Home Blog Page 1097

Javna rasprava o rekonstrukciji MHE „Sokolovica“ krajem avgusta

Foto: Panoramio
Foto: Panoramio

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP Elektroprivreda Srbije podneo Zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu Projekata „Rekonstrukcija MHE Sokolovica“, na reci Veliki Timok, na teritoriji grada Zaječara.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu predmetnog projekta se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, ali i u prostorijama Gradske uprave grada Zaječara.

Primedbe i mišljenja na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu se podnose u pisanom obliku i dostavljaju Ministarstvu zaštite životne sredine.

Javna rasprava i prezentacija predmetne Studije biće održana u prostorijama Gradske uprave grada Zaječara 25. avgusta 2017. godine u 12h.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Objavljena Strategija i akcioni plan zaštite prirode Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska je objavila Strategiju i akcioni plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine.

Kako je saopšteno, ovo su temeljni dokumenti zaštite prirode u Hrvatskoj. U Strategiju su ugrađene smernice globalnog Strateškog plana za biodiverzitet 2011. – 2020. koji je usvojen na 10. konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoji u Japanu. Tokom njene izrade razvijeno je pet strateških ciljeva koji su usklađeni sa spomenutim Strateškim planom i Strategijom Evropske unije o biodiverzitetu do 2020. godine. Ciljevi se odnose na povećanje efikasnosti osnovnih mehanizama zaštite prirode, smanjenje pritiska na prirodu i održivo korišćenje prirodnih dobara, ojačanje kapaciteta sistema zaštite prirode, povećaanje znanja i dostupnosti podataka o prirodi i podizanje nivoa znanja, razumevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.

Strategija je instrument koji osigurava ostvarivanje glavnih ciljeva Konvencije i ugradnju mera očuvanja biodiverziteta u odgovarajuće planove, programe i politike. Aktivnosti i mere zaštite prirode iz Strategije postaće sastavni deo svih sektora čije aktivnosti zavise ili mogu imati uticaj na bio i geodiverzitet, pa će biti uzete u obzir pri izradi izmena ili dopuna prostornih i planova upravljanja prirodnim dobrima.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Povećana snaga solarnih elektrana u Kini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski mediji su saopštili da je novoinstalisana snaga kineskih solarnih elektrana u prvom tromesečju 2017. godine dostigla 7,21 GW.

Čak 4,78 GW čine velike solarne elektrane koje pripadaju energetskim i komunalnim kompanijama, a 2,43 GW male elektrane. Time je ujedno ukupna snaga kineskih solarnih elektrana povećana na gotovo 85 GW.

U ovim postrojenjima je u prvom tromesečju 2017. godine proizvedeno ukupno 21,4 milijarde kWh električne energije, što je za čak 80 odsto više nego u istom periodu 2016. godine. Do kraja 2017. godine se očekuje da snaga novoinstalisanih solarnih elektrana u Kini bude čak 40 GW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

PORSCHE: Za generacije budućnosti spremamo drugačiji scenario

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Napuštanje dizel motora je opcija o kojoj čelnici kompanije Porsche ozbiljno razmišljaju. To je potvrdio i generalni direktor kompanije Oliver Blum.

– Još nismo doneli konačnu odluku, ali ćemo sigurno to učiniti do kraja decenije. Ono što je sigurno jeste da ćemo u narednih 15 godina i svojoj gami imati sve, od modela sa klasičnim pogonima, preko plug-in hibrida, pa sve do električnih vozila – izjavio je Blum, prenosi Rojters.

U septembru će kompanija lansirati novi, redizajnirani Cayenne, za koji je Blum potvrdio da će ga nuditi i s dizel pognom, ali je i jasno naglasio: “Za generacije budućnosti spremamo drugačiji scenario”.

Dizel-vozila trenutno imaju oko 15 odsto udeo u prodaji svih  Porsche-ovih vozila i time uspešno obaraju CO2 prosek cele game.

Kako se očekuje, u narednim godinama, električna vozila će polako preuzimati primat, a najviše se očekuje od Mission E, najavljenog za 2019. godinu.

