Home Blog Page 1078

JKP Gradska toplana Niš obeležila 45 godina rada i postojanja

 

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Svečanom sednicom Nadzornog odbora i skromnom svečanošću za zaposlene, JKP Gradska toplana Niš obeležila je jubilej, 45 godina rada i postojanja.

Još 1973. godine usvojen je Prvi Program toplifikacije i doneta odluka o Toplanama i mrežama toplotne energije za područja grada Niša i Niške banje.

Donošenjem ove Odluke i osnivanjem Gradske toplane, stvoreni su uslovi za uvođenje daljinskog sistema grejanja u gradu.

Godine kada je preduzeće osnovano postojalo je preko 100 pojedinačnih i šest blokovskih kotlarnica snage od 1MW do 6 MW. Danas Gradska toplana Niš zagreva 1.581.053,36 kvadratnih metara stambenog prostora i 377.144,07 metara kvadratnih.poslovnog prostora.

Potrošači se toplotnom energijom snabdevaju iz tri objekta, Toplane Krivi vir, Toplane Jug, a od nedavno i Toplana. Ukupna snaga toplovodnih izvora danas je 254 MW.

Direktor JKP Gradska toplana Predrag Milačić je istakao da je ovo Javno komunalno preduzeće uspešno okončalo grejnu sezonu 2017/2018. u koju je ušlo kao jedina toplana u Srbiji koja je pre početka sezone smanjila cene fiksnog i varijabilnog dela cene toplotne energije.

– Ujedno, i naplata je u prethodne dve godine na izuzetno visokom nivou, čak i iznad stopostotne, što je stvorilo uslove da, po prvi put, Gradska toplana očekuje da u narednu grejnu sezonu uđe bez dugova prema dobavljačima i bez kreditnih zaduženja, rekao je Milačić.

Što se unutrašnje organizacije rada i odnosa sa potrošačima tiče, direktor Milačić naglašava da je u rad Nadzornog odbora vraćen institut prazne stolice, odnosno omogućeno je da radu najviših upravnih struktura učestvuju i predstavnici potrošača, što je doprinelo većoj javnosti u radu i donelo brojne pozitivne rezultate, pre svega, veće razumevanje sa korisnicima.

Milisav Pajević

Sto godina od prvog leta između Evrope i Australije biće obeleženo trkom električnih aviona

Foto: Great Air Race

Samo godinu dana nakon što su, po završetku Prvog svetskog rata, puške na Zapadnom frontu utihnule, 1919, u vazduh se uzdigao prvi avion koji je uspešno završio putovanje između dva grada na suprotnim krajevima sveta, Londona u Ujedinjenom Kraljevstvu i Darvina u Australiji.

Foto: Great Air Race

Posadi aviona, braći Rosu i Kitu Smitu, je za preletanje rastojanja od oko 20 hiljada kilometara bilo potrebno 28 dana.

Uprkos tome što nam se prema današnjim standardima, kada London od Darvina deli tek 18 časova letenja, njihov rezultat čini suviše dugim, on ih je svojevremeno učinio pobednicima Velike vazdušne trke. Uzmimo u obzir i da su ga postigli tek 16 godina nakon prvog leta braće Rajt.

Naredne, 2019, godine obeležava se stogodišnjica ovog istorijskog podviga.

Jubilej će biti proslavljen simboličnom vazdušnom trkom između dva grada, a avione učesnika pokretaće – struja.

Foto: Great Air Race

Avijacija je od doba braće Rajt i braće Smit napravila ogromne iskorake. “Piloti promene” tada i “piloti promene” sada suočavali su se sa potpuno različitim problemima. I dok su njihovi preci bili zaokupljeni usavršavanjem letelica tako da što duže ostanu u vazduhu, naši savremenici svoje vazduhoplove stavljaju u službu borbe protiv klimatskih promena umanjujući njihove emisije štetnih gasova i čineći zaokret od mlaznog goriva ka obnovljivim izvorima energije.

