Home Blog Page 1081

Održana obuka o finansijskoj održivosti OCD koje se bave životnom sredinom

 

Foto: CSOnnectSrbija
Foto: CSOnnectSrbija

Podrška organizacijama civilnog društva koju REC pruža u okviru CSOnnect programa nije ograničena samo na 64 organizacije podržane kroz institucionalne grantove.

Sa ciljem jačanja civilnog društva u Srbiji, organizacija aktivnih u oblasti životne sredine, tokom prethodna dva dana održana je obuka o perspektivama njihove finansijske održivosti.

Obuku je pohađalo 26 učesnika iz cele Srbije – pretežno predstavnici organizacija koje nisu podržane kroz institucionalne grantove, ali i predstavnici organizacija podržanih kroz CSOnnect projekat, čime je omogućena razmena iskustava.

Sa trenerom Mladenom Jovanovićem, učesnici iz OCD su rad počeli razmatranjem ključnih termina u vezi sa finansijskom perspektivom organizacija civilnog društva.

Prvog radnog dana, učesnici su predstavili misiju i održivost organizacija iz kojih dolaze.

Potom su radili na troškovima organizacije kao delu strateškog plana, kada su izrađivali pregled prihoda organizacije, mogućih izvora finansiranja i govorili o značaju diverzifikovanih izvora.

Učesnicima je ukazano i na značaj izrade plana prihoda organizacije, a razgovaralo se i o uslovima za uspeh u ostvarivanju prihoda iz novih izvora.

Drugi radni dan započeo je pitanjem – „kako poslati poruku koja je dobro smišljena i istovremeno efektna?“

Kroz dinamičnu diskusiju zaključeno je da traženje odgovora na ovo pitanje treba da započne razmišljanjem o potrebama građana, budući da organizacije civilnog društva svoje misije ostvaruju sa ciljem poboljšanja uslova života građana.

Milisav Pajević

Ugrađen novi kotao u OŠ “Stevan Jakovljević” u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Osnovna škola “Stevan Jakovljević” u Paraćinu dobila je početkom juna i drugi kotao za grejanje.

U njenom grejnom sistemu su inače dva kotla koja koriste ugalj kao energent.

Prošle godine, u decembru, zamenjen je jedan, koji se pokvario, a ovih dana zamenjen je i drugi kotao, odnosno montiran novi, tako da će zahvaljujući pravovremenoj investiciji ova škola mirno čekati sledeću grejnu sezonu.

Predsednik opštine Paraćin Saša Paunović, koji je obišao mesto radova, ističe da posle ove zamene sistema za grejanje u OŠ “Stevan Jakovljević”, sve gradske škole imaju praktično nove kotlove, od kojih su neki na gas, drugi koriste ugalj, tako da ne očekuje da u narednim grejnim sezonama bude bilo kakvih problema u gradskim osnovnim školama.

Kotlovi su u prethodnom periodu takođe zamenjeni i u seoskim školama i mnogim područnim jedinicama, tako da ni tu neće biti bitnih problema kakvih je bilo prošle i pretprošle godine u nekim školama zbog otkaza starih kotlova za grejanje.

U Paraćinu će ove godine početi rekonstrukcija nekoliko škola, u okviru projekta unapređenja energetske efikasnosti koji finansira Vlada Švajcarske uz pomoć Kancelarije za javna ulaganja. To podrazumeva kompletnu obnovu najmanje jedne gradske škole (OŠ “Radoje Domanović”)  i nekoliko seoskih.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Predstavljen “Program energetske efikasnosti grada Kragujevca za period 2018-2020“

 

Foto: PG Vojvodine
Foto: PG Vojvodine

U sali Skupštine grada, predstavljen je “Program energetske efikasnosti grada Kragujevca za period 2018-2020“ koji je Skupština grada Kragujevca usvojila na sednici održanoj 27. aprila ove godine.

Ovom prilikom uručeni su sertifikati polaznicima ISEM obuke koja je uz podršku UNDP-a organizovana u novembru prošle godine.