BGD.EKOnomija: Sjajna prilika za mlade ljude koje interesuje zeleno preduzetništvo

Foto: portalmladi.com
Foto: portalmladi.com

Kancelarija za mlade Grada Beograda nedavno je uputila poziv zainteresovanim mladim ljudima, do 30 godina starosti, da se prijave za obuke iz oblasti preduzetništva i ekologije, odnosno poljoprivrede, u okviru projekta BGD.EKOnomija.

Prijave su otvorene do 31. jula u 23:59, a prijava se vrši popunjavanjem upitnika na sledećem linku.

Projekat je namenjen mladima koji su zainteresovani da usvoje znanja iz gore pomenutih oblasti. Odabrani učesnici biće u obavezi da prisustvuju svim predavanjima u okviru obuke, a nakon njenog završetka, oni najuspešniji biće odabrani i organizator projekta će im dodeliti sadnice paulovnije.

Svi mladi koji prođu obuku i proces selekcije, a dobiju sadnice paulovnije, imaće i individualni konsultativni proces, sa ciljem što uspešnijeg razvijanja zasada i poslovnog ciklusa.

Izvor: portalmladi.com

Prvi kotlovi nove toplane u Banja Luci u pogonu već u septembru

Foto: banjaluka.rs.ba
Foto: banjaluka.rs.ba

Gradonačelnik Banja Luke Igor Radojičić, najavio je da bi u septembru ove godine mogao biti pušten u rad prvi od ukupno deset planiranih modula „Eko toplane“, koja će ubuduće grad grejati na biomasu umesto na mazut.

On je dodao da svaki od 10 kotlova ima instalisanu snagu od 4,9 MW, kao i da grad obezbeđuje 15,6 miliona KM kao svoj udeo u zajedničkoj firmi sa privatnim investitorom. Istakao je da se sredstva ulažu sukcesivno – prvo su obezbeđena 3 miliona KM, a zatim je prihvaćena odluka i o dodatnom kreditnom zaduženju od 7 miliona KM. Ipak, on je naglasio da bi sva dosadašnja zaduženja trebala biti zamenjena onim sa povoljnijim kamatnim stopama, koje je moguće obezbediti kod međunarodnih finansijskih institucija. On je precizirao da se zbog toga vode intenzivni razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o finansiranju učešća Grada u „Eko toplani“.

Izgradnja „Eko toplane Banja Luka“, koja će obezbediti stabilnije i kvalitetnije grejanje nego što je bilo do sada, počela je 1. juna ove godine na parceli u neposrednoj blizini postojeće „Toplane“.

izvor: banjaluka.rs.ba

Sandra Jovićević

Loš kvalitet vode u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema navodima hrvatskih medija, čak 60 odsto uzoraka vode sa izvorišta neispravno je iz najmanje jednog zdravstvenog razloga, a najčešće je to zbog bakterije Ešerihije koli, koja se nalazi u čak 129 uzoraka od ukupno 371 uzetog tokom inspekcije zdravstvene ispravnosti vode u Hrvatskoj.

Istaknuto je i da su lokalni vodovodi poseban problem i opasnost: od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda čak je 421 zdravstveno neispravan. Lokalni vodovodi s javnozdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije, stoji u izveštaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je rezultat analize ocenio poražavajućim.

Voda zagađena arsenom godinama je svakodnevica u Slavoniji, posebno oko Vukovara i Vinkovaca gde prošle godine više nije bilo nijednog lokalnog vodovoda.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Životna sredina treba da bude visoko na listi prioriteta Crne Gore

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Koalicija 27 iz Crne Gore objavila je izveštaj za životnu sredinu od aprila prošle godine do jula ove godine, a u kojem se navodi da donosioci odluka u Crnoj Gori životnu sredinu treba da postave visoko na listu prioriteta.

U njemu se navodi da zakonodavstvo Evropske unije koje se odnosi na Poglavlje 27, omogućava Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status. Međutim, obim i dugoročni ciljevi pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine zahtevaju punu posvećenost Vlade. Oni su ukazali da se problematika u oblasti upravljanja otpadom ogleda u nedefinisanoj opciji o konačnom načinu upravljanja otpadom, niskoj stopi reciklaže, nedostatku adekvatnih statističkih podataka o količinama otpada, kao i loša komunalna infrastruktura.