Fokusirajući se na snižavanje nivoa zagađenja vazduha, organizatori Velike vazdušne trke 2019 nastoje da ohrabre korišćenje inovativnih pristupa i električnog pogona u avio-industriji. Žele da proslave vek postignuća od strane inženjera, dizajnera i konstruktora i da “ulete” u novi vek tihe, ekološki prihvatljive avijacije.

Putanja je i sto godina kasnije ostala ista, sredstvo letenja se promenilo. Da li su električni avioni dorasli izazovu?

Jelena Kozbašić

Interaktivna igra za razvijanje ekološke svesti kod dece

Foto: JVP „Vode Vojvodine"
Foto: JVP „Vode Vojvodine”

JVP „Vode Vojvodine“ podržalo je prvu Dečiju nedelju vode, koju je organizovalo Udruženje Dečija ekološka akademija iz Novog Sada, sa ciljem da se kroz besplatne edukativne radionice i interaktivnu igru razvije ekološka svest kod dece uzrasta od pet do 10 godina.

Ovogodišnja manifestacija okupila je preko 700 dece iz dve predškolske ustanove i devet osnovnih škola iz Novog Sada i okoline, njihove učiteljice, vaspitačice, ali i roditelje.

Kroz edukativne radionice upoznali su se sa malim promenama svakodnevnih navika koje mogu podstaći velike promene u očuvanju vode kao prirodnog resursa.

Na radionicama su deca učestovala u kvizu Kanalijana Džons, u kom su odgovarali na pitanja o zaštićenim biljnim i životinjskim vrastama, i prirodnim područjima o kojima brine i upravlja Javno preduzeće „Vode Vojvodine”.

Vodnom stanicom koju je predstavilo Društvo „Vodna agencija“ iz Rogaške Slatine deci je približen nevidljivi svet infrastrukture i instalacija i osvešćena činjenica koliko smo privilegovani time što imamo zdravu pijaću vodu na slavinama, na dohvat ruke.

Uz radionicu o prečišćavanju vode upoznali su ideju reciklaže vode, ali stekli i važnu veštinu preživljavanja.

O reciklaži odnosno prečišćavanju vode veoma zanimljiv eksperiment predstavile su studentkinje Prirodno matematičkoh fakulteta u Novom Sadu Katedra za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine.

Ideja manifestacije je da se kroz zajedniču saradnju organizacija koje se bave decom, obrazovnih ustanova, resornih institucija i naučnih ustanova doprinese stvaranju generacija odgovornih građana i smanjenu potrošnje vode, koja je najznačajniji resurs današnjice.

Milisav Pajević

Najjeftiniji dizel je u Luksemburgu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nemački auto-moto klub ADAC napravio je presek stanja cena goriva u nekoliko evropskih država, a kako bi građane pripremili za nadolazeća letnja putovanja.

Što se tiče spiska ADAC-a, najniže srednje cene benzina su u Poljskoj gde litar možete dobiti za 1,19 evra, dok litar dizela košta prosečnih 1,18 evra.

Ipak, najjeftiniji dizel je u Luksemburgu gde se litar može kupiti za 1,12 evra.

U Hrvatskoj srednje cene su 1,42 evra za benzin i 1,36 evra za dizel.

Definitivno najskuplji benzin kupuju građani Holandije pa oni moraju za litar izdvojiti 1,76 evra.

Najskuplji dizel je u holandskim benzinskim pumpama i u proseku košta 1,61 evro po litri.

Milisav Pajević

U Vranju češće akcije kontrole buke u kafićima

Foto: vranje.org.rs
Foto: vranje.org.rs

Zbog prijava građana koje se odnose na rad ugostiteljskih objekata u noćnim časovima u narednom periodu u Vranju biće češće akcije i kontrole buke u kafićima.

– U okviru koordinisane akcije kontrole ugostiteljskih objekata u noćnim časovima, inspektori zaštite životne sredine i turistički inspektori Odeljenja za inspekcijske poslove Gradske uprave Vranja obavili su vanredan inspekcijski nadzor u pogledu poštovanja zakona i gradskih odluka u radu ugostiteljskih objekata u centru grada, kaže Boban Antanasijević, rukovodilac Odeljenja za inspekcijske poslove u Vranju.