Prezentaciji i dodeli sertifikata prisustvovali su Danilo Savić, član Gradskog veća za informacione i komunikacione tehnologije, elektronsku upravu i pametan grad, Ana Radojević, energetski menadžer grada Kragujevca, prof. Dušan Gordić, Fakultet inženjerskih nauka Kragujevac, Aleksandar Macura, RES fondacija Beograd i Dragan Urošević, ispred programa UNDP-a.

Ovo je prilika da se još jednom podsetimo da je Kragujevac prvi grad u Srbiji koji je usvojio Program energetske efikasnosti, po metodologiji koje je preporučilo Ministarstvo rudarstva i energetike i na osnovu Zakona o efikasnom korišćenju energije.

Energetska efikasnost je jedan od naših strateških prioriteta i način da unapredimo kavlitet života naših građana. Danas, želimo još jednom da podsetimo na značaj domaćinskog ponašanja u našim javnim zgradama, kao i na značaj praćenja potrošnje energije i očuvanja resursa – kaže Ana Radojević.

Izrada ovog programa poverena je Fakultetu inženjerskih nauka. Dokument sadrži bilanse energetskih troškova na nivou grada i predloge mera na osnovu kojih je moguće ostvariti uštede. U programu je dat energetski bilans svih javnih zgrada, javnog osvetljenja i javnog transporta gde je sračunata potrošnja u kwh i evrima. Dati su i svi troškovi za energente koji se direktno ili indirektno izdvajaju iz gradskog budžeta.

Programom je obuhvaćeno oko 300 javnih zgrada, to su svi vrtići, škole, ustanove kulture, mesne zajednice, administrativne zgrade, sportski objekti, kao i predlozi mera na osnovu kojih će biti ostvarena ušteda od najmanje jedan odsto. Nakon prezentacije, uručeni su sertifikati polaznicima ISEM obuke koju je u okviru projekta podrške uvođenju sistema energetskog menadžmenta u opštinama u Srbiji, Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pohađalo 70 polaznika.
– U Kragujevcu su krajem prošle godine organizovane obuke za 70 polaznika i danas će biti dodeljeni sertifikati o završenoj obuci. Sama obuka se odnosi na unošenje računa za objekte koji su u nadležnosti grada, odnosno za koje grad plaća troškove potrošnje energenata i vode. Ti krajnji korisnici unose račune o potrošnji energije za svoj objekat u zajedničku bazu i na osnovu toga se kreiraju ukupne potrošnje koje energetski menadžer grada Kragujevca može da prati i da analizira, a sve u cilju postizanja ušteda – kaže Dragan Urošević iz programa UNDP koji je i uručio sertifikate polaznicima.

Ovaj događaj se realizovan u okviru Programa podrške civilnom društvu u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji (CSOnnect) koji implementira Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Havaji će postati ekonomija sa nula emisija do 2045. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Država Havaji postavila je ambiciozan cilj da bude jedan od ekonomija sa nula posto emisija gasova staklene bašte do 2045. godine.

Pedeseta država Sjedinjenih Američkih Država planira da generiše 100% svoje struje iz obnovljivih izvora energije a guverner Dejvid Igi potpisao je tri uredbe koje bi trebalo da ubrzaju prelaz na čistu energiju.

Uredbe se odnose na oformljivanje radne grupe za smanjenje efekta staklene bašte koja će raditi na odabiru odgovarajućih programa i politika kao i na stavarnju strukture za program za ublažavanje posledice emitovanja ugljen dioksida. Grupa će se takođe baviti pošumljavanjem i rehabilitacijom prirodnih staništa.

Guverner je izjavio „ Mislim da će ove tri uredbe koje danas potpisujemo postaviti i održati Havaje u prvim borbernim redovima protiv klimatskih promena i porasta nivoa mora.“

Havaji su jedna od mnogih država koje su izuzetno ugrožene porastom nivoa mora. Studija iz 2016. godine koju je sprovela Komisija za ublažavanje klimatskih promena Havaja, procenjuje da će porast nivoa mora imati katastrofalne posledice po ovu ostrvsku državu i osudila vlasti jer ne rade ništa kako bi se za to adekvatno pripremile.

