marta 2018. godine, održan je okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada”. Događaju je prisustvovalo oko stotinu predstavnika lokalnih samouprava iz čitave Srbije.

Skup je održan pod okriljem EE plаtforme znаnjа: „Deluj lokаlno i efikаsno“, kreirаne uz podršku projektа srpsko-nemačke rаzvojne sаrаdnje “Energetskа efikаsnost u jаvnim zgrаdаmа”, koji sprovodi Nemаčkа orgаnizаcijа zа međunаrodnu sаrаdnju GIZ u pаrtnerstvu sа Ministаrstvom rudаrstvа i energetike Republike Srbije.

Okrugli sto imao je za cilj predstavljanje iskustava i planiranih aktivnosti u okviru projekta EmBuild kao i predstavljanje izrade nacionalne strategije obnove zgrada i jedinstvene platforme za energetsku efikasnost.

Dodatno се govorilo i o iskustvima strateškog planiranja obnove zgrada na lokalnom nivou i održivoj obnovi stambenih zgrada.