On dodaje da je predmet inspekcijskog nadzora inspektora za zaštitu životne sredine kontrola dužine izvođenja muzičkog programa, propisanog Odlukom o akustičkom zoniranju i merama za zaštitu od buke.

– Nadziranim subjektima kod kojih je uočeno izvođenje muzičkog programa nakon Odlukom dozvoljenog vremena, inspektor za zaštitu životne sredine je odmah izdao usmeni nalog da prekinu izvođenje muzičkog programa, a zbog učinjenog prekršaja  inspektor će izdati prekršajni nalog. Predmet nadzora turističkog inspektora je poštovanje Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na teritoriji grada Vranja, kaže Antanasijević i dodaje da je inspektor kotrolisao da li je nadzirani subjekt propisno istakao radno vreme.

Ugostiteljskim objekima radno vreme je do ponoći radnim danima i nedeljom, u periodu od 15. juna do 15 septembra, petkom i subotom od 18 sati do 1 čas posle ponoći, u skladu sa pomenutom Odlukom.

U istom periodu muzički program ugostiteljski objekti mogu emitovati radnim danom i nedeljom do 23 sata a u danima vikenda najduže do ponoći.

Izvor: Jugpress

Milisav Pajević

Zašto ne bi trebalo da bacamo sijalice u kontejner?

Foto: Udruženje reciklera Srbije

U Srbiji se godišnje reciklira 100 tona sijalica, što je oko 10% od količine uvezenih sijalica u našu zemlju. Firme i građani obično bacaju sijalice u kantu, ali bi trebalo da znamo da ako se sijalice polome ili nepropisno odlažu smatraju se opasnim otpadom i mogu uzrokovati zagađenje životne sredine i ozbiljne posledice po zdravlje ljudi.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa „Božić i sinovi“ iz Pančeva, jedinom firmom u Srbiji za reciklažu sijalica, predstavljamo detalje vezane za reciklažu ovih svetlosnih izvora.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Koje sve vrste sijalica idu na reciklažu?

Sakupljaju se i recikliraju sve vrste sijalica, fluorescentne cevi i lampe, kako one iz industrije ili javnog osvetljenja, tako i iz domaćinstava.

Na koje sve materije se razlažu sijalice?

Izdvajaju se opasne praškaste materije i gasne materije, a potom i plastika, ferozni, obojeni metali i čisto staklo.

Koje opasne materije sadrže sijalice pa ih nakon upotrebe zovemo opasnim otpadom?

Opasni otpad iz sijalica su većinom praškaste materije, uglavnom na bazi fosfora kao i živina isparenja. Ako se sa sijalicama neodgovorno postupa, odnosno ako se ne predaju ovlašćenoj firmi, već bacaju u komunalne kontejnere ili lome i bacaju na deponije, kao što je to u Srbiji danas većinom slučaj, mogu lako da kontaminiraju zemlju i vodu i da nanesu teške posledice po životnu sredinu, po zdravlje i život ljudi, i dugoročno naškode našoj flori i fauni.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Gde se dalje transportuju opasne materije iz sijalica?

Opasan otpad od sijalica se pakuje i skladišti u posebnim magacinima opasnog otpada, a zatim se transportuje u specijalizovana postrojenja u zemlje Evropske unije gde se vrši njegovo konačno uništenje.

Šta se radi sa preostalim delovima?

Preostali tehnogeni materijali – ferozni i obojeni metali se dalje prosleđuju domaćim ovlašćenim firmama na dalji tretman, a plastika se uglavnom izvozi u inostranstvo. Šteta je što za dobijeno staklo, velike čistoće i potencijala za dalju primenu u našoj staklarskoj ili laboratorijskoj industriji nema potražnje u Srbiji i nažalost mora da se preda ovlašćenim  sanitarnim deponijama.