Neka od predviđanja ove studije su ta da će u narednih 30 do 70 godine više od 6 500 struktura i 90 800 ljudi širom države biti izloženo hroničnim poplavama. U tim oblastima procenjena šteta i ekonomski gubitak biće oko 19 milijardi američkih dolara. Ugrožena teritorija se prostire na 25 800 ari a od toga jedna trećina je u urbanim predelima. Hroničnim poplavama će biti ugroženo i oko 100 kilometara puteva, koji će postati neprohodni izolujući mnogobrojne zajednice. Oko 550 kulturnih lokaliteta će biti ugroženo podizanjem vode a više od 25 kilometara plaže će biti izgubljeno. Poplave, uragani i tropski cikloni biće nepredvidljivi i moći će da se pojave bilo kada u delovima koji su zahvaćeni podizanjem nivoa mora.

Potpisivanje ovih zakona samo je jedan od niza koraka koje će država Havaji preduzeti u borbi protiv klimatskih promena.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Kako nadoknaditi proteine iz mesa ako želite da postanete vegetarijanac

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Da li ste znali da je u toku Svetska nedelja bez mesa?

Foto-ilustracija: Pixabay

Na odricanje od mesnih proizvoda ljudi se odlučuju iz različitih pobuda – neki iz ljubavi prema životinjama ne mogu da budu, uslovno rečeno, saučesnici u klanju 56 milijardi njih godišnje kako bi se čovečanstvo prehranilo, drugi žele da izbegnu rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa i raka debelog creva, pojedincima je cilj da uz hranu biljnog porekla izgube kilograme, a kao sve učestaliji razlog za prelazak na vegetarijanizam, ili njegov ekstremniji oblik, veganizam, navodi se zaštita životne sredine.

Iako okosnicu borbe civilizacije protiv klimatskih promena čini “zauzdavanje” naftne industrije, veliki doprinosni faktori globalnom zagrevanju su i proizvodnja mesa i poljoprivreda.

Prema izveštaju objavljenom krajem prošle godine, samo tri svetske fabrike mesnih prerađevina, JBS (Brazil), Cargill (Amerika) i Tyson (Amerika) tokom 2016. ispustile su veću količinu gasova staklene bašte u odnosu na čitavu francusku naciju, na taj način postajući jaki konkurenti naftnim kompanijama u zagađenju vazduha. Kada bismo „izbrisali“ mesare i mlekare s lica Zemlje, iskorišćenost zemljišta na globalnom nivou opala bi za 75 odsto i oslobodila bi se teritorija veličine Evropske unije, Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Australije zajedno, a i dalje nam ne bi manjkalo hrane. Poljoprivrednici, u svrhe svojih aktivnosti, zauzimaju sve veće teritorije, uklanjaju šume, isušuju močvare i na druge načine „pripitomljavaju“ divljinu. Posledica ovog procesa je, između ostalog, izumiranje životinja, degradacija kvaliteta tla, nestašica pijaće vode i zagađenje vazduha.

Neki ljudi zaziru od vegetarijanizma zato što se plaše da prelaskom na ishranu baziranu na voću, povrću i žitaricama neće biti u mogućnosti da unose dovoljno proteina. Iako je istina da meso obiluje belančevinama, zabluda je da količinu izgubljenu odricanjem od njega ne možemo da nadoknadimo drugim namirnicama.

Proteini su neizostavni deo naših jelovnika zato što nam pomažu da izgradimo tkivo, mišiće i kosti i igraju suštinsku ulogu u procesu obnavljanja ćelija.

U proseku, muškarcima je dnevno potrebno 55 grama belančevina, a ženama 10 manje. Njhov nedostatak vodi manjku energije i slabosti. Ipak, svi mi znamo bar jednog poletnog vegetarijanca za kojeg imamo osećaj da je nezaustavljiv, zar ne? Kako im to polazi za rukom ukoliko su iz svojih obroka isključili meso? Pronašli su mu supstitute, a oni su:

  • sočivo – 18g proteina u šolji,
  • leblebije – 12g u šolji,
  • crni pasulj – 15ga u šolji,
  • tofu sir – 11g u oko 100 grama,
  • kinoa – 9g u šolji,
  • različite vrste orašastih plodova (brazilski orah – 14g, kikiriki – 38g, bademi – 20g, pistaći – 20g, orasi – 15g),
  • zeleno povrće – posebno kelj, brokoli i grašak,
  • alge.