U izveštaju je navedeno i da je Evropska komisija ocenila da je stepen usklađenosti relativno napredan kada je reč o kvalitetu vazduha, ali i da je potrebno unaprediti kapacitete državne mreže za monitoring kvaliteta vazduha tako što će se obuhvatiti sve opštine na teritoriji Crne Gore (trenutno se prati samo pet), obezbediti servisiranje opreme za merenje unutar granica države, kao i redovno servisirati u periodu najmanjeg stepena zagađenja.

Kada je u pitanju kvalitet voda, ocenjuje da su najveći izvori zagađenja površinskih i podzemnih voda komunalne otpadne vode, koje se uglavnom u neprečišćenom obliku ispuštaju u vode, na koncentrovan ili difuzan način. Zaštita prirode je, kako se dodaje, oblast u kojoj je najosetnija razlika u pogledu neadekvatne ili izostanka implementacije u odnosu na zakonodavni okvir.

Kako je ocenjeno, jedno od najvećih izazova biće insistiranje Vlade na ekonomskoj samoodrživosti zaštićenih područja, u prvom redu Nacionalnih parkova, a potrebno je planski rešiti i pitanje budućih količina industrijskog otpada.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Slovačka izdvaja oko pola miliona evra za proizvođače energije iz OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo – illustration: Pixabay

Slovački Ured za regulaciju mrežnih usluga saopštio je da su slovački potrošači električne energije u 2016. godini proizvođačima energije iz obnovljivih izvora platili ukupno 464,7 miliona evra.

Kako se navodi, očekuje se da pomenutim proizvođačima u 2017. godini bude plaćeno 517,6 miliona evra, a što će biti prikupljeno iz posebne tarife za održavanje rada elektrosistema koja je dodata na račune potrošačima. Ova tarifa obuhvata podsticaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, kao i podsticaje za rudnike uglja koje se koriste za proizvodnju električne energije.

Tarifa za održavanje rada elektrosistema naišla je na brojne kritike, je povećava račune potrošača energije.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Akcija „Lajk za pametnu energiju” održana u Banjaluci

Foto: lajkzapametnuenergiju.ba
Foto: lajkzapametnuenergiju.ba

U okviru kampanje „Lajk za pametnu energiju”, u Banjaluci u Republici Srpskoj održana je promocije efikasnije upotrebe energije u svakodnevnom životu. Na ovaj način se želelo ukazati građanima na značaj energetske efikasnosti, zaštite okoline i pametnije upotrebe energije i prirodnih resursa.

Kroz „Virtual Reality” igru, Banjalučani su imali priliku zakoračiti u virtualni svet i na potpuno drugačiji način naučiti nešto novo o energetskoj efikasnosti.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS-a Srđan Todorović je kazao da su efikasnija upotreba energije i korišćenje obnovljivih izvora energije važne komponente za ekonomski razvoj, otvaranje novih radnih mesta, kvalitetniju i sigurniju budućnost svih nas, kao i budućih generacija. Kako je istakao, veoma je važno da se svi pojedinci, javne ustanove i organizacije, na lokalnom i državnom nivou, uključe kako bi se zajedničkim delovanjem stvorili povoljniji uslovi za postizanje održivog razvoja i unapređenja kvaliteta života stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Serija edukativno-zabavnih događaja „Lajk za pametnu energiju” se u narednom periodu nastavlja u Bihaću, Bijeljini, Tuzli, Zenici, Doboju, Mostaru i Trebinju. Kampanja „Lajk za pametnu energiju” se sprovodi u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj” koji u BiH implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz finansijsku podršku Vlade Švedske, Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske i Fonda za zaštitu životne sredine Federacije BiH, te u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetskim ministarstvima prostornog uređenja, kantonalnim ministarstvima i drugim partnerima.

izvor: lajkzapametnuenergiju.ba

Sandra Jovićević

Povećan izvoz uglja iz SAD

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izvoz uglja u SAD-u je od početka ove godine povećan za 58 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je saopšteno, izvoz kamenog uglja povećan je za 5,44 miliona tona, a izvoz metalurškog uglja koji se koristi u proizvodnji čelika je povećan 1,81 miliona tona.