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Veliki potencijali za reciklažu sijalica

Iako jedino mesto za reciklažu sijalica u Srbiji, postrojenje za reciklažu u Pančevu koristi mali deo svojih kapaciteta prerade. Da bi se prikupilo veći broj sijalica, potreban je veći fokus nadležnih organa na ovu vrstu opasnog otpada, organizovano postavljanje namenskih posuda/kontejnera za sakupljanje, veći broj sakupljača, ali i mnogo rigoroznija kontrola inspekcijskih službi kod kompanija i institucija, generatora tog otpada, koje imaju veliki broj svetlosnih izvora u svojim objektima. Takođe, uporedo su neophodne i edukacija i medijske kampanje, kao i akcije u okviru kojih bi se ova problematika posebno naglašavala i obrađivala u široj javnosti.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Primena mera energetske efikasnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović“

 

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore
Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Izvođenje radova na primeni mera energetske efikasnosti u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ i Resursnom centru za decu i mlade „Podgorica“, vrednih 1,7 miliona evra, počelo je krajem prošlog meseca i trajaće do kraja septembra ove godine.

Ministarstvo ekonomije je u aprilu potpisalo ugovore o izvođenju radova na primeni mera energetske efikasnosti u tri obrazovne ustanove ukupne vrednosti 2,8 miliona eura.

Osim u Gimnaziji i Resursnom centru, radovi na primeni mera energetske efikasnosti uskoro će početi i na Resursnom centru „1.jun“ u Podgorici.

Radovi koji će biti realizovani u pomenutom periodu na ovim objektima odnose se na zamenu krovnih pokrivača sa postavljanjem termoizolacije, postavljanje termoizolacije na fasadi, odnosno sanaciju fasade, zamenu fasadne bravarije, unapređenje sistema grejanja ili montažu novih sistema, zamenu svetiljki, sanaciju sanitarnih čvorova i slično.

Nakon završetka radova ostvariće se optimizacija potrošnje električne energije u objektima, povećati nivo komfora i poboljšati uslovi za boravak i rad korisnika.

Milisav Pajević

Uskoro rekonstrukcija, racionalizacija i održavanja javnog osvetljenja u Bogatiću

 

Foto: Opština Bogatić
Foto: Opština Bogatić

Na 19. sednici Skupštine opštine Bogatić odbornici su usvojili predlog rešenja o imenovanju Stručnog tima za realizaciju projekta javno-privatnog partnerstva bez elemenata koncesije za realizaciju projekta rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja na teritoriji opštine Bogatić.

Između ostalog, odbornici su dali saglasnost na drugu i treću izmenu Programa poslovanja JKP „Bogatić“ Bogatić za 2018.godinu u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima.

Takođe, odbornici su usvojili Izveštaj o radu i finansijski izveštaj za 2017.godinu Turističke organizacije opštine Bogatić, saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JKP „Bogatić“ Bogatić o usvajanju Izveštaja o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti iz Programa poslovanja JKP „Bogatić“ za period 01.01.2018. do 31.12.2018.godine.

Milisav Pajević

Neophodno rešavanje problema zagađenosti reke Krivaje

 

Foto: Vlada AP Vojvodine
Foto: Vlada AP Vojvodine

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor saglasili su se juče, nakon radne posete Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, da je neophodno što pre pristupiti rešavanju problema zagađenosti reke Krivaje u tim opštinama.

Predsednik Mirović rekao je da je cilj posete bio da se na licu mesta uvere u razmere, kako je ocenio, velikog problema, sa kojim se meštani tih opština suočavaju godinama.

-Odlučili smo da u narednih nekoliko meseci, u saradnji sa lokalnim samoupravama, pripremimo velike projekte koji se odnose na izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, za šta građevinske dozvole već postoje, rekao je predsednik Mirović.

On je istakao da je tokom posete Bačkoj Topoli održan i sastanak sa vlasnicima industrijskih postrojenja tog kraja, koji su među najvećim zagađivačima, te dodao da je sa njima dogovoreno da, uz podršku pokrajine, rade na izradnji pretpostrojenja u svojim kompanijama.