Nisam vegetarijanka, ali kako taj način ishrane ne zahteva da se odreknem svoje omiljene testenine, meksičkih tortilja sa gvakamole sosom, kroasana sa nutelom i bademima (kojim lako nadoknadim belančevine izgubljene iz mesa, hej!!!) i vok hrane, a prelaskom na njega bih učinila dobro delo prema životinjama i prirodi i potencijalno prestala da bojažljivo žmurim kada stanem na vagu – obećavam da ću svoju ljubav prema slanini da ostavim po strani na neko vreme.

Jelena Kozbašić

 

Simbol Vrbasa na meti nesavesnih građana

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

U najvećem vrbaskom parku, smeštenom u Ulici Laze Kostića, ekipe „Zelenila“ JKP „Komunalac“ privode kraju košenje travnatih površina. Ove poslove obavljaju na osnovu ugovora s Odeljenjem za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

„Ovo je druga ovogodišnja košnja od ukupno četiri na koje nas obavezuje godišnji ugovor s lokalnom samoupravom. Ekipe kose od ponedeljka, a do kraja nedelje nas očekuje košenje u naselju Vinogardi, dok sledeće nedelje počinjemo iste radove u Zmajevu“, rekla je master inženjer hortikulture Milica Stević.

Stević kaže da „Komunalacu“ nije povereno odnošenje smeća iz Lazinog parka.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Međutim, prema rečima njenih kolega koji kose ove površine, evidentirane su velike količine otpada koji, kako kaže naša sagovornica, dodatno otežava košenje.

Park u ulici koja nosi naziv poznatog književnika Laze Kostića postao je simbol Vrbasa. Nastao je, pre nekoliko decenija, na inicijativu žitelja obližnjih kuća koji o njemu vode najviše računa. Na blizu pet hektara prostire se 1500 stabala različitih i retkih  vrsta. Lazin park je mesto odrastanja brojnih generacija, omiljeno šetalište i okupljalište meštana koji ovde dolaze iz raznih krajeva, zato JKP „Komunalac“ poziva sve sugrađane da čuvaju najveću zelenu oazu ovog grada.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

Utvrđen predlog Liste vrednovanja i rangiranja projekata civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je juče predlog Liste vrednovanja i rangiranja projekata civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini pristiglih po Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo 4. aprila 2018. godine.

Rok za podnošenje prigovora je osam dana od dana objavljivanja predloga Liste vrednovanja i rangiranja projekata.

Prigovor se može izjaviti preporučenom poštom ili  neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, sa naznakom: „ PRIGOVOR  po Konkursu za projekte OCD 2018” .

Uvid u podnete prijave i priloženu dokumentaciju učesnici konkursa mogu izvršiti u roku od tri radna dana, počev od narednog dana od dana objavljivanja predloga Liste, u  prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, III sprat, kacelarija 325, od 7:30 do 15:30 časova.

Predlog liste može se preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Erdogan: Turska će 2021. godine imati električni automobil domaće proizvodnje

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je poručio da će njegova zemlja 2021. godine imati električni automobil domaće proizvodnje, javlja Anadolu Agency (AA).

– Naš električni automobil domaće proizvodnje izlazi na drum 2021. godine, što će bruto domaćem proizvodu dati doprinos od 50 milijardi evra te će smanjiti i našu zavisnost za naftom. Vreme je za automobil domaće proizvodnje. Došlo je vreme Turske, naveo je Erdogan na zvaničnom Twitter nalogu.

Dodao je kako će se na ovaj način razvijati i drugi važni privredni sektori u zemlji.

– Razvijat će se blizu 100 sektora. Softver i digitalna tehnologija. Doprinos automobilske industrije BDP-u će biti 50 milijardi eura, dok će donijeti i novih 20 hiljada radnih mesta”, naveo je Erdogan.