Procenjeno je da će se u narednim mesecima izvoz ovog energenta usporiti, tako da će rast povećanja izvoza uglja u SAD-u 2017. godine biti oko 19 odsto.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

NOVI REKORDI: Solarna i bioenergija osvajaju svet, a vetroparkovi i geotermalne elektrane se drže na nivou

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski kapaciteti proizvodnje iz obnovljivih izvora energije porasli su za 161 GW u 2016. godini, što je najjača godina za nove kapacitete, saopštila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) u novom izveštaju objavljenom krajem marta.

Izveštaj „Statistike kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2017.“ sugeriše da su zemlje u Aziji predvodile rast od 58 odsto novih kapaciteta obnovljivih izvora u 2016. godini. Azijske zemlje sada poseduju 41 odsto ili 812 GW od ukupnih instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora u svetu.

Izveštaj takođe ističe da je Afrika udvostručila svoje kapacitete obnovljivih izvora tokom 2016. u poređenju sa 2015. godine, što čini porast od 4,1 GW. Izveštaj takođe pokazuje da je sunčeva energija predvodnik kapaciteta obnovljivi izvora energije, s rekordnim povećanjem za 71 GW u 2016. godini, nadmašujući energiju vetra, koja se istakla s 51 GW.

Gotovo polovina kapaciteta sunčevih elektrana instalirana je u Kini sa 34 GW. SAD su dodali 11 GW, Japan 8 GW, a Indija 4 GW novih kapaciteta. Evropa je takođe povećala svoje kapacitete za 5 GW, uglavnom u Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Porast kapaciteta vetroelektrana od 51 GW čine vodeća Kina sa 19 GW, SAD sa 9 GW, Nemačka sa 5 GW i Indija sa 4 GW. Prema posebnom izveštaju koje je 27. aprila objavilo Svetski savet za energiju vetra (GWEC) (što upućuje da su kapaciteti vetroelektrana povećani za 54 GW), nedavno je porasla implementacija vetroelektrana na tržištu, prenosi Energetika-net.

Foto-ilustracija: Pixabay

Danska beleži 40 odsto, a slede je Urugvaj, Portugal i Irska, čija je izgradnja vetroelektrana viša od 20 odsto, a zatim Španija i Kipar sa 20 odsto. GWEC predviđa da će 2017. godine biti dodato više od 60 GW novih kapaciteta vetroelektrana, a ukupni svetski kapaciteti mogli bi da budu veći od 800 GW do 2021. godine, skoro 70 odsto povećanje u odnosu na 486,8 GW instaliranih u svetu krajem 2016. godine IRENA je naglasila da su kapaciteti hidroelektrana narasli za 30 GW, s vodećima u tom području: Brazil i Kina, iako je takođe zabeležen značajan porast kapaciteta u Kanadi, Ekvadoru, Etiopiji i Indiji. U međuvremenu, kapaciteti bioenergije ove godine su povećani za 9 GW, što je najveći rast do sada, a predvodnici su azijske zemlje.

Kapaciteti geotermalne energije zabeležili su rast za nešto manje od 1 GW. Prošle godine Kenija je dodala 485 MW, Turska 150 MW, Indonezija 95 MW, a Italija 55 MW kapaciteta.

Solarni katamaran krenuo na put oko sveta

Foto: slobodnadalmacija.hr
Foto: slobodnadalmacija.hr

Katamaran na solarnu energiju Energy Observer krenuo je iz Pariza na šestogodišnje putovanje svetom.

Brod je dug preko 30 metara i oko 130 metara kvadratnih mu je prekriveno solarnim panelima. Takođe poseduje i dve vetroturbine, ali kao pogonsko gorivo može koristiti i vodonik dobijen procesom elektrolize iz morske vode.