– Ovo je višegodišnji posao, koji ćemo zajedno realizovati, a pored prečistača otpadnih voda, odnosi se i na izgradnju kanalizacione mreže, centralnih kolektora i celokupnog čišćenja toka reke Krivaje, naveo je predsednik Mirović i dodao da je reč o strateškom razvojnom i infrastrukturnom projektu, za čiju realizaciju očekuje podršku i drugih lokalnih samouprava.

Predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor izjavio je da je reč o velikom projektu i poduhvatu, te dodao da očekuje da prečistač otpadnih voda bude izgrađen u narednih nekoliko godina.

– Zahvaljujući odgovornoj politici koju vodi Pokrajinska vlada, u situaciji smo da možemo da se bavimo rešavanjem pitanja zaštite životne sredine, što je veoma značajno, rekao je predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor.

Milisav Pajević

Program pomoći lokalnim samoupravama pogođenim poplava

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović održao je juče sednicu Koordinacionog tima za usmeravanje i usklađivanje svih aktivnosti vezanih za utvrđivanje obima i visine štete nastale kao posledice elementarne nepogode.

Na sednici su, pored predloga mera koje će biti preduzete u narednom periodu, predstavljene i trenutne aktivnosti nadležnih službi u ukupno 18 opština na teritoriji Republike Srbije.

U ovom trenutku lokalne samouprave sprovode popis oštećenih objekata, na osnovu čega će se kasnije izvršiti i precizna procena nastale štete.

U skladu sa tim, doneta je i odluka da Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima napravi Program pomoći kako bi se u najkraćem mogućem roku sprovela sanacija posledica od elementarnih nepogoda, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Milisav Pajević

Zabranjeno paljenje otpada na teritoriji Tivta

 

Foto: Opština Tivat
Foto: Opština Tivat

Obaveštavaju se građani Tivta da je, shodno Zakonu o upravljanju otpada, zabranjeno paljenje otpada na otvorenom i zatvorenom prostoru.

Predstavnici Službe za inspekcijske poslove opštine Tivat će sankcionisati sve one koji se ne budu pridržavali ovog Zakona.

U prethodnih nekoliko dana naloženo je, od strane Službe, gašenje otpada koji je bio zapaljen na nekoliko lokacija na teritoriji opštine Tivat.

Milisav Pajević

Ponovo rade automatske merne stanice u Kraljevu i na Kopaoniku

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Posle uspešnog servisiranja analizatora od prošle nedelje su u operativnoj funkciji automatske merne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Kraljevu i na Kopaoniku.

Podaci praćenja vrednosti polutanata sa ovih stanica, koje su u sastavu Državne mreže za automatski monitoring kvaliteta vazduha, dostupni su u realnom vremenu na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

Da podsetimo za prikaz podataka iz mreže za automatski monitoring kvaliteta vazduha od februara možete koristiti i aplikaciju prilagođenu za prikaz na mobilnim uređajima.

Aplikacija prikazuje poslednje srednje časovne osmotrene vrednosti parametara kvaliteta vazduha.

Aplikaciju možete preuzeti ovde

Milisav Pajević

Hemijski gigant upozorava: Bez pesticida i GMO hrane suočićemo se sa nestašicom hrane

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor najvećeg svetskog proizvođača hemijskih sredstava za zaštitu bilja izjavio je da bi izbegavanje pesticida i genetičkog inženjeringa u ishrani, u narednih dvadeset godina, moglo da rezultuje nestašicom hrane.

Dž. Erik Firvald, glavni izvršni direktor preduzeća “Sindženta”, dodao je da su tehnologije zahvaljujući kojima bi moglo da se proizvede više hrane na manjoj površini zemljišta ključne u zaustavljanju klimatskih promena.

Rasprostranjena upotreba pesticida nalazi se pod rastućim pritiskom zato što njihov negativni uticaj na pčele i ostatak životinjskog carstva postaje sve očigledniji. Zvanična zabrana neonikotinoida na usevima Evropske unije stupiće na snagu do kraja ove godine.