Predsednik Turske je u ponedjeljak izjavio da će 2019. godine biti završen prototip prvog električnog automobila domaće proizvodnje u Turskoj.

– Prototip prvog automobila domaće proizvodnje bit će spreman 2019., a serijska proizvodnja 2021. godine”, rekao je Erdogan u obraćanju na iftarskom programu u Bursi.

Turska je prošlog novembra pokrenula zajedničku investiciju kako bi proizvela prvi automobil domaće proizvodnje, dok je 31. maja potpisan sporazum o partnerstvu u cilju izgradnje automobilskog brenda.

Energetika.ba / AA

Milisav Pajević

Sigurno snabdevanje energentima zajednički cilj Srbije, Mađarske i Bugarske

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je juče da je bezbednost u regionu i sigurno snabdevanje svim ključnim energentima zajednički cilj naše zemlje, Mađarske i Bugarske, o čemu je danas razgovarao sa zvaničnicima tih zemalja.

Antić je novinarima u Palati Srbija rekao da je imao niz bilateralnih i zajedničkih sastanaka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom i ministrom energetike Bugarske Tamenuškom Petkovom, na kojima je razgovarano o zajedničkim aktivnostima za izgradnju dodatnih kapaciteta za transport gasa i mogućnostima priključenja na Turski tok.

– Dogovorili smo se da u narednom periodu imamo daleko snažniju koordinaciju u smislu razvijanja novih energetskih projekata, koji će dovesti do toga da region bude energetski stabilniji i bezbedniji i da naši energetski nacionalni suvereniteti budu definisani u kontekstu međusobne saradnje, rekao je ministar.

On je naglasio da snažna koordinacija u narednom periodu treba da dodatno podstakne realizaciju novih projekata.
Sijarto je naglasio da je energetska bezbednost od suštinskog značaja u ovom delu Evrope i da zato treba diverzifikovati rute i izvore snabdevanja.

On je, govoreći o prirodnom gasu, ukazao na značaj toga da se snabdevanje ovim energentom diverzifikuje rutom sa juga.

Mislimo da postoji intencija Gasproma da isporučuje gas u region centralne Evrope kroz drugu cev Turskog toka i nadamo se da će naši bugarski prijatelji implementirati sve neophodne investicije kako bi mogli da isporučuju gas Srbiji, koji bi onda išao ka Mađarskoj i drugim evropskim zemljama, rekao je Sijarto.

Petkova je istakla da su se tri zemlje ujedinile oko te mogućnosti i da će razgovori o saradnji biti nastavljeni, kako bi se postigli što bolji rezultati za potrošače sve tri zemlje.

Milisav Pajević

Predstavljena nova ambalaža Nectar i Tetra Paka

 

Foto: Fusion communications agencija
Foto: Fusion communications agencija

Nectar i Tetra Pak prvi u jugoistočnoj Evropi predstavili novu liniju inovatinih Tetra Brik Aseptic 200 ml Slim Leaf pakovanja na srpskom tržištu.

Kompanija Nectar je u godini jubileja kada obeležava 20 uspešnih godina svog poslovanja, predstavila uvođenje nove tehnologije i investicije u dalji razvoj.

Ovim povodom svečano je puštena u rad nova najsavremenija Tetra Pak linija za proizvodnju dve vrste modernih i inovativnih ‘on the go’ porcijskih pakovanja. Investicija u novu liniju iznosila je 1.5 miliona eura, i predstavlja dalji korak u razvoju najrazličitijih kategorija proizvoda u malim pakovanjima u skladu sa svetskim trendovima.

Zahvaljujući svom kompaktnom dizajnu, nova linija pruža maksimalnu fleksibilnost, omogućavajući kompaniji da rotira proizvodnju između različitih pakovanja.

Saradnjom kompanije Tetra Pak, vodeće svetske kompanije u proizvodnji rešenja za preradu i pakovanje prehrambenih proizvoda, i ove kompanije, srpskom tržištu je među prvima u jugoistočnoj Evropi predstavljena inovativna  ambalaža.