Vrednost broda iznosi 5,2 miliona dolara, a na svom putu oko sveta zaustaviće se 101 put.

izvor: slobodnadalmacija.hr

Sandra Jovićević

Karipsko ostrvo prelazi na obnovljive izvore energije (FOTO)

Foto: Wikimedia/Walter Hellebrand
Foto: Wikimedia/Walter Hellebrand

Ostrvo u karipskom pojasu Sveti Eustahije sve više se okreće solarnoj energiji za proizvodnju električne energije, umesto dosadašnjih dizel generatora.

U skladu sa time, izgrađena je solarna elektrana snage 1,89 MW i sistem za skladištenje energije sa litijum-jonskim baterijama i radnim karakteristikama 1 MW / 572 kW h.

Nova elektrana i baterijski sistem rade u hibridnom pogonu s dizel elektranom, pri čemu je omogućeno smanjenje potrošnje dizela za proizvodnju električne energije sa 62 na 60 l / (MW h), što nije nebitno jer je prosečno Sunčevo zračenje tokom godine za 4, 9% manje od prosečnog na tom delu Kariba zbog lokalnih vremenskih uslova.

Uz to, planira se gradnja nove sunčane elektrane, snage 2,25 MW i novog baterijskog sistema za skladištenje energije sa karakteristikama 4,4 MW / 5,2 MW h.

VOZ NA SOLARNI POGON: Indijska železnica štedi i čuva životnu sredinu (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/ET Energyworld
PrintScreen: YouTube/ET Energyworld

Indijska železnica unapredila je svoj vozni park, ugradivši solarne panele na krovove određenog broja vagona. Nedavno su prvi obnovljeni vagoni, nazvani Diesel Electric Multiple Unit, pušteni u rad u Nju Delhiju.

 – Ovo je izazovan posao. Nije jednostavno postaviti solarne panele na krov vagona, koji se kreću brzinom 80 kilometara na čas. Pored panela, postavljenje su i baterije koje mogu da akumuliraju višak energije – izjavio je za Biznis standard Sandip Gupta, zamenik direktora i glavni menadžer kompanije Jakson Engineers Limited, koja je realizovala spomenuta unapređenja.

Vagone će još uvek vući dizel lokomotiva, a energija dobijena pomoću solarnih panela primenjivaće se samo na sisteme za unapređenje udobnosti prilikom putovanja, kao što su svetla, ekrani sa informacijama i reklamama i ventilatori. Ipak, zaposleni u indijskim železnicama procenili su da bi samo jedna kompozicija sa šest vagona opremljenih solarnim panelima mogla godišnje da uštedi 21000 litara dizel goriva, odnosno oko 20000 dolara.

Indijska železnica najveća je železnička mreža u Aziji, sa približno 11000 polazaka i 13 miliona putnika na dnevnom nivou. Kako bi ovaj obim saobraćaja bio ostvaren, svakodnevno se troše ogromne količine goriva. Samo tokom 2015. godine, potrošene su 2,5 milijarde dolara na kupovinu dizela. Kako bi potrošnja goriva bila smanjena, Indijci pokušavaju da u što većoj meri integrišu solarne panele u železnički sistem. Procenjuje se da bi ovakav vid investicija u narednih deset godina mogao da uštedi 6,31 milijardu dolara.

Izvor: engadget.com

Sredozemlje jedno od najugroženijih morskih područja

Foto: portaloko.hr
Foto: portaloko.hr

Grinpisov brod Rainbow Warrior III, koji već nekoliko dana plovi Jadranom u sklopu međunarodne turneje Više Mediterana, manje plastike, ispred dubrovačkog Starog grada okačio je natpis No plastic.

Grinpis je ovom prilikom pozvao građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu, kao i da pročitaju izveštaj Sredozemlje zatrpano plastikom koji pokazuje da je u svetskim razmerima 60 do 80 odsto morskog otpada plastika. Rečeno je da plastika ubrzano pretvara mora u najveću deponiju na svetu, ugrožava morske životinje i dospeva u lanac ishrane nakon što se plastika u moru usitni i pretvori u mikroplastiku.

Ovom prilikom je istaknuto i da Mediteranom pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja.

izvor: portaloko.hr

Sandra Jovićević