Neophodnost pesticida stavljena je pod znak pitanja i pred izazov od strane različitih istraživanja – Ujedinjene nacije razbile su “mit” o njihovoj suštinskoj ulozi u ishrani ljudi, a naučnici su dokazali da bi poljoprivrednici mogli da ih se odreknu bez ikakvih gubitaka. Otkriveno je i da je korišćenje hemije u industrijskom obimu – nebezbedna.

U zaoštrenom raspoloženju javnosti prema pesticidima, Firvald je, u intervjuu za britanski “Gardijan”, upozorio da će okretanje leđa unapređivanju poljoprivredne tehnologije i hemije imati ozbiljne posledice, pogotovo zato što se do 2050. godine očekuje porast populacije za 1,5 milijardi i intenziviranje globalnog zagrevanja.

“Ako ne budemo usavršili tehnologiju za ishranu čovečanstva tako da se njene emisije gasova staklene bašte snize, očekujem problem dostupnosti hrane i još veći doprinos poljoprivrede promeni klime”, rekao je on. “Za 10 do 20 godina, moglo bi da se pojavi značajno pitanje kako prehraniti svet.”

Uprkos tome, Firvald pretpostavlja da će se upotreba proizvoda njegove kompanije u budućnosti smanjiti. “Digitalizacija će omogućiti veću preciznost poljoprivrede i prskanje će se vršiti isključivo tamo gde se prepozna prisustvo korova, insekata i bolesti.”

“Iako verujemo u strogo regulisanje pesticida, ono treba da bude zasnovano na nauci i donosioci odluka u ovom polju treba da budu nezavisni. Kada ocene da je određeni proizvod neispravan, mi u potpunosti prihvatimo rešenje i nastavimo dalje”, objasnio je direktor “Sindžente”. Smatra da je odluka o zabrani neonikotinoida u EU bila “politički obojena” i “nenaučna”.

Preduzeće se nalazi na meti kritika zbog prodaje herbcida kao što su parakvat i atrazin duže vreme zabranjenih u Evropi u drugim krajevima sveta. Firvald se brani da ova hemijska jedinjenja ispunjavaju visoke standarde zemalja u kojima je trgovima njima dozvoljena npr. Brazila i Sjedinjenih Američkih Država.

Kao značajan proizvođač semena, “Sindžeta” je na tlu Evrope, usled protivljenja javnosti, odustala od uzgoja genetički modifikovanih plodova. Dižući ruke od genetičke modifikacije, Evropska unija bi uskoro mogla da počne da uvozi hranu.

Organsku poljoprivredu posmatra kao “odričnu marketinšku strategiju” niskih prinosa.

Za iznalaženje rešenja problema “hranjenja” sveta bez uništavanja životne sredine, prema Firvaldovom mišljenju, potreban je – razgovor. “Najvažnija stvar koju možemo da uradimo na ovom polju je otvaranje dijaloga između vlada, nevladinih organizacija, proizvođača prehrambenih dobara i poljoprivrednika na temu održive poljoprivred”, zaključio je.

Jelena Kozbašić

Najviše pesticida u jagodama i spanaću, najmanje zagađeni avokado i kukuruz

Foto-ilustracija: Pixabay

Američko neprofitno ekološko udruženje EWG svake godines provodi istraživanja o prisutnosti pesticida na voću i povrću. Prema novim, „najprljavija hrana“ za 2018. su jagode, jabuke i spanać. No, znači li to da bi trebalo da prestanemo da ga jedemo?

Foto-ilustracija: Pixabay

Nažalost, pesticidi su svuda oko nas, a kada je reč o namirnicama iz standardnog uzgoja, nemoguće ih je izbeći. Najviše od svega zabrinjava činjenica da se ostaci pesticida s voća i povrća ne mogu ukloniti čak ni pranjem.