Novi paket daje superiorno iskustvo za potrošače, sa svojim panelima u obliku listova i centralizovanom slamnom rupom za dodatnu diferencijaciju koja donosi inovativni izgled pića kao što su sokovi, nektari, voćni smoothy i druga pića koja ne moraju da se čuvaju u frižideru.

U ovu ambalažu veličine porcije pakovaće se omiljeni voćni sokovi, namenjeni konzumiranju u pokretu.

Kompanija Nectar već punih 20 godina trudi se da celom regionu ponudi nove, drugačije, inovativne i najvažnije kvalitetne proizvode.
U jubilarnoj godini poslovanja, naš fokus je na daljem razvoju i investicijama, koje će se u skladu sa planovima progresivno nastaviti i u budućnosti. Prateći potrebe savremenog čoveka, kao i trendove u konzumaciji, investirali smo preko 1.5 miliona eura u novu, najsavremeniju Tetra Pak liniju za proizvodnju dve vrste modernih i inovativnih ‘on the go’ porcijskih pakovanja.

– Na ovaj način ćemo prvi na tržištu Srbije i regiona ponuditi različite kategorije proizvoda u inovativnim formatima pakovanja pogodnim za život u pokretu. Kompanije Nectar i Tetra Pak veoma uspešno sarađuju već skoro dvadeset godina i duboko verujem da će se na isti način saradnja nastaviti i u budućnosti, izjavio je Mihailo Janković, direktor Nectar grupe.

Milisav Pajević

Zahvaljujući CSOnnect programu OCD iz Srbije posetile Brisel

 

Foto: CSOnnectSrbija
Foto: CSOnnectSrbija

Predstavnici 22 organizacije civilnog društva iz Srbije nedavno su posetili su Brisel a to studijsko putovanje realizovano je u sklopu Programa podrške civilnom društvu u Srbiji- CSOnnect, koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), kancelarija u Srbiji, a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju- Sida.

Tokom ove posete, predstavnici organizacija iz Srbije imali su priliku da posete najznačajnije institucije i međunarodne organizacije bazirane u Briselu, a koje se na različite načine bave pitanjima vezanim za zaštitu životne sredine ili procesom evropskih integracija Srbije.

Uvodno predavanje na temu efikasne komunikacije između organizacija civilnog društva i institucija Evropske unije održao je Zdravko Ilić, predstavnik Privredne komore Srbije u Briselu.

Nekoliko sastanaka je održano sa predstavnicima Evropske komisije, u Generalnim direktoratima za životnu sredinu i klimu, gde su učesnici studijske posete imali priliku da čuju najnovije informacije u vezi sa politikama EU u ovim oblastima, ali i da direktno razgovaraju sa zaposlenima u ovim institucijama koji se bave EU integracijama naše zemlje u vezi sa pregovaračkim poglavljem 27.

Organizacije iz Srbije posetile su i briselski parlament, gde su se sastali sa Evelyne Huytebroeck, parlamentarkom, bivšom ministarkom za zaštitu životne sredine i članicom Evropske partije zelenih, koja u trenutnom sazivu parlamenta vrši funkciju savetnika za šumarstvo.

Ona je predstavila dostignuća u oblasti zaštite životne sredine Briselskog regiona. Grupa je takođe posetila i Brussels Environment, instituciju u čijoj je nadležnosti implementacija politika vezanih za zaštitu životne sredine i energetiku u Briselskom regionu.

Barbara Dewulf, zamenica generalnog direktora, prezentovala je rad ove institucije, i predstavila pasivnu zgradu u kojoj je smeštena. Zgrada je otvorena za javnost sa ciljem da građanima približi filozofiju održivog života i upravljanja resursima koja se neguje u ovoj instituciji.

Grupa je bila u prilici i da poseti Misiju Republike Srbije pri Evropskoj uniji. Učesnike je pozdravila ambasadorka Ana Hrustanović, a zatim je razgovor nastavljen sa Snežanom Knežević, koja je zadužena za pitanja zaštite životne sredine i energetike, i koja koordinira komunikaciju između EU institucija i Vlade Republike Srbije u vezi sa ovim temama.
Konačno, učesici su imali priliku da posete i veći broj nevladinih i međunarodnih organizacija baziranih u Briselu, sa kojima su razgovarali o njihovom radu, ali i razmatrali mogućnosti za ostvarivanje saradnje u budućnosti: Climate Action Network (CAN) Europe, Health & Environment Alliance – HEAL, Green Peace, Birdlife International, European Environmental Bureau (EEB), The Nature Conservancy i Client Earth.