Najsigurnije su one vrste koje na sebi imaju zaštitnu koru pa pesticidi ne mogu do samog ploda. Takvi su mango, avokado i kukuruz. Ipak, većina voća i povrća nema tu koru pa su pesticidi u direktnom kontaktu s plodom.

”Dirty dozen” lista za 2018. otkriva namirnice koje sadrže najviše pesticida, a prema ovogodišnjem izveštaju, jagode su se već treću godinu zaredom pronašle na ovom zloglasnom popisu.

Dakle, svakako dobro razmislite prije nego što idući put u trgovini poželite kupiti ove namirnice. Najsigurnije je kupovati namirnice iz ekološkog uzgoja ili da ih uzgajate sami.

S druge strane, postoje stručnjaci za hranu koje tvrde da su istraživanja EWG-a neutemeljena te da je količina pesticida na namirnicama premala da bi mogla negativno uticati na zdravlje.

Dakle, ako već pretražujete popis i razmišljate o kontaminiranim proizvodima koje imate u svom frižideru, nemojte paničiti. EWG tvrdi da je kontaminirano voće i povrće ipak zdravije od procesuiranih namirnica. Želite li smanjiti pesticide u svojoj prehrani, jednostavno promenite svoje kupovne navike. Kupovina organski uzgojenog voća i povrća jedna je od najboljih zaštitnih mera u borbi protiv pesticida.

Najzagađenije voće i povrće

1. Jagode

2. Spanać

3. Nektarine

4. Jabuke

5. Grožđe

6. Breskve

7. Trešnje

8. Kruške

9. Paradajz

10. Celer

11. Krompir

12. Slatka paprika

Foto-ilustracija: Pixabay

Lista najsigurnijih namirnica

1. Avokado

2. Kukuruz

3. Ananas

4. Kupus

5. Luk

6. Slatki grašak (smrznuti)

7. Papaja

8. Špargla

9. Mango

10. Patlidžan

11. Kivi

12. Dinja

13. Karfiol

14. Brokoli

Izvor: avaz.ba

 

Mekdonalds ipak okreće list: U dve zemlje Mek sa plastičnih prelazi na papirne slamčice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Mekdonalds saopštila je da će plastične slamčice zameniti papirnim u svim svojim prodajnim objektima u Velikoj Britaniji i Irskoj.

Taj američki lanac brze hrane kao i drugi slični restorani su pod sve većim pritiskom potrošača i aktivista za očuvanje životne sredine da obustave upotrebu plastičnih slamčica jer mogu da završe u okeanu i ugroze mnoge vodene životinje, prenela je agencija AP.

Mekdonalds nije hteo da otkrije koja alternativa plastici će biti testirana u SAD, gde ovaj lanac ima više od 14.000 restorana.

U Velikoj Britaniji i Irskoj, Mekdonalds ima 1.360 restorana u kojima će krenuti zamena plastičnih slamčica u septembru, a potpuno će biti okončana iduće godine.

Planovi su da se testiraju alternative i u Francuskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Izvor: B92

Tretman odraslih formi komaraca u Batočini

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Obaveštavaju se građani opštine Batočina da će se tretman odraslih formi komaraca iz vazduha na teritoriji opštine Batočina (naseljena mesta Batočina, Brzan, Kijevo, Dobrovodica, Crni Kao, Gradac, Žirovnica, Badnjevac, Milatovac, Nikšić i Prnjavor) obaviti u ponedeljak 18. juna, u ranim večernjim časovima u skladu sa povoljnim meteorološkim prilikama i stabilizacijom istih u smislu ispunjenja optimalnih vremenskih uslova, a u skladu sa zaključenim Ugovorom o pružanju predmetne usluge između Opštinske uprave opštine Batočina i grupe preduzeća „Aerosistem“ d.o.o. iz Smedereva i Zavoda za DDD „EKO-SAN“ iz Zemuna-Beograd.

Tretman će se izvršiti preparatom MOSLINK 0.8 ULV na teritoriji od 1200 ha iz vazduha.

Obaveštavaju se pčelari da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili svoje pčele od dejstva preparata.

Milisav Pajević