Milisav Pajević

Organizovan biciklistički karavan iz Srbobrana do Parka prirode Beljanska bara

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Uređena staza oko Beljanske bare, kojom uz pešake, nakon posipanja sitnom frakcijom konačno mogu da se kreću i biciklisti, juče je svečano predata građanima na upotrebu.

Za ovu priliku organizovan je biciklistički karavan iz centra Srbobrana do Parka prirode Beljanska bara, a zatim i promotivna vožnja ovom popularnom stazom zdravlja.

Za razliku od prethodnog puta kada su stazom dominirali pešaci, ovoga puta sve je bilo podređeno biciklistima tako da su skoro svi oni koji su stigli iz Srbobrana, napravili i krug oko Beljanske bare.

O Parku prirode Beljanska bara, njegovom položaju, stepenu zaštićenosti, životinjskom i biljnom svetu, kao i važnosti za sveukupnu životnu sredinu, govorila je Marija Ćorić iz Odelenja za urbanizam, stambeno komunalne poslove i zaštitu životne sredine, a zatim se prisutnima obratio Radivoj Paroški, predsednik opštine Srbobran.

– Jedan deo posla koji smo započeli pre nekoliko godina, a to je kružna pešačka i biciklistička staza oko Beljanske bare, konačno je završen i sada možemo da je koristimo na oba načina. Ovo nije kraj jer ovakav biser zaslužuje da ga neprestano čuvamo, da budemo ovde prisutni. Obezbedili smo lak pristup ovom prostoru svakom zaljubljeniku u prirodu, i sada razmišljamo šta dalje i koje dodatne sadržaje obezbediti da bi se omogućio još prijatniji boravak u Parku prirode. Mislim da ovde možemo imati i prostor za vežbanje i teretane na otvorenom, razmišljamo o izgradnji jedno info centra koji bi pružao informacije o Beljanskoj bari, a isto tako razmatramo sa JVP “Vode Vojvodine” kupovinu katamarana za plovidbu. To bi donelo još jedan novi utisak o Parku prirode Beljanska bara, rekao je Paroški  Paroški, predsednik opštine Srbobran i zahvalio svim učesnicima koji su svojim učešćem u akciji dali pun doprinos da se ovaj prostor afirmiše i približi svim ljubiteljima prirode.

Milisav Pajević

Britanci žele da se otarase plastične ambalaže

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Poslednjih godina u britanskoj javnosti vodi se žučna polemika oko toga kako se treba sukobiti sa problemom plastičnog otpada koji postaje sve prominentniji. Veliki deo plastičnog otpada koji završava na deponijama i u svetskim morama dolazi od plastičnih pakovnja hrane u supermarketima. Stručnjaci za zaštitu životne sredine se slažu da je potpuno besmisleno da nešto tako brzo potrošno kao što je hrana pakujemo u nešto teško razgradivo kao što je plastika.

U proseku, u Evropskoj uniji, u jednoj godini se po osobi akumulira 31 kilogram plastične ambalaže. To je u totalu 15.8 miliona tona plastičnog ambalažnog otpada koji se generiše u samo jednoj godini.

Oko 92 procenta britanske javnosti želi da se otarasi pakovanja voća i povrća ili da ono makar bude reciklabilno.
To je sugestija nove ankete koju je sprovela organizacija D-CIFOR. Ona nam govori da 68 % britanske javnosti smatra da supermarketi ne bi trebalo da prodaju proizvode ukoliko na njima proizvođač jasno ne naglasi koliki procenat ambalaže proizvoda može da se reciklira.

Približno jedna petina ispitanika se nije složila sa ovom izjavom dok je 11 % njih reklo da „ne znaju“.
Oko 48 % ispitanika smatra da pakovanje proizvoda treba biti u potpunosti reciklabilno dok njih 27 % misli da bi trebalo da bude više od 75% pakovanja reciklabilno dok njih 11% misli da bi pakovanja trebalo da mogu da se recikliraju od 75% do 50% .
Samo 2% ljudi reklo je da im ne bi smetalo kada ne bi znali koliki procenat ambalaže može da se reciklira.

U zvaničnim podacima sajta ministarstva Velike Britanije objavljeno je da je stopa reciklaže za 2015. godinu 39%, ali neki stručnjaci smatraju da ove procene nisu u potpunosti tačne.

U drugim zemljama članicama Evropske unije količina plastičnog otpada po osobi godišnje varira od 12kg u Hrvatskoj do 60 kg u Irskoj. Za sve zemlje članice količina otpada u poslednjih nekoliko godina u stalnom je porastu.
Samo se 40% ovog otpada reciklira a najveću stopu reciklaže ima Slovenija sa udelom od 63% dok je najmanja u Finskoj sa samo 24%.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews.com, ec.europa.eu

Zaštićena područja u Srbiji dobila 20 ambasadorskih škola

Foto: wwf.rs

 

Foto: wwf.rs
WWF akademija za prirodu

WWF, svetska organizacija za prirodu, okupila je na Kaluđerskim barama u Nacionalnom parku Tara nastavnike i učenike iz 10 osnovnih i srednjih škola, koji su proteklih osam meseci promovisali svoje zaštićeno područje.

WWF je za polaznike Akademije za prirodu u oktobru prošle godine organizovao obuku u Istraživačkoj stanici Petnica, nakon čega su učenici i nastavnici postali ambasadori pet zaštićenih područja u Srbiji –   nacionalnih parkova Tara, Đerdap i Fruška gora, Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje i Predela izuzetnih odlika Avala.

U saradnji sa upravljačima zaštićenih područja, ambasadorske škole su sprovodile projekte u okviru kojih su organizovale časove u prirodi, izložbe, sportske događaje, vršnjačku edukaciju, snimali kratke filmove i druge aktivnosti, sa ciljem da bolje upoznaju biološku raznovrsnost zaštićenog područja iz kojeg dolaze, a istovremeno ga i promovišu.

-Za dve godine trajanja WWF akademije za prirodu, zaštićena područja u Srbiji dobila su 20 ambasadorskih škola. Želeli smo nastavnicima i đacima da pokažemo drugačiji način učenja o prirodi, pre svega kroz boravak u njoj. Cilj je bio da bolje upoznaju svoje zaštićeno područje i njegove karakteristike i vrednosti. Na taj način postaju odgovorni prema prirodi i njeni ambasadori. Nadamo se da će učenike, koji su prošli našu Akademiju, zaštita prirode privući i kao njihovo buduće zanimanje, izjavila je Sonja Bađura, zadužena za obrazovne programe u WWF – u.

WWF akademija za prirodu je deo velikog regionalnog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji je započet u oktobru 2015. i trajaće do oktobra 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija.

Milisav Pajević

Satelitski podržan monitoring kvaliteta površinskih voda

Pola veka od prvih fotografija iz svemira, danas se savremenim multispektralnim senzorima za satelitska snimanja može dobiti veliki broj različitih podataka.

Satelitske tehnologije su postale toliko moćne i pristupačne da ova vrsta osmatranja i analiza postaju sastavni deo multidisciplinarnih ekoloških istraživanja.

Agencija za zaštitu životne sredine je započela saradnju sa platformom SPACE-O čiji “Informacioni sistem za vode” (Water Information System) prikuplja osmotrene i prognozirane parametre kvaliteta vode akumulacija i pripadajućeg slivnog područja u cilju poboljšanja procesa odlučivanja namenjenog korisnicima i donosiocima odluka.

Dostavljeni su prvi prostorni podaci o akumulacijama koje su u ovogodišnjem državnom monitoringu koji sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine.

Tako će monitoring kvaliteta vode akumulacija Barje – Leskovac i Vrutci – Užice biti satelitski podržan, što je pionirski iskorak u Srbiji u ovoj oblasti. Više detalja možete videti u radu ovde.

Milisav Pajević